Important Announcement
PubHTML5 Scheduled Server Maintenance on (GMT) Sunday, June 26th, 2:00 am - 8:00 am.
PubHTML5 site will be inoperative during the times indicated!

Home Explore INTRODUSAUN ISTORIA FILOZOFIA

INTRODUSAUN ISTORIA FILOZOFIA

Published by pecador4910, 2018-05-03 03:21:46

Description: INTRODUSAUN ISTORIA FILOZOFIA

Search

Read the Text Version

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)ÍNDISEI. MUNDU FILOZOFIA ................................................................................................................... 1 A. EMA NO NIA KURIOZIDADI ................................................................................................... 1 B. KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA .................................................................................. 3 1. Filozofia sira pre-Sókrates nian.......................................................................................... 4 2. Plato................................................................................................................................. 4 3. Aristótelés ........................................................................................................................ 4 4. Rene Descartes ................................................................................................................. 4 5. William James (Guilherme Jaime) ...................................................................................... 5 6. R.F. Beerling ..................................................................................................................... 5 7. Louis O. Kattsoff ............................................................................................................... 5 C. FILOZOFIA NIA OBJETU ......................................................................................................... 7 1. Objetu material............................................................................................................. 7 2. Objetu formal ............................................................................................................... 8 D. FILOZOFIA NIA FUNSAUN ..................................................................................................... 8 E. FILOZOFIA NIA KARAKTÉRISTIKA HANOIN.............................................................................. 9 1. Hanoin Radikál.................................................................................................................. 9 2. Buka Prinsípiu................................................................................................................. 10 3. Kasa-duni tuir Lialós........................................................................................................ 10 4. Buka Klaridadi................................................................................................................. 11 5. Hanoin Rasionál.............................................................................................................. 11 F. FILOZOFIA NIA UTILIDADI ................................................................................................... 12 1. Iha Parte Siénsia ............................................................................................................. 12 2. Aplikasaun iha Moris Loron-loron.................................................................................... 14 3. Filozofia iha Sanak Oioin ................................................................................................. 15II. GRESIA ANTIGU: ISTÓRIA KONABA FILOZOFIA......................................................................... 17 A. FILÓZOFU SIRA ANTES SÓKRATES: NAROMAN PENSAMENTU RASIONAL HAHU MOSU ... 17 1. Thales ho nia Alunu Sira .................................................................................................. 18 2. Herakleitos ..................................................................................................................... 19 3. Pitágoras ........................................................................................................................ 20 4. Xenófanes ...................................................................................................................... 21 5. Parménides .................................................................................................................... 23 6. Empédokles .................................................................................................................... 24 7. Anaxágoras..................................................................................................................... 25 i

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)B. SÓKRATES: PIONEIRU FILOZOFIA MORAL......................................................................... 25 1. Matenek Halo Pergunta Nain.......................................................................................... 25 2. Sa ida mak iha Liafuan ida nia Kotuk? (Liafuan ida nia Kbiit) ............................................. 27C. HONESTU HO AN-RASIK ...................................................................................................... 28 ii

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)I. MUNDU FILOZOFIAA. EMA NO NIA KURIOZIDADI Iha realidadi moris loron-loron, ita haré ema ho animal idak-ida iha ninia matenek.Maibé sa ida mak halo sira nain rua iha matenek nebé la hanesan? Buat nebé halo sira lahanesan mak ne e, kriatura nebé laos ema, nia iha matenek nebé estátiku. Katak mateneknebé laiha kresimentu, hela iha fatin deit. Desde uluk tó agora manu fuik halo nia knuk homodelu ida deit, laiha mudansa, laiha modelu foun ida, hanesan ita haré desde uluk tó orasne e. Maibé ema nia matenek dinámiku. Katak husi tempu ba tempu iha kresimentu,mudansa. Tanba ema iha kapasidadi, kbiit atu nata didiak nia esperiensia sira, nia reflete,nia hanoin, no nia análiza ho esforsu tomak atu hatene, nia buka kompriende didiak buathotu nebé nia haré iha nia ambiente. Kapasidadi sira nebé ema iha ne e, tanba Maromak mak fó hanesan kakutak ka rationebé ema uza hodi hanoin. Maibé kriatura sira seluk lae. Ratio mak nudar buat espesiál idanebé Maromak haraik ba ema. Ho nia ratio, kakutak ne e ema iha hakarak atu hatene(curiosidade, curiosity). Husi nia kuriozidadi ne e mak ema sempre halo pergunta ba buathotu-hotu nebé nia hanoin, laran-rua, dúvida, la dun fiar ba buat hotu nebé nia haré, nobuka resposta hotu-hotu husi problema sira nebé nia hasoru. No nia buka fo resposta bapergunta hotu no ható alternativu seluk atu buka solusaun, dalan sai ba problema ida nebénia hasoru. Ema nia atividadi hodi buka resposta ou buka hatene ida ne e mak hanaran:atividadi hanoin nian (atividade de pensar). Atividadi ida ne e ema kontinua halo la ho kolénatu hakonu-hatomak nia hakarak hotu konaba ema ninia hatene. Nebé tuir Francis Bacon (1561-1626), ema inglés, filózofu renazsensa (renascença)Sekulu 14-17 nebé hamosu kultura-siénsia moderna, hateten: ema nia kakutak iha poténsia,kbiit boot 3 (tolu):1). Memória: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria istória.2). Imajinasaun: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria poezia.3). Pensamentu, hanoin: Ema nia poténsia nebé uza hodi kria no estabelese filozofia.No tuir nia, filozofia fahe ba ramu ka parte 3: 1

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)1) Filozofia konaba Maromak (Philosophy of religion): Ramu filozofia nebé esforsu hotu hodi kompriende konseitu nebé envolvidu iha fiar relijiaun nian: Konaba Maromak nia ezisténsia, kriasaun, pekadu, justisa, laran-luak no redensaun.2) Filozofia Kosmolójia: Estudu konaba mundu, natureza nia oríjen no ninia estrutura tomak, hanesan halo análiza, debate no estudu sientífiku.3) Filozofia Antropolójia, estudu konaba ema. Iha filozofia, eziste teoria jeral ida konaba ema nia ezisténsia nebé dala barak haré nudar aliserse ba siénsia, istória no siénsia sosial nebé iha. Atividadi hanoin mak nudar karaktéristika ema nian. Kriatura sira seluk laihakapasidadi hanoin. Kapasidadi ida ne e mak halo ema la hanesan ho kritura sira seluk.Maibé ema laos deit iha poténsia ou karaktéristika potensiál nudar kriatura nebé iha hanoin.Maibé mos iha poténsia seluk, mak hanesan: sentimentu (afeção), hakarak (desejo) noasaun (ação). Ho poténsia sira ne e hotu ema bele kria, maneja, no bele muda nia ambientemoris nian atu sai diak liu tan. Tanba ho poténsia sira ne e hotu, nebé ema iha, Maromakhili-foti ema nudar nia vise iha mundu. Ho poténsia oioin ne e mak, ema bele husu, bele iha laran rua (ter dúvida), no nia belehatan. Pergunta sira nebé ema ható liga ho sentidu no pozisaun Maromak nian, ema, nouniversu. Ema senti la satisfeitu se hetan deit resposta husi lisan, tradisaun, léjenda, no mitusira. Tanba resposta sira nebé tradisaun, mitu no léjenda sira prepara ka oferese la hanesanestrutura hanoin ou kontradiz ho ratio ka kakutak ema nian. Filozofia no siénsia moris hahu husi atividadi hanoin. Tanba ne e filozofia nia isin-lolós, núkléu mak hanoin. Maibé, laos atividadi hanoin hotu-hotu bele dehan nudarhafilozofia. Hanoin nebé bele dehan hafilozofia mak hanoin nebé iha karakterístika definidu,mak hanoin nebé radikál (iha abut), sistemátiku, no universal. Hafilozofia katak hanoin nebéiha objetivu ka meta. Nia meta mak hetan koñesimentu ka siénsia, nebé ligadu ho lialós.Nune e ho hafilozofia ema bele tó ba lialós. 2

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)B. KONSEITU NO DEFINISAUN FILOZOFIA Etimolójikamente, terminolojia filozofia nebé hanesan ho liafuan philosophy(Inglés), filosofia (portugués) no filsafat (Indonésia) nebé sira nia orijen mai husi lian Grésia,katak: philosophia. Liafuan philosophia mai husi liafuan rua ne e: philos no sophia. Liafuanphilos katak domin (amor/love) ou belun-kamarada, no sophia katak fohok, neon-nain,matenek (fuan nian), sabedoria (wisdom). Tanba ne e etimolójikamente liafuan filozofiakatak hadomi-matenek (love of wisdom), ou matenek nia belun, hadomi siénsia, siénsiania belun. Tuir istória liafuan ka terminolojia philosophia primeiravez Pitágoras (± Sekulu 6 AC)mak uza. Wain-hira ema hato pergunta ba nia, Ita boot mos nudar ema matenek ida ka?Ho haraik-an Pitágoras hatan: Hau ne’e ema philosophos deit . Signifika: Nia ema nebémadomik, amador matenek nian (Lover of wisdom). Ou iha fontes seluk, Pitágoras hatan: Hau hanesan deit ema nebé hadomi matenek, siénsia . Pitágoras nia hatan ne e nudarreasaun hasoru ema sofhistas sira. Grupu inteléktual nebé uza sira nia bosok no trata aathodi hatun-hamonu sira ninia inimigu sira nebé halo debate ho sira. Dook liu tan ida ne e, ema sophista sira fan sira nia matenek hodi hetan osan husi emasira nebé sira hanorin ka debate ho sira. Iha grupu ida ne e nia liman, liafuan sophis(matenek) lakon nia signifikadu orijinál no hafoin sira nudar ema nebé uza lia bosok, aathodi hamonu sira nia inimigu nebé debate ho sira. Ses husi se mak preimeiravez uza liafuanphilosophia, maibé klaru katak iha Sókrates no Plato sira nia tempu liafuan philosophia ne epopular tiha ona. Atu kumpriende sa ida mak filozofia, la tó atu hatene deit nia orijen no terminolojiasira nebé uza. Maibé tenki haré mos konseitu no definisaun filozofia tuir filózofu idak-idaknia opiniaun ka nia konseitu. Maibé presiza hatene mos katak definisaun nebé filózofu sirafó sempre la hanesan. Bele dehan katak, kada filózofu iha nia konseitu no nia definisaunrasik nebé la hanesan ho filózofu seluk. Terminolójikamente, iha definisaun barak konaba filozofia. Iha definisaun barakkonaba filozofia hatudu katak ema iha liberdadi hili ninia pontudevista (point of view) – buatnebé nia haré konaba hanoin filozofia nian. Biar iha hanoin la hanesan ne e hakas-an atukompléta malu. Tanba kada definisaun ka pontudevista husi filózofu ida, klaru katak sira 3

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)idak-ida iha frakeza no iha parte forte. Buat hanesan ne e normal iha mundu sientífiku atukompléta malu. Tuir mai ne e sei foti deit filózofu balu nia definisaun konaba filozofia.1. Filozofia sira pre-Sókrates nian Filózofu sira pre-Sókrates husu no dúvida konaba arché (starting principlé) – prinsípiuhodi hahu, mak natureza nia orijen, no esforsu fo resposta ho uza logos. Katak fó sai sa makratio hateten no la fiar tan mitu ho nia resposta sira. Notas uitoan konaba sa ida mak mitu no léjenda. Mitu (mythos): Baibain formulanudar narasaun sagrada-lulik nebé isplika oin sa ema no natureza akontese sai hanesanagora....iha kultura barak susar atu haketak mitu ho léjenda. Léjenda (Legend): Buat siranebé presiza lé, hanesan narasaun konaba ema nia hahalok nebé tantu sira nebé rona nosira nebé konta hanesa akontese lós iha ema nia istória no iha kualidadi definidu nebéoferese istória ne e nudar lialos ida. Tanba ne e, tuir filózofu sira, filozofia mak nudar siénsia nebé esforsu atu hatene-kompriende natureza no realidadi nia ezisténsia ho fiar metin ba ratio, kakutak, hanoin emanian.2. Plato Filozofia mak siénsia nebé esforsu buka lialós nebé auténtiku no kmók. Seluk, nia moshateten katak, filozofia mak peskizasaun konaba kauza no prinsípiu sira hotu nebé ikus liu,husi buat hotu-hotu nebé iha.3. Aristótelés Filozofia mak siénsia nebé esforsu nafatin hodi buka prinsípiu hotu no kauza sira husirealidadi nebé iha.4. Rene Descartes 4

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B) Filozofia mak abut husi siénsia hotu nebé nia objetu peskiza nia hun mak konabaMaromak, natureza, no ema. Buat 3 ne e mak sai hanesan objetu pekizasaun ba siénsiafilozofia.5. William James (Guilherme Jaime) Filozofia katak esforsu bot tebes-tebes (extra-ordinário) ba hanoin nebé klaru nonaroman.6. R.F. Beerling Filozofia katak hahusu konaba realidadi tomak ou konaba prinsípiu husi realidadi.Beerling mos hateten katak filozofia nudar esforsu atu tama tó abut husi forma realidadimundu nian, no mos abut husi siénsia konaba nia-an rasik.7. Louis O. Kattsoff Filozofia nudar análiza kuidadozu ida hasoru hanoin oioin konaba problema ida, noestrutura sistemátiku póntudevista ida nebé sai baze ba hahalok ida. Husi definisaun sira hotu iha leten, bele konkluza katak, filozofia mak nudar prosesuhanoin nebé radikál, sistemátiku, no universal ba buat hotu nebé iha no buat nebé karik seiiha. Ho liafuan seluk, aplika filozofia katak hanoin radikál. Katak hanoin nebé ihafundamentu, klean, kobre nia abut tomak. Hanoin nebé sistemátika, katak hanoin nebéreguladu, harmonia, lójika, no la arbiru deit, atu bele hetan lialós universal: Jeral, intergradu,no laiha espesiál, no la parsial). Definisaun sira konaba filozofia iha leten bele kumpriende katak filozofia iha niarelasaun ho atividadi pensamentu ou hanoin nebé ema halo. Pensamentu nia alvu, mahedik,dirijidu ba buat tomak hotu nebé iha. Ho karakterístiku nebé holístiku husi filozofia nia haréida ne e, filozofia buka supera, hakat liu, espesializasaun kada siénsia nebé deit. Se ita haréhusi nia istória, siénsia espesiál sira hotu nebé oras ne e iha, mai-sai husi filozofia. Iha istória, siénsia hotu nebé agora ita koinese ne e, uluk nudar parte ida husi filozofianebé konsideradu nudar siénsia hotu-hotu nia inan (Mater Scientiarum. Ou: A Mãe de Todosos Conhecimentos), filozofia iha tempu neba esforsu-buka hakuak pensamentu hotu konaba 5

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)sosiedadi. Kleur, ho tempu nebé lao no ema nia sivilizasaun aumenta, siénsia oioin nebéuluk grupu ida hamutuk ho filozofia, hahu haketak-an no prosege idak-idak nia objetivu.Astronomia: Siénsia nebé halo estudu konaba fitun-astrolojia, no fizika: Siénsia naturaisnudar ramu husi filozofia hotu nebé haketak-an hafoin tuir kedas siénsia kímika, biolojia nogeolojia. Iha sekulu 19, siénsia foun rua nebé foin mosu, mak psikolojia: Siénsia nebé haloestudu konaba komportamentu no ema nia propriedadi no sosiolojia: Siénsia nebé haloestudu konaba sosiedadi. Astronomia, uluk nudar parte ida husi filozofia nebé hanarankosmolójia maibé filozofia natural, filozofia psikiátriku, no filozofia sosial, idak-idak ikus maisai nudar fizika, psíkolojia, no sosiolójia. Embora, iha dezenvolvimentu kada siénsia haketak-an husi filozofia, ne la signifikaentre siénsia espesiál sira ho filozofia laiha tan relasaun. Kada siénsia iha nafatin niakaraktéristika espesiál no limite nebé klaru. Ho liafuan seluk, iha siénsia sira ne e hotu laihaida mak halo ligasaun. Iha ne e duni filozofia buka atu unida fali siénsia ida-dak nebénamokari-fahe malu. Entre tantu, Harold H. Tito deskreve: Lós katak filózofu sira hanesanmédiku ida, nia diagnoza moras no hatudu problema nebé iha. Nudar izemplu, problemaboot ida nebé agora mundu edukasaun nian hasoru mak ne e, laiha integridadi ihaesperiénsia formasaun nian; laiha koorelasaun esperiénsia ho formasaun. Formasaun nebéestudante ida simu mak série husi aprezentasaun iha área espesiálizasaun nebé laiharelasaun ida ho ida seluk. Programa edukasaun nebé kontein iha minutu 90 iha siénsiaedukasaun, tuir mai minutu 90 konaba filozofia, no aula ikus liu mak lian Portugés. Asuntuaprezentasaun nebé rohan-rohan ne e mak deskreve ka ilustra fragmentasaun jeralesperiénsia ema nian nebé hatudu iha ema modernu agora ne e. Tarefa filózofu nian maksupera espesiálizasaun no halo formulasaun vizaun moris nian ida nebé bazeia baesperiénsia humanidadi nebé luan. Iha interasaun ou inter-relasaun entre siénsia ho filozofia. Problema filozófiku baraktebes nebé presiza baze koñesimentu sientífiku avansadu se la hakarak nia diskusaun ne esuperfisial no ekivokada ka la klean. Iha forma hanesan, siénsia ohin loron bele fornesemateria oioin ba estudu filozófiku hanesan fatu esensial barak ba dezenvolvimentu idéiabarak filozófika nian nebé atual atu nune bele lao hanesan ho koñesimentu sientífiku. Kada siénsia espesiál iha ninia konseitu no presupostu rasik nebé ba siénsia ne e rasikla presiza atu debate tan. Katak, konseitu no presupostu sira simu deit hanesan sa ida mak 6

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)iha ona. Ba siénsia espesiál hotu, liu-liu siénsia filozofia, filozofia halo análiza ho kritiku bakonseitu no ezamina, revista, supozisaun ka presupostu hotu - presupostu báziku - husisiénsia hotu atu hetan nia signifikadu no nia validadi. Karik konseitu sientífiku sira ne e laesplika didiak no la hakbiit nia hipóteze ka nia presupostu sira, mak nia rezultadu hotu nebésiénsia ne e alkansa laiha baze nebé sólida, metin-makás. Interasaun, iha relasaun-influensia malu, entre filozofia no siénsia espesiál hotu,envolve mos objetivu seluk nebé dook liu tan husi filozofia. Filozofia iha objetivu atuorganiza rezultadu oioin, diversas, husi siénsia espesiál hotu iha vizaun moris nian ida no ihamundo nebé unida-integradu, simu hotu-hotu hodi - abrangente (holístiku) no konsistente(Koerente, lao hanesan). Hahalok simu hotu-hotu ho diak, Exaustivamente, ne e signifikalaiha ida mos (iha mundu ne e) mak ses husi filozofia nia kontrolu. Konsistentementesignifika la forma ideia, hanoin sira nebé la hanesan, konflitu ka kontraditóriu. Porizemplu, siénsia fízika bazeia iha prinsípiu katak objetu, materia ligadu ho regramekánika hotu (regras de causalidade), maibé iha biolojia deskobre katak organizmu hotu(coisas vivas) nebé elévadu, ás liu laos deit mákina sira, no mostra, hatudu nia asaun nebéiha, lori nia ba destinu ka finalidadi ida. Problema mekanizmu hotu (processo causal) kontrateknolojia, prosesu atu atinji objetivu ne e, filózofu sira hamatan tiha ona hodi buka vizaunida nebé bele unida-integradu buat hotu no Exaustivamente hodi isplika fenómenu naturaltomak.C. FILOZOFIA NIA OBJETUFilozofia nia objetu fahe ba rua, objetu material no objetu formal1. Objetu material Objetu material filozofia nian mak buat hotu nebé sai problema, buat hotu nebéfilózofu sira bele foti ka levanta nudar problema. Kampu servisu, knar filozofia nian luan tebe-tebes, katak: nia abranje, kobrekoñesimentu humanu tomak no buat iha hotu nebé ema hakarak hatene . Bazeia ba isplikasaun iha leten ne e, ita bele defini objetu material filozofia nian ba parte importanti boot tolu: a. Maromak nia realidade 7

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B) b. Natureza nia realidadi c. Ema nia realidadi2. Objetu formal Objetu formal filozofia nian mak esforsu hotu hodi buka informasaun ho radikál (kleanliu, tó ba abut laran) konaba objetu material filozofia nian. Nebé, objetu formal filozofia nianlaiha seluk, mak buka informasaun nebé klean konaba objetu material filozofia, mak: Buattomak nebé iha no buat nebé karik iha.D. FILOZOFIA NIA FUNSAUN To iha nebé filozofia bele hakonu ema nia esperansa hotu, ida ne e mak filozofia niafunsaun. Hanesan hateten tiha ona katak ema iha tiha ona kapasidadi hanoin nian. Tanbane e maneira hanoin ema nian mos esperimenta ona ho mudansa oioin husi tempu ida batempu seluk, lao hamutuk ho mudansa sira nebé nakait ba fundamentu ema no sosiedadihotu nia moris. Ema esperimenta tiha ona haksoit boot sira iha area siénsia no tekonolojianian mos (sitek = siénsia no teknolojia). Iha parte seluk, progresu hotu nebé halo hakfodak, nebé sitek hetan halo ema laransusar no hasoru problema moris nebé todan. Tanba progesu sitek dala barak la hamutuk hoprogresu nebé hanesan iha area ispiritual no moral. Hahu husi ne e siénsia la unida hovalor, kbiit la unida ho sabedoria. Ema iha situasaun dilémátika laran; nia intelektualidadi nomoralidadi namlele laiha travaun. Kondisaun ida ne e sai tiha ona prova disharmonizasauniha indívidu no sosiedadi tanba ne e halo ema terus no moris iha solidaun laran. Ema simu tiha ona kbiit boot ho nia sitek no alkansa tiha ona faze moris nebé fasil noiha buat hotu-hotu. Maibé, iha momentu nebé hanesan, nia hetan mos laran la hakmate,laran-taúk no laiha liu sentidu ba nia moris. Nia alienadu-senti nia dook husi nia-an rasik, niaambiente sosial, no aat liu ida ne e nia hadook-an husi Maromak. Hasoru realidadi sira ne e hotu, filozofia halao servisu atu halós fali siénsia nia objetivuno teknolojia nebé fokit-an sai husi nia abut metafízika (nia ispíritu kultural no relijioza).Tanba ne e, filozofia sei valoriza fali plataforma siénsia no téknolojia tantu iha nível 8

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)epistemolojia (Gregu:episteme, koñesimentu) ontolójia (halo iha ou buat nebé iha; being)no iha nia aksiolójia. Karik mak la halo buat ida ne e, bele dehan katak ema sei lakon niameta, tó nia objetivu, sentidu no nia liberdadi. Tanba ne e, filozofia tenki formula fila falikonteudu moral no valor ba plataforma ba dezenvolve siénsia moderna. Filozofia oferese ba ema hanoin no vizaun nebé dook ba oin no ninia sentidu morisnian. Filozofia nia funsaun nudar esforsu ida atu halo mos konfiansa prinsipál hotu nebé ikusmai defini nia atensaun boot nebé iha tiha ona nia karákter, baze uluk nian. Wainhira hanesan ne e, Radhakrisnan iha livru history of Philosophy, nia dehan:filozofia nia servisu laos haré deit ba futuru iha nebé ita sei moris ba, maibé nia lori baprogresu ida. Filozofia nia funsaun mak kreatividadi kuda, no hametin valor, koloka niaobjetivu, defini destinu, no lori ba dalan foun. Filozofia fo inspirasaun fiar nian ba ita atutane mundu foun, hagrupu ema bazeia ba sidadaun, rasa, no fiar relijiaun nian ba umanidadinebé ema hotu hakarak hetan. Filozofia sei laiha valor liu se nia laiha lisan universal iha niafatin moris no nia ispíritu. Atu rezumu hodi dehan deit katak, filozofia nia funsaun mak atu salva ema husi morislao sala dalan hasoru influénsia hotu husi progresu no istilu moris materializmu; kore tihahusi dadur laran-susar nian no invaloridadi (unmeaning purpose of life).E. FILOZOFIA NIA KARAKTÉRISTIKA HANOIN1. Hanoin Radikál Hafilozofia katak hanoin nebé radikál, abut-klean. Filózofu mak pensador nebé radikál.Tanba ho hanoin nebé radikál, halo nia nunka hanoin-haré ba fenómenu entidadi balu deit.Nia sei nunka pára iha forma realidadi balu deit. Nia radikalidadi hanoin ne e sei kontinuahalakan nia hakarak atu hetan-deskobre realidadi hotu nia abut. Se wainhira hateten katakfilózofu sempre hakas-an atu hetan realidadi hotu nia radix, signifika nia-an rasik nudarrealidadi ida tama hotu ona iha laran, nune nia mos hakas-an atu alkansa, tó ba siénsia niaradix konaba nia-an rasik. 9

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B) Tan sa radix ka realidadi nia abut ne e importanti lós atu buka tó hetan? Laiha buatseluk. Tanba, ba filózofu ida se wainhira realidadi nia abut, iha nebé buat hotu-hotu morisiha nia leten ne e, bele kompriende ona. Se wainhira problema ida nia abut bele deskobreona, mak foin bele kompriende lolós problema ne e. Hanoin radikál la signifika hakarak muda, soe, sobu ou taka-fila buat hotu-hotu. Maibéiha sentidu nebé lós, hanoin radikál katak hanoin ho klean tó ba deskobre problema nia abuthusi problema ida nebé mosu dadaun. Hanoin radikál nia objetivu atu isplika klaru realidadiliu husi deskobrimentu no kompriensaun konaba realidadi ne e nia abut rasik.2. Buka Prinsípiu Filozofia la haré deit ba realidadi balu deit. Maibé nia haré ba realidadi tomak.Wainhira haré ba realidadi tomak, filozofia sempre esforsu buka prinsípiu nebé lós liu husirealidadi hotu-hotu. Filózofu ida sei hakas-an bebeik atu deskobre prinsípiu nebé lós liu husirealidadi. Filózofu Gregu sira, nebé koinesidu nudar filózofu natureza nian, observa realidadioioin iha universu, hafoin hanoin no husu, Laos iha realidadi oioin ne e nia kotuk iha deitprinsípiu ida? Tuir mai sira hahu buka oríjen, prinsípiu da uluk universu ninian. Thalesdehan katak, prinsípiu da uluk universu ne e nian mak bee (we), Anaximandros dehan Toaperion: Nebé laiha rohan, no Anaximenes fali dehan anin. Enkuantu Empedocles dehan ihaelementu hat nudar abut husi buat hotu-hotu nebé forma realidadi universu ne e, mak: ahi,anin, rai, no bee (Richard Osborne, 2001). Buka prinsípiu da uluk mos signifika hakas-an hodi hetan buat nebé sai nudar realidadininia esensia. Ho hetan realiadi ida nia esensia, mak foin bele hatene realidadi ne e hotebes-kategóriku no sai klaru-lós. No buka prinsípiu mak nudar karakterístika fundamentálida husi filozofia.3. Kasa-duni tuir Lialós Filózofu mak nudar kasadór-madunik lialós. Lialós nebé nia duni-tuir mak lialós lolóskonaba realidadi hotu no buat ida nebé deit bele sai nudar problema. Tanba ne e, beledehan katak hafilozofia signifika duni-tuir lialós konaba buat hotu-hotu. 10

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B) Lós katak lialós nebé hakarak atu hetan laos lialós nebé sei halo laran-rua hela. Atuhetan lialós nebé lolós no bele responsabiliza, mak lialós nebé hetan tiha ona tenki naklokebebeik atu debate no husu fali no koko bebeik to hetan lialós nebé tebes lós ona. Hanesanne e bebeik, la pára. Haré momós hela katak lialós filozófiku nunka iha ninia absolotu no ninia ikun. Maibénia bokan bebeik husi lialós ida ba lialós foun ida nebé tebes-kategóriku liu. Lialós foun nebéhetan ne e mos nakloke ba debate nafatin hodi hetan lialós nebé bele halo fiar duni. Ho nune, haré katak filozofia nia karakterístika fundamental ida tan mak buka duni-tuir nafatin lialós. Esforsu duni-tuir lialós ne e tanba lialós ne e rasik, no lialós nebé atu duni-tuir ne e mak lialós nebé bele halo fiar no kategóriku liu.4. Buka Klaridadi Buat nebé nudar kauza hodi halo moris filozofia mak laran-rua, dúvida. Atu halakonlaran-rua ne e presiza klaridadi. Iha filózofu nebé hateten katak hafilozofia signifika hakas-anhodi hetan klaridadi no klaridadi konaba realidadi tomak. Iha seluk fali dehan katak filózofuduni-tuir nafatin klaridadi kompriensaun nian (claridade da compreensão). Geisler noFeinberg dehan katak filozofia nia karakterístika peskiza mak hanesan iha esforsu makástanba deit hakarak hetan klaridadi intelektual (claridade de inteléctual). Ho nune, beledehan katak hanoin tuir filozofia nian signifika hakas-an atu hetan klaridadi. Duni klaridadi signifika tenki luta ho la kolén atu elimina, hamos tiha, buat hotu nebéla klaru, la mós, no nebé nakukun, nune e mos buat sira nebé sei sigredu hotu no buat hotunebé sei hanesan hela ai-sasik. Laiha klaridadi, filozofia mos sei sai hanesan hela buatmístiku ida, hotu-hotu sigredu, la mós, nakukun, no susar atu hetan lialós. Haré momós katak halao filozofia lolós nudar luta ida atu hetan klaridadikompriensaun nian no klaridadi ba realidadi tomak. Luta hodi buka klaridadi ne e maknudar karakterístika fundamentál filozofia nian.5. Hanoin Rasionál Hanoin tuir radikál nian, buka prinsípiu, duni-tuir lialós, no buka klaridadi laposívelbele susesu ho diak la hanoin tuir rasional nian. Hanoin tuir rasional nian katak hanoin 11

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)lójiku, sistemátiku, no krítiku. Hanoin lójiku katak laos deit atu hetan kompriensaun siranebé kakutak diak bele simu. Maibé bele iha kbiit atu halo konkluzaun no halo desizaunnebé kategóriku no los husi premisa, razaun hotu nebé uza. Hanoin lójiku mos ezije pensamentu nebé sistemátiku. Pensamentu nebé sistemátikumak kombinasaun pensamentu nebé iha relasaun ida ho ida seluk no nakait-malu tuir lójika.Laiha hanoin nebé lójiku-sistemátiku no koerente, laposível hetan lialós nebé atu beleresponsabiliza. Hanoin krítiku katak sunu hakarak atu halo avaliasaun bebeik ba argumentu hotu nebédeklara-an lós, la sala. Ema ida nebé hanoin krítiku la sei fásil kaer-simu lialós ida antes lialósne e debate ona no prova lolós duni ona. Hanoin lójiku-sistemátiku-krítiku mak nudarkarakterístika prinsipál husi hanoin rasional. Hanoin rasional ne e nudar karakterístikafundamentál ida mos husi filozofia.F. FILOZOFIA NIA UTILIDADI Filózofu sira fahe utilidadi, funsaun filozofia nian ba parte rua: parte siénsia no partemoris loron-loron nian.1. Iha Parte Siénsia Wainhira filozofia moris no hahu krese, siénsia sira seluk sei nudar parte ida nebélabele haketak husi filozofia. Iha tempu nebá, pensador sira nebé koñesidu nudar filózofusira mos mak nudar sientista. Filózofu sira iha tempu nebá mos nudar matemátiku,astronomista, jeógrafu, lei-nain, no siénsia sira seluk-seluk tan. Ba sira siénsia ne e makfilozofia, no filozofia mak siénsia. Ho hanesan ne e, haré momós katak, uluk filozofia hahoris,kous no hakuak siénsia tomak. Maneira hanoin filozófiku haloke odamatan no harahun moru tradisaun no kostumetuan sira, nune mos loke tiha kurtina mitu (deuses) no mite (tradisaun sagrada) no hafoinhusik ba kotuk (abandona tiha) maneira hanoin místiku sira. Iha momentu hanesan, filozofiamos konsege dezenvolve maneira hanoin rasional, luan no klean, organizadu no naroman,integrál no koerente, metódiku no sistemátiku, lójiku, krítiku, no analítiku. Tanba ne e, 12

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)siénsia krese buras ba daudaun no sai maduru. Tuir mai, siénsia hotu nebé to ona nívelmaturidadi nebé nakonu, idak-idak hahu hamrik mesak no husik hela filozofia nebé hakiak-halo boot sira. Ho razaun ida ne e mak hanaran filozofia nudar Mater scientiarum ou siénsiahotu-hotu nia inan. Buat ida ne e nudar realidadi ka faktu nebé labele nega, nebé ho momóshatudu katak nia duni hatudu tiha ona nia utilidadi liu husi kous-hahoris, hamatan, nohaboot siénsia oioin nebé halo diak ona ba ema tomak nia moris. Tanba influénsia siénsia nia diak mak ema bele-konsege hetan avansu, ba oin nebéhalo hakfodak boot iha sektór moris hotu-hotu. Teknolojia sofistikadu, modernizadu nebéhalo hanunuk-nakdedar no fantástiku mak nudar produtu ida husi siénsia. Nune mos ihasekulu sira ikus ne e, iha sivilizasaun no kultura Weste (Europa), implementa tiha ona siénsiatanba ne e nia sai tiha ona nudar fatin ida nebé lori laran-metin ba ema barak. Dezenvolvimentu siénsia nebé lao lalais los ne e halo tiha ona ema hahu fiar kataksiénsia iha kbiit boot, poderozu duni. Ema matan-fuan naklosu liu tan ba siénsia nia furak,no buat ida ne e halo ema barak kuaze adora tiha siénsia nudar sira nia maromak. Ba emasira ne e, siénsia mak buat hotu-hotu; laiha tan seluk. Sira hakas-an atu konvense ematomak katak siénsia bele rezolve, hakotu problema hotu. Opiniaun ida ne e hametin hodeskobrimentu oioin nebé hadoko-hakfodak no hamosu teoria oioin no nia ezatidaun nunedezenvolve liu tan optimizmu nebé kuaze laiha rohan. Ita hein katak optimizmu ne e belelori sientista sira bele deskobre tan planeta seluk, izemplu planeta Mars, nudar opsaun idaba umanidadi bele dezenvolve sivilizasaun foun ida iha futuru. Maibé koitadu, avansu siénsia nebé admirável tebes ne e halo ema barak sai síniku,hateke ho matan ikun tiha fali hasoru filozofia. Ema barak hahu dúvida ho filozofia niautilidadi. Ema barak hanoin filozofia nudar objeto antique ida nebé tau-hatudu deit ihamuzeu. Filozofia katuas-ferik liu ona atu kous no hahoris tan siénsia foun ida. Filozofialabele produs tan buat foun ida. Tanba ne e, nia laiha tan folin. Hanoin sira ne e agora laatual ona. La lós. Lós ka siénsia bele hakuak tiha ona loron leten no domina ona universu? Afinal nudarmehi ida nebé tenki husik lalais wainhira hasoru realidadi nebé lolós. Faktu hatudu katakrezultadu sira nebé siénsia bele hetan la dura, tanba ne e nia presiza bebeik korresaun no 13

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)aperfeisoamentu. Sempre iha limite nebé limita siénsia. Siénsia sempre hetan limita husipeskizasaun nebé kompatível ho nia espesiálidadi. Buat ida ne e halo siénsia atu belepeskiza deit parte kiik sira (nebé kompatível ho nia matéria) husi realidadi tomak. Aléin ne e, siénsia laiha pergunta konaba prinsípiu no baze realidadi. Jeralmentesiénsia – liu-liu ida nebé ható husi pozitivizmu – iha tendensia liu ba kuantitativa. Tanbane e, lós katak matenek ka koñesimentu laiha kbiit atu koko prinsípiu tomak nia lós nebé saiplataforma siénsia ne e rasik. Siénsia presiza ajuda husi buat ida nebé laiha rohan nebé belekoko prinsípiu tomak nia lós nebé apoiu siénsia. No buat ida ne e filozofia deit mak belehalo, nudar mater scientiarum. Nudar siénsia nebé laiha rohan, filozofia la análize deit matéria balu husi realidadi baludeit. Filozofia sempre hato pergunta konaba realidadi tomak nebé iha. Filozofia mos sempredebate konaba prinsípiu no baze konaba realidadi tomak nebé iha, to buat sa ida deit beledebate, inklui filozofia ne e rasik. Filozofia nia situasaun limitada ne e util tebe-tebes ba siénsia. Filozofia nia situasaunlimitada ne e la util bebeik nudar ligadór inter-disiplina siénsia ninian. Maibé, ho niasituasaun limitada ne e, filozofia bele revista, havalia, halo korresaun, no aperfeisoa liu tanprinsíspiu tomak nebé suporta siénsia oioin ne e.2. Aplikasaun iha Moris Loron-loron Maske filozofia ne e abstratu, la signifika nia laiha liu relasaun ho moris loron-loronnebé konkretu. Filozofia nia abstrasaun ne e la signifika katak filozofia laiha relasaun ida mosho moris real loron-loron nian. Maske la fó indikasaun prátiku konaba oin sa edifisiu ida nia artístiku no furak, filozofiabele ajuda ema ho kompriensaun konaba sa ida mak artístiku no furak ne e iha artístikasaun,nune valor furak nian nebé hetan liu husi kompriensaun ne e sei sai ksukat prinsipál hodihalao servisu edifisiu ne e nian. Nune, filozofia lori ema ba koñesimentu nebé naroman no kumpriensaun nebé klaru.Laos ne e deit, filozofia mos lori ema tama ba lalaok no hahalok nebé konkretu bazeia bakoñesimentu nebé naroman no kompriensaun nebé klaru ne e. 14

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)3. Filozofia iha Sanak Oioin Iha nia kresimentu da uluk, filozofia taka tomak siénsia hotu (Mater Scientiarum). Ihamomentu ne e, koñesimentu sira hotu seidauk nakfahe no seidauk iha espesiálizasaun.Maibé iha kresimentu tuir mai, iha tempu Renazsensa sekulu 17 no depois, siénsia sira hotuhetan ona kresimentu boot no ikus mai idak-idak haketak-an husi filozofia. Wainhira filozofia nakfera ba disiplina siénsia oioin, Filozofia nia atividadi la mate,moris nafatin ho modelu foun, mak hanesan siénsia espesiál nebé koko rezolve problemanebé siénsia sira seluk labele rezolve. Nebé sai problema mak siénsia sa ida deit mak sei holaparte iha filozofia nia modelu foun ne e? Problema ne e lori ita ba haré konaba filozofia niasanak oioin nebé iha. Kada filózofu iha ninia klasifikasaun rasik nebé la hanesan konaba filozofia. Tuir maine e sei hatudu klasifikasaun balu husi filozofia nia sanak sira ne e. Filozofia iha sanakprinsipál tolu: 1). Ambiente hotu konaba problema ezistensia: Ema nia metafízika, natureza no Maromak nia kriasaun tomak. 2). Ambiente hotu konaba problema koñesimentu: Teoria konaba lialós, teoria konaba siénsia, no lójika. 3). Ambiente hotu konaba problema valor: Teoria konaba valor, étika, estétika, moral, nebé iha valor bazeia ba relijiaun. H. De Vos, iha Eerste Nederlandse Systematich Ingerighte Encyclopaedie; Filsafat-pjs.3-5, klasifika filozofia ba sanak 9 (sia) hanesan tuir mai ne e:1). Metafízika2). Lójika3). Dutrina konaba siénsia4). Filozofia Natureza5). Filozofia kulturál6) Filozofia Istória 15

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)7). Étika8). Estétika9). Antropolójia. Prof. Alburey Castell (New York: 1959), Professor boot Filozofia nian iha University ofOregon, fahe problema filozofia ba sanak 6 (neen):1). Problema teolójiku (Theological problem)2). Problema metafíziku (Metafisical problem)3). Problema espístemolojiku (Espistemological problem)4). Problema étiku (Ethical problem)5). Problema polítiku (Political problem)6). Problema istóriku nian (Historical problem) Will Durrant (New York: 1953), iha nia livru ho títulu The Story of Philosophy, hatófilozofia nia sanak 5 (lima) hanesan tuir mai ne e:1). Lójika2). Estétika3). Étika4). Polítika5). Metafízika. Aristótelés fahe filozofia ba seitór estudu 3:1). Filozofia espekulativa ou teorétiku. Siénsia sira nebé tama iha parte ida ne e mak: fízika, metafízika, biopsikolojia, nsllt. Objetivu prinsipál husi filozofia espekulativa mak koñesimentu ba koñesimentu ne e rasik.2). Filozofia praktika. Filozofia nia sanak ne e fo indikasaun no mata-dalan ba ema nia lalaok nebé diak no lós. Tama iha parte ida ne e mak étika no polítika. Alvu importanti ba filozofia praktika mak oin sa forma ema nia lalaok no nia hahalok nebé sei fo kbiit ba ema atu halo buat ruma ho roman siénsia nian ne e. 16

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)3). Filozofia produtivu. Filozofia nia sanak ne e mak koñesimentu nebé eduka no lori ema sai produtivu liu husi habilidadi espesiál. Tama iha parte ida ne e mak krítika literatura, retórika, no estétika. No mos alvu prinsipál nebé alkansa mak ne e: atu ema bele produs buat ruma, tantu iha tékniku tantu poétiku iha roman siénsia nebé lós. Sei iha fahe barak seluk nebé filózofu sira oferese. Maibé, agora ne e jeralmente filozofia fahe ba seitór estudu neen hanesan tuir mai ne e:1). Epistemolojia. Espistemolojia katak filozofia konaba siénsia nebé debate konaba fontes, oríjen, no alkanse, liman to atu kona; validadi no reabilidadi (reability) husi klaim oioin hasoru siénsia.2). Metafízika. Metafízika katak filozofia konaba prinsípiu nebé iha fízika nia kotuk, konaba prinsípiu tranxendente, nebé dook husi liman, no observasaun sensu ema nian. Metafízika sei iha sanak sira hanesan: ontolójia, kosmolójia, teolojia metafízika, no antropolójia.3). Lójika. Lójika katak estudu konaba métudu hanoin no peskizasaun ideal, mak hanesan observasaun, introspeksaun, dedusaun, no indusaun, hipoteze no esperiénsia, análiza no sinteze.4). Étika. Étika katak estudu konaba hahalok nebé ideal. Inklui iha étika mak aksiolojia.5). Estétika. Estétika katak estudu konaba forma ideal no beleza-furak nian. Estétika dala barak mos dehan nudar filozofia konaba arte (philosophy of art).6). Filozofia espesiál barak ou filozofia nia sanak konaba disiplina oioin hanesan filozofia konaba lei, filozofia konaba istória, filozofia konaba natureza, filozofia konaba relijiaun, filozofia konaba ema, filozofia konaba edukasaun, slltII. GRESIA ANTIGU: ISTÓRIA KONABA FILOZOFIAA. FILÓZOFU SIRA ANTES SÓKRATES: NAROMAN PENSAMENTU RASIONAL HAHU MOSU Filózofu sira iha períodu primeiru hamosu buat boot rua. Primeiru, sira esforsukompriende mundu ho uza ratio deit, la haré ba relijiaun, revelasaun, autoridadi, no mostradisaun. Ida ne e nudar buat foun ida no fatuk-riin úniku importante ida iha sivilizasaun 17

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)ema nian. Rua, sira mos hanorin ema atu uza ratio ka hanoin rasik. Sira la obriga ema seluk,tó sira nia alunu sira rasik mos, sira la husu atu hanoin hanesan sira. Sira mak mestriprimeiru nebé la buka atu ható pakote koñesimentu nian ida nebé kmók la iha sala.Kontráriu, sira hakarak dudu sira nia alunu sira atu ható sira nia ideia rasik. Hanoin revolusionariu rua ne e iha seitór mental iha relasaun metin, no tanba ne emak sira nain rua mosu hamutuk dala ida iha palku istória nian. Buat rua ne e sai aliserse bauma hanoin rasional nian. Wainhira aliserse ne e harí ona, ema nia koñesimentu moskrese makás lós. Filózofu pioneiru sira ne e mosu iha Gresia antigu iha sekulu 6 AC. Figura nebé bai-bainema konsidera nudar filózofu nebé uluk liu mak Thales. Nia ema Gregu nebé hela iha Miletoiha tasi ibun Azia Minor, nebé agora hanaran Turkia. Tanba sidadi ne e nia naran, Thales hoema sira nebé tuir nia, ema koñese sira nudar korrenti Milezian. Ema la hatene lolos loron wain-hira nia moris no nia mate, maibé ita hatene katak niamoris maizumenus iha tinan 580 AC tanba nia perna siik la sala loron-matan kalobas(Gerhana Matahari) iha tinan 585 AC. Nia mos nudar enzineiru tékniku sivil nebé konsegehases tiha motan Hylas atu liurai Croeso bele hakur liu.1. Thales ho nia Alunu Sira a). Matéria/objetu sira Pergunta importanti ida nebé atrai Thales mak: Mundu ne e halo husi matéria saida? Thales fiar katak matéria hotu nebé iha mundu ne e forma husi elementu singular,husi buat ida deit. Ne e hanoin boot ida, nebé susar atu kumpriende. Maibé oras ne e itahatene, hanoin ne e sai lós duni: buat matéria/objetu hotu bele reduz sai enerzia. Maibé,hanoin hanesan ne e sidauk mosu iha Thales nia hanoin tanba siénsia fízika iha momentunebá seidauk tó iha hanoin nebá. Thales konkluza katak buat hotu-hotu hahu husi bee, niaforma deit mak iha oioin. Nia haré katak temperatura tun, bee nakfila ba tós ka fatuk, notemperatura sae, bee nakfila ba gás. Wain-hira udan tun, planta oioin mosu husi rai laran,ida ne e mak hamosu impresaun katak planta mak bee nebé iha forma seluk. Atu beleaguenta moris, kriatura moris hotu presiza hemu bee bebeik iha kuantidadi boot. Iha itaema nia isin, no mundu 70% ne e bee. Rai-maran nia rohan mak bee. Tanba ne e tuir Thales, 18

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)katak planeta mundu ne e namlele hela iha bee leten, ne e katak mundu mosu husi bee, nomos mundu kompostu husi bee. Thales iha nia alunu ida naran Anaximandros, nebé moris iha Miletos (610-546 AC).Anaximandros hanoin, se lós duni, sa mak Thales hateten, katak mundu tasi mak tane,entaun iha buat seluk mak tane fali tasi, no hanesan ne e bebeik laiha rohan, ad infinitum.Ida ne e mak naran regresaun laiha rohan. Dilema ne e Anaximandros hatan ho ideia nebéhalo hakfodak tebe-tebes: Mundu laiha buat ida mak tane nia. Mundu katak matéria tos idanebé kahe ka namlele hela iha loron-leten, no mundu la muda husi nia fatin tanba niadistansia hanesan ho matéria sira seluk hotu. Anaximandros seidauk konsidera mundunudar globu ida, tanba nia sei fiar katak ita iha hela buat tetuk ida nia leten nebé nia formane e hanesan bikan ida, kabuar no klean. No ema seluk mos bele hela no lao iha nia sorinkotuk. Anaximandros mos iha nia alunu ida naran Anaximenes. Anaximenes senti katak niamestri nia hanoin ne e liu-resik, demaziadu ona. Ba Anaximenes, laiha dúvida uitoan moskatak mundu nia forma ne e tetuk, no iha duni buat ida mak tenki tane nia. No nia tó baopiniaun ida katak mundu namlele iha loron-leten hanesan sana-matan ida nebé namleletanba bee suar mak dudu. Liu tiha tinan barak tuir mai, Anaximenes iha influénsia liu noema respeitu liu fali Anaximandros. Ida ne e signifika iha figura pensador barak mak tuirAnaximandros nia vizaun, maski antes nia, iha tiha ona pensador nebé hamosu tiha onavizaun nebé diak liu. Iha istória filozofia nian iha akontesimentu hanesan ne e la akontesedala ida deit. Ida ne e hatudu katak istória filozofia nian la lao ba oin tuir deit linia lós ida,maibé dala ruma hanesan hakat-pasu rua ba oin, no pasu ida hakiduk mai kotuk. Se loronida ita rasik koko-hetan pasu hakiduk hanesan ne e, diak liu atu aprende barak husi istória. Pasu hanesan ne e (hakiduk mai kotuk) mak agora daudaun ita hasoru konaba debate:Mundu ne e belar ka kabuar? Ne e laos pensamentu foun iha era ida ne e, maibé Thales honia alunu sira debate tiha ona.2. Herakleitos Filózofu Milezianu ida nebé famozu mos mak Herakleitos. Nia mai husi Éfezu, sidadiida iha tasi ibun hanesan ho Miletos. Iha prinsipiu sekulu 6 AC nia susesu boot. Iha ideia ruamak halo nia sai famozu, no ideia rua ne e iha influénsia boot iha tempu nebá. 19

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B) Primeiru, mak buat sira nebé kontráriu maibé unidadi. Herakleitos dehan, dalan saeba foho, no tun husi foho laos buat rua nebé la hanesan ho diresaun seluk, maibé nudardalan ida no hanesan deit. Herakleitos nurak no Herakleitos katuas laos individu rua nebélaos la hanesan, sira nain rua nudar Herakleitos ida deit. Se amigu ida dehan katak ita niabee hemu iha botir nakonu uituan, maibé ita fali dehan mamuk oituan, ita la kontráriu ho itania amigu ne e. Buat hotu-hotu, tuir Herakleitos, nudar sinteza husi buat sira nebé kontráriu,ou nudar sinteza tendensia hotu nebé kontráriu ne e. Nia konsekuénsia katak, ita labele ses husi kontráriu no kontradisaun ne e. Tanba buatsira ne e mak halo mundu ne e nakdulas. Se ita nega kontradisaun, ita nega realidadi. Maibéida ne e mos signifika katak tuir lolós buat realidadi ne e la estável ida. Buat hotu-hotunudar flux, korrente, nebé akontese ka iha bebeik durante tempu tomak. Ida ne e maksegunda ideia nebé sai nudar marka Herakleitos nian: Buat hotu-hotu sulin hanesan bee. Laiha buat ida mos mak nia iha mundu ne e iha bebeik hanesan nia iha agora daudaunne e. Buat hotu-hotu mudifika durante tempu tomak. Buat hotu-hotu mosu ho maneiraoioin, no laiha ida mak hanesan iha pontu rua tempu nian, tó ikus mai sira lakon mohu hotu.Ita mos hanesan ne e. Buat hotu-hotu nebé iha universu no universu ne e rasik mos hanesanne e. Buat sira nebé ita hatene nudar matéria sira , tuir lolós nia laos objetu nebé estável,maibé nia iha tranzisaun laran bebeik, la pára. Herakleitos kompara buat sira ne e ho ahilakan. Ahi lakan, hakree, aparese atu hanesan nudar objetu ida, maibé lolós nia nudarprosesu deit, laos objetu ida. Ideia ida ne e extra-ordinário tebes, maibé mos halo laran-susar. Ita baibain esforsu bebeik buka buat nebé estável, metin, nebé ita bele fiar, nebé itabele laran metin ba nia, nebé bele iha bebeik, no nia sei nunka lakon mohu. Herakleitos fóhatene ita katak buat nebé ita buka namanas ne e laiha. Modifikasaun mak lei moris ne enian, no lei universu. Lei ida ne e vale ba buat hotu-hotu. Ita nunka bele hases-an husi nia.3. Pitágoras Filózofu iha tempu pre-Sókrates nebé famozu tebe-tebes no famozu liu faliHerakleitos mak Pitágoras. Nia moris iha Samos, iha ilha/nusa kiik ida besik tasi ibun Miletosnian, maizumenus nia moris iha tinan 570 AC no to 497 AC. Nia jéniu, matenek la halimar ihasektór barak, hanesan matemátika. Ita nebé moris iha sekulu agora ne e, estuda onateorema Pitágoras nian iha iskola. Pitágoras mak aprezenta ideia konaba númeru kuadrat 20

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)no númeru kategoria tolu , no implementa konseitu sira jeomátrika nian ba aritmétika.Tanba nia hanorin liafuan teoria hetan nia sentidu hanesan baibain ita kompriende ohinloron. No mos tuir istória, nia mak deskobre liafuan filozofia no primeiravez uza liafuan kozmos ba universu. Nia influénsia sei senti tó sekulu ba sekulu. Pitágoras loke dalan ba diskusaun matemátika nebé apoia ho filozofia. Ida ne ekonseitu nebé produtivu tebe-tebes iha istória ita ema nian. Desde ne e matemátika kreseiha simbioze ho filozofia no siénsia. Filózofu boot balu, afinal sira mos nudar matemátikuboot, izemplu Rene Descartes (lee: Dekartz) deskobre gráfiku no jeometria analítika, Leibniz(lee: Laibniz) nebé deskobre kálkulu. Iha ne e hato izemplu rua deit, maibé sei iha filózofubarak mak fo kontribuisaun boot no barak nebé labele sukat ba dezenvolve siénsia ba itaema nia diak. Ita nebé moris iha tempu ohin loron, toman ona ho ideia katak presiza tebe-tebesmatemátika atu hatene universu ne e. Ita mos toman ona ho faktu katak iha universu niaiskada-estrutura tomak, hahu husi galaksia nebé iha liur liu tó ba núkleu atómiku, nebéhakonu ho estrutura sira nebé bele hatudu iha forma matemátika. Tanba nia familiarizaduona ho ita ho ideia ne e entaun iha perigu mosu impresaun katak nia kálkulus klaru nonaroman lós, afinal faktu lolós la klaru liu, no ida ne e halo hakfodak tebe-tebes. Tanba ihasientista boot barak, hanesan Einstein (lee: Ainstain), fiar katak iha duni intelijénsia ida –karik laos Maromak hanesan iha definisaun Judaiku-Kristan nian – iha universu nia kotuk.Ema primeiru nebé soi-iha koñesimentu ne e – konaba bele hatudu universu tomak ihaekuasaun matemátika – mak Pitágoras. Nia mos kontinua hakat liu ba forma mistizismu ida. Pitágoras dezenvolve konsekuénsia filozófika oioin husi ideia ne e ba sektór siénsiaseluk-seluk tan. Maibé, tanba kuaze nia ideia hotu nebé importanti liu Plato foti nodezenvolve liu tan. Konaba diskusaun ne e, kompletu liu sei haré iha estudu konaba Plato.4. Xenófanes Filózofu pre-Sókrates nebé úniku mak Xenófanes, moris iha sekulu 6 AC. HanesanPitágoras, nia moris iha sidadi besik tasi ibun Gresia (Kolophon, Ionia) Azia Minor, maibé niahela kleur iha Italia parte tasi-mane. Iha nia opiniaun katak ema nia definisaun konaba buathotu-hotu ema rasik mak kria, hanesan ne e mos ho siénsia. Ho estuda barak liu, no mudaita nia ideia sira tanba iha bensaun husi buat nebé ita estuda, ita besik liu tan ba lialos. 21

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)Maibé, ita nia ideia sira ne e nafatin hanesan ita nia ideia rasik. Nebé, tuir Xenófanes, ihaideia sira ne e nia laran sempre iha buat ida siik ne e. Tanba ne e nia dehan: ...lialós nebé tebes-kategóriku, laiha ema ida mak hatene, Nia sei la hatene, tantu konaba ila sira (deuses) Ou konaba buat hotu nebé hau hateten, Karik mos tenki fó sai lialós ikus, Nia rasik la hatene konaba ne’e, Tanba buat sira ne’e mesak buat siik nian deit.Xenófanes matenek la halimar no nia hanoin kroat wainhira koalia konaba ila sira (deuses): Ema Etiopia dehan, ila sira mesak inus kabelak no kulit metan. Ema Thracia dehan, ila sira mesak matan-azul no fu’uk mean. Karik karau vaka no karau metan ou kuda ka leaun iha liman no bele pinta, no bele halo estátua, Entaun kuda sei pinta sira nia ila sira hanesan kuda, Karau vaka no karau metan sei pinta sira nia ila sira hanesan vaka no karau metan Idak-idak sei halo sira nia ila sira Hanesan lós sira nia isin lolon rasik. *La hatene ema timor sei pinta nia ila sira hanesan saida? Maibé depois ukun-an ne’e, ila foun barak hahu mosu fali ona. Lalika hakfodak tanba ne’e siklu da vida. Notas: Xenófanes nia pesamentu ne e furak tebe-tebes, sadik ita nia hanoin atu ita reflete ba buat no figura sira nebé ita fiar no adora. Karl Popper, filózofu sekulu 20, halo tradusaun ba Xenófanes nia eskrita sira. Pontuprinsipal ida husi Popper nia filozofia dehan katak buat nebé ita dehan nudar koñnesimentusientífiku tuir lolós opiniaun deit ka konkluzaun nebé bazeia ba informasaun nebé la 22

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)kompletu, no tuir prinsípiu sempre bele troka ho buat seluk nebé karik besik liu ba lialós.Tuir Popper, ideia ne e dala uluk liu Xenófanes mak ható. Filózofu tuir mai nebé ita sei debate mak Parménides, Xenófanes nia alunu. Nia morisiha sekulu 5 AC, no nia fó mai ita nia relasaun primeiru ho Sókrates. Plato deskreve onaParménides nudar katuas ida, Zeno (Parménides nia alunu) nudar ema otas-klaran (meia-idade), no Sókrates nudar foin-sae ida, sira nain tolu hasoru malu atu halo diskusaunfilozófika. Sókrates no Plato konsiente hanesan katak sira aprende - estuda husi Parménides.5. Parménides Tuir Parménides, iha kontradisaun ida dehan katak, buat nebé laiha (ausência) ne eiha. Tuir nia, imposível iha nebé laiha, tanba ne e lalós dehan katak buat hotu mai husi buatnebé laiha. Buat hotu klaru sempre iha tiha ona. Kontráriu, ho razaun hanesan, imposívelbuat ida sai laiha. Tanba ne e, laos deit buat hotu laiha nia hahu no la kria hela, maibé mosbuat hotu laiha rohan (eterno), no la sei rahun-mohu (destruído). Tanba ne e mos, imposívelatu iha kuak sa ida deit iha realidadi laran, husi parte realidadi hotu iha nebé laiha buat idamos. Realidadi lolós iha ninia kontinuidadi iha nia-an rasik iha nia pontu sira tomak. Fatinhotu nakonu no tomak lós, plenum ida. Mosu mai vizaun ida konaba universu nudarentidadi úniku (Entidade única) nebé la muda-an. Buat hotu-hotu ida deit. Sa ida mak itaharé nudar alterasaun ou bokan, lolós ne e buat ida nebé akontese iha sistema ida nia larannebé taka-metin no la muda-an. Buat nebé halo hakfodak, vizaun ne e hanesan lós ho vizaun sientífiku konaba universuiha era Newton nian iha sekulu 17 no Einstein (lee: Ainstain) iha sekulu 20. Iha buat rua makhalo ita hanoin kedas ba Parménides. Primeiru, vizaun ne e nudar determinista: Buat hotu-hotu bele no tenki hanesan sa ida mak agora iha tiha ona. Rua, fiar katak husi pontudevistasubjetivu deit ema observador ida bele iha buat atual, ohin loron nian . Objetivamente bele dehan katak tempu hotu-hotu mesak importanti. Parménides nianaran mosu mos iha diálogu ida entre pensadór, hanoindor boot nain rua iha sekulu 20, makEinstein ho Popper. Iha nia autobiografia, Buka nebé Sedauk Hotu, Popper hakerek, Haukoko konvense Einstein atu husik tiha determinizmu, nebé kaer metin ba hanoin konabamundu nudar dimensaun haat hanesan Parménides hanoin, iha nebá nia dehan: Mudansane e nudar iluzaun deit ou tuir lolós hanesan ne e duni. (Nia simu nia-an katak uluk nia 23

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)hanoin hanesan ne e mos, no iha diálogu ne e nia laran, hau hanaran nia Parménides ).Laiha izemplu nebé diak liu atu deskreve oin sa Parménides nia ideia hotu pensadór sirakontinua uza tó ohin loron.6. Empédokles Figura filózofu ida nebé interesante iha Sókrates nia tempu mak Empédokles (±(Sekulu 5 AC). Nia líder polítiku nebé demokrátiku, ema demagójiku ida, nebé iha kbiitsobrenatural hotu, maibé ikus mai nia mate ho oho-an hodi soe-an tama ba vulkaun Etna niakuak – loron ikus nebé melodramátiku tebes iha filózofu ida ne e nia moris. Kontra Parménides nia hanoin, Empédokles hateten fila fali katak esperiénsia sensorialmundu nian muda-an bebeik, no nia hateten katak mundu ne e barak, plural, laos singularka ida deit. Hanoin ne e, Theoretical physicist, and cosmologist: Stephen William Hawkingmos aseita. Tanba ne e nia dehan mundu hanesan ita hela ne e laos ida deit, no ema sira ihamundu seluk ne e nia matenek ás liu ita nian. Hanesan ita hatene Stephen Hawking nudarProfessor boot iha Oxford University durante tinan 40 resin nia hanorin ho tur deit ihakadeira (mate iha dia 14 Marsu, 2018). Maibé, Empédokles mos foti Parménides nia hanoin balu. Tuir Empédokles, matérialabele mosu husi buat nebé laiha ou sei mohu ba laiha liu. Buat hotu-hotu forma husielementu haat rohan la ek ne e: rai, bee, anin, no ahi. (Ahi mak ahi nebé iha espasu: loron-matan no fitun sira). Dutrina konaba elementu haat ne e hafoin Aristóteles mos adopta, noiha funsaun importanti iha pensamentu Osidental nian tó era Renazensa. Mezmu, konseitune e dala barak mosu iha literatura Osidental tó ohin loron. Iha mos grupu filózofu nebé koinesidu nudar Atómiku sira, ho nia figura sira hanesanLeukippos no Demokritos. Leukippos iha ideia nebé fundamental tebe-tebes katak buathotu-hotu forma husi átomu sira nebé kiik tebe-tebes nebé labele haré no labele fahe.Liafuan átomu mai husi lian Gregu nebé signifika labele kua . Buat hotu nebé iha tuirlolós mak formasaun átomu hotu no espasu. Objetu la hanesan tanba formasaun átomu lahanesan. Átomu ne e la halo no labele halakon. Mudansa iha universu laran ne e lolósmudansa formasaun ka alterasaun átomu sira deit. Leukippos no Demokritos interpreta mudansa kauzalmente. Sira nunka isplika fenómenu natureza husi parte objetivu nian.Katak Demokritos, Hau gosta liu deskobre kauza ida duke hetan kbiit ukun Reinu Pérsia.Teoria seluk nebé sira hanorin mak dehan katak universu laos buat continuum ida, hanesan 24

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)sa ida mak Parménides fiar, maibé konsiste husi entidadi sira nebé separadu. Parese sirane e nudar antepasadu fízika átomu nian. Maibé, buat sala ida se ita konsidera, hanoin katakkresimentu siénsia átomu iha loron ikus tanba sira nia servisu. Maski nune, tenki konfesa,simu katak sira nia introspeksaun orijinal tebes.7. Anaxágoras Koalia konaba filózofu Gregu sira antes Sókrates, presiza halo seletivu, tanba sei fotideit sira nebé iha influénsia boot no famozu tebes. Naran nebé soi atu temi iha ne e makAnaxágoras, nebé introduz filozofia ba Atenas, no Protágoras, nebé nia liafuan dala barakema sita: Ema sai nudar medida (benchmarks) ba buat hotu-hotu. Ita haré katak iha buat barak mak hanesan iha filózofu sira antes Protágoras. Primeiru,sira hotu tau antensaun liu ba esforsu atu kompriende mundu nia natureza hotu dukekompriende-an rasik hanesan ema. Mezmu ita bele dúvida se sira iha ona konseitu konaba ema nia natureza . Rua, laiha obstákulu ida mos ba sira atu ható teoria boot hanesan sa idadeit ho brani. Nudar nia rezultadu, tanba hanoin katak sira mak ba dala uluk hamosu buathanoin sira ne e, nebé sira nia pensamentu dala ruma ema senti hanesan ema bulak niahanoin no la klaru. Maibé, buat ida mak impresiona tebes husi hanoin sira ne e hotu, ideiadiak barak sira hamosu, nebé ikus mai produs fuan barak nebé riku tebe-tebes ba ema niaesforsu durante tinan atus atu kompriende nia mundu no nia-an rasik iha nia laran.B. SÓKRATES: PIONEIRU FILOZOFIA MORAL1. Matenek Halo Pergunta Nain Sókrates mak pioneiru filozofia moral nian. Nia harí métudu buka lialós ho halopergunta beibeik. Nia mak filózofu Gregu primeiru nebé moris nudar sidadaun Atenas. Niamoris iha era susesu boot iha sidadi ne e. Maizumenus 470 AC nia moris no matemaizumenus 399 AC ho husik hela fen ida no oan nain tolu. Wainhira sei klosan nia estudafilozofia sanak oioin nebé sai dau-daun nudar mode foun ida iha tempu nebá, mak hanesan filózofu sira antes Sókrates , konaba maneira oioin atu hatene mundu nia natureza nebé 25

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)iha besik ita. Iha buat rua nebé halo nia impresiona ba hanoin ka pensamentu filózofu sirane e, nebé tuir nia haré nudar sira nia falta. Primeiru, mak sira nia hanoin nebé barak la hanesan, iha teoria barak kontradiz. Siraható ideia barak nebé furak konaba mundu, maibé sira la fo atensaun nebé sufisiente bamétodu krítiku. Nia rezultadu, iha sira le et susar atu defini ida nebé lós. Maibé, Sókrates niasegundu krítika, karik mos ita bele defini ida nebé mak lós husi ideia sira ne e hotu, laihautilidadi barak. Iha influénsia sa ida ba ita nia moris karik ita bele hatene loron-matan niadook husi rai ou loron-matan nia medida hanesan ho peloponezu ou bele karik nia boot liufali rai? Karik ita nia hahalok sei laiha influénsia liu tanba iha koñesimentu hanesan ne e.Buat nebé ita presiza hatene mak oin sa halao moris no organiza ita nia-an rasik. Kestaunnebé urjente mak: Diak ne e sa ida? Lós ne e katak sa ida? Justu ne e katak sa ida? Se itahatene resposta ba pergunta sira ne e, lalika dúvida, sei iha nia influénsia boot tebe-tebesba ita nia maneira moris. Sókrates rasik senti la hatene resposta sira ne e. Maibé, nia haré katak ema seluk moslae. Wainhira orákulu iha templu Delfos dehan Sókrates nudar ema ida nebé matenek liu, baSókrates ida ne e signifika katak nia rasik deit nebé hatene katak nia la hatene buat ida . Lóskatak iha tempu nebá, seidauk iha koñesimentu nebé metin no makás konaba mundunatural no konaba detailie mundu ema nian. Tanba ne e nia mos sai ba sidadi Atenas tomak hodi ható dau-daun perguntafundamental sira konaba moralidadi no polítika. Nia husu ba ema ida, porizemplu, konabafuan-boot no hanoin boot, maibé lolos sira seidauk hatene konaba nia. Maneira Sókrates ható pergunta sai famozu. Tanba nia pergunta nia efeitu hanesan hofatuk ida nia tuda monu manu rua. Iha parte ida, maneira ne e hatudu ignoránsia ema siranebé senti-an hatene, maibé defatu sira la hatene barak hanesan buat nebé Sókrateshatene. Iha parte seluk, maneira ida ne e mos hamoris fali interese observador sira baperguntas filozófiku nebé fundamental, nebé hafoin dada sira atu tuir debate konabakestaun ne e. Maski Sókrates rasik raru tó ba resposta sira nebé final (ida ne e konsekuénsiahusi nia métodu nebé nia obriga katak resposta hotu tenki prova bei-beik no tenki kestiona,no tanba ne e labele konfia nudar resposta nebé final ona), nia susesu estimula ema sirania interese no sira nia paixaun ba problema oioin nebé foti ba leten, no halo ema konsienteliu tan no valoriza susar oioin nebé iha ema nia esforsu atu rezolve problema sira. 26

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)2. Sa ida mak iha Liafuan ida nia Kotuk? (Liafuan ida nia Kbiit) Se Sókrates ható pergunta ida, izemplu Justisa katak sa ida , nia laos husu deitdefinisaun verbal ida. Ita uza liafuan justisa ba buat hotu-hotu: Ema nebé justu, desizaunnebé justu, lei nebé justu, juramentu nebé justu, no sllt. Tuir Sókrates, ida ne e signifikakatak iha similaridadi entre buat sira ne e, justisa nia karaterístika hotu-hotu hanesan ihabuat sira ne e hotu. Ho liafuan seluk, nia fiar katak iha buat ida nebé hanaran justisa , nebénia prezensa lolós defatu iha duni, maski laos buat material ida- buat nebé iha ninia esensianebé lós, sertu. Sókrates esforsu fó sai realidadi abstratu ne e. Hodi Plato, Sókrates niaalunu, mak Sókrates nia vizaun sira nia dezenvolve sai buat konfiansa ida hasoru ideiaabstratu sira hotu nudar forma perfeitu ida no permanente husi buat hotu no lalaok ihamundu nebé la perfeitu no permanente ne e. Sókrates nia maneira hanorin, defatu halo ema konsidera nia-an nebé hamosu-loriinfluénsia nebé subversivu. Nia hanorin ema atu halo pergunta (ho dúvida) ba buat hotu-hotu, nia mos kolu-molik ukun-na in, governante sira nia ignoránsia. Nebé, nia sai nudarfigura nebé kontroversiál liu: Halo ema hadomi nia tebe-tebes no ódiu nia mos la halimar.Iha festival ida iha Atenas, dramaturgu Aristófanes nebé perna soe-lia liu husi karikatura ihaespetákulu-hatudu drama ida naran Kalohan (423 AC). Ikus mai, ukun-na in kaer Sókratesho du un, akuzasaun lori tiha ona foin-sae sira ba dalan aat no la fiar tan ona ba ema Atenassira nia maromak. Lori nia ba meza tribunal nian no hatun gastigu, ezekuta mate ba nia ho fóhemu venénu. Istória konaba tribunal no nia mate nudar trájedia ida nebé insperativu liu ihaistória pensamentu ema nian. Sókrates nudar figura nebé proeminente, naklosu liu ihafilózofu sira seluk nia le et tanba nia mak hahu husu (ho dúvida) konseitu fundamental hotu,nebé desde momentu nebá sai ona nudar karaktéristika filozofia nian. Dala barak nia dehankatak, nia laiha ensinamentu, ka hanorin, maibé nia iha deit pergunta, lia-husu sira. Maibése ita haré diadiak, maneira nia ható nia pergunta sira, klaru katak nia iha fiar lobuk balunebé sempre sai baze ba pergunta hotu nebé nia ható. Nia fiar ne e, ida mak hanesan nia hateten katak, ba ema nebé tinu, guarda niaintegridadi rasik nudar ema sei laiha tan susar nebé reál, virtuál no la lao kleur. Mundu ne enakonu ho instabilidadi. Ema derepenti bele lakon nia rikusoin tomak, soe-sulan ba kadeia 27

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)laran maski laiha sala, hetan asidente, ka tanba hetan moras. Maibé, buat sira ne ekoinsidensia hotu deit iha transitoriedadi ema nia eziténsia nebé vislumbre deit no klarukatak sei akaba lalais iha ne e. Wainhira klamar ita husik la book nia, susar sei laihasignifikativa liu. Dezastre nebé lolós mak klamar nia dekadénsia. Tanba ne e ema nebé terustanba injustisa tuir lolós nia la terus liu fali ema nebé halo (autor) injustisa ne e. Ba autorinjustisa mak ita presiza tanis tan sira. Ideia ida ne e halo Sókrates sai heroi ba fiar-nainstoizismu sira, nebé tinan atus tuir mai foti nia sai nudar sira nia santu protetor. Sókrates nia fiar fundamental seluk mak katak laiha ema ida mos nebé tanba niaignoránsia bele dehan nia halo ka komete sala. Ho hanoin katak, se ita hatene lolós katakbuat ida iha sala duni, ita tuir lolós sei la halo buat (sala) ne e. Kontráriu, se ita halo duni nia,ida ne e signifika ita seidauk hatene lolós katak buat ne e sala. Iha ne e implísitu katakvirtude nudar forma koñesimentu ida. Lós buat ida ne e duni mak dudu Sókrates atu lahatene kolen hodi ható pergunta oioin hanesan Justisa katak sa ida? Nia fiar katak se itahatene resposta ba pergunta ne e, ita sei hatudu duni ita nia hahalok nebé justu. Esforsubuka koñesimentu no alkansa virtude nudar buat ida deit no hanesan.C. HONESTU HO AN-RASIK Karik laiha filózofu seluk nebé influénsia liu Sókrates. Nia mak ba dala uluk liu hanorinintegridadi ema ida nian importanti tebes nudar ema nia obrigasaun prínsipal ba nia-anrasik, laos nia obrigasaun ba maromak ka ba lei ka ba fali autoridadi nebé deit. Hanorin idane e iha ninia influénsia inkontável, labele sura durante sekulu tomak, tó ohin loron. Laosdeit nia hakarak mate iha lei nia liman duke nia tenki pára hateten konaba sa mak nia fiarnudar lialós, mezmu nia hili mate maski nia bele halai husi situasaun ne e, se nia hakarak.Integridadi ema ida nian importanti atu ható fila-fila durante istória tomak husi figura bootmundial sira nia ibun, ema sira nebé la merese hetan Sókrates nia influénsia. Jesus hatetenkatak, Iha folin sa ida atu ema hetan mundu tomak, maibé nia harahun nia-an rasik? NoShakespeare hateten, Dala uluk liu, tenki onestu ba an rasik. Alein ne e, Sókrates iha méritu boot harí prinsípiu katak buat hotu-hotu tenki naklokeatu ható pergunta (duvidante). Laiha resposta ida mak final lolós tanba kada resposta,hanesan deit ho buat sira seluk, sempre nakloke atu husu, ka ható pergunta. Prinsípiu idane e harí métudu ida nebé koñesidu ho naran dialektika, katak métudu hodi buka lialós liu 28

Artigu Intrudusaun Istória Filozofia-Tetun-1 (Por: G.C.B)husi prosesu husu no resposta. Desde ne e, dialektika uza iha fatin barak nudar métuduhanorin nian. Maibé métudu ida ne e la sempre serve atu uza ba hanorin hotu-hotu. Nudarizemplu, métudu dialektika la serve uza atu ható informasaun. Maibé, hodi dada ema atuharé (análiza) fali buat nebé karik sira seidauk hatene, métudu ida laiha nia komparasaun.Atu efetivu, métudu ne e presiza relasaun personal ida nebé simpátika entre mestri hoalunu ka estudante, iha nebé mestri hatene lolós difikuldadi nebé nia estudante sira hasoruno dudu nia hakat ida ba hakat seluk tó ba hetan-dalan lialos nian. Maneira ida ne e, tóagora dala barak sei hanaran nudar Métudu Sókrates ….. Série tuir mai ita sei koaliaespesial konaba Plato. 29


Like this book? You can publish your book online for free in a few minutes!
Create your own flipbook