zbornik8

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. I hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRÉ EvNolaeddkotzrveičimn–eni IIk.zoodmliaocp–iojanente, Urednici: Srećko Bojić, Igor Lukačević, Stipe Pandža, Goran Čubra, Dalibor Škarica, Milivoj Šutej, Gordan Miroševićwww.hro–cigre.hr

II Hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CigrÉ serija internetskih izdanja knjiga referata (zk) srećko Bojić, igor lukačević, stipe Pandža, goran Čubra, dalibor Škarica, Milivoj Šutej, gordan MiroševićNadzemni vodovi – električne komponente, i. dio – izolacija zk - 02/2018

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. IIIImpressumSrećko Bojić, Igor Lukačević, Stipe Pandža, Goran Čubra, Dalibor Škarica, Milivoj Šutej, Gordan Mirošević (urednici)Nadzemni vodovi – Električne komponente, I dio – Izolacija1. internetsko izdanjeNakladnikHrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRÉUrednicidr. sc. Srećko Bojić, dr. sc. Igor Lukačević, Stipe Pandža, mag. ing. el.,Goran Čubra, mag. ing. el., Dalibor Škarica, mag. ing. el.,Milivoj Šutej, ing. el., Gordan Mirošević, mag. ing. el.URL: http://www.hro-cigre.hr/Datum objave na mreži: 13.07.2018.ISBN: 978-953-8041-07-5Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikovog pismenogdopuštenja.Nakladnik ne preuzima odgovornost za točnost sadržaja autorskih radova objavljenih u ovoj publikaciji.

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. IVSavjetovanja i Colloquium HRO CIGRÉ na kojima su prihvaćeni i izloženi radovi iz ove knjige:13. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Šibenik, 5.-8. studenog 2017.12. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Šibenik, 8.-11. studenog 2015.11. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 10.-13. studenog 2013.10. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 6.-10. studenog 2011.9. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 8.-12. studenog 2009.8. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 4.-8. studenog 2007.7. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 6.-10. studenog 2005.4. Savjetovanje HRO CIGRÉ, 17.-21. listopada 1999.2. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Primošten, 14.-18. svibnja 1995.1. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Zagreb, 10.-13. listopada 1993.Colloquium Application of Line Surge Arresters in Power Distribution and Transmission Systems, Cavtat 2008.Tehničke napomena:Kako je ova knjiga sastavljena od pojedinačnih članaka objavljenih u zbornicima prethodno navedenih skupova, koji su vjernoreproducirani u obliku u kojem se pojavljuju u njima, što uključuje i numeraciju stranica iz tih zbornika, zbog lakšeg snalaženjačitatelja prilikom traženja članaka u Sadržaju, numeracija stranica ove knjige načinjene su u formatu „Str. X“, u sredini uz gornji rubstranice, što je vidljivo i na ovoj stranici

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. VSadržajSavjetovanje/ Colloquium Oznaka u Zborniku Naslov/autori Str. PORUKA GLAVNOG TAJNIKA HRO CIGRE VII Božidar FILIPOVIĆ-GRČIĆ PREDGOVOR VIII Srećko Bojić, Igor Lukačević, Stipe Pandža, Goran Čubra, Dalibor Škarica, Milivoj Šutej, Gordan Mirošević2. Savjetovanje R22.02 AKTUALNA PITANJA DIMENZIONIRANJA 1 IZOLACIJE VISOKONAPONSKIH VODOVA Davor Kremer1. Savjetovanje R22.03 PRIMJENA ŠTAPNIH SILIKONSKIH 10 IZOLATORA NA DV 110 KV NIN-GORICA Ante Delonga, Dragutin Mihalic, Predrag Pavlović, Ivo Šegvić4. Savjetovanje 22/33-01 PRVA ISKUSTVA U PRAĆENJU IZOLATORSKIH 20 KONSTRUKCIJA NA ISPITNOM POLIGONU „TORETA“ Srećko Bojić, Gordana Hrabak-Tumpa, Goran Čubra7. Savjetovanje B2-06 POGONSKA ISKUSTVA S POSOLICOM U 28 PRIJENOSNOM PODRUČJU SPLIT Dalibor Škarica, Jadranko Radovanović, Goran Čubra11. Savjetovanje B2-07 POVEĆANJE RASPOLOŽIVOSTI I POGONSKE 38 POUZDANOSTI DV 110 kV DUNAT – RAB U UVJETIMA INTENZIVNOG ZASOLJAVANJA Toni Dropulić, Sanja Vinter, Dino Kirac, Milivoj Šutej 12. Savjetovanje B2-05 POGONSKA ISKUSTVA S POSOLICOM U 47 PRIJENOSNOM PODRUČJU SPLIT OD 2000. god.– 2014. god. Dalibor Škarica, Branko Čosić, Goran Čubra13. Savjetovanje B2-01 MOGUĆNOST POVEĆANJA POGONSKE 57 POUZDANOSTI DALEKOVODA IZLOŽENIH DJELOVANJU POSOLICE Sanja Vinter, Melita Perčec Tadić, Milivoj Šutej, Stipe Pandža8. Savjetovanje B2-07 PRIMJENA KOMPOZITNIH IZOLATORA U 89 DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA HEP-a Boris Babić, Srećko Bojić, Stjepan Megla8. Savjetovanje B2-12 PRIMJENA ODVODNIKA PRENAPONA SA 76 POLIMERNIM KUĆIŠTEM ZA POBOLJŠANJE PRENAPONSKIH KARAKTERISTIKA VISOKONAPONSKIH NADZEMNIH VODOVA Ivo Uglešić, Viktor Milardić, Božidar Filipović-Grčić, Zoran Rubinić, Gordan MiroševićColloquium FIRST EXPERIENCE IN MONITORING OF LINE SURGE 86Cavtat 2008 ARRESTERS INSTALLED ON 110 kV TRANSMISSION LINE STON – KOMOLAC IN CROATIA Srećko Bojić, I. Dolić, Ante Sekso, Dalibor Škarica Jadranko Radovanović,Colloquium LIGHTNING PERFORMANCE IMPROVEMENT OF 92Cavtat 2008 123 kV LINE STON – KOMOLAC BY USE OF LINE SURGE ARRESTERS Milan Puharić, Miroslav Mesić, Marko Lovrić, Jadranko Radovanović, Salih Sadović9. Savjetovanje B2-11 ISKUSTVA S DV 110 kV STON – KOMOLAC NAKON 98 UGRADNJE LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA Jadranko Radovanović, Dalibor Škarica10. Savjetovanje B2-02 POGONSKA ISKUSTVA U KORIŠTENJU LINIJSKIH 107 ODVODNIKA PRENAPONA ZA ZAŠTITU DV 110 kV STON – KOMOLAC OD ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA Miroslav Mesić, Jadranko Radovanović, Dalibor Škarica, Salih Sadović

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. VI11. Savjetovanje B2-08 ISKUSTVA U PRIMJENI LINIJSKIH ODVODNIKA 117 127 PRENAPONA NA DALEKOVODU STON – KOMOLAC 138 Mate Mijoč, Petar Tuškan, Jadranko Radovanović 14913. Savjetovanje B2-03 ISKUSTVA S DV 110 kV STON – KOMOLAC NAKON UGRADNJE LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U RAZDOBLJU 2007. – 2017. Dalibor Škarica, Luka Ćurin12. Savjetovanje B2-10 ZAŠTITA DALEKOVODA OD ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA – OD IDEJE DO REALIZACIJE Mate Mijoč, Ivan Šeparović9. Savjetovanje B2-12 PRIMJENA ODVODNIKA PRENAPONA NA DVOSTRUKOM DV 220 kV Ivo Uglešić, Viktor Milardić, Milivoj Mandić, Božidar Filipović-Grčić, Boško Milešević11. Savjetovanje B2-10 POVEĆANJE POUZDANOSTI POGONA NADZEMNIH 160 SN MREŽA U PODRUČJU INTENZIVNE GRMLJAVINSKE AKTIVNOSTI PRIMJENOM SUVREMENIH TEHNIČKIH RJEŠENJA Siniša Jergović, Dino Jakovčić10. Savjetovanje B2-01 ANALIZA BROJA ISPADA VN DALEKOVODA USLJED 169 IZRAVNIH UDARA GROMA U FAZNI VODIČ Petar Sarajčev, Anto Jasprica4. Savjetovanje 22/33-03 ISPITIVANJA IZOLATORSKIH KONSTRUKCIJA 179 ZA DALEKOVOD 400 kV VELEŠEVEC-ŽERJAVINEC- HÉVIZ (MAĐARSKA GRANICA) Krešo Rosean, Gordan Mirošević, Ivo Tomasović, Ivan Ribičić10. Savjetovanje B2-10 DIELEKTRIČNA ISPITIVANJA IZOLACIJSKIH 187 KONSTRUKCIJA ZA PRIMJENU NA KOMPAKTIRANOM NADZEMNOM VODU 2X110 kV SAMOBOR – RAKITJE – BOTINEC Srećko Bojić, Goran Levačić, Gordan Mirošević13. Savjetovanje B2-04 ZNAČAJ LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA KAO 196 ELEMENT KONTROLE KVALITETE PRI IZBORU I OPREMANJU VN DALEKOVODA NOVOM IZOLACIJSKOM OPREMOM Srećko Bojić, Boris Babić, Zoran Subotičanec9. Savjetovanje B2-09 POTPORNI KOMPOZITNI IZOLATORI I JAKOST 206 ELEKTRIČNOG POLJA Jože Hrastnik

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. VIIPORUKA GLAVNOG TAJNIKA HRO CIGREPoštovani članovi HRO CIGRé, poštovani čitatelji!Misiju CIGRé možemo definirati kao primjenu znanstvenih metoda u rješavanju složenih problema velikihelektromagnetskih sustava, HRO CIGRé kao član te velike međunarodne udruge u cijelosti slijedi tu misiju.Odlukom o izdavanju zbornika u kojima su sabrani referati iz pojedinih područja objavljeni na savjetovanjima,simpozijima i kolokvijima posljednjih dvadesetak godina, HRO CIGRé nastoji tu misiju dodatno populariziratina način da svoju bogatu riznicu od nekoliko tisuća radova učini dostupnom svim članovima. Posebno se želiomogućiti mladim članovima i članovima studentima lakše snalaženje u velikom broju radova koji obrađujuspecifične probleme EES-a.Dr. sc. Božidar Filipović-GrčićGlavni tajnik HRO CIGRé

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. VIIIPredgovorZbirna knjiga koja nosi naslov „Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija“ skup je odabranih radova sa savje-tovanja i simpozija HRO CIGRÉ održanih od 1993. do 2017. godine, koji obrađuju specifičnu problematiku vezanu uz nadzemnevodove.Obzirom da nadzemni vodovi predstavljaju skup međusobno ovisnih elemenata kojima je cilj prijenos električne energije i da supraktički sveprisutni od samih početaka stvaranja elektorenergetskih sustava, problematika vezana uz njih relativno je skromnodokumentirana i na adekvatan način literaturom obrađena.U smislu navedenog cilj izrade predmetnog Zbornika, kao i onih koje se planira izraditi, je da se stečena iskustva i stručne spozna-je o određenim temama vezanim uz nadzemne vodove grupiraju i objedine i kao takve ostanu trajan dokument dostupan stručnja-cima koji se ovom problematikom bave ali i svima onima koji će svijet nadzemnih vodova tek otkrivati u svom budućem radu.Iako su teme vezane uz nadzemne vodove, općenito i generalno gledajući, globalnog karaktera i sve prisutne, postoje određenespecifičnosti vezane uz podneblje i praksu koje su na odgovarajući način prepoznate i koje tvore okosnicu selekcije sadržaja ve-zanih uz izradu Zbornika bazirane na kronologiji, razvoju i primjeni novih tehnika i tehnologija i stručnih spoznaja temeljem vlastitihiskustvima.Prvi u nizu navedenih Zbornika vezanih uz nadzemne vodove obrađuje problematiku izolacije u konkretnom smislu ali i u smislufizikalnih pojava vezanih uz izolaciju općenito kao što su povratni preskoci a sve u cilju podizanja nivoa pouzdanosti i raspoloživo-sti nadzemnih vodova i minimaliziranja negativnih efekata koje navedene pojave uzrokuju u redovnom pogonu.U smislu navedenog radovi sadržani u predmetnom Zborniku ukazuju na određene evolucijske procese ispitivanja i primjene ra-zličitih tipova izolacije na nadzemnim vodovima osnovom kojih su se određivale i korigirale spoznaje, prednosti i nedostatci odre-đenih tipova izolacija i izolatorskih konstrukcija s posebnim naglaskom na specifičnostima izvedbe vodova na terenima s velikimiznosima specifičnih otpora tla i posljedično tome relativno velikim iznosima otpora uzemljenja, kao i pojave posolice i negativnihučinaka tih pojave na raspoloživost i pouzdanost nadzemnih vodova u zonama s visokim izokerauničkim nivoima.Zahvaljujemo svim autorima i recenzentima na uloženom trudu u pripremi ovim Zbornikom obuhvaćenih radova koji su na tajnačin pridonijeli uspješnom ostvarivanju misije HRO CIGRÉ te ujedno i unaprijedili domaću stručnu literaturu.Urednici Zbornika:dr. sc. Srećko Bojić, mag. ing. el. Goran Čubra, mag. ing. el.dr. sc. Igor Lukačević, mag. ing. el. Dalibor Škarica, mag. ing. el.Stipe Pandža, mag. ing. el. Milivoj Šutej, ing.el.Gordan Mirošević, mag. ing. el.

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 1

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 2

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 3

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 4

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 5

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 6

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 7

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 8

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 9

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 10

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 11

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 12

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 13

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 14

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 15

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 16

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 17

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 18

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 19

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija 22/33-01 str. 20HRVATSKI KOMITET MEĐUNARODNE KONFERENCIJEZA VELIKE ELEKTRIČNE SISTEME, ZAGREB, Berislavićeva 6ČETVRTO SAVJETOVANJECAVTAT, 17-21. listopada 1999.SREĆKO BOJIĆ, dipl. ing.Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., ZagrebGORDANA HRABAK-TUMPA, dipl. ing.Državni hidrometeorološki zavod, ZagrebGORAN ČUBRA, dipl. ing.Hrvatska elektroprivreda d.d., PrP Split PRVA ISKUSTVA U PRAĆENJU IZOLATORSKIH KONSTRUKCIJA NA ISPITNOM POLIGONU “TORETA” SAŽETAK U cilju praćenja ponašanja izolatorskih konstrukcija u realnim uvjetima onečišćenja posolicom naotoku Pagu, pri izgradnji DV 110 kV Karlobag - Novalja, na dionici KK Toreta - TS Novalja, na desetakstupnih mjesta od kabelske kućiće, implementirana su tri tipa izolatorskih konstrukcija (svaka faza pojedan tip izolacije). Uz postojeću opremljenost TS Novalja (akvizicijski sustav za praćenje pogonskih događaja; ispadvoda, selektor faza, lokator kvara i sl.), te okolnih meteoroloških postaja (posebno TS Novalja) stvoreni supočetni tehnički preduvjeti za prvu fazu rada Ispitnog poligona Toreta. U radu se, temeljem dijela proteklog perioda eksploatacije DV 110 kV Lički Osik - Karlobag –Novalja, daje prikaz pogonskih događaja i karakterističnih meteoroloških parametara s početnimanalizama relevantnim za ponašanje izolatorskih konstrukcija u vremenskim uvjetima. Iz tako polučenihprvih rezultata, daju se neke smjernice i prijedlozi za daljnji rad Ispitnog poligona. Ključne riječi: ispitni poligon, izolacija, praćenje stanja FIRST EXPERIENCES IN MONITORING THE INSULATOR SETS ON TEST FIELD “TORETA” ABSTRACT In order to monitor the behaviour of the insulator sets in real salt pollution conditions on the islandof Pag, at the erection of the transmission line 110 kV Karlobag – Novalja (section KK Toreta – TSNovalja) on about ten tower points from cable termination, three insulator construction types (each phase– one insulation type) have been mounted. Using the existing equipment of the transformer substation Novalja (aquisition system formonitoring the service events: line outage, phase selector, fault locator) and nearby meteorologicalstations (specialy in Novalja), the basic technical preconditions for the first phase of the work of the Testfield Toreta have been realised. In this paper, based on the data obtained from the one part of the exploatation period of thetransmission line 110 kV Lički Osik – Karlobag – Novalja, the initial analysis of the service events,meteorological parameters and behaviour of the insulating sets in weather conditions is presented. Usingso obtained first results, some directives and suggestions for the further operation of the test field aregiven. Key words: test field, insulation, condition monitoring 5

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 2122/33-011. UVOD Stanje izolacijskog sustava visokonaponskih vodova i transformatorskih stanica jedno je odosnovnih polazišta u definiranju potrebne razine njihove pouzdanosti i raspoloživosti. Ponašanje vanjske izolacije u realnim pogonskim uvjetima u direktnoj je vezi s atmosferskimpojavama i meteorološkim fenomenima i područje je permanentnih i opsežnih svjetskih istraživanja u ciljupronalaženja optimalnih i pouzdanih rješenja za svakodnevnu praksu. Praćenje ponašanja vanjske izolacije u realnim uvjetima onečišćenja posolicom specifičan jeproblem onečišćenja izolacije i samo je dio sveobuhvatnih i sustavnih istraživanja provedenih u nas krozduži niz godina na području mjerenja i praćenja parametara okoline za potrebe Hrvatske elektroprivrede(L1 -L4). Rezultati dosadašnjih mjerenja i sustavnog praćenja te stečena iskustva na tom području dala susvoj značajni doprinos u realizaciji “Otočne veze” i primjeni niza rješenja u specifičnim uvjetima okoline napodručju otoka Paga, posebno u segmentu izbora izolacije te definiranju metoda i opsega laboratorijskihispitivanja pri konstrukciji zaštitnih armatura (L5). Danas, unatoč ratom prekinutim ili zamrznutim aktivnostima na nekim od ranije započetihprojekata, potreba za što boljim optimiranjem pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih prijenosnihobjekata, upućuje na sustavniji pristup problematici u cilju definiranja što kvalitetnijih i realnijih ulaznihparametara za potrebe projektiranja i izbora opreme. S druge strane, kvalitativni skok u osuvremenavanju i opremljenosti novijih elektroprivrednihobjekata, posebno u informatičkom i telekomunikacijskom segmentu za potrebe praćenja pogonskihdogađaja te prisutnosti sve većeg broja automatskih meteoroloških postaja (u elektroprivrednimobjektima), otvara nove mogućnosti u sustavnosti pristupa i optimiranju troškova , osobito tamo gdje tonekad objektivno nije bilo moguće.2. ISPITNI POLIGON “TORETA” Uvođenje ispitnih poligona za praćenje stanja vanjske visokonaponske izolacije u prirodnimuvjetima onečišćenja, u našoj elektroprivrednoj praksi datira već od 1990. godine (L1). Tako je do kraja1992. godine postavljeno jedanaest ispitnih poligona ili stanica gdje su u prirodnim uvjetima eksponiranerazličite vrste izolatora, odnosno izolatorskih konstrukcija, radi utvrđivanja nataloženog stranog sloja. Iako su time stečena dragocjena prva iskustva, rezultati istraživanja i praćenja nisu bili primjenjiviza pojedine lokacije (posebno na dijelu jadranskih otoka) zbog relativno skromnog fonda podatakauzrokovanih prekidom daljnjih aktivnosti na nekom poligonu (stanici), nedostatka korelacije smeteorološkim parametrima (npr. brzina i smjer vjetra, temperatura i vlažnost zraka itd.) ili pak zbogmikroklimatske specifičnosti dotičnog lokaliteta u odnosu na lokacije najbližih poligona. Izgradnja “Otočne veze” i prva iskustva eksploatacije prijenosnih vodova (posebno na otoku Pagu1994/95.) ponovo su potencirala već ranije poznat problem intenzivne posolice na tom otoku te jepokrenut niz stručnih rasprava u cilju pronalaženja možda primjerenijih rješenja za takva i slična područja. S tim u vezi, pokrenut je projekt ispitnog poligona “Toreta” (L6) koji predstavlja nastavak i dubljiiskorak u dosadašnjoj praksi obzirom na planirani opseg aktivnosti te sadržaj i opseg mjerenja i praćenjapojedinih parametara okoline.2.1. Lokacija poligona, klimatske prilike i sadržaj aktivnosti Izbor lokacije Ispitnog poligona “Toreta” zasniva se na nekoliko važnih postavki: • ekstremne klimatske prilike otoka Paga i nedovoljno poznavanje istih (intenzivna bura, ekstremna posolica) • nedovoljno poznavanje ponašanja pojedinih tehničko-tehnoloških rješenja primjenjenih na nadzemnim VN vodovima u takvim i sličnim klimatskim uvjetima • suvremena akvizicijska opremljenost objekata “Otočne veze” za mjerenje i praćenje parametara okoline te pogonskih događaja na prijenosnim vodovima i u transformatorskim stanicama6

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 22 22/33-01 Sl. 1: Lokacija Ispitnog poligona “Toreta” Upravo zbog toga, na sjevernoj strani otoka (v.sl.1 i 2), s ekstremnim klimatskim prilikama upogledu intenziteta vjetra i zasoljavanja izolacije, na dionici dalekovoda 110 kV Novalja-Karlobag-LičkiOsik, od KK Toreta (o.Pag): stup br. 52 - stup br. 59, formiran je aktivni ispitni poligon (izolacija trajnopod pogonskim naponom voda). Ista lokacija smatra se izuzetno povoljnom i reprezentativnom za formiranje pasivnog ispitnogpoligona (planirano u 2. fazi) za praćenje zasoljavanja većeg broja različitih tipova izolatora, osim onihkoji su ugrađeni na aktivnom dijelu (na dalekovodu), po sličnom uzoru na već ranije formirane pasivneispitne stanice. Planirani opseg i sadržaj aktivnosti ukratko se može svrstati u nekoliko grupa (L6): • praćenje ponašanja tri tipa izolatorskih konstrukcija ugrađenih na dalekovodu (svaka faza drugi tip izolatora)) u realnim pogonskim i atmosferskim uvjetima • praćenje metoeoroloških parametara putem automatske meteorološke postaje, instalirane u sklopu akvizicijske opreme u KK Toreta i TS Novalja (brzina i smjer vjetra, temperatura i vlažnost zraka), (v.Sl.3) • praćenje pogonskih događaja na dalekovodu putem suvremenog akvizicijskog sustava u TS Novalja (numerički distantni releji sa selektorom faza, lokatorom kvarova i sl.) • praćenje učestalosti, intenziteta i frekvencijskog spektra vibracija vodiča putem montažno/demontažnih automatskih registratora • praćenje i ispitivanje stanja antikorozivne zaštite stupova te praćenje ponašanja vijčanih spojeva čelično-rešetkastih konstrukcija • laboratorijska i ostala ispitivanja na periodički skinutim izolatorskim konstrukcijama u svrhu utvrđivanja intenziteta naslaga onečišćenja te dielektričnih svojstava izolacije Osim navedenih glavnih grupa aktivnosti, postoji još niz mjerenja koje je potencijalno mogućesprovesti u sklopu mjerno-akvizicijskog sustava u KK Toreta u korelaciji s okolnim atmosferskim prilikama(npr. opterećenje voda, temperature vodiča i sl.).Sl.2: Pogled duž trase poligona na centralni objekt KK Toreta 7

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 2322/33-012.2. Organizacijske postavke Težište dosadašnjih aktivnosti bilo je na pripremi i izgradnji te potrebnom tehničkom opremanjuispitnog poligona u sklopu izgradnje DV 110 kV Novalja-Karlobag (L. Osik) te ostalih objekata “Otočneveze”. S tehničkog aspekta, danas se uglavnom može konstatirati da postoje sve nužne pretpostavke započetak rada prve faze ispitnog poligona. Obzirom da se radi o višegodišnjem projektu (min. 3 godine), unarednom periodu planira se daljnje opremanje poligona za proširenje opsega rada (pasivni dio poligona idr.) što predstavlja drugu fazu rada. Očekivani rezultati, njihova kvaliteta i značaj, osim o tehničkom dijelu, nesumljivo ovise i oorganizacijskom aspektu rada ispitnog poligona. Za sada sustavnog vođenja projekta i praćenja rada ispitnog poligona još nema. Obzirom namultidisciplinarnost zamišljenog projekta, nužan je daljnji kontinuirani rad stručnog tima iz područjaeksploatacije prijenosnih vodova, projektiranja dalekovoda, meteoroloških opažanja i praćenja te izpodručja ispitivanja i praćenja visokonaponske opreme, posebno VN izolacije. Takav tim prvenstveno treba biti sastavljen od stručnjaka Hrvatske elektroprivrede ispecijaliziranih pratećih organizacija i ustanova. Sl.3: Izgled kabelske kućice Toreta s meteorološkom konzolom3. PRVI REZULTATI I ISKUSTVA U ovom radu prikazani su prvi rezultati obrade i analize dijela prikupljenih podataka, na užem iširem području ispitnog poligona, i predstavljaju početni i skromni doprinos autora u sveobuhvatnimaktivnostima postavljenog projekta, prvenstveno gledajući s aspekta ponašanja izolacije. Rezultati i prva iskustva temelje se na obradi pogonskih događaja na dalekovodu 110 kVNovalja – Karlobag – L. Osik te paralelnim analizama nekih od prametara okoline. Prikaz rezultata i analiza odnosi se na period mjerenja i zapisa u prvom tromjesečju ove godine. Iako je dalekovod (ispitni poligon) pušten u pogon sredinom 1997. godine, analizom nijeobuhvaćen cijeli period eksploatacije, i to iz nekoliko razloga: • nepostojanje potpunih kontinuiranih zapisa u jednom dužem periodu o pogonskim događajima (problemi sa software-om u akvizicijskom sustavu, asinkronizam točnog vremena i sl.) • nedostatak vremena u pripremi ovog rada zbog potrebnih dopunskih analiza za nepotpune i diskontinuirane mjerne podatke • problemi organizacijske prirode u provedbi projekta Rezultati i analize ostalih proširenih mjerenja i istraživanja (naslaga stranog sloja na izolaciji,laboratorijska ispitivanja, vibracije vodiča i dr.) nisu sadržani u ovom radu jer za iste još uvijek ne postojeegzaktni mjereni podaci na području ispitnog poligona.8

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 24 22/33-013.1. Pogonski događaji i parametri okoline Skup događaja i parametri okoline koji su predmetom ove analize temelje se na prikupljanju iobradi slijedećih grupa padataka za period promatranja: siječanj – ožujak, 1999. godine: • pogonski događaji (prvenstveno prolazni kvarovi) na DV 110 kV Novalja – (Karlobag) – L. Osik prema KRD listama (podaci o radu distantne zaštite, lokatora kvara, ostalih zapisa i sl.) (L7, L8) • podaci o parametrima okoline relevantni za promatrani skup pogonskih događaja, a prema mjerenjima i opažanjima u metoeorološkim postajama: TS Novalja, Pag, Rab i Karlobag (L9, L10). Analizom se nastojalo pokazati ovisnost i zakonitost pogonskih događaja (prolaznih kvarova) napromatranom vodu s mjerenim (opaženim) parametrima okoline u užoj i široj okolici ispitnog poligona. Važno je istaći, da u prikupljenom fondu podataka nedostaju mjerenja parametara okoline nalokaciji KK Toreta zbog tadašnje neraspoloživosti mjerno-akvizicijskog sustava, što bi ovoj analizi dalododatu težinu. Također, analizom se želi pokazati ponašanje ugrađenih različitih tipova izolatorskih konstrukcijana samom ispitnom poligonu, i to s (v.Sl.4): • kompozitnim štapnim izolatorom (donji vodič, faza L2) • porculanskim štapnim izolatorom (srednji vodič, faza L3) • staklenim kapastim izolatorima s produženom kliznom stazom (gornji vodič, faza L1),a u korelaciji s pogonskim događajima (prolaznim kvarovima) i mjerenim parametrima okoline. Sl. 4: KK Toreta; pogled na tipove izolatora primjenjenih na ispitnom poligonu3.2. Prve analize Prikaz karakterističnih događaja na DV 110 kV Novalja – (Karlobag) – L. Osik u vremenskomslijedu s mjerenim i opaženim nekim od parametara okoline dan je na slici 5. Distribucija zabilježenih događaja (potpune prorade zaštite, inicirane prorade), pokazuje uskupovezanost s okolnim vremenskim prilikama, i to naročito: 9

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 2522/33-01 SIJSEČI JAENČJ,A1N99J9,. g1.9 9 9 . g . 35 15 v (m /s ) N 30 10 25 20 • 15 5 10 45 3 0 12345 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 1 0 Dani 10 10 30 06 32 20 08 06 02 10 12 20 02 32 30 12 08 26 16 24 08 20 08 24 25 26 27 28 29 30 31 30 Smjer vj VVEELLJJAAČČAA, ,1199999.9g.. g. 22 10 08 02 28 06 12 06 v (m/s) 15 N 25 10 20 1/2 15 4 1 10 5 1 5 1. 5 4 G 3 22 1 11 1 0 0 Dani 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Smjer vj. 02 08 06 32 10 02 10 06 10 02 04 06 06 06 06 08 02 02 08 10 10 28 26 14 04 24 20 18 15 OOŽŽUUJLAJKA, 1K9,991.9g9. 9 . g . 35 N v (m /s ) 30 25 10 20 15 5 G 10 5 G GG 5 0 1 2 Dani 1234567 0 Smjer vj. 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 18 16 12 10 12 20 18 22 18 12 10 24 26 20 20 02 08 06 02 06 10 10 10 22 14 12 12 10 06 06 02 Legenda: N - Broj prorada dist. zaštite (ispad voda) 28 N 04 • - Kiša 24 08 -- Faza L1 (0) 16 – Faza L2 (4) L - Snjeg (susnježica) 20 12 – Faza L3 (8) – Faza L1, L2, L3 G - Grmljavina – Max. brz. vjetra – Dnevni srednjak brzine vjetra Slika 5: Prikaz karakterističnih događaja na DV 110 kV Novalja-Lički Osik10

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 26 22/33-01 • koncentraciju prolaznih kvarova u periodima nakon jačih vjetrova iz sjevernog kvadranta s pojavom vlažnog i toplijeg razdoblja, što ukazuje na pojačanu električnu aktivnost na izolaciji nakon ovlaživanja vjetrom nanešenog onečišćenja (posolice) • koncentraciju prolaznih kvarova pri istovremenoj pojavi jakog vjetra sjevernih smjerova i oborina (kiša, susnježica) što također potvrđuje pojačanu električnu aktivnost na izolaciji uslijed vodljivog onečišćenja Obzirom da su na Sl.5 prikazani kumulativni podaci za cijeli vod, pristupailo se dodatnimobradama, koristeći zapise lokatora kvara i selektora faza sustava distantne zaštite, radi utvrđivanjadistribucije događaja po pojedinim dionicama voda, odnosno udjela pojedinih faza u zabilježenom skupu(Sl.6). Distribucija događaja pokazuje: • osjetno veći broj događaja na “otočnom” dijelu dalekovoda (više od 2/3 događaja) • koncentraciju događaja upravo na području ispitnog poligona (sjeverna strana o. Paga) gdje je locirano preko 95% događaja od skupa koji pripada “otočnom” dijelu • izraziti nesrazmjer u udjelu pojedinih faza u pripadajućem skupu događaja na “otočnom” dijelu u usporedbi s “kopnenim” dijelom voda Takva zapažanja ponovo upućuju na direktnu povezanost električnih aktivnosti na primjenjenojizolaciji (tip izolacije) ovisno o lokalitetu (otok ili kopno) te meteorološkim prilikama. Međutim, za donošenje jasnih decidiranih zaključaka, promatrani skup podataka, provedeneanalize, a konačno i vremenski interval praćenja, ne mogu se za sada smatrati dostatnim i statističkidovoljno pouzdanim. DISTIBUCIJA PROLAZNIH KVAROVA DISTIBUCIJA PRORADE POT. ČL. DIST. ZAŠTITE (lokator kvara TS Novalja) (selektor faza TS Novalja) ukupno 46 prorada ukupno 54 prorada50% 37.0% 50% 38.9%40%30% 34.8% 40% 35.2%20% L1 30%10% 26.1% L2 24.1% L1 L3 20% L2 0% L3 10% 0% L1 L2 L3 L1 L2 L3TS NOVALJA KK Toreta KK Koromačina Karlobag TS L. OSIK IP TORETA DISTIBUCIJA PROLAZNIH KVAROVA NA OTOKU DISTIBUCIJA PROLAZNIH KVAROVA NA KOPNU PAGU (lokator kvara TS Novalja) (lokator kvara TS Novalja) 73.3%80% 67.4% 58.1% 80%70% 70%60% 38.7% Ukupno 60% Ukupno50% L1 50% L140% L2 40% 32.6% L230% L3 30% L320% 20% 26.7%10% 10% 13.3% 0% 0% 3.2% Ukupno L1 L2 L3 Ukupno L1 L2 L3 Slika 6: Prikaz distribucije prolaznih kvarova (ispada) na DV 110 kV Novalja – Lički Osik Za konačne ocjene svakako treba još pričekati uz kontinuirano i sustavno praćenje svihrelevantnih parametara kroz dulji vremenski period zbog mogućih znatnih sezonskih varijacija. 11

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 2722/33-014. ZAKLJUČAK U istraživanju ponašanja vanjske izolacije visokonaponskih vodova, u realnim uvjetimaonečišćenja, “metoda ispitnih poligona” jedna je od glavnih i nezaobilaznih puteva u definiranju pouzdanihparametara za izbor i optimiranje rješenja izolatorskih konstrukcija za elektroprivrednu praksu. Ispitini poligon “Toreta” dobro je zamišljen projekt i predstavlja logičan i moderan način daljnjihkompleksnih istraživanja na tom polju, a obzirom na lokaciju, reprezentant je područja našeg priobalja sintenzivnim pa čak i ekstremnim djelovanjem vjetra i posolice na elektroenergetske objekte. Iako već prvi rezultati obrada pokazuju usku povezanost ponašanja eksponirane izolacije naispitnom poligonu u datim pogonskim i meteorološkim uvjetima, za konačne zaključke i izbor praktičnihrješenja treba sustavno i kontinuirano nastaviti započete aktivnosti, kroz dulji vremenski preriod, sukladnonjihovim projektiranom sadržaju i opsegu započetih istraživanja. U tom smislu, predlaže se proširenje i intenziviranje aktivnosti svih mjerodavnih stručnih iznanstvenih struktura unutar i izvan Hrvatske elektroprivrede, kako u tehničkom tako i u organizacijskomsegmentu projekta. LITERATURA[1] A. Sekso, D. Mihalic i dr.:Parametri okoline i prijenosa mreža;IE Zagreb, 1994.[2] A. Sekso, D. Poje i dr.:Studija praćenja meteoroloških fenomena za potrebe Elektroprivrede Hrvatske;IE Zagreb, 1984.[3] S. Bojić, P. Pavlović i dr.: Povećanje pogonske sigurnosti dalekovoda u otežanim klimatskim uvjetima na području Elektroprivrede Rijeka; IE Zagreb, 1985.[4] A. Sekso, S. Bojić i dr.:Prijedlog optimiranja mreže meteoroloških opažanja za potrebe Elektroprivrede SR Hrvatske; IE Zagreb, 1988.[5] S. Bojić, S. Banić i dr.:Izvještaj o rezultatima laboratorijskih ispitivanja izolacionih konstrukcija sa silikonskim štapnim izolatorom Sefag (138197-006) u uvjetima onečišćenjaposolicom; IE Zagreb, 1996.[6] Grupa autora, Dalekovod, HEP, IE: Ispitni poligon za praćenje izolacijskih konstrukcija; DV 110 kV Karlobag-Novalja, Dionica KK Toreta (o.Pag) - stup br. 52- stup br. 59; Dalekovod Zagreb, 1995.[7] HEP, PrP Split; Odjel vođenja pogona: KRD lista za DV polje L. Osik - TS Novalja 01.01.- 31.03.1999.[8] HEP, PrP Split, Odjel vođenja pogona: Podaci o radu lokatora kvara, TS Novalja, DV polje; L.Osik[9] DHMH, Sektora za meteorološka istraživanja: Satne maksimalne brzine vjetra i pripadni smjerovi vjetra; TS Novalja, DHMZ 01.01.-31.03.1999.[10] DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja:Podaci o oborinama i pojavama za postaje Pag, Karlobag, Rab i TS Novalju; DHMZ, 01.01.-31.03.1999.12

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 28Dalibor Škarica, dipl.ing. B2 – 06Jadranko Radovanović, dipl.ing.Goran Čubra, dipl.ing.HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Split POGONSKA ISKUSTVA S POSOLICOM U PRIJENOSNOM PODRUČJU SPLIT SAŽETAK HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Split održava dvadesetosam(28) transformatorskih stanica, jednutisućudevetsto (1900) km dalekovoda i četrnaest (14) kabelskihstanica. Jedan od najvećih problema u održavanju elektroenergetskih objekata je ‘‘rat’‘ s posolicom,prvenstveno u transformatorskim stanicama na otocima (Novalja, Pag, Nerežišća, Starigrad) zatim u TSNin, kao i na pripadnim dalekovodima i kabelskim stanicama. Referat opisuje probleme vezane za posolicu (ispadi, kvarovi, planirani prekidi) kao i nekarješenja istih, odnosno načini smanjenja negativnog djelovanja posolice. Ključne riječi: posolica, izolacija, transformatorske stanice, dalekovodi, kabelske stanice SERVICE EXPERIENCES WITH SEA SALT POLLUTION IN TRANSMISSION AREA SPLIT SUMMARY There are twenty-eight (28) substations and nineteen hundred (1900) km of transmission linescovered by HEP Transmission System Operator d.o.o., Transmission Area of Split including as wellfourteen (14) off cable stations. One of the largest problems is a \"war\" against sea-salt pollution, primarilyin the substations located on the islands (Novalja, Pag, Nerežišće, Starigrad), in NIN Substation, and onassociated transmission lines and cable stations. This paper describes the problems encountered with sea-salt pollution (outages, faults,scheduled outages) and some solutions for remedying them that is the way to mitigate the negativeeffects of sea-salt pollution on power facilities. Key words: sea-salt pollution, insulation, substation, transmission lines, cable station1. UVOD Izgradnjom i puštanjem u pogon tzv. ''otočne 110 kV veze'' 1994. god. u HEP - Operatorprijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Split (u daljnjem tekstu PrP Split) znatno su porasli ispadidalekovoda i trafostanica čiji je osnovni uzrok izražena posolica. Do ulaska u pogon navedene vezeizražena posolica događala se na sljedećim lokacijama: • DV 110 kV Opuzen – Ploče – Makarska, mikrolokacija Drašnice • DV 110 kV Nerežišća – Stari Grad, mikrolokacija KS Travna na sjevernoj strani otoka Hvara i prvih nekoliko stupova prema TS Stari Grad. • DV 110 kV Stari Grad – Blato. 1

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 29 B2 – 06 Ulaskom u pogon ''otočne 110 kV veze'' ispadi čiji je osnovni uzrok posolica događaju se nasljedećim objektima: 1. KS Toreta 2. DV 110 kV Lički Osik – Karlobag - Novalja (dionica na Pagu) 3. KS Deda 4. DV 110 kV Rab – Novalja (dionica na Pagu) 5. TS Novalja 6. DV 110 kV Pag – Novalja 7. TS Pag 8. DV 110 kV Nin – Pag 9. TS Nin Kao što je vidljivo značajno je porastao broj vodova i postrojenja te više ne možemo govoriti omikrolokacijama, već o širokim područjima. Za analizu i promatranje uzet je period od 01. siječnja 2000. god. do 01. siječnja 2005.2. DALEKOVODI2.1. Dalekovodi južne petlje Dalekovod 110 kV Stari Grad–Blato D129 (duljine voda 38,206 km) je izgrađen s izolatorskimlancima s osnovnom izolacijom sastavljenom od porculanskih izolatora K170/280 (K3) na stupovima odbroja 1-37 (otok Hvar) i broj 60-80 (otok Korčula) i antimaglenih porculanskih izolatora VZM 16/7 nastupovima broj 38–47 (otok Hvar) i stupovima 48–59 (otok Korčula). Dalekovod 110 kV Nerežišće-Stari Grad D153 (duljina voda 19,239 km) je izgrađen s izolatorskimlancima s osnovnom izolacijom sastavljenom od porculanskih izolatora K170/280 (K3) na stupovima odbroja 1-21 (o. Brač) i antimaglenih porculanskih izolatora VZM 16/7 na stupovima broj 22-30 (Brač) i broj31–53 (Hvar). Tijekom godina eksploatacije u više navrata izvršena je, na oba dalekovoda, zamjena pojedinihizolatorskih lanaca sa staklenim antimaglenim izolatorima KT 120 M. Dalekovod 110 kV Opuzen-Ploče-Makarska D161+ D151 (duljina voda 66,442 km) građen jeetapno i to 1976. god., 1987. god. i 1989. god. ukupne duljine 66,441 km. Ugrađena je izolacijasastavljena od staklenih kapastih izolatora tip J120K i J120KM.2.2. Dalekovodi sjeverne petlje Temeljem pogonskih iskustava s terena, odnosno događanja na tadašnjim dalekovodimaizgrađenim na priobalnom i otočnom području koja su izložena jakoj posolici, stručni krugovi Hrvatskeelektroprivrede zaključili su da je za izolaciju dalekovoda ''otočne veze’‘ 110 kV, najbolje primijeniti izolatorkoji će odgovarati postojećim klimatskim uvjetima, a prvenstveno u pogledu posolice. Na osnovu svjetskihiskustava i tehničkim karakteristikama izolatora, prema stručnom mišljenju Instituta za elektroprivredu –Zagreb zaključeno je da se primijeni štapni kompozitni izolator na bazi silikona tipa 138 197 – 006. Radizaštite postrojenja (transformatorskih i kabelskih stanica) na prvim stupovima uz postrojenja ugrađena suzaštitna iskrišta na stranama suprotnim od štićenih postrojenja na razmaku od 540 mm. Dalekovod 110 kV Nin – Pag D152 (29,530 km) gradio se etapno i to na sljedeći način: • 1986. god. dionica Gorica–Pag sa staklenim kapastim izolatorima J120K-M. • 1991.-1994. god. dionica Nin–Gorica sa štapnim silikonskim izolatorima 138 197 – 006. Nakon puštanja u pogon ''otočne veze’‘ 110 kV 1994. god. obje dionice su puštene u pogonnazivnim naponom 110 kV. Zračni dio dalekovoda 110 kV Nin-Pag ukupne je duljine 27,089 km. Dalekovod 110 kV Pag-Novalja D172 (15,527 km) izgrađen je 1981. god. i do 1986 god. bio je upogonu naponom 10 kV, a 1986. god. prelazi u pogon naponom 35 kV. Puštanjem u pogon „otočne veze’‘110 kV 1994. god., pušten je u pogon nazivnim naponom 110 kV. U početku je na dalekovodu bilaugrađena izolacija sa staklenim kapastim člancima tipa J120KM. Dalekovod 110 kV Rab-Novalja D170 (31,131 km) izgrađen je u sklopu radova za puštanje upogon „otočne veze’‘ 110 kV sa štapnim silikonskim izolatorima tipa 138 197 – 006. Duljina zračnog dijeladalekovoda je 20,104 km. 2

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 30 B2 – 06 Dalekovod 110 kV Lički Osik-Novalja D171 (55,370 km) dionica: Novalja-Karlobag izgrađen je1995. god. sa silikonskim štapnim izolatorima 138 197 – 006, osim na poligonu Toreta. Dio dalekovodaod TS 110/35/10 kV Novalja do sedmog stupa ispred transformatorske stanice je dvosistemski dalekovodD170 Rab-Novalja i D171 Lički Osik-Novalja. Slika 1. DV 110 kV Lički Osik – Karlobag – Novalja; posolica na stupu broj 522.3. Ispadi dalekovoda Do ispada i uspješnih APU na promatranim dalekovodima dolazi uglavnom iz dva razloga:grmljavina ili posolica. Broj uspješnih i neuspješnih APU po godinama i fazama dan je u tablici I. za južnidio, a u tablici II. za tzv. dio ''otočne veze''. 3

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 31 B2 – 06 Tablica I. D 152 D 172 D 170 D 171 N IN - P A G P A G - N O V A LJA R A B - N O V A LJA K A R LO B A G - N O V A LJA APU- APU+ APU- APU+ APU- APU+ APU- APU+ L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L32000 00 0 1 0 1 0 1 1 1 11 0 0 0 5 12 6 32289520012002 10 5 2 1 9 1 1 1 6 40 0 0 1 6 16 3 0 0 7 16 3 2520032004 00 2 5 3 4 1 0 0 0 11 1 1 0 16 20 22 1 1 3 10 5 9 12 4 14 1 2 5 2 10 4 4 3 4 7 1 5 24 10 6 4 1 12 18 9 44 12 8 0 0 4 0 0 1 0 01 2 0 2 13 5 24 022932◊ 14 6 29 9 6 23 4 12 7 11 9 7 10 2 8 64 63 61 8 6 26 61 29 85 L2 L3 L2 L1 L3 L3 L1 L1 L3 L1 L1 L2 L3 L2 L2 Tablica II. D 161 D 172 D 170 O PU ZEN - PLO Č E - M AKAR SKA N E R E Ž IŠ Ć A - S T A R IG A R D S T A R IG R A D - B L A T O APU- APU+ APU- APU+ APU- APU+ L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L32000 100794 100889 00055520012002 000568 210554 22385620032004 0 1 0 18 18 15 000745 4 3 3 10 5 6 000879 1 2 1 14 4 6 121246 000021 3 3 10 11 9 15 102373Π 1 1 0 38 42 37 7 6 11 45 30 39 8 7 9 28 26 26 L2 L2 L2 L2 L3 L3 L1 L3 L1 L1 L3 L1 U tablici III. i na dijagramima je prikazana dužina dalekovoda, kabela, ukupan broj uspješnih ineuspješnih APU, sumarni iznos APU u promatranom periodu. Također je naveden i prosječni broj APUgodišnje te taj podatak po km dalekovoda. Tablica III. DV KB APU- APU+ �A PU APU/god. APU/god/km km kmOpuzen - Ploče - Makarska 66,442 2 117 119 23,80 0,36Nerežišća - Starigrad 14,695 4,544 24 114 138 27,60 1,84Starigrad - Blato 21,866 16,340 24 80 104 20,80 0,94Nin - Pag 27,089 49 38 87 17,40 0,64Pag - Novalja 15,527 2,441 23 27 50 10,00 0,64Rab - Novalja 20,104 20 168 188 37,60 1,87Karlobag - Novalja 52,716 11,027 40 165 205 41,00 0,78 2,654120 117 114 180 168 165100 80 160 38 27 80 APU+ 140 Pag - Novalja 120 Karlobag - Novalja 60 100 40 24 24 80 40 60 49 20 2 0 40 23 20 20 0 APU- APU+ APU- Opuzen - Ploče - Makarska Nin - Pag Rab - Novalja Nerežišća - Starigrad Starigrad - Blato 4

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 32 B2 – 0630 27,6 45 37,6 41 4025 23,820 20,8 35 3015 25 20 17,410 15 105 1,84 10 0,36 0,940 5 1,87 APU/god. APU/god./km 0 0,64 0,64 0,78 APU/god. APU/god./km Opuzen - Ploče - Makarska Nin - Pag Pag - Novalja Nerežišća - Starigrad Rab - Novalja Karlobag - Novalja Starigrad - Blato Vrlo je teško analizirati ispade dalekovoda južne petlje zbog posolice, jer su ispadi uvijek bilikombinacija soli, kiše i grmljavine. Za razliku od južnog dijela na tzv. ''otočnoj vezi'' razlog ispada ili prorade APU je u 95% slučajevabila posolica. Glede iste dalekovodi su u promatranom periodu bili van pogona kako slijedi: Pag – Novalja 40 sati: 43 min. Nin – Pag 40 sati: 54 min. Lički Osik – Novalja 120 sati: 39 min. Rab – Novalja 34 sata: 23 min. Vezano za posolicu na svim dalekovodima Prijenosnog područja Split bilo je svega 5 kvarova i touvijek na poligonu Toreta.3. ISPITNI POLIGON TORETA U cilju praćenja ponašanja izolatorskih konstrukcija u stvarnim uvjetima onečišćenja posolicom naotoku Pagu na dionici dalekovoda 110 kV Lički Osik-Karlobag-Novalja od kabelske kućice Toreta-stupbroj 52-stup broj 59 ugrađena su tri tipa izolatora (za svaku fazu po jedan tip izolatora) i to: Tablica IV. Faza Izolator Dužina Strujna staza Ukupna Broj rebara izolatora po mm/kV strujna stazaGornja Stakleni 28,9 8Srednja Silikon - štapni 1168 25 3.560 20Donja Porculan - štapni 1.300 45 3.100 20/19Zahtjev 1.600 5.500projektanta Silikon 25 1.300 3.075 U promatranom periodu imali smo sljedeće kvarove i to uvijek na staklenim izolatorskim lancima:13.12.2001. na stupu br. 52 razbijeno je 7 izolatorskih članaka – prekid je trajao 41sat:37 min.16.12.2001. na stupu br. 53 razbijeni su svi izolatorski članci 8 – prekid je trajao 49sati:09 min.16.01.2003. uslijed učestalih prorada APU izvršeno je preventivno pranje izolatorskih lanaca na stupovima br. 52, 53, 54, 55 te na KS-prekid je trajao 3sata:3 min. 5

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 33 B2 – 0630.01.2003. na stupu br. 53 razbijena su tri izolatorska članka, a na stupu br. 56 pet izolatorskih članaka i oprana je izolacija na stupu 52-55 te provodni i zatezni izolatori na KS Toreta-prekid trajao03.12.2003. 9sati:11 min.15.11.2004. na stupu br. 53 razbijen kompletan izolatorski lanac te oprana izolacija na cijelom poligonu - prekid je trajao 5:40 sati. na stupovima 53 i 55 razbijeno je 4, odnosno 5 izolatorskih članaka prekid radi popravka je trajao 2sata:33 min. Slika 2. Izolatorski lanci demontirani s ispitnog poligona Toreta4. KVAROVI U TRANSFORMATORSKIM STANICAMATS ''Nin'' (1990.), TS ''Pag'' (1997.) i TS ''Novalja'' (1994.) su izgrađene sa jednostrukim cijevnimsabirnicama i sastoje se od tri (Nin, Novalja) odnosno dva vodna polja (Pag), dva (Nin) odnosno jednog(Pag, Novalja) transformatorskog polja te dva sekcijska rastavljačaPotporni izolatori sabirnica i rastavljača (najugroženiji elementi) su različiti u pojedinim objektima,a i u samom objektu.Potporni izolatori u TS ''Nin'' imaju sljedeće karakteristike:• kom 9 l = 1220 mm ss=2460 mm rebara: 17• kom 39 l = 1220 mm ss=3075 mm rebara:14/14• kom 24 l > 1220 mm ss=3365 mm rebara:18/18U TS ''Pag'' imamo sljedeće karakteristike: rebara:32• kom 15 l >1220 mm ss=3450 mm rebara:14/14• kom 42 l >1220 mm ss=3430 mm 6

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 34 B2 – 06 Slika 3. TS 110/20(10) kV Pag; posolica na potpornim izolatorima sabirnica U TS ''Novalja'' svi potporni izolatori su sa strujnom stazom od 3075 mm i 14/14 rebara. Uproteklom periodu u TS ''Novalja'' nismo imali oštećenja potpornih izolatora. U TS ''Pag'' smo imalioštećenja na 5 izolatora rastavljača (14/14) i 2 na potpornim izolatorima sabirnica (32). U TS ''Nin'' smoimali oštećenja samo na potpornim izolatorima sabirnica i to 4 kom sa 17 rebara i 2 kom sa 14/14 rebara. Da se zaključiti da najviše stradavaju izolatori sa najmanjom strujnom stazom, ali što je iznenađenje is najvišom. Mora se napomenuti da za oba izolatora vrijedi da imaju isti promjer svih rebara. U tablici V. i VI. je dan broj pranja (vatrogasci) trafostanica po datumima te ukupno vrijemeprekida radi pranja pojedine TS. Na dijagramu 1. je dan broj pranja po transformatorskim stanicama ugodini, a na dijagramu 2. broj ukupnih pranja po mjesecima u pet godina. Tablica V. Novalja Pag Nin Kraj KrajDATUM Početak Van Početak Kraj Van Početak Van 12h 32m pogona pogona pogona17.01.01. 09h 32m03.04.01. 03h 00m18.08.01.16.11.01. 11h 46m 13h 18m 01h 32m 09h 46m 11h 15m 01h 29m11.12.01. 03h 08m 04h 14m 1h 06m19.12.01.28.03.02. 09h 51m 11h 23m 01h 32m 07h 53m 09h 06m 01h 13m 07h 57m 08h 51m 00h 54 m10.12.02. 12h 00m 13h 44m 01h 44m 09h 59m 11h 23m 01h 24m 09h 47m 11h 02m 01h 15m15.01.03.28.01.03. 11h 56m 13h 25m 01h 29m 09h 48m 11h 21m 01h 33m 09h 32m 11h 13m 01h 41m21.02.03. 12h 31m 14h 16m 01h 45m 09h 46m 10h 59m 01h 13m 09h 33m 10h 44m 01h 11m01.04.03.09.04.03. 12h 07m 13h 23m 01h 16m 09h 03m 10h 13m 01h 10m 09h 14m 10h 07m 53 min26.12.03. 09h 01m 09h 55m 54 min 19h 53m 20h 53m 01h 00m 11h 39m 12h 18m 39 min 12h 04m 13h 09m 01h 05m 10h 33m 11h 28m 55 min 11h 18m 11h 53m 35 min15.11.04. 09h 31m 10h 36m 01h 05m31.12.04. 09h 32m 10h 33m 01h 01m 12h 01m 09h 31m 10h 14m 43 min 01h 06m 13h 28m 01h 27m 08h 9m 11h 18m 02h9min 08h 53m 09h 59m Pralo se za vrijeme prekida - Pralo se za vrijeme prekida - Pralo se za vrijeme prekida - raspad raspad raspad 12h 00m 12h 58m 58 m 09h 36m 10h 0m 54 m 7

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 35 B2 – 06 Tablica VI.DATUM Početak Nerežišća Van Početak Starigrad Van28.12.03. 11h 02m Kraj pogona 11h 55m Kraj pogona 13h 31m 02h 29m 13h 10m 01h 15m17.11.04. Pralo se za vrijeme prekida - raspad Pralo se za vrijeme prekida - raspad 31.12.04. 15h 04m 16h 09m 01h 05m65 50 14 45 23 40 32 35 41 30 50 25 TS Pag TS Nin 20 TS Novalja 15 102001 2001 2002 2003 2004 5 0 Dijagram 1. Dijagram 2. Slika 4. Pranje izolacije pod naponom u transformatorskoj stanici Vrlo bitno za napomenuti je da smo 18.11.2004. prvi put u povijesti PrP-a Split imali kvarove u TS''Nerežišća'' i TS ''Stari Grad'' vezano za posolicu tako da smo u TS ''Nerežišća'' morali zamijeniti tristrujna mjerna transformatora, jedan naponski mjerni transformator te jedan izolator sabirničkograstavljača, a u TS ''Stari Grad'' dva okretna izolatora prekidača i jedan izolator rastavljača. 8

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 36 B2 – 065. TEHNIČKA RJEŠENJA PRIMIJENJENA NA NEKIM OBJEKTIMA PrP-a SPLIT Proučavajući pogonsku dokumentaciju uočeno je da u PrP Split prva iskustva s problemimaposolice stiče na DV 110 kV Nerežišća-Stari Grad mikrolokacija KS Travna na sjevernoj strani otokaHvara i prvih nekoliko stupova prema TS Stari Grad. U KS Travna i na dijelu dalekovoda projektom jepredviđena i kao takva i ugrađena izolacija od porculana sa produženom strujnom stazom. Nadalekovodu su to bili porculanski kapasti izolatori, tipa VZM 16/7-magleni. Nakon što su uočeni problemi s posolicom u KS Travna i pripadajućim prvim stupovima poduzetesu i prve mjere za smanjenje utjecaja i to na način da se izolacija premazivala sa silikonskom masti.Početni rezultati bili su ohrabrujući, no vrlo brzo se pokazala izuzetna mana ovakvog tipa zaštite izrazloga što se nakon određenog vremena nanesena silikonska mast osušila i izolacija je izgubila efektsamočišćenja i cijeli proces se vrati na početak, ali sada u gorem obliku nego prije. Rješenje sa silikonskom masti nije se pokazalo dobrim i relativno brzo se odustalo do takvognačina zaštite. Jedna od originalnih ideja koja je i primijenjena bila je izgradnja čelično rešetkastekonstrukcije (vruće cinčana) na koju je montirana fino pletena mreža (1984.) U startu je ta mreža bilapocinčana željezna mreža (otvor 2 mm), ali trajnost nije zadovoljavala, pa se eksperimentiralo smesingom mrežom koja se pokazala lošijom od prethodne. Problem metalnih mreža bilo je pucanje te biotkinute komade mreže vjetar nosio svugdje uokolo pa i po postrojenju. Početkom devedesetih prešlo sena plastičnu mrežu, no njena mana je neotpornost na ultraljubičasto zračenje Sunca te je iz tih razlogatrajnost bila jedva dvije godine, ali je prednost što je od nevodljivog materijala. Najbolje rješenje koje je sada u primjeni je mreža od sintetičkih vlakana (često se koristi zanatkrivanje parkirališta, odnosno daje dobar hlad) s dosta gustim tkanjem. Mreža je u ''Pogonu'' i bezoštećenja od 2000. god. Zbog gustoće mreže, a samim time i veće otpornosti na vjetar čelično-rešetkastakonstrukcija je pojačana. Na dalekovodima južne petlje nakon 35 god. eksploatacije prišlo se zamjeni i nadopuni oštećenihizolatorskih lanaca, pripadajuće ovjesne i spojne opreme, kao i zaštitne armature iz sljedećih razloga: navećini izolatorskih lanaca uočeno je oštećenje izolatorskih članaka kao i onečišćenje uslijed posolice,zaštitna armatura je oštećena, na većem broju stupova registriran je intenzivan zvučni efekt parcijalnihizbijanja duž izolatorskih članaka, na svim fazama pripadajuća ovjesna i spojna oprema za ovješenjeizolatorskih lanaca uglavnom je dotrajala i korodirala Terenskim očevidima je također uočeno da je zbog intenzivne posolice, među ostalim, na višemjesta uočena znatna korozija zaštitnog užeta i pripadajuće ovjesne i spojne opreme, korozija pločica zaoznačavanje opasnosti i rednog broja stupa. Zbog gore navedenih razloga, a i zbog važnosti predmetnog objekta kao elektroenergetskegrađevine kojom se na 110 kV naponskom nivou napajaju otoci Hvar i Korčula, pristupilo se tijekom2003.god. zamjeni izolacije, pripadajuće ovjesne i spojne opreme, kao i zaštitne armature kako bi sepovećala njihova pouzdanost. Na dalekovodu 110 kV Starigrad-Blato izvršena je zamjena izolacije na otoku Hvaru duljine voda12875 m sa staklenim kapastim izolatorima tip F12/146 (U120BS) na stupovima broj 1-37) i staklenimkapastim antimaglenim izolatorima tip F120P/146 (U120BP) na stupovima br. 38-47. Izolatorski lanci nastupovima broj 43-47 (prvih pet stupova iza kabelskih stanica) su opremljeni sa zaštitnom armaturom uformi regulacijskih rogova podešenih na udaljenost od 630 mm, dok je na ostalim stupovima ugrađenazaštitna armatura u formi rogova Na dalekovodu 110 kV Nerežišće-Starigrad D153, dionica na otoku Hvaru, izvršena je zamjenasa staklenim kapastim izolatorima tip F12/146 (U120BS). Izolatorski lanci na stupovima broj 31-35 naotoku Hvaru (prvih pet stupova iza kabelskih stanica) su opremljeni sa zaštitnom armaturom u formiregulacijskih rogova podešenih na udaljenost ode 630 mm, dok je na ostalim stupovima ugrađenazaštitna armatura u formi rogova. Na području Drašnica na dionici dalekovoda 110 kV Opuzen-Ploče-Makarska, u svrhuistraživanja fenomena posolice ugrađeni su 1992.g. na dionici stupova broj 143 do stupa broj 148silikonski štapni izolatori tip 138-129-001 sa 7 šeširića. Isti su ugrađeni na donjoj i gornjoj fazi koje suusmjerene prema moru. Na dalekovodima sjeverne petlje Nin-Pag (dionica Gorica-Pag) i Pag-Novalja koji su biliopremljeni klasičnom izolacijom od staklenih kapastih izolatora s produženom strujnom stazom dopuštanja u pogon ''otočne veze'' ista je zamijenjena sa silikonskim kompozitnim izolatorima. U posljednjihpet godina nismo radili nikakve zahvate na dalekovodima ''sjeverne petlje''. 9

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 37 B2 – 06 Slika 5. DV 110 kV Opuzen – Ploče – Makarska; stup broj 142 u predjelu Drašnica Tijekom eksploatacije, odnosno analizom zabilježenih događaja i okolnostima njihova nastanka telaboratorijskim istraživanjima zaključeno je da ugrađeni štapni silikonski izolatori zadovoljavaju, a da suosnovni uzrok nepouzdanog rada izolacije, u uvjetima s velikom posolicom, zaštitne armature kojeznačajno smanjuju izolacionu čvrstoću cijele izolatorske konstrukcije i dovode do učestalih ispada i prinormalnim naponskim prilikama. Stoga su dizajnirane, izrađene i laboratorijski ispitane nove zaštitnearmature koje su tijekom 1996. god. zamijenjene na dalekovodima ''otočne veze’‘ 110 kV.6. ZAKLJUČAK − Posolica je vezana za određeni vremenski period (travanj i studeni), a u promatranom periodu kritična razdoblja su siječanj i prosinac − Na dalekovodima sjeverne petlje na osnovu pogonske dokumentacije 75% ispada je vezano za posolicu − Kvarovi se pojavljuju ovisno o mikrolokaciji promatranog elementa (ispitni poligon Toreta) − Na dalekovodima južne petlje posolica ima ulogu samo za vrijeme vrlo jakih i olujnih bura − U transformatorskoj stanici osim potpornih izolatora došlo je i do oštećenja ostale primarne opreme − Ubrzana je starost dalekovoda i transformatorskih stanica − Jedina obrana od posljedica posolice je pranje objekta kao i primjena novih projektnih i tehničkih rješenja LITERATURA[1] KRD liste Prijenosnog područja Split 10

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 38HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA B2-07ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ11. savjetovanje HRO CIGRÉCavtat, 10. – 13. studenoga 2013.Toni Dropulić, Sanja Vinter, Dino [email protected], [email protected] , [email protected] - Projekt d.o.o.Milivoj Š[email protected] prijenosnog sustava d.o.o. POVEĆANJE RASPOLOŽIVOSTI I POGONSKE POUZDANOSTI DV 110 kV DUNAT - RAB U UVJETIMA INTENZIVNOG ZASOLJIVANJA SAŽETAK Prema dosadašnjim pogonskim iskustvima DV 110 kV Dunat - Rab je u pogonu podložanperiodičkim problemima zbog svog smještaja na prostoru s izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima, kojipodrazumijevaju jake udare bure i juga te intenzivno zasoljivanje, pri čemu je za pogonsku pouzdanostkritično taloženje čestica soli na elektromontažnoj opremi. Kontaminacija izolatora solju u okviruizolatorskih lanaca pri određenim atmosferskim uvjetima (promjena bure na jugo, povećanje vlage uzraku) uzrokuje da njihova površina može postati električki vodljiva i uzrokovati preskoke, a u konačnici iuništenje dijela opreme. Radi povećanja raspoloživosti i pogonske pouzdanosti predmetnog dalekovoda utijeku su radovi na zamjeni cjelokupne izolacije sastavljene od staklenih kapastih izolatora silikonskimštapnim izolatorima karakteristika optimiranih za navedene klimatske uvjete. Također, trenutno je u tijekufaza projektiranja rekonstrukcije otvorenih 110 kV kabelskih postrojenja Surbova i Stojan u kabelskapostrojenja zatvorenog tipa po uzoru na 110 kV kabelska postrojenja građena u okviru 110 kV otočneveze tijekom 1994. godine. Ključne riječi: DV 110 kV Dunat-Rab, zasoljivanje, silikonski izolatori, kabelske stanice INCREASING AVAILABILITY AND RELIABILITY OF 110 kV OHTL DUNAT - RAB UNDER INTENSE SEA SALT POLLUTION SUMMARY According to prior operating experiences, OHTL 110 kV Dunat - Rab is regularly subject toproblems because of its location. In an area with extremely unfavorable climatic conditions, with highimpact of northeast “bura” and south “jugo” winds and intense sea spraying, the presence of salt particlesfrom deposition on electrical equipment of the transmission line is of critical influence on its operationalreliability. Insulator contamination with salt within the insulator strings under certain atmosphericconditions (wind change from “bura” to “jugo”, increasing air moisture), may cause their surfaces tobecome electrically conductive, provoking a flashover, and ultimately the destruction of parts of theequipment. In order to increase the availability and reliability of this OHTL, there is currently ongoing workon the replacement of all glass cap-and-pin insulators with silicone long-rod insulators optimized for theabove mentioned weather conditions. Furthermore, the design stage of reconstruction of open-type110 kV cable stations Surbova and Stojan is as well in progress, after what they should resemble the110 kV closed-type cable stations on the construction of the 110 kV inter-island connection, built in 1994. Key words: 110 kV OHTL Dunat-Rab, sea salt pollution, silicone insulators, cable stations 1

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 391. UVOD Dalekovod 110 kV Dunat - Rab izgrađen je kao dalekovod Krk-Rab 1987. godine načeličnorešetkastim stupovima oblika glave „jela“. Naknadno je predmetni dalekovod tijekom 2005. godineuveden u TS 110/20 kV Dunat na dvosustavnim stupovima oblika glave „bačva“ po principu ulaz-izlaz. Nadalekovodu su alučelični vodiči nazivnog presjeka 240/40 mm2 i zaštitno uže s ugrađenim svjetlovodnimnitima tipa Ay/St-89/44-10.6. Za izolaciju su primijenjeni izolatorski lanci sastavljeni od 8 članaka(osnovna izolacija), odnosno 9 članaka (električki pojačana izolacija) staklenih kapastih izolatora tipaJ120K-M te pripadajuće ovjesne i spojne opreme. Ukupna duljina nadzemnih dionica dalekovoda 110 kV Dunat-Rab je 25.6 kilometara, od čega jena otoku Krku duljina trase jednaka 15.2 kilometra, a na otoku Rabu 10.4 kilometara. Podmorskakabelska duljina trase od KK Surbova na otoku Krku do KK Stojan na otoku Rabu je 11 kilometara. Loša pogonska iskustva te nepouzdanost staklene izolacije nadzemnih dionica dalekovoda uuvjetima zasoljivanja doveli su do potrebe zamjene iste s novom. Temeljem navedenog 2008. godine suna posolicom najugroženijim dionicama predmetnog dalekovoda od stupa br. 73 do stupa br. 90 (dokabelske kućice Surbova na otoku Krku) i od stupa br. 91 (od kabelske kućice Stojan na otoku Rabu) dostupa br. 112 navedeni izolatorski lanci sa staklenim kapastim izolatorima zamijenjeni izolatorskimlancima sastavljenima od štapnih kompozitnih izolatora (na bazi silikona) te odgovarajućom ovjesnom ispojnom opremom. Duljine dionica na kojima je zamijenjena izolacija su 4.3 kilometra na otoku Krku i 5.3kilometra na otoku Rabu, što zajedno čini ukupno 9.6 kilometara trase ili 38% od ukupne duljinenadzemne dionice trase dalekovoda. Pozitivna iskustva u proteklom periodu s navedenim silikonskimizolatorima dovela su do odluke da se staklena izolacija zamijeni silikonskom na preostalim dionicamadalekovoda. Također, budući da je temeljem pogonskih iskustava i temeljem očitanja lokatora kvarauočeno kako se najveći broj kvarova javlja na lokacijama kabelskih postrojenja 110 kV Surbova i Stojan,odlučeno je da se postojeća kabelska postrojenja otvorenog tipa rekonstruiraju u zatvoreni tip kabelskihpostrojenja po uzoru na 110 kV kabelska postrojenja izgrađena u okviru otočne veze tijekom 1994.godine. Na temelju dosadašnjih iskustava sa zamjenom izolacije i sa zatvorenim tipom kabelskih stanica,očekuje se značajno smanjenje broja ispada dalekovoda u uvjetima intenzivnog zasoljivanja.2. TRASA DALEKOVODA I NJENE SPECIFIČNOSTI Trasa dalekovoda prolazi većinom brdovitim krškim terenom koji je po pojedinim dionicamaizložen udarima bure i juga. Trasa dalekovoda je prikazana na slici 1. Klimatski podaci za predmetni dalekovod su sljedeći: 1300 N/m2,- osnovni tlak vjetra: 1100 N/m2, - od TS Dunat - st. br. 1, od st. br. 75 do KK Surbova te od KK Stojan - TS Rab: - od stupa br. 1 do st. br. 75:- masa normalnog dodatnog tereta: 1.6×0.18 d kg/m, - od st. br. 75 do KK Surbova: 1.0×0.18 d kg/m. - od TS Dunat do st. br. 75 te od KK Stojan do TS Rab: Kako se vidi iz podataka o klimatskim uvjetima na trasi dalekovoda, radi se o tipičnomprimorskom području s jakim vjetrovima i malim opterećenjem uslijed dodatnog tereta, odnosno leda.Specifično je za trasu predmetnog dalekovoda da na dijelovima opreme periodički dolazi do stvaranjanaslaga soli. Inicijatori procesa zasoljivanja su snažni vjetrovi, ponajviše sjeveroistočni (bura), koji smorske površine podižu sitne čestice soli i talože ih na elektromontažnoj opremi (izolatorima,odvodnicima prenapona, kabelskim završetcima...). Tako nastala kontaminacija dijelova opreme čijapovršina u normalnom pogonu nije električki vodljiva pri pogodnim atmosferskim uvjetima (promjenabure na jugo, povećana vlaga u zraku) može postati vodljiva i uzrokovati preskoke, a u konačnici iuništenje dijela opreme. Primjeri zasoljivanja, odnosno taloženja morske soli na elektromontažnojopremi na DV 110 kV Dunat-Rab su prikazani na slikama 2. i 3 [1]. 2

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 40 Slika 1. Situacijski prikaz trase DV 110 kV Dunat-Rab Ovi su problemi najizraženiji tijekom zime kada često ima jakih vjetrova koji uzrokuju zasoljivanjedijelova opreme dalekovoda, a nema toliko padalina koje prirodnim putem ispiru naslage soli koje se iztog razloga talože i stvaraju električki vodljivu površinu što može uzrokovati preskoke. Prema statistikamakvarova prikazanima u [1], kvarovi uslijed zasoljivanja većinom nastaju u ranim jutarnjim satima uslijedorošavanja opreme. Uslijed zasoljivanja tada dolazi do jednofaznih kratkih spojeva koje relejna zaštitanastoji eliminirati automatskim ponovnim uklopom (APU-om) na fazi u kvaru, što u određenim slučajevimane uspijeva te su dispečeri tada prisiljeni napraviti definitivni isklop dalekovoda, nakon čega se pristupaterenskom obilasku dalekovoda i eventualno potrebnom pranju elektromontažne opreme dalekovoda ikabelskih stanica Surbova i Stojan.Slika 2. Naslage morske soli na izolatorskim lancima na DV 110 kV Dunat-Rab [1] 3

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 41 Slika 3. Naslage morske soli na kabelskim završetcima u KK Stojan (otok Rab) [1]3. MEHANIZAM PRESKOKA NA KONTAMINIRANOJ IZOLACIJI Pri tumačenju mehanizma nastanka preskoka na kontaminiranoj izolaciji razlikujemo dva različitaprocesa; jedan proces se odvija pri preskoku na kontaminiranoj hidrofilnoj (porculanskoj ili staklenojizolaciji), dok se drugi proces odvija pri preskoku na kontaminiranoj hidrofobnoj izolaciji (današnjisilikonski izolatori). Osnovna razlika između ta dva procesa događa se već u prvim fazama nastankapreskoka, a uvjetovana je upravo svojstvom hidrofilnosti, odnosno hidrofobnosti [1].3.1. Mehanizam preskoka na porculanskoj i staklenoj (hidrofilnoj) izolaciji [1] Mehanizam preskoka na hidrofilnoj izolaciji možemo opisati kroz pet karakterističnih faza. U prvojfazi se čestice kontaminacije (u ovom slučaju morske soli) nošene vjetrom selektivno talože na izloženimdijelovima izolatora, posebice u zonama zračnih turbulencija (između rebara i šeširića u slučaju kapastogtipa izolatora). Na intenzitet taloženja presudan utjecaj imaju konfiguracija izolatora (vertikalan,horizontalni ili kosi položaj), orijentacija izolatora u odnosu na pravac najjačeg vjetra, te oblik izolatora. U drugoj fazi atmosferska vlaga (magla, rosa, rominjajuća kiša) vlaži kontaminaciju na izolatoru,te ona postane vodljiva što uzrokuje protjecanje klizne struje kroz sloj vodljive kontaminacije. U slučaju datijekom ove faze dođe do obilnijeg vlaženja izolatora (jaka kiša) dogodit će se, ovisno o obliku samogizolatora, proces samočišćenja. Ukoliko se tijekom samočišćenja veći dio kontaminacija ispere, preskokna izolatoru će izostati. Treća faza nastupa u slučaju da je proces samočišćenja izolatora izostao. U tom slučaju sezagrijavaju dijelovi izolatora na kojima je gustoća klizne struje najveća, što uzrokuje sušenje kontaminata,odnosno nastaju takozvane „suhe zone“. Na brzinu nastanka suhih zona posebno veliki utjecaj imaefektivna duljina strujne staze, odnosno ona duljina ukupne strujne staze koja se suprotstavlja protjecanjuklizne struje. Naime, klizna struja je izrazito omskog karaktera, što znači da je količina razvijene toplinskeenergije koja uzrokuje sušenje izolatora, proporcionalna s otporom kontaminata. Iz navedenog je logičnoda dulja efektivna strujna staza predstavlja veći ukupni otpor kliznoj struji. U četvrtoj fazi se na formiranim suhim zonama javljaju parcijalna izbijanja. U slučaju da sevlaženje površine izolatora nastavi, otpor vlažnog kontaminata se smanjuje, što dovodi do povećanjaklizne struje koja uzrokuje produljenje duljine luka parcijalnih izbijanja. Posljednja, peta faza može imati dva ishoda; potpuno sušenje kontaminata i gašenje parcijalnihizbijanja ili prerastanje parcijalnih izbijanja u preskok na izolatoru. Ukoliko se vlaženje izolatora smanji ilipotpuno prestane, otpor kliznoj struji će se stabilizirati oko neke dovoljno velike vrijednosti koja nećedozvoliti da struja dostigne svoju kritičnu vrijednost potrebnu za preskok. Parcijalna izbijanja koja i daljepostoje uzrokuju sušenje površine izolatora i u konačnici se potpuno gase. Ukoliko se pak vlaženjeizolatora nastavi, otpor kliznoj struji će se početi smanjivati, pa će klizna struja dostići svoju kritičnuvrijednost pri kojoj se duljina luka parcijalnih izbijanja povećava i u konačnici dovodi do preskoka naizolatoru, odnosno kvara. 4

Nadzemni vodovi – Električne komponente, I. dio – Izolacija str. 42 3.2. Mehanizam preskoka na silikonskoj (hidrofobnoj) izolaciji [1] Mehanizam preskoka na hidrofobnoj izolaciji nešto je složeniji od upravo opisanog mehanizmapreskoka na hidrofilnoj izolaciji. Kako bi sam proces bio razumljiviji, podijeljen je na ukupno 7 faza. U prvoj fazi je površina izolatora potpuno hidrofobna, pa jedine struje koje teku izolatorom jesuslabe kapacitivne struje. Druga faza počinje vlaženjem izolatora kapljicama otopljene soli ili nekog drugog kontaminata.Djelovanjem kapacitivnih struja vlaga polako isparava i na izolatoru ostaje suhi talog soli (kontaminata).Intenzitetu taloženja kontaminata pridonose UV zračenja i pojava korone, budući da oni uzrokujuhrapavost površine koja olakšava taloženje. U trećoj fazi molekule niske molekularne težine difuziraju iz tijela izolatora kroz sloj kontaminata ina taj način na njegovoj površini formiraju tanki polimerni sloj koji se odlikuje visokim stupnjemhidrofobnosti. Drugim riječima, takve molekule izoliraju sloj kontaminata od okolnog zraka. Četvrta faza počinje u slučaju javljanja povećane vlage u zraku (magla, rosa, sitna kiša) kojadovodi do stvaranja vodenih kapljica na tankom hidrofobnom sloju iznad sloja kontaminata. Na mjestimas velikim električkim naprezanjima, a to su krajevi vodenih kapljica, dolazi do nastanka korone (takozvanakapljičasta korona) koja uzrokuje lokalni i privremeni gubitak svojstva hidrofobnosti. Paralelno s lokalnim gubitkom hidrofobnosti, voda dolazi u interakciju sa kontaminatom štorezultira reorijentacijom molekularnih struktura. Posljedica je lokalni i privremeni gubitak hidrofobnosti nacijeloj površini izolatora koja je prekrivena vodom. Opisani proces predstavlja petu fazu. U šestoj fazi se dijelovi površine koja je izgubila hidrofobnost počinju vlažiti, što uzrokuje otapanjekontaminata u vodi i stvaranje vodljivog sloja. Širenje takvih vlažnih područja uzrokuje promjenuelektričnog polja na površini izolatora, omogućavajući nastanak kapljičaste korone i u preostalimhidrofobnim zonama. Opisani proces traje sve dok se preko cijele površine izolatora ne formirakontinuirani vodljivi sloj. Kao posljedica formiranja vodljivog sloja javljaju se veće klizne struje koje, slično kao kod„klasičnih“ izolatora, uzrokuju stvaranje suhih zona. Električki lukovi parcijalnih izbijanja preko suhih zonai kapljičasta korona dovode do daljnjeg gubitka hidrofobnosti. U ovoj fazi do punog izražaja dolazisvojstvo regeneriranja hidrofobnosti. Naime, veliki polimerni lanci u dubljim slojevima tijela izolatora sekidaju, te nastaju nove molekule niske molekularne težine koje difuziraju na površinu i obnavljajuhidrofobno svojstvo izolatora. Procesi opisani u fazama 4 do 7 traju kontinuirano tijekom cijelog vremenavlaženja izolatora. Nakon što se izolator u potpunosti osuši, posredstvom regeneracije hidrofobnostiizolator će se vratiti u stanje potpune hidrofobnosti i do pojave preskoka neće doći. Prilikom slijedeće pojave vlaženja izolatora cijeli proces se ponavlja, a o stupnju vraćenehidrofobnosti ovisi u kojoj od navedenih faza će se proces nastaviti. Ukoliko je izolator prije početkasljedećeg vlaženja u potpunosti obnovio svoju hidrofobnost, proces počinje s prvom fazom. Do preskoka na hidrofobnom izolatoru može doći ukoliko je sloj kontaminacije izrazito velik. Utom slučaju regeneracija hidrofobnosti se može događati sporije, što će uzrokovati pojavu vodljivihvodenih traka na površini izolatora i prerastanje parcijalnih izbijanja u konačni preskok preko površineizolatora.4. RJEŠENJA ZA POVEĆANJE RASPOLOŽIVOSTI I POGONSKE POUZDANOSTI DALEKOVODA Što se tiče pojave kvarova (preskoka) čiji je uzrok kontaminacija izolacije, u mnogim se zapadnimzemljama smatra kako je izolacija korektno odabrana ukoliko se godišnje pojavi jedan preskok na 150 kmdugačkom vodu (0.0067 preskoka godišnje po 1 km voda ), odnosno manje od jednog preskoka godišnjeu slučaju EEN postrojenja [2]. Iz statistike kvarova za veljaču 2012. godine za DV 110 kV Dunat-Rab seuočava kako je samo u periodu od 6. veljače do 19. veljače bilo 11 kvarova samo na dalekovodu (bezisklopa u TS Dunat i TS Rab kojih je u tom periodu bilo ukupno 6) uzrokovanih posolicom, što za duljinunadzemne dionice dalekovoda od 25.6 km znači 0.43 kvara po km, što je 64 puta više od zadanihpreporuka od 0.0067 preskoka po km godišnje, a razmatran je samo period od dva tjedna u godini.Uočljivo je kako je, pored već izvedene zamjene izolacije na kritičnim dionicama dalekovoda potrebnoizvršiti i dodatne radnje na preostalim dionicama dalekovoda i na KK Surbova i Stojan. Optimalnim rješenjem se prema [1] pokazala zamjena postojećih izolatorskih lanaca sastavljenihod staklenih kapastih izolatora izolatorskim lancima sa silikonskim izolatorima kao i potpuno ili djelomičnozatvaranje KK Stojan i Surbova. 5