Specijalna veterinarska patologija

SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJA

Naslov izvornikaM. Donald McGavin , James F. Zachary : Pathologic Basis of Veterinary Disease , fourth editionISBN- 13 : 978-0-323-02870-7ISBN− 10 : 0−323−02870−5Copyright 2007, 2001, 1995, 1988 by Mosby, Inc.,an affiliate of Elsevier Inc.This edition of Part Two Pathology of Organ Systems of Pathologic Basis of Veterinary Disease, 4eby M. Donald McGavin and James F. Zachary is published by arrangment with Elsevier Inc., New York,New York,USA 2008. STANEK d.o.o. Varaædin, za dio djela prevedenog na hrvatski jezikISBN: 978−953−6926−52−7Sva prava pridræana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËinreproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. NAPOMENA: Znanje i najbolja moguÊa praksa u ovom se podruËju stalno mijenjaju. Kako nova istraæivanja i steËena iskustva proširuju naše spoznaje, i promjena odgovarajuÊe prakse, tretmana ili terapije lijekovima moæe postati neophodna. »itateljima stoga savjetujemo da potraæe najsvjeæije informacije o navedenim postupcima, odnosno da kod proizvo]aËa provjere podatke o svakom proizvodu, vezano uz preporuËenu dozu, formulu, metode i trajanje primjene te kontraindikacije. PraktiËar je, na osnovi svog iskustva i poznavanja pacijenta, odgovoran za postavljanje dijagnoze, odre‘ivanje doze i najboljeg tretmana za svakog pojedinaËnog pacijenta te za poduzimanje svih sigurnosnih mjera. UzimajuÊi u obzir najšire zakonske odredbe, niti izdavaË niti autori ne preuzimaju nikakvu odgovornost za ošteÊenja i/ili štete nanesene osobama ili imovini nastale zbog korištenja sadræaja ove knjige ili koje mogu biti povezane s bilo kakvim korištenjem sadræaja ove knjige.

SPECIJALNAVETERINARSKA PATOLOGIJA PREMA »ETVRTOM AMERI»KOM IZDANJU M. DONALD McGAVIN, MVSc, PhD, FACVSc Diplomate, American College of Veterinary Pathologists Professor Emeritus of Veterinary Pathology Department of Pathobiology College of Veterinary Medicine University of Tennessee Knoxville, Tennessee JAMES F. ZACHARY, DVM, PhD Diplomate, American College of Veterinary Pathologists Professor of Experimental Pathology Department of Pathobiology College of Veterinary Medicine University of Illinois Urbana, Illinois Urednik hrvatskog izdanja Prof. dr. sc. ÆELJKO GRABAREVI∆, dr. vet. med. redoviti profesor, Zavod za opÊu patologiju i patološku morfologiju Veterinarskog fakulteta SveuËilišta u Zagrebu Varaædin , 2008.

IzdavaËStanek d.o.o. Varaædin, 2008.Marofska 45KuËan [email protected] : 042/207−215Fax : 042 / 641−215www.stanek.hrZa izdavaËaJosip StanekPrevelidoc. dr. sc. Branka ArtukoviÊ, dr. vet. med.asistentica Ana Beck, dr. vet. med.prof. dr. sc. Petar Dæaja, dr. vet. med.prof. dr. sc. Æeljko GrabareviÊ, dr. vet. med.asistentica Andrea Gudan Kurilj, dr. vet. med.asistent Marko Hohšteter, dr. vet. med.prof. dr. sc. Ruæa SaboËanec, dr. vet. med.dr. sc. Marina Tiπljar, dr. vet. med.znanstveni novak Ivan Conrado ŠoštariÊ – Zuckhermann, dr. vet. med.StruËni redaktorprof. dr. sc. Æeljko GrabareviÊ, dr. vet. medUrednikTanja MiliËiÊ CeperniÊLektorRanka JagušiÊRecenzentiprof. dr. sc. Vladimir Mrljak, Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet, SveuËilište u Zagrebuprof. dr. sc. Josip Kos, Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Veterinarski fakultet, SveuËilište u Zagrebuprof. dr. sc. Sven Seiwerth, Zavod za opÊu patologiju i patološku morfologiju, Medicinski fakultet, SveuËilište u ZagrebuGrafiËka priprema : Stanek d.o.o. − Dubravko GašparlinTisak : GrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., ZagrebCIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjiænice u Zagrebu pod brojem 674659.

ZaBeverley Simes Collins McGavina istinskog keltskog ratnika



Suradnici MICHAEL M. FRY, DVM, MSMARK R. ACKERMANN, DVM, PhD Diplomate American College of Veterinary Pathologists;Diplomate Assistant ProfessorAmerican College of Veterinary Pathologists; PathobiologyProfessor and JG Salsbury Endowed Chair College of Veterinary MedicineDepartment of Veterinary Pathology University of TennesseeCollege of Veterinary Medicine Knoxville, TennesseeIowa State UniversityAmes, Iowa HOWARD B. GELBERG, DVM, PhDCHARLES C. CAPEN, DVM, MSc, PhD Diplomate American College of Veterinary Pathologists;Diplomate Professor of PathologyAmerican College of Veterinary Pathologists; College of Veterinary MedicineProfessor and Chairman Oregon State UniversityDepartment of Veterinary Biosciences Corvallis, OregonCollege of Veterinary MedicineThe Ohio State University PAMELA E. GINN, DVMColumbus, Ohio DiplomateANTHONY W. CONFER, DVM, PhD American College of Veterinary Pathologists; Associate ProfessorDiplomate Infectious Diseases and PathologyAmerican College of Veterinary Pathologists; College of Veterinary MedicineRegents Professor University of FloridaDepartment Head Gainesville, FloridaSitlington Endowed Chair for Food Animal ResearchDepartment of Veterinary Pathobiology ANN M. HARGIS, DVM, MSCollege of Veterinary MedicineOklahoma State University DiplomateStillwater, Oklahoma American College of Veterinary Pathologists; Affiliate Associate ProfessorJOHN M. CULLEN, VMD, PhD Department of Comparative Medicine University of Washington, School of MedicineDiplomate Seattle, Washington;American College of Veterinary Pathologists; OwnerProfessor DermatoDiagnosticsPopulation Health and Pathobiology Edmonds, Washington;College of Veterinary Medicine ConsultantNorth Carolina State University Phoenix Central LaboratoryRaleigh, North Carolina Everett, Washington†VICTOR J. FERRANS, MD, PhD DONNA F. KUSEWITT, DVM, PhDSenior Research Scientist DiplomatePathology Branch American College of Veterinary Pathologists;National Heart, Lung, and Blood Institute ProfessorNational Institutes of Health Deprtment of Veterinary BiosciencesBethesda, Maryland College of Veterinary Medicine The Ohio State UniversityROBERT A. FOSTER, BVSc, PhD, MACVSc Columbus, OhioDiplomate viiAmerican College of Veterinary Pathologists;Associate ProfessorDepartment of PathobiologyOntario Veterinary CollegeUniversity of GuelphGuelph, Ontario

viii Suradnici LAURA J. RUSH, DVM, PhDKRISTA M.D. LA PERLE, DVM, PhD Diplomate American College of Veterinary Pathologists;Diplomate Assistant ProfessorAmerican College of Veterinary Pathologists; Department of Veterinary BiosciencesDirector College of Veterinary MedicineLaboratory of Comparative Pathology and Genetically The Ohio State UniversityEngineered Mouse Phenotyping Core Columbus, OhioAssistant Professor of Pathology and Laboratory MedicineMemorial Sloan−Kettering Cancer Center PAUL W. SNYDER, DVM, PhDWeill Medical College of Cornell Uneversity and RockefellerUniversity DiplomateNew York, New York American College of Veterinary Pathologists; Associate Professor of PathologyALFONSO LÓPEZ, MVZ, MSc, PhD Veterinary Pathobiology Department School of Veterinary MedicineProfessor of Pathology Purdue UniversityDepartment of Pathology and Microbiology West Lafayette, IndianaAtlantic Veterinary CollegeUniversity of Prince Edward Island BETH A. VALENTINE, DVM, PhDCharlottetown, Prince Edward Island DiplomateM. DONALD MCGAVIN, MVSc, PhD, FACVSc American College of Veterinary Pathologists; Associate ProfessorDiplomate Department of Biomedical SciencesAmerican College of Veterinary Pathologists; College of Veterinary MedicineProfessor Emmeritus of Veterinary Pathology Oregon State UniversityDepartment of Pathology Corvallis, OregonCollege of Veterinary MedicineUniversity of Tennessee JOHN F. VAN VLEET, DVM, PhDKnoxville, Tennessee DiplomateDEREK A. MOSIER, DVM, PhD American College of Veterinary Pathologists; Professor of Veterinary PathologyDiplomate Associate Dean for Academic AffairsAmerican College of Veterinary Pathologists; School of Veterinary MedicineDepartment of Diagnostic Medicine/Pathobiology Purdue UniversityCollege of Veterinary Medicine West Lafayette, IndianaKansas State UniversityManhattan, Kansas STEVEN E. WEISBRODE, VMD, PhDRONALD K. MYERS, DVM, PhD Diplomate American College of Veterinary Pathologists;Diplomate ProfessorAmerican College of Veterinary Pathologists; Department of Veterinary BiosciencesDepartment of Veterinary Pathology College of Veterinary MedicineCollege of Veterinary Medicine The Ohio State UniversityIowa State University Columbus, OhioAmes, Iowa BRIAN P. VILCOCK, DVM, PhDSHELLEY J. NEWMAN, DVM, DVSc Professor EmeritusDiplomate Department of PathobiologyAmerican College of Veterinary Pathologists; Ontario Veterinary CollegeAssistant Professor University of Guelph;Anatomic Pathology Chief PathologistDeprtment of Pathology Histovet Surgical PathologyCollege of Veterinary Medicine Guelph, OntarioUniversity of TennesseeKnoxville, Tennessee JAMES F. ZACHARY, DVM, PhDROGER J. PANSIERA, DVM, MS, PhD Diplomate American College of Veterinary Pathologists;Diplomate Professor of Experimental PthologyAmerican College of Veterinary Pathologists; Department of PathobiologyProfessor Emmeritus College of Veterinary MedicineDepartment of Veterinary Pathobiology University of IllinoisCollege of Veterinary Medicine Urbana, IllinoisOklahoma State UniversityStillwater, Oklahoma

Predgovor autoraPatološka osnova veterinarskih bolesti, četvrto znanosti i interpretacije rezultata fizikalnog pregleda,izdanje u protekla dva desetljeća iz serije prethodno diferencijalnih dijagnoza bolesti, slikovnih modaliteta,nazvane Thompsonova specijalna veterinarska biokemijskih i molekularnih dijagnoza i terapeutskihpatologija, revidirano je i prošireno, ali zadržalo strategija predstavljenih studentu tijekom kliničkihje isti cilj kao prethodna izdanja: da se studentima godina studija.veterinarske medicine osigura udžbenik dovoljnorazumljiv, a da bude u skladu sa stručnim nastavnim NOVOST U OVOM IZDANJUplanom s naglaskom na reakciju stanica, tkiva Kako bi postigli te ciljeve, knjizi je dodano šesti organa na ozljede. Ova knjiga nije osmišljena novih poglavlja koja pokrivaju osnovnu patologiju,da bude enciklopedijska; odabrane su specifične pod nazivom Prvi dio: Opća patologija*, kako bi sebolesti bilo zbog toga što su od primarne važnosti osigurala čvrsta osnova za razumijevanje materijalau veterinarskoj medicini ili zato što ilustriraju predstavljenih u poglavljima unutar Drugog dijela:osnovu patogenog mehanizma. U svrhu lakšeg Patologija organskih sustava. Ta zadnja poglavljarazumijevanja mehanizama, dodano je šest poglavlja su revidirana u svrhu uključivanja novih saznanja oo osnovi patologije, a patogeneza i mehanizmi bolesti građi i funkciji stanica i tkiva u odnosu na razvojeistaknuti su opsežnom upotrebom kolor ilustracija bolesti, ulazna vrata i obrambene mehanizme protivmakroskopskih i mikroskoskih promjene, shematskih mikroorganizama i štetnih agensa, te kronološkiprikaza, okvirnih prikaza i tablica. slijed događaja u mehanizmu bolesti. Sadržaj većine poglavlja temelji se na štivu iz trećeg izdanja, koji je Promjena ne predstavlja samo temeljnu konceptnu opširno nadopunjen i revidiran kako bi se ispunio ciljmisao u osnovnoj staničnoj patologiji već se ona mehanicističkog pristupa razumijevanja bolesti.također pojavljuje u procesu pisanja, uređivanjai izdavanja obrazovnih udžbenika. Napredak u Uključeni su mnogi trodimenzionalni prikazi uizdavačkoj tehnologiji tijekom prošlog desetljeća boji, kako bi studentima pomogli u razvoju jasnijegomogućio je transformaciju „tradicionalnih“ formata razumijevanja odnosa između strukture tkiva ii sadržaja naših udžbenika. Tako je Thompsonova procesa bolesti. Naslovi, sažeci, tabele i rječnicispecijalna veterinarska patologija postala Patološka su u boji, kako bi se naglasila organizacija i tokosnova veterinarskih bolesti i osmišljena je tako konceptualnih informacija. U dodatku, svi dijagramida koristi stručnost raznih suradnika, urednika i koji su korišteni iz trećeg izdanja ponovno su iscrtaniuredničkog osoblja iz Elseviera. Ne bi trebalo previše u boji od strane medicinskih umjetnika iz Elsevieraiznenaditi to što je ova knjiga modelirana (bez i malo ili su zamijenjeni ilustracijama koje su velikodušnosrama) prema izrazito uspješnom tekstu o ljudskoj osigurali urednici drugih Elsevierovih udžbenika.medicini, Robbinsova i Cotranova patološka osnova Iako smo koristili materijale iz mnogih Elsevierovihbolesti. knjiga, želimo proširiti našu zahvalu i odati posebno priznanje urednicima sljedećih knjiga na korištenju Cilj Patoloških osnova veterinarskih bolesti nekih od njihovih ilustrativnih materijala:jest usmjeravanje studentove pozornosti na to • Vinay Kumar, Abul K. Abbas i Nelson Fausto:kako (1) stanice i tkiva reagiraju na ozljedu ukronološkom slijedu događaja i na (2) razumijevanje Robinsova i Cotranova patološka osnova bolestidjelovanja obrambenih mehanizama domaćina • Abraham L. Kierszenbaum: Histologija i staničnana mikroorganizme i štetne agense, razvijajućipotpuno shvaćanje patogeneze procesa bolesti. biologija: Uvod u patologijuStoga smo odlučili da ne opisujemo baš svaku • Lee-Ellen C. Copstead i Jacquelyn L. Banasik:bolest koja je navedena u veterinarskoj literaturi ida ne opisujemo i ilustriramo svaku nijansu njihovih Patofiziologija: biološke i biheviorističkelezija. Umjesto toga, nadamo se da će ova knjiga perspektivestvoriti „mehanistički“ most između studentovog • Kathryn L. McCance i Sue E. Huether:razumijevanja strukture, funkcije, mikroorganizama Patofiziologija: biološka osnova za bolesti kodi stanične ozljede naučenog iz temeljnih medicinskih ix

x Predgovor autora odraslih osoba i djece Patološke osnove veterinarskih bolesti je• Sue E. Huether i Kathryn L. McCance: započeta prije više od tri godine, a njezino izdavanje je priznanje naporima osoblja iz Elseviera: Teri Razumijevanje patofiziologije Merchant (glavni urednik), Linda McKinley EVOLVE INTERNET STRANICA (voditeljica proizvodnje knjiga), Kristine FeehertyNova Internet stranica Evolve ključni je dodatak (voditeljica projekta), Don O’Connor (medicinskičetvrtom izdanju. Stranica Evolve pruža raznolike artist), Sheryl Krato, Stacy Beane i John Dedeke.resurse za predavače i za studente. Za predavače tu Također zahvaljujemo na trudu Linde Duncan,je zbirka od preko 2100 crteža u knjizi, pogodnih direktorici naklade. Ovaj proces za njih nije bio bezza upotrebu na predavanjima i prezentacijama. Za izazova, posebice zbog rada s dvojicom urednika,studente smo uključili Internet poveznice, uzbudljiv s više od 20 suradnika na osmišljavanju poglavlja,resurs koji povezuje čitače sa stotinama Internet s tisućama stranica teksta i ilustracija, te provjera istranica pažljivo odabranih kao nadopuna sadržaju ponovnih provjera uređenih spisa i grafički složenihudžbenika. djelova. Također vrlo smo zahvalni na savjetima Dr. ZAHVALE Roberta W. Henrya vezano na pravilnu anatomskuŽelimo izraziti svoje najdublje priznanje i zahvalu orijentaciju većine primjeraka i Dr. Davidu A.našim kolegama diljem svijeta (istinski međunarodni Bemisu vezano na bakteriološku nomenklaturu, kao itrud), koji su nam velikodušno pružili svoje ilustracije na pomoći tajništva (Regina Dalton, Diane Dodson iza korištenje u ovoj knjizi. Iako zbog ograničenog Colleen Ailor sa University of Tennesee – Sveučilištemjesta nismo mogli sve navesti ovdje, njihova Tennesee).imena su navedena u opisu svake ilustracije. Takođerizražavamo svoje najdublju zahvalnost Dr. Barryu Naposljetku, želimo zahvaliti svojimG. Harmonu, direktoru Noah’s Arkive i Loisu K. obiteljima – Beverly, supruzi Donalda McGavina,Morrisonu, stručnjaku za obrazovni program, College te Amandi i Briani, kćerima Jamesa Zacharyaof Veterinary Medicine, University of Georgia na na njihovoj podršci i ohrabrivanju tijekom ovognjihovoj strpljivosti i pomoći u identificiranju i zahtjevnog procesa. Ljubazno su razumjele našudopuštenju da koristimo ilustracije u boji iz Arhive. odsutnost, duge sate provedene u uredu, vikende iPotrudili smo se da propisno pripišemo svaku večeri na poslu te putovanja u St. Louis, Louisville iilustraciju njezinom originalnom izvoru; međutim, Champaign. Kada smo gotovo odustali, one su nampriznajemo da će doći do nenamjernih pogrešaka u pružile potporu i dale nam energiju koja nam je biladugom i složenom procesu sastavljanja udžbenika potrebna da završimo ovaj projekt.od 1600 stranica. U dodatku, veterinarski patolozi surelativno mala i usko povezana zajednica koja se sastoji Ništa ne može ostaviti veći utjecaj naod stažista, specijalista i diplomiranih studenata, studente u njihovom veterinarskom obrazovanjukao i članova fakulteta koji svi dijele fotografije od njihovih učitelja, uključujući i veterinarskemeđu sobom i s arhivama njihovih institucija. Iz tog patologe, koji su voljni podijeliti svoju stručnost irazloga doprinositelj ilustracije možda ne identificira znanje sa njima. Nadamo se da će Patološke osnoveuvijek ispravno originalni izvor. Molimo vas za veterinarskih bolesti pomoći u tom procesu, potaknutirazumijevanje, te da se za detalje ili pritužbe obratite razumijevanje mehanističkih procesa kod studenatana adrese [email protected] ili [email protected]. te možda i promijeniti način na koji veterinarskiDati ćemo sve od sebe kako bismo potvrdili original patolozi razmišljaju o predavanju patologije.fotografije i ispravili priznanje prije nego knjigakrene u novi tisak. M. DONALD McGAVIN JAMES F. ZACHARY * DIO OPĆA PATOLOGIJA NIJE PREVEDEN U HRVATSKOM IZDANJU OVOG UDŽBENIKA. PREVESTI ĆE SE I IZDATI KAO ZASEBNO IZDANJE.

Predgovorhrvatskom izdanjuPonukani hitnom potrebom za odgovarajućim Opsežnost ovoga udžbenika osiguravaudžbenikom i priručnikom koji obuhvaća veterinarsku njegovu primjenu kao nastavnog štiva za integriranipatologiju organskih sustava ili, da upotrijebimo diplomski (odabrana poglavlja i teme) i doktorskiprisutniju terminologiju, specijalnu veterinarsku studij, ali se istodobno može koristiti kao priručnikpatologiju, odlučili smo se na prevođenje knjige u kojem doktori veterinarske medicine mogu naćiameričkih autora koja je izišla iz tiska 2007. godine. manje-više sve podatke o patogenezi i patologijiRazlozi za odabir upravo te knjige su brojni i uključuju nekog poremećaja iz domene kliničke prakse zasljedeće: kojega su zainteresirani.1. prijašnjim izdanjima ove knjige se već služimo unastavi S obzirom na sveobuhvatnost knjige, nije2. moderan pristup patologiji, koji uključuje osnove čudno što se u njoj navode pojedine bolesti i stanjamolekularne biologije, embriologije, morfologije i koji nemaju odgovarajuće hrvatsko nazivlje. Svi mifiziologije nepromijenjenih stanica i tkiva te povezuje zajedno koji smo sudjelovali u pripremi hrvatskogosnovne kliničke znakove s alteracijama koje su ih izdanja, uložili smo veliki napor konzultirajućiuzrokovale dostupnu hrvatsku veterinarsku i medicinsku3. vrlo opsežan histopatološki i patološko-anatomski literaturu i konzultirajući se s kolegama odgovarajućihopis različitih bolesti i poremećaja, proistekao struka da nazivlje bolesti bude u skladu s hrvatskomanalizom najnovije literature iz ovoga područja veterinarskom stručno-znanstvenom praksom. Uopće4. opsežnost makro i mikroilustracija osigurava ne sumnjamo da smo ponegdje i pogriješili, ali upravokorištenje ove knjige i kao atlasom patomorfoloških iz toga razloga sve primjedbe na nazivlje i prijevodpromjena. engleske terminologije ćemo vrlo pozorno razmotriti i uključiti u sljedeća izdanja ove knjige. Naravno da ovaj udžbenik ne može bitizamjena za izvorne udžbenike anatomije, histologije, Na kraju, kako se ipak radi o prvomfiziologije ili unutarnjih bolesti, ali navođenje tih udžbeniku patologije ove razine objavljenom napodataka dostatno je za isticanje onoga što patologija hrvatskom jeziku od osnutka Veterinarskog fakultetau svojoj biti predstavlja - most između normalne u Zagrebu, zahvaljujem svim kolegama koji sugrađe i funkcije organizma te oboljele životinje. sudjelovali u prevođenju ili koji su na bilo kakavNaime, u vrlo malom broju slučajeva klinički su način pomogli da ovo izdanje bude još kvalitetnije.znaci posljedica nečeg izvorno novog, to jest nečeg U zahvali ne smijemo zaobići ni naše obitelji koje sušto se ne pojavljuje u zdrave životinje, nego većinom ostale zakinute za bezbrojne sate koje smo provodilinastaju zbog promijenjene građe i/ili funkcije već družeći se s ovim udžbenikom.postojećih mehanizama bez obzira na kojoj razini seta promjena odvija (molekularnoj, celularnoj, tkivnoj Željko Grabarevići organskoj). xi



SadræajSPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJA 16 ENDOKRINI SUSTAV, 39311 PROBAVNI SUSTAV, 1 (preveo asistent Marko Hohšteter) KRISTA M.D. LA PERLE, CHARLES C. CAPEN ( preveo prof. dr. sc. Æeljko GrabareviÊ) HOWARD B. GELBERG Uvod, 393 Bolesti endokrinog sustava, 408 Uvod, 1 Bolesti, 2 17 KOŠTANA SRÆ, KRVNE STANICE I12 JETRA, BILIJARNI SUSTAV I EGZOKRINI LIMFATI»KI SUSTAV, 443 DIO GUŠTERA»E, 93 (prevela asistentica Ana Beck) MICHAEL M. FRY, M.DONALD McGAVIN (preveo prof. dr. sc. Æeljko GrabareviÊ) JOHN M. CULLEN Uvod, 443 Bolesti koštane sræi, krvnih stanica i Uvod, 93 limfatiËkog sustava, 480 Bolesti jetre i bilijarnog sustava, 118 18 ÆIV»ANI SUSTAV, 53313 DIŠNI SUSTAV, 163 (preveo znanstveni novak Ivan Conrado ŠoštariÊ – (prevela asistentica Andrea Gudan Kurilj) Zuckhermann) ALFONSO LÓPEZ JAMES F. ZACHARY Uvod, 163 Središnji æivËani sustav, 533 Bolesti dišnog sustava, 173 Uvod, 533 Bolesti, 56814 KARDIOVASKULARNI SUSTAV, 259 Periferni æivËani sustav, 653 Uvod, 653 (prevela prof. dr. sc. Ruæa SaboËanec) Bolesti, 655 JOHN F. VAN VLEET, VICTOR J. FERRANS 19 SKELETNO MIŠI∆JE, 673 Srce, 259 Uvod, 259 (prevela prof. dr. sc. Ruæa SaboËanec) Bolesti srca, 268 BETH A. VALENTINE, M. DONALD Mc GAVIN Vaskularni sustav, 294 Uvod, 294 Uvod, 673 Bolesti arterija, 298 Bolesti mišiÊa, 696 Bolesti vena, 308 Bolesti limfnih æila, 309 10 KOSTI I ZGLOBOVI, 74115 MOKRA∆NI SUSTAV, 313 (prevela prof. dr. sc. Ruæa SaboËanec) STEVEN E. WEISBRODE (prevela doc. dr. sc. Branka ArtukoviÊ) SHELLEY J. NEWMAN, ANTHONY W. CONFER Uvod, 741 ROGER J. PANCIERA Bolesti kostiju, 764 Bolesti zglobova, 794 Uvod, 313 Bolesti bubrega, 325 xiii Bolesti donjeg urinarnog sustava, 380

xiv Sadræaj11 KOÆA, 807 14 OKO, O»NE VJE}E, SPOJNICE I O»NA (preveli prof. dr. sc. Branka ArtukoviÊ; ŠUPLJINA, 1049 asistentica Ana Beck; prof. dr. sc. Petar Dæaja; (prevela dr. sc. Marina Tišljar) prof. dr. sc. Æeljko GrabareviÊ; BRIAN P. WILCOCK asistent Marko Hoheštar; prof. dr. sc. Ruæa SaboËanec; Uvod, 1049 znanstveni novak Ivan Conrado ŠoštariÊ− Zuckhermann) Bolesti oka, oËnih vje]a, spojnica i oËne ANN M. HARGIS, PAMELA E. GINN jabuËice, 1074 Uvod, 807 INDEX, 1115 Bolesti koæe, 85812 ÆENSKI SPOLNI SUSTAV, 963 (prevela asistentica Andrea Gudan Kurilj) ROBERT A. FOSTER Uvod, 963 Bolesti, 97213 MUŠKI SPOLNI SUSTAV, 1017 (prevela asistentica Andrea Gudan Kurilj) ROBERT A. FOSTER Uvod, 1017 Bolesti muškog spolnog sustava, 1021

SPECIJALNAVETERINARSKAPATOLOGIJA

1Probavni sustav* HOWARD B. GELBERG UVOD dicionalan naËin. Dijagnoza uzroka infektivne bolesti probavnog sustava se tako]er moæe postaviti imunohi− Probavni sustav je dugaËka i sloæena cijev, Ëija je stokemijskim bojanjem ili in situ hibridizacijom biop−gra]a i funkcija razliËita kod razliËitih vrsta æivotinja. sata uklopljenog u parafin, što omoguÊava prikazNa primjer, za razliku od mesoædera, biljoæderi trebaju patogena unutar ciljnih stanica.fermentacijske komore (bilo burag, bilo prošireno sli−jepo crijevo) za probavu celuloze. Razvoj fiberoptiËkih endoskopa kombiniranih s laparaskopijom u svrhu postavljanja dijagnoze dodatno Premda brojni gastrointestinalni poremeÊaji imaju je pojaËao potrebu podrobnog poznavanja normalnekliniËku vaænost kod svih vrsta æivotinja, prevladavajuÊi i promijenjene anatomije cijelog probavnog sustava.oblici bolesti variraju ovisno o vrsti. Kod kuÊnih ljubi− Ovo znanje neophodno je u kliniËkoj praksi s obzi−maca mesoædera − dijelom zbog njihovog dugaËkog rom na to da se cijeli gastrointestinalni lumen − odæivotnoga vijeka, uËinkovitih cjepiva te naËina æivota oralne sluznice preko jednjaka, æeluca, duodenumai prehrane koja je sliËna onoj u ljudi − u znatno veÊoj do velikog kolona − sada moæe izravno vidjeti kod æivemjeri se mogu razviti tumori negoli je to sluËaj u æivotinje. Kompletna površina seroza abdominalnihbiljoædera. Životinje koje sluæe za proizvodnju mli− organa, naime, moæe biti pregledana i uzorkovanajeka, mesa i vune (preæivaËi i svinje) “domaÊini” su pomoÊu male abdominalne incizije i umetanja fiberop−brojnih infektivnih bolesti koje su uvelike rezistentne tiËkog laparoskopa.na cijepljenje. Ovi patogeni su se mogli razviti kaoposljedica “instinkta krda” ovih æivotinja, Ëime se pruæa GRA}A I FUNKCIJAmoguÊnost njihovog mutiranja unutar velike, socijalnosloæene populacije “domaÊina”. Kopitari su najËešÊe Ono što se mora imati na umu kod pregledavanjaskloni poremeÊajima poloæaja trbušnih organa. probavnog sustava je da su normalne površine slu− znica i seroza glatke i sjajne. Iznimku od ovoga pravila Veliki dio prakse veterinarske medicine posveÊen je predstavlja burag, kojemu papile daju izgled grubogdijagnostici i lijeËenju probavnih poremeÊaja. Mnoga ruËnika. Ako nisu, æivotinju treba podrobno pregledati inovija molekularna i vizualizirajuÊa oru]a razvijena su odrediti koji je razlog odstupanja od normale. Funkcijaupravo zbog poveÊanja kliniËareve sposobnosti postav− probavnog sustava je uzimanje progutane hrane, njenoljanja ispravne dijagnoze raznolikih bolesti probav− usitnjavanje i miješanje s brojnim izluËevinama iznog sustava. Dodatno tome, svaka fizikalna pretraga usne šupljine, æeluca i crijeva (probava) te apsorbiranjeukljuËuje moguÊnost analize fecesa koja kliniËaru hranjivih tvari u krv i lakteale. Neprobavljena hrana,otvara prozor u funkcioniranje probavnog sustava kao istrošeni neutrofili, svjeæa (hematochezia) ili probavljenacjeline. (melaena) krv i suvišak izluËevina, prelaskom u alimen− tarni lumen postaju komponente fecesa. Regurgitacija Metode molekularne biologije kao što je lanËana i povraÊanje te kvaliteta i kvantiteta fecesa Ëesto su ranireakcija polimeraze (PCR, engl) omoguÊavaju kli− pokazatelji alimentarnog poremeÊaja.niËaru brzu dijagnozu infektivnog uzroka enteritisabez potrebe za kultiviranjem mikroorganizma na tra− 1* Prethodna poglavlja ovoga predmeta u ranijim izdanjima dijelom iliu cijelosti napisao je dr. H. Van Kruningen sa Zavoda za patobiologijuSveuËilišta u Connecticutu.

2 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJAULAZNA VRATA fagocite i druge submukozne efektorske stanice koje ulaze u lumen, brzo obnavljanje epitelnih stanica, ubr−Putovi ulaska patogena u probavni sustav su ograniËeni zanu peristaltika koja dovodi do proljeva, Panethove(okvir 1−1), s time da je najËešÊi, naravno, putem inge− stanice i, na kraju, imunosni sustav. Panethove sta−stije. Pod odre]enim okolnostima patogeni mogu biti nice stvaraju antimikrobne peptide i bjelanËevine, štoiskašljani iz pluÊa i progutani. Sistemske hematogene ukljuËuje lizocim, sekretornu fosfolipazu A2 i a−defen−virusne (viremija) i bakterijske (bakteriemija) infekcije zine (kriptidine).te toksini (septikemija i toksemija) mogu pronaÊi putputem krvi i priËvrstiti se na specifiËne receptore epi− BOLESTItelnih stanica probavnog sustava. Paraziti mogu migri−rati u sluznicu ili u lumen alimentarnog trakta tako]er USNA ŠUPLJINAiz razliËitih dijelova tijela. UVODOBRAMBENI MEHANIZMI Pretraga i procjena stanja usne šupljine jedno je odOvdje treba istaknuti da unatoË razliËitim tvarima koje mnogih podruËja kod kojih dolazi do stapanja patolo−svakodnevno ulaze u probavni sustav putem ingestije, gije i kliniËke medicine, što je posljedica Ëinjenice daživotinje nisu konstantno bolesne. Ova rezistencija je i patolozi i kliniËari koriste iste kriterije za uoËavanjeposljedica Ëinjenice da je probavni sustav vrlo dobro i opisivanje nenormalnosti. Isto vrijedi i za pretraguzaštiÊen u odnosu na brojne potencijalno patogene sluznice rektuma.inzulte (okvir 1−2). Zaštitni mehanizmi ukljuÊuju oralnesekrete kao što je slina, “normalnu” priro]enu floru GRA}A I FUNKCIJAi faunu, želuËani pH, ulazak makromolekula kao štosu imunoglobulini u lumen putem otvaranja me]usta− Normalna sluznica usne šupljine je glatka, sjajna iniËnih spojeva, povraÊanje, ekstraintestinalne izluËe− ružiËaste boje. U životinja koje imaju izrazito pigmen−vine jetre i gušteraËe, crijevne proteolitiËke enzime, tiranu usnu šupljinu (melanosis) procjena cirkulacij− skih funkcija, kao što su vrijeme ponovnog punjenja Okvir 1−1 kapilara (capillary refill time − CRT) i boje kao indi− katora koncentracije eritrocita (hematokrit), može biti Ulazna vrata u probavni sustav otežana. U ovom sluËaju može nam pomoÊi pretraga konjunktiva te rektalne i urogenitalne sluznice. U ● Ingestija usnoj šupljini hrana se žvaËe, miješa sa slinom, koja ● Iskašljavanje iz pluÊa i gutanje sadrži enzime koji sudjeluju u probavi, te prolazi kroz ● Sistemske hematogene infekcije orofarings u jednjak. ● Migracija parazita OBRAMBENI MEHANIZMI Okvir 1−2 Obrambeni mehanizmi usne šupljine ukljuËuju Obrambeni mehanizmi probavnog osjetilna tjelešca pomoÊu kojih životinje odbacuju sustava potencijalno toksiËnu hranu neugodna okusa i osjeta na jeziku, uro]enu bakterijsku floru koja zauzima ● Slina potencijalna mjesta priËvršÊivanja patogena i slinu ● Rezidentna flora i fauna (okvir 1−3). Slina ispiranjem odstranjuje potencijalne ● ŽeluËani pH patogene iz orofaringsa te tako]er Ëini zaštitni sloj na ● IzluÊivanje imunoglobulina sluznici koji sadržava protumikrobni lizocim i imuno− ● PovraÊanje globuline. Osim toga, s obzirom na to da se istrošeni ● Ekstraintestinalni sekreti jetre i gušteraËe neutrofilni granulociti uklanjaju putem probavnog ● Crijevni proteolitiËki enzimi sustava, ukljuËujuÊi i usnu šupljinu, što pridonosi ● Fagociti i druge efektorske stanice u submukozi obrani od infekcije, u sluËaju njihova nedostatka dolazi ● Visoki stupanj obnavljanja epitela do razvoja stomatitisa. ● PoveÊana peristaltika s posljediËnim proljevom ● Panethove stanice RAZVOJNE ANOMALIJE ● Adaptivni imunosni sustav U usnoj šupljini pojavljuju se brojne razvojne anomalije, od kojih neke uzrokuju uginuÊe ako se pravodobno kirurški ne saniraju. Samo kod nekih anomalija dokazano je nasljedno pojavljivanje, tako da je veÊina idiopatska. Svaka podrobna fizikalna pretraga

Poglavlje 1 PROBAVNI SUSTAV 3Okvir 1−3 Obrambeni mehanizmi u usnoj šupljini ● Okusni pupoljci koji omoguÊavaju odbacivanje potencijalno otrovnih tvari (osjet pod jezikom i okus) ● Autohtona bakterijska flora koja zauzima mjesta na kojima se mogu priËvrstiti patogene bakterije ● Slina ● Ispiranje putem kojega se potencijalni patogeni uklanjaju iz orofarinksa ● Zaštitni omotaË sluznice ● Sadrži antimikrobni lizocim i imunoglobulinenovoro]enih životinja mora ukljuËivati pretragu usne Sl. 1−1 Palatoschisis i cheiloschisis, tvrdo i meko nepce,šupljine na prisutnost ovih razvojnih promjena. štene. Tijekom prvog trimestra gravidnosti izostalo je stapanje lateralnih nepËanih procesusa (palatoschisis). U Rascjep nepca ili palatoschisis i rascjep usne ili cheilos− pasa je palatoschisis povezan s genetskim nenormalnostima,chisis me]u najËešÊim su razvojnim anomalijama usne hipervitaminozom A i aplikacijom kortizona tijekomšupljine. Cheiloschisis se ponekad naziva i “zeËja usna“ gestacije. Gornja usna je tako]er rascijepljena (cheiloschisis).zbog toga što se takva usna normalno nalazi u kuniÊa. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College of Veterinary Medicine,Radi se izostanku spajanja gornje usne u podruËju phil− Oregon State University)truma. Rascjep nepca može biti uzrokovan genetskimi toksiËnim Ëimbenicima, a nastaje kao posljedica nes− (ptyalismus), bilo zbog poveÊanog luËenja, bilo zbogpajanja postranih nepËanih izdanaka. U ljudi i primata nemoguÊnosti gutanja. U maËaka gingivitis je prvi imože biti posljedica aplikacije steroida tijekom gravi− najkonstantniji simptom infekcije virusom imunode−diteta. Kirurška korekcija ovisi o veliËini defekta, koji ficijencije maËaka, koja, osim toga, uzrokuje smanje−može zahvatiti samo meko, ali ponekad i meko i tvrdo nje broja CD4 limfocita te atrofiju timusa i limfnihnepce (sl. 1−1). S etiËkog stajališta, s obzirom na nasljed− Ëvorova.nost ove mane, treba razmotriti opravdanost lijeËenjaove anomalije bez istodobne sterilizacije. Najvažnija VEZIKULARNI STOMATITISIposljedica kod životinja zahvaÊenih ovom anomali−jom je izgladnjivanje s obzirom na nemoguÊnost stva− Vezikularni stomatitisi su navedeni u tablici 1−1.ranja negativnog tlaka u ustima što za posljedicu ima Kod svih njih do stvaranja mjehuriÊa ili vezikula dolazinemoguÊnost sisanja i Ëeste aspiracijske pneumonije u ranoj fazi bolesti. Osim toga, svi su uzrokovani viru−uslijed izostanka odvajanja hrane izme]u usne i nosne sima, imaju iste makroskopske i histopatološke pro−šupljine. mjene i nisu smrtonosni. UnatoË tome, uzrokuju velike ekonomske gubitke zbog toga što u oboljelih æivotinjaSTOMATITIS I GINGIVITIS dolazi do znatnog smanjenja prirasta, a ponekad dolazi i do pobaËaja. ToËan uzrok pobaËaja je nepoznat, ali Stomatitis i gingivitis odnose se na upalu sluznica je vjerojatno povezan sa stresom uzrokovanim bolnimusne šupljine i zubnog mesa, odnosno gingive. S oralnim, koænim i noænim lezijama. Sekundarna bak−obzirom na to da je usna šupljina kontinuirano bom− terijska infekcija ovih lezija, bilo s gram−negativnimbardirana hranom koja se pokreÊe najviše pomoÊu ili gram−pozitivnim bakterijama, moæe prouzroËitijezika, konaËna posljedica brojnih razliËitih inzulta je endotoksemiju.gubitak sluznice – erozije, ulceracije i nekroze. Iz togarazloga i kod uoËljivih upala, poËetni ili inicijacijski Pojedine bolesti, kao što su slinavka i šap i veziku−faktor moæe biti vrlo teško uoËljiv ili u potpunosti larni egzantem, zahvaÊaju koronarni ælijeb i interdi−odsutan. Lezije se klasificiraju kao makule, papule, gitalni prostor, Ëime uzrokuju šepanje. Neke od njihvezikule, erozije i ulkusi, a mogu biti uzrokovane infek− (slinavka i šap, vezikularni egzantem i vezikularnativnim Ëimbenicima, i to posebno virusima, kemijskimošteÊenjem, traumom, intoksikacijom, autoimunimi sistemskim bolestima. NajËešÊi kliniËki znaci suanoreksija zbog bolnog ævakanja te hipersalivacija

4 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJATablica 1−1 Vezikularni stomatitisiBolest UzroËnik PreæivaËi Svinje KonjiSlinavka i šap Picornavirus + + −Vezikularni stomatitis Rhabdovirus ++ + +Vezikularni egzantem svinja Calicivirus − ++ −Vezikularna bolest svinja Enterovirus − ++ −+ = vrsta kod koje se pojavljuje bolest − = vrsta kod koje se ne pojavljuje bolest.bolest svinja) su egzotiËne bolesti u SAD−u te se iz Atoga razloga svaka sumnja na pojavu ovih bolesti moraprijaviti dræavnim ili federalnim institucijama. Ovaj Bzahtjev s jedne strane je posljedica velikih troškova kojisu uloæeni u eradikaciju ovih bolesti, dok s druge, mogu Sl. 1−2 Kožna vezikula, vezikularni egzantem, rilo,posluæiti kao faktori agroterorizma. Isto tako, zbog svinja. A , Vezikule, intaktne (gornja vezikula) i rupturiranezaštite domaÊe populacije æivotinja zabranjuje se uvoz (donja vezikula) prisutne su na rostralnoj ploËi, a uzrokovanestoke iz zemalja u kojima su dokazani ovi uzroËnici. su infekcijom ošteÊenih sluzniËkih epitelnih stanica s virusom vezikularnog egzantema svinja (calicivirus). B, Rupturirana Makroskopske lezije kod vezikularnih stomatitisa vezikula s kožnom ulceracijom (kasniji stadij bolesti). Trebasu epiteliotropne. MjehuriÊi ispunjeni tekuÊinom uoËa− uoËiti rupturiranu vezikulu koja može dovesti do inapetencevaju se u usnoj šupljini, usnama, rilu i jeziku (sl. 1−2 uzrokovane bolnošÊu rila. (A, Iz H. Gelberg, R.M. Lewis: Vet. Pathol.A). Virus ulazi u organizam vjerojatno preko malih 19: 424−443, 1982. B, LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College of VeterinaryošteÊenja sluznice uzrokovanih ævakanjem i traumom. Medicine, Oregon State University)Kako su ovi virusi citolitiËni, vrlo brzo dolazi do infek−cije susjednih stanica. OšteÊenja se poveÊavaju centri− ostavljajuÊi otvorenu, ulceriranu površinu, ptijalizam,petalno (jaËe promjene u središtu lezije) s rezultantnim šepanje, groznicu i anoreksiju. Lezije se razvijaju kaostvaranjem mjehuriÊa. Mjehuri (bullae) nastaju stapa− posljedica rupture inicijalno inficiranih stanica i cen−njem mjehuriÊa. Tanak pokrov mjehura lako puca, tripetalnog širenja virusa u susjedni epitel, koji tako]ertako da nastaju hiperemiËni ulkusi (sl. 1−2, B). Ponekad biva inficiran, što predstavlja takozvani litiËki ciklus.dolazi do, najËešÊe prolazne, viremije. PoËetna dijagnoza postavlja se na osnovi kliniËkih znakova i lezija koje su posljedica ulceracije usne i SliËne vezikularne lezije mogu se pojaviti i na nosnojsluznici pogotovo u svinja oboljelih od vezikularnogegzantema te na sluznici prednjeg dijela probavnogsustava (jednjak i burag) u goveda oboljelih od slinavkei šapa. U nekih æivotinja uoËavaju se i konjunktivitiste vezikularni dematitis, posebice izraæen po sisama isluznici stidnice. Mikroskopske promjene u sve ove Ëetiri bolesti (sli−navka i šap, vezikularni stomatitis, vezikularni egzan−tem, vezikularna bolest svinja) su sliËne. Intracelularniedem uzrokovan virusom kao posljedicu ima oteklinustanica nazubljenog sloja. U sljedeÊoj fazi dolazi do lizestanica i stvaranja me]ustaniËnog edema, odnosnostvaranja mjehuriÊa. U epitelu koji prekriva mjehuriÊe,kao i u tekuÊem sadræaju vezikula nalazi se velikakoliËina virusa. »ak i vrlo blago trenje površine vezi−kule ili bule dovodi do njihova pucanja i posljediËnogstvaranja ulkusa. Cijeljenje nastupa uobiËajeno odakutne faze, koju karakteriziraju fibrin i neutrofilni gra−nulociti, do kroniËnije faze, koju karakterizira granula−cija. OšteÊenja i simptomi vezikularnih stomatitisaukljuËuju vezikule i bule, oralni epitel koji se ljušti

Poglavlje 1 PROBAVNI SUSTAV 5nosne sluznice, konjunktivitisa te ulceracija po genita− Sl. 1−3 Kožne vezikule, infekcija San Miguel virusomlijama i mlijeËnoj ælijezdi. Šepanje nastupa kao poslje− tuljana, prednje peraje, sjeverni morski lav. Na podruËjimadica zahvaÊanja koronarnog ælijeba papaka. U svakom prednjih peraja, koje nisu prekrivene dlakom, nalazesluËaju, vaæno je postaviti konaËnu dijagnozu koja se se intaktne (strelica) i rupturirane vezikule uzrokovanepostavlja u federalnim laboratorijima opremljenim za infekcijom ošteËenih sluzniËkih epitelnih stanica San Miguelbrzi odgovor na moguÊe izbijanje zaraze. Mjere vaæne virusom tuljana (calicivirus). Kao posljedica traume dolaziza kontrolu zaraze su karantena inficiranih krda, eradi− do rupture vezikula s posljediËnim erozijama i ulceracijamakacija, klanje i neškodljivo uklanjanje lešina. kože. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College of Veterinary Medicine, Oregon State University)SPECIFI»NE VEZIKULARNE BOLESTI Sl. 1−4 Erozije i ulkusi, infekcija virusom zaraznog Slinavka i šap (aphtae epizooticae) je posebno vaæna proljeva goveda (BVDV), tvrdo nepce, krava. Erozije isbolest na svjetskoj razini, ali se u SAD−u nije pojavila ulceracije uzrokovane pestivirusom posebno su uoËljive nanakon njenog izbijanja i eradikacije u Kaliforniji 1929. sluznici kaudalnog dijela tvrdog nepca. Ove lezije su tipiËne zagodine. U poËetnoj fazi karakterizira je pojavljivanje ulcerozne stomatitise kod kojih se, za razliku od pox i parapoxmjehuriÊa po nosno−usnenoj ploËi, usnoj šupljini i virusa, ne stvaraju vezikule. (LjubaznošÊu dr. M.D. McGavina,jeziku. TekuÊina se iz rupturiranih mjehuriÊa moæe College of Veterinary Medicine, University of Tennessee)proširiti na podruËja sa sastruganom koæom, kao što je,na primjer, mlijeËna ælijezda. Vezikulizacija koronar− Viral Diarrhea − BVD) calicivirusi maËaka i virus bole−nog ælijeba moæe na kraju dovesti do izuvanja papaka. sti plavog jezika. Drugi uzroci ukljuËuju uremiju (sl.Premda bolest nije smrtonosna, bol i posljediËni gubi− 1−6), strana tijela kao što je osje lisiËjeg repa te hipo−tak apetita mogu dovesti do gubitka teæine. Ako se vitaminozu C u primata i zamorËiÊa (sl. 1−7). U svrhudopusti cijeljenje papaka, on Êe ponovo izrasti, ali Êe postavljanja konaËne dijagnoze Ëesto se moraju zajednoimati loptasti izgled. U mladih æivotinja, Ëesto dolazi do razmotriti kliniËki i histopatološki nalazi te rezultativirusnog miokarditisa. dodatnih pretraga. Osim toga, vezikularni stomatitisi nakon abrazije mjehuriÊa mogu napredovati do stupnja Vezikularni stomatitis (stomatitis vesicularis) Ëest je uteladi, ali ne zahvaÊa ovce i koze. S obzirom na to da seu zemljama smještenim u sjevernim zemljopisnim širi−nama pojavljuje u razdoblju toplog vremena, vektoriove bolesti vjerojatno su insekti. Kao što ime implicira,ovu bolest karakteriziraju mjehuriÊi u usnoj šupljini.KliniËki, bolest se Ëesto dijagnosticira temeljem inapa−tence i pojaËanog slinjenja u oboljelih æivotinja. Vezikularni egzantem (exanthema vesicularis suum)specifiËna je bolest svinja, koja se kliniËki i patološkine razlikuje od slinavke i šapa. Bolest je iskljuËivo ame−riËka i vjeruje se da je eradicirana 1956. godine ozako−njenjem federalnih propisa, koji su propisivali kuhanjepomija, koje sluæe u prehrani svinja, a u kojima su senalazili dijelovi lešina uginulih tuljana. Nalazi ukazujuda su serovari virusa vezikularnog egzantema svinjavarijante San Miguel virusa tuljana. Ovaj calicivirusmorskih sisavaca proširen je u obalnom podruËjukoje predstavlja obitavalište tuljana od Kalifornije doAljaske (sl. 1−3). Vezikularna bolest svinja (morbus vesicularis suum)ne razlikuje se od drugih vezikularnih bolesti i pred−stavlja egzotiËnu bolest u SAD−u.EROZIVNI I ULCEROZNI STOMATITISI Erozije se definiraju kao gubitak dijela površinskogepitela, dok su ulkusi gubitak cijelog epitela s eksponi−ranjem bazalne membrane. Stoga erozije mogu napre−dovati u ulkuse, koji mogu postati i perforativni. Uzrocierozivnih i ulceroznih stomatitisa su brojni. U uzroËnikemogu se ubrojiti virusi zaraznog proljeva goveda (Bovine

6 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJASl. 1−5 Erozije i ulceracije, zarazna korica goveda, tvrdo Sl. 1−7 Skorbutom (deficijencija vitamina C) uzrokovaninepce, dentalna ploËa i bukalne papile, krava. Erozije ulcerozni gingivitis, gingiva, majmun. Na slici se uoËavajui ulceracije (crvena podruËja na površini sluznice), premda duboki ulkus na spojnici usta i manji periodontalni ulkusi.u ovom sluËaju uzrokovane herpesvirusom, uzroËnikom Deficijencija vitamina C u primata i zamorËiÊa uzrokujeove bolesti, pojavljuju se i kod brojnih drugih ulceroznih erozije i ulceracije gingive te Ëak gubitak zuba. (LjubaznošÊustomatitisa. (LjubaznošÊu Dr. H. Gelberga, College of Veterinary Collegea of Veterinary Medicine, University of Illinois)Medicine, Oregon State University)Sl. 1−6 UremiËni ulkusi, tvrdo nepce, pas. Ulkusi uoËljivi Sl. 1−8 Epitelni plakovi, papularni stomatitis, sluznicana popreËnim naborima tvrdog nepca i periodontalnom tvrdog nepca, tele. Parapoxvirusom uzrokovani epitelnizubnom mesu posljedica su ošteÊenja krvnih žila uzrokovanog plakovi prisutni su na sluznici epitela tvrdog nepca i susjednojpoveËanom koncentracijom ureje i kreatinina u serumu gingivi (strelice). (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College of Veterinaryuslijed zatajivanja bubrega. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College Medicine, Oregon State University)of Veterinary Medicine, Oregon State University) Papularni stomatitis goveda obiljeæavaju papule pokod kojega se ne mogu razlikovati od ulceroznih oblika nosnicama, njušci, zubnom mesu, obraznoj šupljini,ove bolesti.. nepcu i jeziku (sl. 1−8). Lezije se tako]er mogu pojaviti u jednjaku, buragu i knjiæavcu. Mikroskopski, dolazi doPAPULARNI STOMATITISI balonizirajuÊe degeneracije epitelnih stanica nazublje− nog sloja. U kasnijoj fazi u tim stanicama mogu se uoËiti Papularne stomatitise uzrokuju parapoxvirusi. U intracitoplazmatiËne, eozinofilne, parapoxvirusne uklo−ovu skupinu ubrajamo dvije najvaænije bolesti − papu− pine (sl. 1−9). Bolest ËešÊe zahvaÊa imunosuprimiranelarni stomatitis goveda (stomatitis papularis bovis) i zara− æivotinje, na primjer, one kroniËno inficirane BVDzni ektim ovaca (echtyma contagiosum ovis) − koje su virusom. U ljudi se bolest naziva “muzaËke kvræice”, aobje zoonoze.

Poglavlje 1 PROBAVNI SUSTAV 7Sl. 1−9 BalonizirajuÊa degeneracija, papularni stomatitis, Sl. 1−10 Zarazni ektim, oralna sluznica, janje. UoËitisluznica tvrdog nepca, krava. BalonizirajuÊa degeneracija kraste oko nosa i usana. Na koži su prisutne i brojne pustuleepitelnih stanica nazubljenog sloja. U kasnijem stadiju u ovim i stopljene, rupturirane pustule prekrivene krastama.stanicama mogu se uoËiti intracitoplazmatske parapoxvirusne Parapoxvirus uzrokuje proliferaciju (acanthosis) epitela iuklopine (ovdje nisu uoËljive). HE bojanje. (LjubaznošÊu dr. M.D. stvaranje vezikula koje ubrzo rupturiraju i prekrivaju seMcGavina, College of Veterinary Medicine, University of Tennessee) krastom. Lezije se razvijaju na mjestima traume, na primjer, u sisajuÊe jaradi kod kojih ošteËenje površinskog epitela oralne sluznice omoguÊuje ulazak virusa u kožu. (LjubaznošÊu dr. M.D. McGavina, College of Veterinary Medicine, University of Tennessee)obiljeæavaju je papule po šakama i ruci. Sl. 1−11 NekrotiËni stomatitis, difterija teladi, jezik, Zarazni ektim je bolest ovaca i koza koju obiljeæavaju tele. Dorzalna površina jezika je ulcerirana, a ulceracija je prekrivena difteroidnom pseudomembranom. Difteriju teladimakule, papule, vezikule, pustule, kraste i oæiljci u uzrokovala je infekcija bakterijom Fusobacterium necrophorumpodruËjima abrazije koæe, ukljuËujuÊi kutove usana kao posljedica abrazije i/ili traume epitela sluznice usne(sl. 1−10), usta, vime, sise, koronarne æljebove i anus. šupljine ili grkljana. (LjubaznošÊu dr. M.D. McGavina, College ofPonekad moæe biti zahvaÊena i sluznica jednjaka i Veterinary Medicine, University of Tennessee)buraga. U ranoj fazi bolesti u lezijama se mikroskopskimogu uoËiti eozinofilne citoplazmastke uklopine. Uljudi se bolest naziva orf−infekcija.NEKROTI»NI STOMATITISI NekrotiËna upala usne šupljine zahvaÊa goveda,ovce i svinje. U goveda se ponekad naziva i difterijateladi (sl. 1−11). NekrotiËni stomatitis karakterizirajuæuÊkastosiva, okruglasta æarišta s hiperemiËnim rubomkoja najËešÊe zahvaÊaju usnu šupljinu, ali i grkljan,ædrijelo ili jezik. Ovaj proces predstavlja završnu fazusvih drugih oblika stomatitisa koji su kompliciranisekundarnom infekcijom uzrokovanom bakterijomFusobacterium necrophorum, koja je gram−negativnianaerob razliËite morfologije, od filamentoznog doštapiÊastog ili kokoidnog oblika, i Ëiji su toksini odgo−vorni za ove znatne lezije. KliniËki znaci ukljuËuju oteklinu obraza, inapetencu,febru i neugodan zadah (halitosis). Kod teških infek−cija moæe doÊi do sistemskog širenja, s posljediËnimzahvaÊanjem cijelog probavnog sustava i pripadajuÊeglimfoidnog tkiva. Histološki izgled ove upale karakteri−

8 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJAziraju dobro ograniËena æarišta koagulacijske nekroze. Sl. 1−12 Eozinofilni granulom, koža, gornja usna, maËka.Kao što se moæe i oËekivati, u æarištu upale uoËava Prisutna je bilateralna ulceracija gornjih usana, a više jese poveÊana vaskularnost i obodni rub saËinjen od zahvaÊen gornji dio lijeve usne (strelica). (LjubaznošÊu dr. A.M.leukocita. Noma je teški oblik oralne avaskularne Hargis, DermatoDiagnostics)nekroze povezan s nazoËnošÊu i spiroheta i fuzi−formnih bakterija. Premda rijetka, najËešÊe zahvaÊa Sl. 1−13 Limfoplazmocitni stomatitis, gingiva, maËka.primate, ukljuËujuÊi ljude, te pse. Karakteriziraju je Ovu kroniËnu bolest maËaka karakteriziraju crvenilo, upaljenateški nekrotiËni gingivitis, osteoliza i ponekad uginuÊe gingiva, zadah iz usta i inapetencija. I oralna sluznica može bitiæivotinje. hiperplastiËna i ulcerirana. Umetak: Obilni infiltrat mješovitih upalnih stanica, ukljuËujuÊi brojne limfocite i plazma stanice Ulcerozni gingivitis (izbrazdana usta, trench mouth, u lamini propriji sluznice. HE bojanje. (Slika, LjubaznošÊu dr. C.engl.), uzrokovan anaerobnim spirohetama, pojavljuje Patricka Ryana, Veterinary Public Health, Los Angeles Departmentse u ljudi, nekih primata i štenadi. Kao i nekrotiËni of Health Services i Noah´s Arkive, College of Veterinary Medicine,stomatitis, ulcerozni gingivitis karakteriziraju akutna University of Georgia. Umetak, LjubaznošÊu dr. J.F. Zacharyja, Collegeupala i nekroza, oralne bolne ulceracije, halitoza, krhka of Veterinary Medicine, University of Illinois)oralna sluznica i pojaËano slinjenje. Osim fuzobakterija,u nastanku bolesti sudjeluje i bakterija Borrelia vincentii. LIMFOPLAZMOCITNI STOMATITISKod oslabljenih æivotinja, kao i onih s veÊ postojeÊim Limfoplazmocitni stomatitis je idiopatska bolestinfekcijama, rizik za nastanak ove bolesti je poveÊan.Morfološka dijagnoza je akutni, nekrotiËni gingivitis. maËaka nazvana na osnovi histološkog izgleda lezijeZa razliku od nekrotiËnog stomatitisa, uzroËnici bolesti (sl. 1−13). Radi se o kroniËnoj bolesti koju obiljeæavajumogu se citološki ili pomoÊu kultura lako identifici− crveno, upaljeno zubno meso, zadah i inapetenca.rati. Usna sluznica moæe biti hiperplastiËna i ulcerirana.EOZINOFILNI STOMATITISI Oralni granulomi ili ulkusi (“izjedajuÊi ulkusi”,rodent ulcers, engl.) pojavljuju se Ëesto u maËaka tesporadiËno u razliËitih pasmina pasa. Puni naziv ovebolesti maËaka je oralni eozinofilni granulom. Premdaje nepoznate etiologije, histološki izgled lezije ukazujena imunosni mehanizam i to vjerojatno reakciju pre−osjetljivosti na nepoznati antigen. U oboljelih maËakaËesto se mogu utvrditi protutijela na me]ustaniËnusupstancu. Osim toga, i u pasa i u maËaka u veÊinisluËajeva je uoËen poveÊan broj cirkulirajuÊih eozino−fila. U maËaka lezije usne su najËešÊe uoËljive u bli−zini filtruma, a mogu se proširiti i na susjednu koæu.OšteÊenja oralne sluznice mogu se pojaviti bilo gdje uustima ukljuËujuÊi gingivu, tvrdo i meko nepce, oro− inazofarinks, jezik i ponekad, limfno tkivo koje drenirazahvaÊeno podruËje (sl. 1−12). U pasa eozinofilni gra−nulomi su tipiËno povišene, gljivaste mase najËešÊena ventralnom i lateralnom dijelu epitela jezika tenepcu. U njima je uoËljiva karakteristiËna centralna(kolagen je acelularna tvar, pa ne podlijeæe nekrozi)kolagenoliza. U okolnom inflamiranom tkivu uoËava semješoviti staniËni upalni infiltrat s poveÊanim brojemeozinofila, mastocita i multinuklearnih divovskih sta−nica. Lezije koje se nalaze unutar zajedniËkog nazivaeozinofilni granuloma−kompleks maËaka ukljuËujueozinofilni ulkus, linearne granulome i eozinofilneplakove. Posljednje dvije su iskljuËivo dermatološkei ne zahvaÊaju usnu šupljinu. Isto tako nije dokazanaetiološka veza izme]u kutanih i oralnih lezija. Uzrociove lezije u pasa nisu utvr]eni.

Poglavlje 1 PROBAVNI SUSTAV 9Glede etiologije, postoje hipoteze koje povezuju ovu Sl. 1−15 Fibromatozni epulis, lijeva mandibula, kutnjaci,bolest s nazoËnošÊu bakterija i virusa (FeLV i FIV). pas. Ova izraslina je epulis (fibromatozni tip); doduše, epulidi se Ëesto ne mogu razliËiti od hiperplazije gingive. Za razlikuKRONI»NI ULCEROZNI PARADENTALNI od hiperplazije, epulisom oznaËavamo tvrde, periodontalne,STOMATITIS najËešÊe solitarne, izrasline gingive. Ova razlika nije samo od akademske važnosti s obzirom na to da, iako su svi epulidi Ovu bolest pasa, tako]er poznatu pod nazivima dobroËudni, jedan od njih, i to akantomatozni epulis, jeulcerozni stomatitis i limfocitno−plazmocitni stoma− lokalno invazivan, zahvaÊa kost i može biti vrlo destruktivan.titis, uzrokuje pridodavanje tzv. priljubljenih ulkusa (LjubaznošÊu dr. J. Kinga, College of Veterinary Medicine, Cornelldentalnom plaku. Radi se o bolnoj leziji koja za poslje− University)dicu ima gubitak apetita i anoreksiju. Oboljele æivotinjesline i imaju zadah iz usta. Bolest se pojavljuje u starijih iskljuËivo pomoÊu histopatološke pretrage. Ovo razli−pasa svih pasmina, a posebno su osjetljivi maltezeri i kovanje ne predstavlja samo akademsku vjeæbu, s obzi−španijeli kralja Charlesa. Limfocitno−plazmocitni infil− rom na to da, iako su svi epulidi benigni, jedan njihovtrat, koji se histološki uoËava, ukazuje prije na upalnu oblik, i to akantomatozni epulis, invadira kost i moæenegoli na infektivnu etiologiju. Moæe doÊi i do resor− biti vrlo destruktivan. Na sreÊu, ovaj oblik epulisa moæepcije kosti u nelijeËenih æivotinja. se lijeËiti. Još je uvijek nejasno predstavljaju li epulidiHIPERPLAZIJA I TUMORI fibroznu i epitelnu hiperplaziju ili benigne neoplazme zubnih zametaka. U pasa, 70% tumora probavnog sustava se nalazeu usnoj πupljini. Njihovo bioloπko ponaπanje je na lje− TUMORIstvici od jednostavne epitelne hiperplazije do malignihtumora s udaljenim metastazama. Planocelularni karcinomi (karcinomi višerednogHIPERPLASTIËNE BOLESTI ploËastog epitela) pojavljuju se u usnoj šupljini pogo− tovo kod starijih maËaka te Ëine 60% ukupnih oralnih Hiperplazija gingive jednostavno predstavlja pre− neoplazmi. NajËešÊe zahvaÊaju ventrolateralnu povr−komjerni rast zubnog mesa, a moæe biti toliko znatna šinu jezika i tonzile. Jezik je ËešÊe zahvaÊen u maËaka,da potpuno prekrije sjekutiÊe (sl. 1−14). NajËešÊe se a tonzile u kanida. Iako histološki Ëesto imaju izgledpojavljuje u brahiocefaliËnih pasmina pasa te se moæe agresivnih tumora, jedino mali postotak lingvalnihuoËiti u 30% boksera starijih od pet godina. tumora metastazira i to najËešÊe u regionalne mandi− bularne i medijalne retrofaringealne limfne Ëvorove. Moæe se dogoditi da hiperplaziju gingive ne moæemo Na æalost, za razliku od njih, veÊina tonzilarnih plano−makroskopski razlikovati od epulisa (sl. 1−15). Epulis je celularnih karcinoma ima udaljene metastaze.nespecifiËan naziv kojime oznaËavamo svaki rast gingi−valnog tkiva. Pojedini oblici epulisa mogu se razlikovatiSl. 1−14 Hiperplazija gingive, gingiva, pas. HiperplastiËnagingiva prekrila je donji sjekutiÊ. Zubni kamenac (tartar,sme]e boje) prisutan je i na gornjim i donjim sjekutiÊima tena kutnjacima. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College of VeterinaryMedicine, Oregon State University)

10 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJASl. 1−16 Planocelularni karcinom, nepce, virginijski Sl. 1−17 AmelanotiËni melanom, simfiza mandibule,svizac. Proliferacija neoplastiËnih stanica višerednog ploËa− pas. Proliferativna, ulcerirana, nepigmentirana novotvorinastog epitela istisnula je i zamijenila sluznicu i pripadajuÊe uoËljiva je na oralnoj sluznici u podruËju simfize mandibule,tkivo lijevog dijela tvrdog nepca i gingive (LjubaznošÊu dr. H. izbija u usnu šupljinu i vjerojatno uzrokuje malokluziju.Gelberga, College of Veterinary Medicine, Oregon State University.) SjekutiÊi su izgubljeni. UoËiti izostanak pigmentacije (melanin− ske) ovoga tumora. (LjubaznošÊu dr. M.D. McGavina, College of Veterinary Medicine, University of Tennessee) Ovi karcinomi su i po veliËini i po obliku vrlo razno− tirozinazom povezanog proteina−2 (tyrosinase−relatedliki – od spljoštenih do proliferativnih oblika (sl. 1−16). protein−2) korisno je za odre]ivanje amelanotiËkihVrlo Ëesto su izrazito lokalno agresivni zahvaÊajuÊi melanoma. Melanome Ëine melanociti koji potjeËu odokolno tkivo. Neki sadræavaju više diferencirane sta− neuralnog grebena. Kako staniËna morfologija mela−nice s prisustvom tzv. keratinskih bisera i uoËljivim noma varira od vretenastih od epiteloidnih stanica,dezmosomima, dok su drugi slabije diferencirani sa neke od ovih tumora teško je histološki razlikovati odznatnom mitotskom aktivnošÊu. U ovim posljednjim fibrosarkoma i planocelularnih karcinoma.sluËajevima, za postavljanje konaËne dijagnoze korisnisu intracelularni imunohistokemijski biljezi za cito− Oralna papilomatoza pasa je transmisivna bolestkeratin. KoliËina veziva u svakom pojedinom tumoru uzrokovana papovavirusima koja obiËno zahvaÊaje varijabilna. U nekih karcinoma uoËava se skirozna æivotinje mla]e od godinu dana. Ovi tumori najËešÊereakcija, dok se u drugih uoËavaju nekroze uzrokovane se spontano povlaËe, a u æivotinja koje su je preboljelebrzim rastom tumora ili kolizijom, odnosno “suda− ostaje dugotrajna imunost. Lezije su papiliformnog ilirom” gusto sloæenih proliferirajuÊih stanica (“kolizijska oblika cvjetaËe, a mogu biti izrazito opseæne. NajËešÊenekroza”) s nedostatnom vaskularizacijom. su bijele boje te krhke koherencije i mogu se pojaviti na usnoj sluznici, jeziku, nepcu, grkljanu i epiglotisu. Devedeset posto melanoma usne šupljine u pasa Po pravilu su multipli, povišeni i peteljkasti s keratinizi−je maligno. Pasminska predispozicija uoËena je u ranom površinom i vezivnotkivnom stromom. Epitelneškotskih i Airedale terijera, koker španijela, zlatnih stanice tumora mogu biti akantotiËne i hiperplastiËneretrivera, Bedlington terijera, svinja pasmine Duroc i nalaze se na hiperplastiËnoj, vijugavoj vezivnotkiv−i drugih. VeÊina melanoma sadræava obilan intrace− noj stromi. Nazubljeni sloj je tako]er hiperplastiËanlularni pigment i stoga su makroskopski crne boje. s balonizirajuÊom degeneracijom. Ponekad se moguMe]utim, pojedini melanomi bez pigmenta, koji se uoËiti i citoplazmatske inkluzije.nazivaju amelanotiËki melanomi, predstavljaju veÊidijagnostiËki izazov i za kliniËara i za patologa (sl. Fibrosarkomi nastaju iz stanica koje stvaraju kola−1−17). Imunohistokemijsko bojanje za nazoËnost s gen (fibroblasti) u usnoj šupljini. NajËešÊi su u maËaka te Ëine 20% od ukupnog broja tumora usne šupljine u

Poglavlje 1 PROBAVNI SUSTAV 11ove vrste æivotinja. Sl. 7−18 Prognathia, glava, konj. U odnosu na maksilu, mandibula je izdužena. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, College ofZUBI* Veterinary Medicine, Oregon State University)UVOD Malokluzija ima za posljedicu oteæano uzimanje i ævakanje hrane. RazliËiti oblici malokluzije nazivaju se Zubi sluæe za uzimanje, trganje i ævakanje hrane. U prema poloæaju mandibule. Protruzija donje ËeljustirazliËitih domaÊih æivotinja postoje razlike i u razvoju naziva se prognathia, dok se skraÊenje donje Ëeljusti szubala i u broju zubi. Hipsodontni zubi, na primjer u posljediËnom protruzijom gornje Ëeljusti naziva brachy−konja, kontinuirano rastu tijekom cijelog æivota, tako da gnathia ili hypognathia (sl. 1−18). Ponekad se ovi nazivije kod starijih æivotinja Ëesto neophodno odgovarajuÊe nepravilno koriste, odnosno zamjenjuju, tako da seizravnavanje, odnosno zagla]ivanje okluzivnih povr− brachygnathia naziva gornjom prognatijom, a prognathiašina zubala. Brahidontni zubi mesoædera nemaju gornjom brahignatijom.moguÊnost rasta nakon izbijanja trajnog zubala. Mnogevrste sisavaca imaju mlijeËno zubalo koje tijekom odra− Malokluzija je najËešÊe posljedica nepravilne gra−stanja biva zamijenjeno s trajnim, tako da se kod njih ]e Ëeljusti, no, ponekad se moæe razviti i kao posljedicaprocjena starosti moæe obaviti analizom rasta i trošenja nepravilnosti nicanja zubi. U pojedinih æivotinja, nazubala. primjer u glodavaca i kuniÊa, zubi kontinuirano rastu tijekom cijelog æivota, pa ako nemaju dovoljno grubeGRA}A I FUNKCIJA hrane u svojoj prehrani, moæe doÊi do prekomjernog rasta sjekutiÊa i obraznih zuba, Ëime se onemoguÊava Namjena kutnjaka je usitnjavanje hrane, sjekutiÊi otvaranje usta te tako]er usitnjavanje hrane što dovodipreæivaËa (jedino mandibularni) sluæe za rezanje do poremeÊaja pravilne prehrane (sl. 1−19).trave za vrijeme paše, a zubi pasa za trganje mesa.Brahidontni zubi imaju krunu − dio zuba iznad gingive RAZVOJNE ANOMALIJE(vrat zuba je lagano stisnut). Neposredno ispod gingivenalaze se korijeni koji su uklopljeni u koštanu alveolu U æivotinja s jednostavnim zubalom uoËava seËeljusti. Caklina prekriva krunu, cement prekriva kori− agenezija zuba ili zubi, što najËešÊe nema kliniËkujene, a oboje je prekriveno dentinom. Osim u pasa, i vaænost. Isto tako, moæe doÊi do razvoja prekomjernihsjekutiÊi (donji) i zubi svinja (osim oËnjaka u nerasta) zubi, ali kao i kod agenezije, ova pojava ima malu kli−su brahidontni zubi. niËku vaænost. U nekih æivotinja, elasmobranchusa, na primjer morskih pasa, kontinuirano niËu novi redovi Hipsodontni zubi imaju produæeno tijelo, a vrat i zuba nakon što se vanjski redovi istroše. Disgenezijakorijeni zuba mogu se razviti kasnije tijekom æivota. zubi moæe nastati primarno zbog displazije tkiva kojeCement prekriva zub, ispod njega nalazi se caklina, a stvara caklinu, ili sekundarno zbog trauma, infekcije,ispod nje nalazi se dentin. Cement i caklina invagini− hipertermije, toksikoze ili drugih metaboliËkih nepra−raju u dentin i na taj naËin stvaraju infundibulum zuba. vilnosti.S obzirom na to da je caklina najtvr]i dio zuba, tijekomnormalnog trošenja mogu se stvoriti caklinski grebeni. Zubne ili dentigene ciste nastaju kao posljedica den−Treba istaknuti da su obrazni zubi preæivaËa, kljove talne disgenezije. Predstavljaju epitelom prekrivenenerasta i potpuno zubala konja hipsodontni zubi. cistiËne strukture u kostima Ëeljusti, a razvijaju se usli− jed nenormalne proliferacije Malassezovih epitelnih Kod jednostavnog zubala, na primjer u mesoædera,zubni korijeni nisu prekriveni caklinom. Zbog togapovlaËenje gingive eksponira dentin, što rezultirabolnošÊu i bakterijskom invazijom. UnatoË tome, udomaÊih æivotinja rijetko dolazi do nastanka karijesa,premda stvaranje zubnog plaka moæe rezultirati infek−cijom gingive i gubitkom zuba.POREME∆AJI OKLUZIJE Nenormalan razvoj i smještaj zuba moæe uzroko−vati poremeÊaje funkcije zubala. Naziv malokluzijase koristi za stanje kada gornji i donji sjekutiÊi nisu ume]usobnom kontaktu na odgovarajuÊi naËin. Ovo jestanje “normalno” za neke, posebno brahiocefaliËnepasmine pasa.*Prijaπnje doprinose ovome dijelu teksta je napisao dr.Richard Dubielzeg,School of Veterinary Medicine, University of Wisconsin−Madison.

12 SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJASl. 1−19 Prekomjerni rast zuba, glava, zamorËiÊ. SjekutiÊi Sl. 1−20 Hipoplazija cakline, trajni sjekutiÊi, pas.i kutnjaci su poveËani u odnosu na normalno stanje, a jezik Izostanak stvaranja cakline s dubokim udubljenjima ise nalazi u klopci izme]u donjih kutnjaka, što Êe uzrokovati izloženošÊu dentina (svijetložuta do svijetlosme]a podruËjaizgladnjivanje ako se ne korigira. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga, zuba) koju je uzrokovao virus šteneËaka i njime uzrokovanaCollege of Veterinary Medicine, Oregon State University.) nekroza ameloblasta tijekom stvaranja cakline. Trajni zubi (vidljivi na slici) inficirani su virusom prije izbijanja, dok su sestaniËnih ostataka. Premda rijetke, Ëesto su bolne. Iako još nalazili u dentalnim alveolama. (LjubaznošÊu dr. H. Gelberga,najËešÊe nisu neoplastiËne, zubne ciste mogu uništiti College of Veterinary Medicine, Oregon State University)kosti Ëeljusti. Kao što je gore navedeno, prekrivene suepitelom u kome se moæe naÊi i keratin. Osim keratina, Sl. 1−21 RužiËasti zubi, uro]ena porfirija, odrasli bik.u cistama se mogu naÊi rudimentarni zubi, a u konja Zbog nakupljanja porfirina u dentinu, dolazi do sme]eg obo−se mogu razviti bolne fistule. Kanal fistule najËešÊe je jenja zuba. (LjubaznošÊu dr. M.D. McGavina, College of Veterinarysmješten rostralno i ventralno od uha (“ušni zub”). Ova Medicine, University of Tennessee)se promjena rijetko uoËava u odraslih, zrelih æivotinja. ovu leziju. Kao posljedica hipertermije ili infekcije, i to najËešÊe Kod intoksikacije fluorom dolazi do ugra]ivanjavirusom šteneÊaka, u pasa moæe doÊi do segmentalnehipoplazije cakline tijekom nicanja trajnog zubala. fluorida u caklinu i dentin, napose u goveda i ovaca. UKako je caklina u izniklog zuba u potpunosti veÊ stvo− mesnih goveda postoji odnos izme]u fluoroze i doda−rena, infekcija ameloblasta mora nastupiti tijekom vanja selena u hrani. Dokazano je da dodatak selenastvaranja cakline, i to kod æivotinja mla]ih od šestmjeseci. Virusom inficiran epitel caklinskog organaje disorganiziran i nekrotiËan. Nakon infekcije dolazido potpunog oporavka caklinskih stanica, tako da jesegmentalna hipoplazija cakline posljedica privreme−nog izostanka njenog stvaranja (sl. 1−20). Ako do]u u organizam tijekom procesa minerali−zacije kemikalije i to ponajprije tetraciklinski antibi−otici, mogu uzrokovati trajnu pigmentaciju u svakomdrugom pogledu normalnih zuba. Uro]ena porfirija,odnosno poremeÊaj stvaranja crvenih krvnih stanicamoæe uzrokovati inkorporaciju porfirina u dentin, štouzrokuje ruæiËasto bojanje zubi (“ruæiËasto zubalo”) (sl.1−21). I tetraciklin i porfirin fluoresciraju pod ultralju−biËastim svjetlom i na taj naËin dramatiËno prikazuju