MAGAZIN O HRANI I ODMORUBroj 4— 2016. BESPLATNI PRIMJERAK vixamagazin.com Sezona je pred vratimaPeppadew Korak po korak Orezivanje u voćnjaku 1Sadnja i uzgoj do savršenog vrta
Najveća ponuda sjemena: POVRĆA, ZAČINSKOG BILJA, LJEKOVITOG BILJA, EKOLOŠKOG/BIO SJEMENA, CVIJEĆA, te specijalizirani CHILL&TOMATO2
LINIJE PROIZVODA Vrećice Royal Seeds STANDARD (sjemena povrća i cvijeća) Vrećice Royal Seeds MAXI Hobby (sjemena povrća) Vrećice Royal Seeds Herbal Line (sjemena začinskog i ljekovitog bilja) Vrećice Royal Seeds Tomato&Chili Line (sjemena rajčica i čilija) Vrećice Royal Seeds Bio Line (ekološki proizvedena sjemena) Travne smese Royal Seeds (sjemena za tratinu u vrtu) EKO AMBALAŽA - PLASTIFICIRANA PLASTIKOM, IZRAĐENOM OD POVRĆASjeme mora biti hermetički pakirano kako bi duže vrijeme sačuvalo svoje karak-teristike. Obično je pakirano u papirnatu ambalažu, koja je plastificirana. No, ovose sjeme pakira i u papirnate vrećice koje su plastificirane UNIKATNOM i INOVA-TIVNOM plastikom od povrća. Ova je plastika izrađena od povrća pomoću naj-modernijih proizvodnih postupaka. Vrećice možemo reciklirati jer su biorazgradl-jive, što znači da ih možemo baciti na kompost ili u biološki otpad.Vrećice su označene logotipom: BIOPACK. 3
vixamagazin.com Magazin je nastao kao vodič ljudima koji vole odmor, bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi, te domaći uzgoj hrane. IZDAVAČ BIOMEDIA usluge j.d.o.o. www.biomedia.hr PORTAL www.vixamagazin.com SURADNICI Larisa Čižmešija, Željka Balja, Marica vrtlarica, Tomislav Kovačić, Matija Cetinić Frankos, Mali Martino PRODAJA OGLASNOG PROSTORA [email protected] NASLOVNICA Fotografija Planet Giardinaggio.it Zahvaljujemo svima koji su potpomogli izlazak broja! Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača. Uredništvo 4neodgovarazanenamjerneitiskarskepogrešketezadržavapravouređivanjasadržajazaprimljenih odčitatelja.
Zima 2016. ; broj 4.Dragi čitateljinadam se da ste zimu prebrodili i puni elana očekujete prve radove u vrtu.Ova godina za nas je jako važna, jer krećemo od samog početka, što za Vasznači punih šest brojeva magazina. Nešto smo ga izmijenili, rekli bi doradili-ul-jepšali, ali i pretvorili u magazin posvećen povrtlarstvu i životu u prirodi.Uveli smo rubriku „Vaši vrtovi“ koja je posvećena vašem viđenju povrtlarstva,uređenju okućnice, odnosno uživanja u prirodi. U rubrici ćemo u svakom brojupredstavljati Vaše radove (slike Vaših radova slobodno šaljite na [email protected] ).Od ovog broja imat ćemo dosta praktičnih savjeta i testiranja proizvoda koji biVam mogli pomoći u vrtu&voćnjaku, a sve pod budnim okom Marice vrtlarice.Svakako tu je i neizostavna Garaža na Vixi koja je službeno otvorila vrata i svak-og dana odgovara na Vaše potrebe.Kako je tek početak sezone najviše se pregledava ponuda sjemena i supstrataza sadnju, no polica je pregršt, te topla preporuka da pregledate kompletnuponudu, stvarno je dobra ;).Zanimljiva je rubrika „Neki novi ljudi“, u kojoj ćemo predstavljati i pratiti sk-upinu mladih ljudi udruženu u Zadrugu Eko Berry, koji su ušli u poljoprivredu iztotalno drugačijih profesija. Njihova iskustva moći ćete pratiti i na portalu.U svakom slučaju, puno zanimljivosti je pred Vama,želim Vam dobro vrijeme i ugodno čitanje novog broja VIXA magazina.Do travnja Vas pozdravljam,Denis MartinovićGlavni urednik Hvala Vam što nas pratite i dajete vjetar u leđa da svakim brojem budemo sve bolji! 5
Magazin je nastao kao vodič ljudima koji vole odmor,bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi,te domaći uzgoj hrane.SADRŽAJ: 8. 24. 16. 56. 64. 18. 70. 82. Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača. Uredništvo6neodgovarazanenamjerneitiskarskepogrešketezadržavapravouređivanjasadržajazaprimljenih odčitatelja.
Zima 2016. ; broj 4.Zahvaljujemo svima koji su potpomogli izlazak broja!Etnografski muzej SADRŽAJ Izložba Vjerovanja u nadnaravna bića u Poravini 7Mali Martino Da mi je biti morski pasUradi kao majstor Zaštita od vjetraNeki novi ljudi Matija Cetinić FrankosKorak po korak Do savršenog vrtaVažnost plodoreda U povrtnjakuPeppadew Sadnja i uzgojVrtovi naših čitatelja Ljubav i njeni obliciVrtlarenje s mjesecom Sjetveni kalendarOrezivanje u voćnjaku Lice i naličje alataGastroskitancija Nijemci Centar za promatranje pticaVjetar i paragliding Korice iste knjige
Izložbe 11.12.2015. - 31.05.2016.8
, Izložbe Cv arobna druzv ba Vjerovanja unadnaravna bica uPodravini Izložba Etnografskog muzeja i Ive Lulić 9
10
Izložba je rezultat suradnje Etnografskog muzeja i samostalne umjetnice, nagrađivane fotografkinje Ive Lulić, koja će posjetiteljima predstaviti vjerovanja u nadnaravna bića uz fotografije bajkovitih prizora i ambijena-ta Podravine te nadnaravnih bića.Izložba pojedinačno obrađuje nadnaravna bića, vile i vilovnjake, co-prnice, more, divlje dekle, vede, mrake itd., vjerovanja u koja zauz-imaju važno mjesto u tradicijskoj kulturi. Suvremeni trendovi moder-nog društva pokazuju kako su ovakve teme i danas iznimno dobro prihvaćene i popularne u cijelom svijetu.Iva Lulić, poznata po svojim fotografijama mitskih bića, na izlo- žbi predstavlja autorske fotografije inspirirane podravskim narodnim vjerovanjima. Riječ je o autoričinom fo- tografskom projektu u kojem je diljem Podra- vine nadnaravna bića uprizorilo loka- lno stanovništvo. 11
IzložbeAutorica izložbe: Danijela Križanec Beganović, kustosicaAutorica fotografija: Iva LulićAutorica likovnog postava: Nikolina Jelavić MitrovićAutori tekstova kataloga izložbe: Danijela Križanec-Beganović, Luka Šešo1Su2radnica na izložbi: Mareta Kurtin, kustosica
Izložbe Ciklus fotografija izvrsno se uklopio u istraživanje Etnografskog muzeja temeljenog na kazivanjima suvre- menih sugovornika, arhivske građe i drugih dos- tupnih izvora podataka o vjerovanjima u Podravini. Etnološko tumačenje teme sadržano u popratnim tek- stovima legendi i kataloga izložbe, gdje je uz tekst autorice izložbe svoj osvrt na temu dao i Luka Šešo. Na izložbi svojim prikazima likova sudjeluju: Zdenko Bašić, na-građivani akademski filmski animator, Zdravko Tišljar, svestranii priznati likovni umjetnik te nekolicina mlađih autorica – Mar- ija Plečko, Petra Orbanić i Maja Jurjević. Zvučna kulisa izložbe aranžirana od zvukova prirode autorsko je djelo Ive Vičića. Autorica izložbe i kataloga je kustosica Etnografskog muzeja Danijela Križanec Beganović. Autorica likovnog postava je Nikolina Jelavić Mitrović. 13
Fasvnik Cv arobne Druzv be 14
Etnografski muzej u Zagrebu poziva vas 9. veljače 2016. na Fašnik Čarobne družbe organiziran uz izložbu Čarobna družba – Vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini Najavite svoj dolazak na [email protected] ili 099 2676 559 Izvor:emh.hr Etnografski muzej Trg Mažuranića 14 Zagreb Etnografski muzej u Zagrebu poziva vas 9. veljače 2016. na Fašnik Čar- obne družbe organiziran uz izložbu Čarobna družba – Vje- rovanja u nadnaravna bića u Podravini 15
Mali MartinoKrajem prošle godine najavili smo početak suradnje snovim foodie blogerom. Mali Martino je novo ime nagastro sceni. Gastro zato što genetski voli jesti i pre-poznaje dobru “spizu”. Ponekad u svom upoznavanjukontitnentalne kuhinje ponese i foto aparat pa se neš-to da i vidjeti, no otom-potom jer nikad se ne zna kadse Malom Martinu nešto i “da raditi”. U svakom sluča-ju, Martino će nam pokazati svoj način razmišljanja o“iću i piću”! ...pa upoznajmo ga.....Evala,ljudi!Ćitali jeste i nešto ka znate Ma zajebanciju na stranu.... ricetu ali me je šjor Uredniko-meni, a što da Vam tu smo da nešto i pametne- upila i neda mi se sad pisa-rećen....lip san i smišan, vo- ga delamo. Tako san Van neki ti polsat ću Van na mejl svelin kuvat, lipe žene jubit! A dan izaša iz kuće, popi MAK- lipo i umeko i utvrdo.....inaće tu san, živin u Zagrebu, JATO, ko’ prike Pere (kafićkala san cimu i sad san tu. u “kvartu”, druga ulica livo A slušaj, za prvi put bi biloAli ne zadugo, kolo tretega posli Britanca, e) i zaputi se dosta rečeno, nisan Van jemiseca gren doli, počistit kod moje prijateljice Maje u čovik od puno rići.apartmane, malo pogljeti Samobor. Maju more bit damaslinovo uje u kamenici...a zate, ka šefica i alfa-omega Gren zaviriti u kužinu, danase, i pojisti nešto sa gradela. samoborske kužine, poznati san “solo doma”, a gladanNego, da nebi zvuča ka moj Restoran Gabrek ili ti KRČMA san.susid Zvone (piše mu na GABREK 1929. Za njih stevratima Zvonkec, al meni se fala bogu čuli! Lipo, nano- Stojete mi dobro,bolje ćuti Zvone) nećemo vo uređeni restoran, sve na Vaš Martinosamo o meni, moremo judi i svon mistu, a meni je najlipšio mome autu prićati ;) kad moren sisti na taracu i (mali od kužine) zagrabiti iz teće kacijolu juve od gljiva. Iman tu negdi i16
...obiteljskatradicija duga85 godina... Starogradska 46, Samobor; www.gabrek.hr; [email protected] „Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“ 17
Kuća&OkućnicaURADI SAM KAO MAJSTOR (bosch-do-it.com)Zaštita od vjetra i atmosferskih utjecajaDolazi lijepše vrijeme, s njim i naša za bikeport iznose otprilikepotreba za prostorom i uljepšavan- 2.500,00 kn.jem kuće i okućnice. Sljedeće upute za izgradnju odnoseU suradnji s Bosch alatima donosi- se na puno drvo od smrekovine.mo Vam par zanimjivih savjeta kako Zamolite osoblje u građevinskomdoći do korisnog prostora. centru ili stolara da Vam po mjeriGaraža za bicikle(bikeport)- drvar- odreže potrebne stupove, grede inica ili jednostavno prostor za spre- krovne letve (vidi popis materijala).manje možete izgraditi sami Ako koristite neke druge materijaleUzmite jedan dan vremena i učinite ili debljine, prilagodite popis koma-nešto dobro za sebe i za svoje bicikle da novim okolnostima.s ovom garažom za bicikle. Troškovi(bosch-do-it.com)18
Kuća&Okućnica URADI SAM KAO MAJSTORPotrebni materijali: 19Puno drvo smrekovine (za dijelove vidi popis materijala)6 x 140 mm vijaka s up-uštenom glavom6 x 140 mm vijaka s upuštenom glavom s tiplima od 12 mm6x 120 mm vijaka s upuštenom glavom6 x 50 mm vijaka s upuštenom glavom4x 50 mm vijka s upuštenom glavom4 x 35 mm vijka s panhead glavomZaštitnipremaz za vanjske površine drva - boja tikovinePo potrebi temeljni premaz zaimpregniranje (pridržavajte se uputa proizvođača zaštitnog premaza)
Kuća&Okućnica (bosch-do-it.com)Rezanje pločaSavjet: zamolite da Vam u građevins-kom centru ili kod stolara odrežu svedrvene dijelove na konačnu mjeru.Brušenje i oblaganje drvenih površinaPrvo izbrusite sve drvene dijelove bru-silicom. Započnite brusnim papiromgranulacije 100, zatim finim brusnimpapirom granulacije 120. Pri tomeskosite i rubove, tj. izbrusite kosinupod kutom od 45°.Poslije brušenja kistom premažitedrvene površine zaštitnim premazom(Po potrebi prije zaštitnog premaza na-nesite temeljni premaz za impregnaci-ju. U svezi s tim poštujte upute proiz-vođača zaštitnog premaza).Poslije sušenja okrenite drvene di-jelove na drugu stranu i premažite ipreostala mjesta.Potrebno je 2-3 puta ponoviti ovajpostupak. Za ljepšu površinu možetebrusiti površinu brusnim papiromgranulacije 240 između pojedinihpostupaka premazivanja (tj. laganopobrusite površinu uz smanjeni brojokretaja).Sastavljanje okomitog zida s blendama ispajanje stopala za pričvršćenje stupovaU svrhu sastavljanja položite stupove i gredu na pod i rasporedite ih u skladu s nacrtom. Spojite dijelove sgredom vijcima (6x120). Budući da stupovi imaju veliki poprečni profil, ne morate prvo izbušiti rupe u njima.Kada ste vijcima spojili sva tri stupa s gredom, nastavljate s pričvršćivanjem blenda (vijci s panhead glavom4x35). Razmak između blenda iznosi po jednu širinu blende. Prilikom montaže možete koristiti jednu blendukao mjeru za razmak.Pri tome pripazite da ne uvrtite vijke presnažno. U slučaju da se to dogodi, polomi se drvo na površini u okoliciglave vijka i voda može prodrijeti u unutrašnjost drva koja nije zaštićena premazom.Sada za kasniju montažu letvi na površini vijcima pričvrstite čelične kutnike (vijci s panhead glavom 4x35, zasvaku letvu po jedan čelični kutnik).Zatim na donjim krajevima stupova vijcima montirajte stopala (6x50mm).20
Kuća&Okućnica URADI SAM KAO MAJSTORMontaža oslonca za krovOslonac se pričvršćuje vijcima 6x140mmi tiplima promjera 12 mm i duljine 60mm na zidu fasade (Ako je na Vašoj fasa-di toplinska izolacija, potrebno je koristitidulje vijke u skladu s debljinom izolacije.Prvo provjerite konstrukciju fasade).U tu svrhu, prvo izbušite provrte prom-jera 7 mm u oslonac i postavite ga nafasadu u skladu s nacrtom. Koristeći vijaki čekić sada prenesite položaje provrtaoslonca na fasadu. Tako ste označili rupekoje morate izbušiti na fasadi.Zatim udarnom bušilicom i svrdlomza kamen promjera 12 mm izbušiteoznačene rupe, uvucite tiple i vijcimapričvrstite oslonac za fasadu. Pričvršćenje krovnih letvi na osloncu i na okomito postavljenom zidu Prvo postavite okomiti zid na položaj u skladu s nacrtom. Da zid ne bi pao, osigu- rajte ga s dva otpadna komada drva. Sada postavite prvu krovnu letvu i spojite letvu s čeličnim kutovima koji su već mon- tirani na okomitom zidu vijcima s pan- head glavom 4 x 35 mm. Na strani fasade zatim vijcima spojite gredu s osloncem (6 x 140 mm vijci s upuštenom glavom, ne zaboravite pripremiti provrte). Sada isto ponovite s preostale dvije letve. Potom skinite otpadne komade drva koji su poslužili za osiguranje okomitog zida. 21
Kuća&OkućnicaPostavljanje krova Pričvršćivanje aluminijskih kutnika za statičko ukrućenjeKrov se postavlja odozdo prema gore. U tu Da bi se bikeport statički ukrutio, montirajtesvrhu postavite prvu krovnu dasku u skladu aluminijske kutnike s unutarnje strane okomi-s nacrtom i spojite je vijcima s upuštenom tog zida.glavom 4 x 50 mm. Pri tome postavite vijke Skratite ih pilom za željezo po nacrtu i ispilitetako da budu pokriveni sljedećom krovnom kosinu od 45° na jednoj strani.daskom. Zatim spiralnim svrdlom i akumulatorskimDa bi vijci potpuno nestali u površini daske, izvijačem na svakom kraju izbušite po dvapotrebno je da prije postavljanja vijaka upus- provrta promjera 5 mm i spojite aluminijsketite prethodno izbušene rupe upuštačem (po kutnike sa stupovima vijcima s panhead gla-krovnoj letvi najmanje jedan vijak i ne zabora- vom u skladu s nacrtom.vite pripremiti rupu).Zatim nastavljate postavljanjem daske po da- Gotov je bikeport. Želimo vam punosku prema gore. zadovoljstva!Zadnja krovna daska se spaja vidljivim vijcimas prednje strane. U tu svrhu koristite vijke s (bosch-do-it.com)panhead glavom, da se ne bi oštetila površna.22
23
Neki novi ljudi Neki novi ljudi24
Obično bi se uzviknulo, mladost ludost ili tako nekako. Biti mlad i nije neka život- na sadisfakcija, ali to stanje uma omoguću- je nam kat-kad i donošenje životnih odluka za kojima ne žalimo. Ovih par rečenica naveli smo kao uvod u pričukoju ćemo pratiti, a odnosi se na sedmoro mladihljudi koji su odlučili svoj život okrenuti naglavačke i upustiti se u nešto nepoznato. Sportaši, intelektualci, farmaceuti ostavili su se svojih profesionalnih karijera i ušli u poljop- rivredu, počeli se zanimati za nju i polako stasaju u izvrstan hrvatski proizvod, upoznajmo Eko Berry, ZADRUGU Eko Berry 25
upoznmaajtmijou Upravitelj sam Zadruge EkoBerry Hrvatska koja se sastoji od 7 zadrugara sa područja cijele Hrvatske te nas povezuje ljubav prema zemlji, priro- di, bobičastom i jagodastom voću. Članovi zadruge su: OPG Muhar, OPG Fišić, OPG Šušnjar, OPG Babojelić, OPG Žugec, OPG Medić i OPG Cetinić-Frankos. Moje ime je Matija Cetinić-Frankos, rođen sam 06.05.1984. u Zagrebu i trenutno živim na području grada Zaprešića, općina Brdovec, mjesto Donji Laduč. Po zanimanju sam dipl. kineziolog, sa du- gom sportskom karijerom u veslanju. Aktivnu sportsku karijeru sam završio 2009.godine na- kon koje sam tražio nove izazove koji će me ispuniti duhovno i fizički. Pronašao sam se u poljoprivredi. Nisam požalio niti jednog dana. S svojom obitelji vlasnik sam OPG Cetinić-Fran- kos na kojem uzgajamo uglavnom jagodasto i bobičasto voće. Nađe se i nešto povrća koje putem našeg branda „Domaća košarica“ do- stavljamo na kućni prag.26
27 vixamagazin.com
Vjerujem da poljoprivreda nije posao, već način života. Tako su i naši životi usko povezani uz poljoprivredu, ali i sve realne poteškoće koje se danas tu javljaju. Činjenica je da danas u sektoru poljoprivrede ima nizak broj mladih poljoprivrednika, raspoloživa zemlja za obra- du pojedinog OPG-a je relativno mala, znanja i vješ- tine su relativno slabe, rijetko postoji ciljana proizvod- nja za ciljano tržište, uvozni lobi je vrlo jak. Kroz zajednička druženja, pomaganja i želje da os- tanemo u Hrvatskoj, odlučili smo se na pokretan- je poljoprivredne Zadruge Eko Berry Hrvats- ka. Svjesni smo da je to jedini način da se opstane na našem i stranom tržištu kao proizvođač.28
Naša zadruga je formirana kao jedinstveno tijelo koje se sastoji od nekoliko segmenata. Osim Zakonom prop- isanih tijela poput skupštine, upravitelja, raznih odbora, podijeljeni smo u proizvodne sekcije poput sekcije sibirske borovnice, kupine, maline i aronije. Najbrojnija je sekcija sibirske borovnice za koju smo se ciljano odlučili. U tekstovima koje ćemo mi zadrugari pisati za magazin Vixa, trudit ćemo se čim više približiti Vam voće koje uzgajamo s praktičnim savjetima, slikama, video uradcima inadam se od kraja kalendarske godine malom školom orezivanja voćaka. Povezani smo sa strukom, koju respektiramo. Zato u našem nadzornom odboru sjedi g. Goran Fruk koji je redovni profe- sor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Goran nam pomaže savjetima, planiranjem i kontrolom prove- denih mjera u našim voćnjacima. Nadam se da ćete uživati u našim tekstovima koje ćemo pisati iz ljubavi prema poljoprivredi, prema našoj zemlji i voću koje njegu- jemo poput djece. Toliko za sada, do idućeg čitanja, Srdačan pozdrav, Matija Cetinić-Frankos 29
100% organsko gnojivo obogaćeno prirodnim algama te organskim magnezijem i kalcijem za borovnice, rododendrone, hortenzije i sve biljke koje vole kiselije okružje. Na prirodan i biološki način, te s dugo- Jedinstvena kombinacija organskog trajnim učinkom hrani biljke, povećava gnojiva i prirodnih pojačivaća osigura- proizvedenu količinu zdravih domaćih va zdrave proizvode. Zbog mikro granu- proizvoda i potiče nastanak humusa lacije gnojivo se izuzetno brzo topi i dje- koji je vrlo važan za rodnost zemlje. luje, zato je pogodno za dognojavanje tijekom cijele godine.30
Generalni zastupnik za Republiku Hrvatsku Neopren d.o.3o1.
Marica vrtlarica Korak po korak, do savršenog vrta Veljača je idealna za početak Proizvodnju vlastitih presadni- nove vrtlarske sezone. Ali, da bi ca započinjemo već u veljači i ona bila uspješna, potrebno je to najčešće plodovitim povrćem pomno planiranje. Odmah na kao što su rajčice, paprike, fefer- početku treba sastaviti popis oni i patlidžani, ali i nekim lisna- povrtnih kultura koje planiramo tim povrćem kao što su salata i saditi, kao i njihovu količinu. Tu blitva ako ih želimo imati ranije, treba uzeti u obzir način sadnje, odnosno odmah nakon što zem- odnosno želimo li sami proizves- lja odmrzne početkom ožujka. ti presadnice ili ih kupovati, kao i Kod ove proizvodnje treba imati koje ćemo kulture sijati direktno na umu da će sjetvene posudice u vrtu. u kojima su biljke posijane s vre- menom postati pretijesne i da će ih se trebati rasađivati. Tada će biti potrebno više mjesta, pa im je dobro osigurati mjesto na poli- ci ili prozorskoj dasci, ali opet ne na direktnom suncu ili blizu izvo- ra topline.32
Marica vrtlarica vixamagazin.comNa papiru sastavite planvrta. Tako ćete biti sigurnikoliko imate prostora zasadnju, i koje biljke možetekombinirati kako zbog do-brosusjedskih odnosa iizmjene usjeva, tako i zbogmaksimalnog iskorištavan-ja prostora u vrtu. 33
Marica vrtlarica Vazv nost plodoreda u povrtnjaku Plodored možemo nazvati sezonskom seobom bilja- ka, a primjenjuje se zato što sadnja biljaka godinama na istom mjestu može poprilično iscrpiti tlo. U takvom tlu utočište pronala- ze različite štetočine, ali i štetne bolesti, a najbolje uspijeva samo korov. Međutim, dobrim planom izmjene usjeva biljke će do- biti optimalne uvjete za rast, a time biti ot- pornije na bolesti i štetnike. Sastaviti dobar plodored znači isplanirati kvalitetnu izm- jenu povrtnih kultura. To nije jednostavan posao, jer treba odabrati način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe kao i načine njege usjeva. Plodovito povrće potrebno je često nata- pati čime se narušava mrvičasta struktura tla, zato je takvo povrće dobro izmjenjivati u plodoredu s povrćem koje ne treba puno zalijevati (korjenasto, lukovičasto povrće te mahunarke). 34
IZRAVNA SJETVA U VRTU KALENDAR SJETVE I SADNJE POVRĆA Marica vrtlarica SJETVA ZA UZGOJ PRESADNICA GRAŠAK VELJAČA SADNJA U VRTU ROTKVICA KUPUS (rani) ČEŠNJAK MRKVA KELJ (rani) LUK PERŠIN PASTRNJAK CVJETAČA (rana) SALATA CRNA ROTKVA KORABICA HREN ROTKVICA SALATA GRAŠAK BLITVA KUPUS (rani) RAJČICA KELJ (rani) BOB PAPRIKA ŠPINAT PATLIDŽAN CVJETAČA (rana) KORABICA MRKVA OŽUJAK SALATA PERŠIN BLITVA CIKLA KUPUS (rani) CRNA ROTKVA KELJ (rani) CELER ROTKVICA SALATA ŠPINAT CVJETAČA (rana) RAJČICA GRAŠAK KORABICA PAPRIKA SALATA PATLIDŽAN BOB RAJČICA PORILUK PAPRIKA CIKLA PATLIDŽAN LUK CRNA ROTKVA CELER GRAH MAHUNAR PORILUK KUPUS (kasni) KELJ (kasni) KRASTAVCI TRAVANJ PROKULICE TIKVICE BROKULA KUPUS (kasni) KUKURUZ ŠEĆERAC KELJ (kasni) CVJETAČA (kasna) SALATA KORABICA CVJETAČA (kasna) PORILUK MRKVA KORABICA SALATA CIKLA PORILUK CRNA ROTKVA SALATA KUPUS (kasni) RADIČ KELJ (kasni) GRAH MAHUNAR SVIBANJ KORABICA KUKURUZ ŠEĆERAC PORILUK KUPUS (kasni) SALATA ROTKVA KELJ (kasni) RADIČ KINESKI KUPUS PROKULICE GRAH MAHUNAR BROKULA KORABICA ENDIVIJA CIKLA CVJETAČA (kasna) PORILUK MRKVA KORABICA PORILUK ZIMSKA SALATA ŠPINAT SALATA LUK SREBRENAC ZIMSKA SALATA LUK SREBRENAC LIPANJ ČEŠNJAK KUNESKI KUPUS KORABICA ZIMSKA SALATA CIKLA PORILUK KELJ BLITVA SALATA ENDIVIJA LUK SREBRENAC ŠPINAT MATOVILAC RADIČ ROTKVICA SRPANJ ŠPINAT PORILUK KORABICA ENDIVIJA KOLOVOZ ZIMSKA SALATA RUJAN ZIMSKA SALATA LISTOPAD 35
Marica vrtlarica Prema navedenom kao dobre predkulture u plodoredu možemo navesti: • za rajčicu: mahunarke i korjenasto povrće • za papriku: korjenasto povrće • za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, mahu narke, korjenasto povrće • za korjenasto povrće: rajčica, paprika, krastavac, mahune • za mahunarke: rajčica, paprika, krumpir • za krastavac i lubenice: paprika, rajčica, krumpir, mahunarke • za luk: paprika, lubenice Loše predkuture u plodoredu su: • za rajčicu: paprika, patlidžan, špinat, krumpir, rajčica • za papriku: paprika, patlidžan, špinat, krumpir, rajčica, krastavac • za kupusnjače: krastavac, tikve, kupusnjače • za korjenasto povrće: korjenasto povrće • za mahunarke: mahunarke • za krastavac i lubenice: lubenice, dinja, tikva, rajčice, paprike • za luk: luk, poriluk, rotkve 36
Marica vrtlaricaMeđutim, prije samog početka, svepovrtne kulture potrebno je raz-vrstati u skupine:SKUPINA Akupusnjače – brokula, kupus, kelj,korabica, rotkvica, repa, cvjetača,raštika, žuta repa, kineski kupusplodovito povrće – rajčica, paprika,patlidžan, krastavci, tikvice, dinja,lubenicaSKUPINA Blisnato povrće – salata, endivija,radič, špinat, blitvakorjenasto povrće – peršin, pastrn-jak, mrkva, celer, ciklalukovičasto povrće – luk, češnjak,poriluk, vlasacSKUPINA Cmahunarke – grah, grašak, grah, sla-nutak, bob, leća, soja 37
Marica vrtlarica Neke vrste povrća kao (rajčica, paprika, patlidžan, popravljanja strukture tla,što su špinat, salata, matovi- krastavci, dinje, bundeve) vodozračnog režima, top-lac, endivija i radič mogu se imaju jače zahtjeve za fos- linskih, te ostalih biološkihuzgajati nekoliko godina na forom i kalcijem. Korjenaste i kemijskih svojstava tla. Uistom mjestu, pa ih možete biljke (luk, mrkva, češnjak, povrćarstvu se mogu koristi-uzgajati kao međuusjev, pre- poriluk,repa, rotkvica, krum- ti: zreli stajski gnoj, kompos-dusjev ili naknadni usjev i pir) pak imaju jače zahtjeve ti i treset. Gnojidbu stajskimtako iskoristiti prostor u vrtu. za kalijem. Povećani zahtjev gnojem potrebno je uvrstiti u za sumporom imaju luk i ku- plodored ispred kultura kojeU plodoredu je također važ- pusnjače, za željezom špinat, dobro podnose neposrednuno poznavanje zahtjeva bil- cvjetača, cikla, blitva,brokula, gnojidbu kao što su kupusn-jaka prema pojedinom hran- grah i rajčica, a za magnezi- jače i plodovito povrće.jivu. jem imaju rajčica, patlidžan, Ukoliko budemo poš- blitva i luk tivali važnost plodoreda Lisnate biljke kao što U plodored je potreb- uvjerit ćemo se u njegovusu salata, kupus, kelj, karfiola, no uvrstiti i gnojidbu or- dugoročnu korist i smanjitibrokula i kelj pupčar zahtije- ganskim gnojivima. Organska negativne popratne pojave.vaju više dušika. Biljke ploda gnojiva su neophodna zbog38
100 % organsko gnojivo obogaćeno prirodnim algama te organskim magnezijem i kalci-jem za rajčice, papriku, krastavce, tikvice i druge vrste plodovitih biljaka. Na prirodani biološki način te s dugotrajnim učinkom hrani biljke, povećava proizvedenu količinuzdravih domaćih proizvoda i potiče nastanak humusa koji je vrlo važan za rodnost zem-lje.Jedinstvena kombinacija organskog gnojiva i prirodnih pojačivaća, osigurava zdravedomaće proizvode. Zbog mikro granulacijske gnojivo se izuzetno brzo topi i djeluje,zato je pogodno za dognojavanje tijekom cijele godine. 39
PEPPADEW Sadnja i uzgoj ®Sve o zanimljivoj papričici zvanoj PAPPADEW upoznat će nasgospodin Tomislav Kovačić. Rođeni Varaždinec sa stalnim boravkom u Istri,po zanimanju arhitekt, svoje slobodno vrijeme provodi u uređenju zemljištanamjenjenog ekološkom uzgoju voća i povrća. S jedne od svojih mnogobrojnihjedliličarskih regata vratio se sa zanimljivostima vezanim za ovu papričicu. Peppadew je brand za ime slatko ljute pa- pričice (Capsicum baccatum) koja se izvorno uzgaja u pokrajini Limpopo u Južnoj Africi . Ova vrsta papričice otkrivena je početkom 1993. Na tržištu se pojavila nešto kasnije pod imenom port- manteaux paprika kao i paprika rosa. Ponekad je opisuju kao križanac paprike i cherry ra- jčice, no ovaj opis nije botanički točan. On se doduše odnosi samo na sličnosti u boji i veličini između pep- padew i cherry rajčice što donekle odgovara činjeni- ci. U početku su prijave na prava ove nove vrste napravl- jene od više različitih proizvođača. Na kraju je 2000.g. južnoafrički proizvođač gljiva Denny Mushrooms stekao prava na naziv i brend PEPPADEW. Okus peppadew papričice je slatkast, s blagom ljuti- nom od oko 1.177 na Scoville ljestvici. Plod se priprema tako da se odstrane ljute sjemen- ke. Tako očišćene se kisele u staklenkama. 40
KAKO SIJATI: vixamagazin.com1. Sijati u dobro pripremljeno tlo2. Držati tlo vlažno tokom perioda klijanja3. Klijalište mora biti adekvatne veličine4. Malčiranje i stalno zalijevanje produljit će rok nicanja/klijanja5. Držati na toplomVRIJEME IDEALNO ZA KLIJANJE = PROLJEĆE/LJETONAJBOLJE RASTE = NA SUNCUBRANJE PLODOVA = ZA 65-90 DANAOBLIK PLODA = ZAOBLJENDUBINA SADNJE = 5 mmNICANJE = 7-14 DANARAZMAK SADNICA = 40X45 cmTo su osnovne smjernice koje dobijete kada kupite sjema. 41
PEPPADEW Sadnja i uzgoj ®Treba krenuti rano te Sadnja sjemenkiih posijati u toplome ito već krajem veljače započinje pripremomodnosno tijekom ožu-jka. Kroz cijeli period sjetvenog komposta.rasta i sazrijevanjapoželjno je biljku drža- Kad su manje količineti u kontroliranoj tem-peraturi i vlazi. Na- u pitanju, najbolje gajlakše je zapamtiti dajoj najviše odgovara je kupiti. Takav kom-sobna temperatura.Sve započinje sadnjom post nije zahtjevan.sjemenki u klijalištu. Mora imati pH vrijed- nost između 5,5 i 7 što zapravo znači neu- tralnu alkalno-kiselu ravnotežu, te srednju potrebu za dušikom što je 45-55 g/m2. Kod odabira klijališta preporučam manje kotejnere za sadnju do 200-300 biljčica. Potreban volumen za 1-2 sjemenke = 5x5x5 cm Kada se planira saditi veći broj sadnica, tada su daleko prek- tičniji kontejneri od ekspandiranog polistirena (stiropor i sl.)42
Sjemenke se sade na dubinu od 5 mm ito 1-2 u jednu jamicu. Radi jednostavni-jeg i bržeg polaganja sjemena za formi-ranje sadnih jamica poslužimo se nekimpriručnim rješenjem tipa pop zakovica ili ovakvo jednostavno sačinjeno pomagalo Sve započinje sadnjom sjemen- ki u klijalištu. 43
PEPPADEW Sadnja i uzgoj ® Nakon sadnje odmah zalijemo svaki i obilnije dnevno svjetlo između i to sadni blok (5x5x5 cm) sa cca 25 ml 5.000-20.000 Lux-a. ostajale mlake vode ili kišnice tem- Nakon klijanja temperaturu treba perirane na +25 °C. Poklopimo kako bi smanjiti na 16-18 °C kako bi se izbjeg- se sačuvala vlaga i smjestimo u pros- lo izduživanje mladih biljaka, a pospi- tor gdje ćemo do nicanja održavati ješilo ukorjenjivanje. temperaturu na +24 - 28 °C. Vlažnost zemlje za vrijeme klijanja trebalo bi Kontejner s posađenim sjemenom biti oko 80%, a relativna vlažnost zra- spremnim za klijanje. ka 55-60%. Nakon 7-14 dana pojaviti će se prve bil- Deset dana po nicanju tempera- jke. Kako je papri- tura se ponovno podiže i ka suptopska to na +20 - 25 °C. biljka ona bi Slijedi pikiranje. tada treba- la dobiti44
Pikiranje je presađivan- Pikiranje se obavlja kada se boja iz zelene u 2-3 danaje sadnica iz njihovih mlade biljke razviju min. prva pretvoriti u crvenu. Plodnooriginalnih kontejner- četiri lista. Samo jake i zdrave stablo visine je od 25 – 50skih ležišta u veće. biljke se pikiraju. Što su biljke cm. Nije ga potrebno dodat- mlađe, to bolje podnesu ovaj nim kolčenjem učvršćiva- šok presađivanja. ti. U slučaju kada je razmak sadnica veći od 30 cm pos- Najbolje je izvući biljku iz toji mogućnost da ih vjetar njenog originalnog konte- obori te bi se u tom slučaju jnerskog ležišta zajedno sa trebao osigurati kolac za do- kompletnom zemljom/kom- dadatno osiguranje stabljike. postom i tako je presaditi u Ako dozrijevanje dođe već u novu veću posudu (pikiran- danima jeseni, tada stabljiku je). Te nove veće posude i plod treba dodatno zaštiri poželjno da su promjera 6 do od eventualnih magli ili rosa. 8 cm i zapremine 2 do 3 dl. Pad temperature značajno će usporiti dozrijevanje. Ovdje Ispikiranim biljkama treba valja napomenuti još neke temperaturu održavati na važne činjenice. Povišena +20 - 25 °C danju i +18 - 20 °C temperatura, to je duže izlag- noću. Treba pripaziti da se ne anje biljke temperaturi većoj dogodi visoka vlažnost zra- od + 30 °C također štetno ka kako bi se izbjegao razvoj utječe na biljku. Generalno bolesti. Idealna vlažnost bi valja reći da je potrebna i bila 55 - 60 %. Svjetlosni uv- stalna kontrola vlažnosti tla. jeti trebaju biti kao i do sada. Biljka nikako neće preživjeti Uzgoj presadnica od sjetve i blago sušno razdoblje. Sva- do sadnje traje oko 70 dana. ki i najmanji nestanak vlage Presadnice su spremne za u tlu reflektirati će se odmah sadnju kada imaju 5-6 razvi- na plodu. Prvo će „povenuti“ jenih listova. listovi. Ako odmah reagirate i Sadnja je moguća i u cvjetne zalijete biljka će se oporaviti. kontejnere dubine zemlje do Zaljevanje treba izbjegavati 15 cm. Min. razmak sadnica po najvećem suncu. No i to je je 25 cm i ne veći od 40 cm. ponekad bolje od toga da bil- Biljka nakon cvatnje razvija jka ostane bez vlage u tlu, jer plod koji je u početku zelene će tada odmah odbaciti plod boje. Tek kad dozrije ta će (naročito kad je on još mali)4. 5
PEPPADEW Sadnja i uzgoj ®Ispikiranim biljkama treba pretvoriti u crvenu. Plodno no valja reći da je potrebna i temperaturu održavati na stablo visine je od 25 – 50 stalna kontrola vlažnosti tla. +20 - 25 °C danju i +18 - 20 cm. Nije ga potrebno do- Biljka nikako neće preživjeti °C noću. Treba pripaziti da datnim kolčenjem učvršćiva- i blago sušno razdoblje. Sva- se ne dogodi visoka vlažnost ti. U slučaju kada je razmak ki i najmanji nestanak vlage zraka kako bi se izbjegao raz- sadnica veći od 30 cm pos- u tlu reflektirat će se odmah voj bolesti. Idealna vlažnost toji mogučnost da ih vjetar na plodu. Prvo će „povenuti“ bi bila 55 - 60 %. Svjetlosni obori te bi se u tom slučaju listovi. Ako odmah reagirate i uvjeti trebaju biti kao i do trebao osigurati kolac za do- zalijete biljka će se oporaviti. sada. Uzgoj presadnica od dadatno osiguranje stabljike. Zaljevanje treba izbjegavati sjetve do sadnje traje oko 70 Ako dozrijevanje dođe već u po najvećem suncu. No i to je dana. Presadnice su spremne danima jeseni, tada stabljiku ponekad bolje od toga da bil- za sadnju kada imaju 5-6 raz- i plod treba dodatno zaštititi jka ostane bez vlage u tlu, jer vijenih listova. od eventualnih magli ili rosa. će tada odmah odbaciti plod Sadnja je muguća i u cvjetne Pad temperature značajno će (naročito kad je on još mali). kontejnere dubine zemlje do usporiti dozrijevanje. Ovdje 15 cm. Min. razmak sadnica valja napomenuti još neke 5-7 dana nakon što je papri- je 25 cm i ne veći od 40 cm. važne činjenice. Poviše- ka dobila crvenu boju ona je Biljka nakon cvatnje razvija na temperatura, to je duže dozrela i spremna je za bran- plod koji je u početku zelene izlaganje biljke temperaturi je. boje. Tek kad dozrije ta će večoj od + 30 °C također štet- se boja iz zelene u 2-3 dana no utječe na biljku. General-46
„ćrpneeoeasvgseertiaranoazsnpuddteartemoieko“bižapvzlilhivjloaseajtlrnen.gioajtaSieevvikvtiiapiuta.eBikblkA.otoibllilakdjuiiknolgujanrkeo.oeaaćPsfdjelmćruemveškaonatnihoćrjeai t 47
Vrtlarska sezona je pred vratimaPrirodan, organski i višestruko upotrebljiv supstrat za sjetvu, sadnju i presađivanje svih vrsta biljaka. Podloga je vrlo lagana i ne sadrži nikakve štetne kontaminate. Prilikom pripreme supstratu treba samo dodati vodu.48 Generalni zastupnik za Republiku Hrvatsku Neopren d.o.o.
49 vixamagazin.com
Vrtcnoiavtsiaithelja Gospoda Ana Jankovic, plodovi ljubavi Gospodin Ivan Lakos Strika, dalmatinski vrtal, prvi red do mora Gospoda Aurelija Majdenic-Staba, prekrasan pogled(odabrao muski dio redakcije- 50 demizanka)
Search
