pokazimi

OSNOVNA ŠKOLA “BRAJDA”UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŢUPANIJE ANA KURILIĆ - IVONA KRIŢIĆ (PO)KAŢI MI... PRIRUĈNIK ZA KORIŠTENJEZNAKOVNOG JEZIKA U EDUKACIJSKOJ INTEGRACIJI GLUHE I NAGLUHE DJECE U REDOVNOJ OSNOVNOJ ŠKOLI RIJEKA, 2014.

IZDAVAĈI: Osnovna škola ―Brajda‖, Rijeka Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, Rijeka NAKLADNIK: Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, Rijeka AUTORICE: Ana Kurilić, mag. prim. educ. Ivona Kriţić, tumač/prevoditelj za znakovni jezik RECENZENT: Damir Herega, prof. reh. DIZAJN I GRAFIĈKO OBLIKOVANJE: Ana Kurilić, mag. prim. educ. LEKTURA: Branka Perković - Jardas, prof.Ova publikacija izdana je s ciljem prikupljanja novčane pomoći za op- remanje učionice 2.a razreda OŠ “Brajda” informatičkom opremom koja će omogućiti lakše praćenje nastave i usvajanje gradiva Dobrovoljan prilog moţete uplatiti na ţiro račun Udruge gluhih i naglu- hih PGŢ, Rijeka, IBAN: HR5623400091110034241 (poziv na broj - datum uplate; svrha—pokaţi mi) HVALA!

OSNOVNA ŠKOLA ―BRAJDA‖UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŢUPANIJE ANA KURILIĆ - IVONA KRIŢIĆ (PO)KAŢI MI... PRIRUĈNIK ZA KORIŠTENJEZNAKOVNOG JEZIKA U EDUKACIJSKOJ INTEGRACIJI GLUHE I NAGLUHE DJECE U REDOVNOJ OSNOVNOJ ŠKOLI RIJEKA, 2014

SADRŢAJ: 5 7Predgovor 8Sluh i gluhoća 10Znakovni jezik 13Edukacijska integracija djece s oštećenjem sluha 26Rječnik osnovnih pojmova znakovnog jezika 27Znakovna abecedaPotraţite nas

PREDGOVORKako uspješno uključiti dijete s posebnim potrebama u redovnu školu?Polazeći od pretpostavke da je za svaku integraciju potrebna dobrakomunikacija, a u svojoj teoriji komunikacija predstavlja procesprenošenja informacija u kojem ljudi utječu jedni na drugeizraţavajući pritom svoje ideje, stavove i osjećaje, javlja se pitanjekako komunicirati s gluhim ili teško nagluhim djetetom kod kojegagovor nije razvijen. Rješenje nalazimo u znakovnom jeziku gluhihbudući da većina gluhe i teško nagluhe djece komunicira svojimprirodnim jezikom – znakovnim jezikom.Suradnjom između autorica ove publikacije, Ane Kurilić, učiteljicerazredne nastave, i Ivone Kriţić, tumača/prevoditeljice za znakovnijezik; odnosno Osnovne škole \"Brajda\", škole u kojoj se sustavno pro-vodi integracija djece s oštećenim sluhom te posljedicama oštećenasluha i Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, nastalaje ova publikacija, kojoj je prethodio, te i dalje traje, proces uspješ-ne integracije koju provodimo u razrednom odjelu u koji je uključenoslušno oštećeno dijete.

Komunikacija nije jednostavno primanje i slanje informacija, to jesocijalna interakcija, pa tako i kvaliteta odnosa ovisi o kvalitetikomuniciranja. Najniţi stupanj interakcije je prostorna povezanost, anajviši stupanj postiţe se dijalogom i empatijom. Kako bi ostvarili štoviši stupanj interakcije u razrednom odjelu uz potporu udruge, škole iroditelja, učenici 1. a razreda Osnovne škole \"Brajda\" paralelno susvajanjem nastavnoga gradiva usvajaju i nadograđuju pojmove izznakovnoga jezika.Cilj je poticanjem vršnjaka, odnosno razrednih prijatelja olakšatiškolovanje gluhoj i teško nagluhoj djeci te razvijati društvo kaotolerantnu zajednicu koja uvaţava individualnost i cijeni različitost.Priručnik se sastoji od dva dijela, od kojega je prvi tekstualni dio, doksu u drugom dijelu slikovnim primjerima objašnjeni najčešći pojmovikojima su se djeca koristila u razrednoj komunikaciji. Između ostalog,navedena su razmišljanja i stavovi djece o komunikaciji na znakovnomjeziku. Nadamo se da će ovaj priručnik biti koristan, kako uteorijskom tako i u praktičnom dijelu pri upoznavanju i prihvaćanjuzajednice gluhih, te biti primjer uspješne edukacijske integracije.

SLUH I GLUHOĆASluh je osjetni modalitet koji omogućuje percepciju zvuka. Njimedobivamo informacije i stječemo sposobnost govornog komuniciranja.Osnovne vrste oštećenja definirane su prema njihovoj lokaciji,odnosno prema funkciji anatomskih djelova slušnog organa koji supogođeni pataloškim procesom (Radovančić, 1995). Prema tome razli-kujemo konduktivna i perceptivna oštećenja sluha.Percepcija zvuka varira i u glasnoći i u visini ili frekvenciji. Decibel(dB) je uobičajena jedinica mjerenja jačine zvukova, koja se percipirakao glasnoća. Normalno stanje sluha označuje prag čujnosti kojivarira do 20 dB. Ako se prag čujnosti nalazi u rasponu od 21 dB do120dB ili 130dB, tada govorimo o oštećenju sluha koje moţe bitiizraţeno u različitim stupnjevima. Najčešće oštećenje sluha dijelimou pet stupnjeva:1. Blaga nagluhost—21 do 40dB2. Umjerena nagluhost—41 do 60 dB3. Teška nagluhost—61 do 90 dB4. Praktična gluhoća—91 dB i više5. Klinička gluhoća—ispitanik ne reagira na zvučni podraţaj.

ZNAKOVNI JEZIKGluhe osobe koje su rođene gluhe ili su oglušile u prelingvalnoj dobi snemogućnošću usvajanja funkcionalnog govora, najčešće komunicirajuznakovnim jezikom.Znakovni jezik samosvojan je jezični sustav s vlastitim gramatičkimpravilima, potpuno neovisan o jeziku čujuće većine. Znakovi, odnosnoriječi, u znakovnom jeziku nastaju istovremenim emitiranjemlingvističkih informacija s više izvora, odnosno djelovanjem šaka,ruku, trupa, glave i lica, a tako producirani jezični signali prilagođenisu vizuospacijalnom modalitetu komunikacije.Znakovni jezik je jednostavan i prirodan način komuniciranja sdjetetom, što ne isključuje govorni jezik jer i on je bitan.Komunikacijom i obrazovanjem na znakovnom jeziku omogućilo bi seteško nagluhoj i gluhoj djeci donekle jednaka obrazovna postignućakao i čujućim vršnjacima, a istraţivanja pokazuju da rano usvajanjeznakovnoga jezika olakšava i usvajanje govorne komunikacije.

Također, znakovni jezik utječe na kvalitetan razvoj cjelokupneosobnosti gluhog djeteta, dio je njegova identiteta i sredstvopostizanja više razine obrazovanja, društveno—ekonomskog statusa iuopće kvalitete ţivota.U Republici Hrvatskoj u uporabi je hrvatski znakovni jezik.Prepoznata je vrijednost ovog posebnog jezičnog sustava, ali nijezakonski i pravno priznat kao jezik, iako se to uskoro očekuje.Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije potpora jegluhim i nagluhim osobama te njihovim obiteljima s ciljemomogućavanja društvene integracije gluhih i nagluhih osoba.

EDUKACIJSKA INTEGRACIJA DJECE SOŠTEĆENJEM SLUHAEdukacijska integracija je pojam koji predstavlja zajedničkoškolovanje djece s teškoćama u razvoju i bez njih, temelji se naomogućavanju jednakih uvjeta za obrazovanje i sudjelovanje udruštvenim aktivnostima za svu djecu i redovito se provodi u osnovnimškolama. Osnovna škola \"Brajda\" specijalizirana je osnovnoškolskaustanova za integraciju u redovne razredne odjele i rad s djecom oš-tećena sluha.Edukacijska integracija djece oštećena sluha uglavnom se ostvarujeu tradicionalnim okvirima govorne komunikacije. Kako znakovni jezikzauzima središnje komunikacijsko i interakcijsko mjesto kod djece steškim oštećenjem sluha i gluhoćom, prirodno bi bilo da se takvadjeca obrazuju na znakovnom jeziku, a jezik čujuće okoline krozprimjerenu rehabilitaciju slušanja i govora koju provodi logopedaudiorehabilitator, uče kao drugi jezik. U ovakvom modelu integracijeteško nagluhe i gluhe djece trebalo bi u nastavnom radu omogućiti

aktivno sudjelovanje tumača za znakovni jezik čiji bi zadatak bioprenošenje informacija i tumačenja pojmova u modalitetu gluhih, akoje su dostupne čujućim vršnjacima. Učitelj u takvom razrednomodjelu trebao bi posjedovati osnovnu razinu znakovno–jezičnihvještina za komunikaciju s gluhom i teško nagluhom djecom, anajvaţnije, posjedovati motivaciju za njezino daljnje redovitousavršavanje.Ovakav način integracije gluhe i nagluhe djece pokazuje pozitivnerezultate, kako u obrazovnim postignućima, tako i u podizanju razinesocijalne interakcije s čujućom okolinom.Pokazalo se da i ostali učenici s vremenom počinju iskazivati interesza učenje znakovnog jezika. Učenjem znakovnog jezika čujući učenicise uključuju u ţivot djeteta s oštećenjem sluha, olakšavaju mukomunikaciju i integraciju u društvo, dobivajući pritom nemjerljivovrijedno iskustvo i znanje novog jezika. Također, učenje znakovnogjezika pozitivno se odraţava na intelektualne sposobnosti, potiče ioplemenjuje emocionalni razvoj, potiče veću fleksibilnost urazmišljanju, bolji osjećaj za jezik, poboljšava sposobnost slušanja,razvija toleranciju i postavlja temelje za razumijevanje i poštivanjedrugih kultura, pozitivno se odraţava na razumijevanje materinjeg

jezika, omogućuje kontakt s drugim ljudima s kojima se ne moţekomunicirati na vlastitom materinjem jeziku.Osnovni cilj ovakve vrste integracije nije samo pomoć djeci steškoćama da se bolje integriraju u školu i društvo. Njezin je smisaodobrobit za cjelokupni odgojno–obrazovni sustav, za sve učenike, zadruštvo u cjelini. Ona teţi izgradnji tolerancije, uvaţavanjaindividualnih razlika, poštivanja dostojanstva svakog pojedinca i natom temelju razvija međusobnu interakciju i društvene odnose.Znakovni jezik obogaćuje nastavu novim sadrţajem koji kreira razredkao tolerantnu, međusobno uvaţavajuću i partnersku skupinu u kojojse cijeni ljepota međusobnih razlika, originalnosti i jedinstvenosti.

RJEČNIK OSNOVNIH POJMOVA ZNAKOVNOGJEZIKAU izradi rječnika korištene su fotografije učenika 1. a razredaOsnovne škole “Brajda”







“Zanimljiv mi je znakovni jezik, sviđa mi se jer mogu pričati s gluhima.” Duje Kutleša

“Sviđa mi se znakovni jezik jer, ako je netko gluh, ja mu mogu pomoći.” Laura Solomun “Znakovni jezik mi je zanimljiv jer mogu komunicirati s Hannom.Nije mi bilo teško naučiti jer volim učiti nove stvari.” Stella Iskra



“Znakovni jezik mi se sviđa jerje zanimljiv. Njime mogu neštodrugačije reći. Nije mi ga teškoučiti. Komunikacija s Hannom miide super, ja nju sve razumijem, a mislim da i ona mene.” Jakov Kučan“Sviđa mi se znakovni jezik jermogu pričati s Hannom i nije mi ga teško učiti.” Nikolina Grdinić “Znakovni jezik mi je fora.” Fran Matijević







“Znakovni jezik mi se sviđa jermogu komunicirati s Hannom, nije mi ga teško učiti, komunikacija mi ide dobro.” Amel Čoko

“Znakovni jezik mi se sviđa zatošto mogu pomagati drugima kad ga naučim. Već znam dane u tjednu i malo abecede.” Amar Aljukić

ZNAKOVNAABECEDA

KONTAKTI: OSNOVNA ŠKOLA “BRAJDA” Ivana Rendića 6, 51000 Rijeka 051 500 353 [email protected] www.os-brajda-ri.skole.hr UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PGŢ–a Viktora Cara Emina 9, 51000 Rijeka 051 213 929 [email protected] www.gluhi-rijeka.hr