Put susreta 1
Od istog autora: Put samoovisnosti Priče za razmišljanje20 koraka prema naprijed Računaj na mene Voljeti se otvorenih očiju Ispričat ću ti priču 2
Jorge BucayPut susreta prevela sa španjolskog Nikolina Židek Fraktura 3
Naslov izvornika El camino del encuentro © 2001 by Jorge Bucay Prvo izdanje Editorial Sudamericana, S.A. i Editorial del Nuevo Extremo, S.A., Buenos Aires, 2001. Prevedeno prema izdanju Random House Mondadori, S.A., Barcelona 2002 Objavljeno prema sporazumu s UnderCover Literary Agents © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2014. © za prijevod Nikolina Židek i Fraktura, 2014.Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-578-9CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 882410 4
Héctoru, Ioschúi, Chrystianu, Juliji i Miguelu koji su me naučili o ljubavi koja donosi prijateljstvo5
6
uvod Sigurno postoji put i moguće je da je na mnogo načina osoban i jedinstven. Moguće je da postoji put koji je sigurno i na mnogo načina jednak za sve. Postoji jedan siguran put koji je na neki način moguć.Treba naći način te pronaći taj put i zaputiti se njime. Mogućeje da čovjeku valja samome krenuti i da će se iznenaditi kadana putu susretne sve koji sigurno idu u istom smjeru. Ne treba zaboraviti da je taj posljednji, samotni, osobni ikonačni put naš most prema drugima, jedina spona koja nasnužno povezuje s okolnim svijetom. Nazovite sudbinu kako želite: srećom, samoostvarenjem,uzdizanjem, prosvijećenošću, spoznajom, spokojem, ushitom,vrhuncem ili, jednostavno, krajem. Dođe vam na isto. Svi znamo da je naš najveći izazov uspješno ostvarenje sudbine. Sigurno ima onih koji se na putu izgube, pa zakasne, a zacijelo ima i onih koji nabasaju na prečac, pa postanu stručnivodiči ostalima. Neki od tih vodiča poučili su me da ima mnogo prilaznih 7
puteva, beskrajno mnogo mogućih pristupa, tisuću načinadolaska, na desetke smjerova koji nas vode prema pravom cilju.Tim putevima proći će svatko od nas. No postoje putevi koji su sastavnica svakog od mogućihputeva. To su putevi koji se ne mogu zaobići. To su putevi kojima se mora poći ako se želi ići dalje. To su putevi na kojima spoznajemo sve što je potrebno znatikako bismo stigli do posljednje dionice puta. Smatram da postoje četiri nezaobilazna puta: 1. put konačnog susreta sa samim sobom, koji nazivam putem samoovisnosti 2. put susreta s drugim, put ljubavi i putenosti, koji nazi- vam putem susreta 3. put gubitaka i žalosti, koji nazivam putem suza 4. put ispunjenosti i traženja smisla, koji nazivam putem srec´e.Na svom sam putu vodio računa o zabilješkama koje su drugiostavljali sa svojih putovanja i neko sam vrijeme posvetio izradikarte vlastitih prijeđenih puteva. Moje karte tih četiriju puteva pretvorile su se tijekom go-dina u planove puta koji su mi pomogli da se vratim na praviput kad god bih zalutao. Možda bi moje knjige mogle poslužiti onima koji, poputmene, povremeno izgube cilj iz vida, a možda i onima koji susposobni pronalaziti prečace. U svakom slučaju, karta nikad 8
ne preslikava određeno područje i prijeđeni se put mora iznovaucrtavati svaki put kad na temelju vlastitog iskustva utvrdimopogrešku kartografa. Samo ćemo tako doći do vrha. Kamo sreće da se ondje sretnemo! To će značiti da ste uspjeli stići. To će značiti da sam i ja u tome uspio. J. B. 9
10
alegorija kočije iiSpojeni u cjelinu, moja kočija, konji, kočijaš i ja (kako su menaučili da nazivam putnika) uz priličan smo trud prešli prvidio puta. Putem se mijenjala okolina: na trenutke suha i otužna,na trenutke cvjetna i ohrabrujuća; mijenjali su se klimatskiuvjeti i stupanj težine staze: povremeno blaga i ravna, a ondateška i strma, pa opet skliska i strma; napokon, mijenjalo se imoje stanje duha: ovdje vedar i optimističan, ondje tužan iumoran, tamo zlovoljan i ljut. Sada, na kraju ovog dijela puta, osjećam da su ustvari jedinevažne promjene bile ove potonje, unutarnje, kao da su vanjskeovisile o njima ili naprosto nisu ni postojale. Kad sam na trenutak zastao da promotrim tragove kojesam ostavio, osjećao sam se zadovoljan, ponosan; u dobru izlu, moje mi pobjede i moji porazi pripadaju. Znam da me čeka nova etapa, ali sam svjestan da bih mogaopustiti da me čeka dovijeka, a da se ne osjetim nimalo krivim.Ništa me ne obvezuje da nastavim put, ništa osim moje vlastiteželje da to učinim. Gledam naprijed. Staza mi se čini privlačna i primamljiva.Od početka vidim da je put pun beskrajnih boja i novih oblika, 11
koji bude moju znatiželju. Intuicija mi kaže da je sigurno i punopasnosti i poteškoća, ali to me ne koči jer znam da računamna sva svoja sredstva i da će ona biti dovoljna za suočavanje sasvakom opasnošću i svladavanje svake poteškoće. Osim togadefinitivno sam naučio da sam ranjiv, ali ne i krhak. Zadubljen u unutrašnji dijalog, gotovo da nisam ni primi-jetio da sam krenuo putem. Krotko uživam u krajoliku… a on, moglo bi se reći, uživau mojem hodu, sudeći po njegovoj odluci da sa svakim trenut-kom postaje sve ljepši. Odjednom, sa svoje lijeve strane, putem koji je paralelan smojim, primijetim sjenu koja se kreće iza grmlja. Obratim pozornost. Dalje, na čistini, ugledam drugu ko-čiju, koja svojim putem napreduje u istom smjeru kao i ja. Osupne me njezina ljepota: od tamnog drva, sa sjajnimbronč anim ukrasima, s veličanstvenim kotačima i mekoćomzakrivljenih, skladnih oblika… Shvatim da sam očaran. Zamolim kočijaša da ubrza kako bismo je sustigli. Konji sepropnu i dadu u kas. Sami, a da im to nitko nije rekao, vuku kočiju ulijevo kakobi smanjili razdaljinu. I susjednu kočiju vuku dva konja, a ima i kočijaša koji držiuzde. Njezini i moji konji spontano usklade kas, kao da su iziste ergele. Izgleda da su kočijaši pronašli dobar trenutak zaodmor jer su se obojica upravo smjestila na sjedalu i izgubljenapogleda opušteno drže uzde puštajući da nas put vodi. 12
Toliko sam oduševljen situacijom da tek nakon dugo vre-mena otkrijem da se i u drugoj kočiji vozi putnik. Nisam pomislio da nije ondje, samo ga nisam vidio. Sada ga otkrivam i gledam. Vidim da i on mene gleda. Na-smiješim mu se kako bih mu pokazao radost, a on mi veseloodmahne s prozora. Uzvratim pozdrav i odvažim se šapnuti mu sramežljivi“Zdravo.” Začudo, ili možda ne, čuo me i odgovara: “Zdravo. Ideš onamo?” “Da”, odgovorim sa (za mene) iznenađujućom radošću.“Hoćemo li zajedno?” “Naravno”, kaže mi, “pođimo.”Duboko dišem i zadovoljan sam. Na cijelom dosad prijeđenom putu nikad nisam našao su-putnika. Osjećam se sretnim, a da ne znam zašto i, što je najzani-mljivije, nisam posebno zainteresiran da to saznam. 13
14
Jorge Bucay rođen je 1949. u Buenos Airesu. U tom je gradustudirao i diplomirao medicinu te se specijalizirao za područjepsihičkih bolesti. Kao psihijatar i psihoterapeut isprva je radiou klinikama i ordinacijama, zatim je držao predavanja u knjiž-nicama, školama i kazalištima te je naposljetku stigao do radijai vlastitog programa na argentinskoj televiziji. Potom se posvetio svojoj drugoj aktivnosti, pisanju. Nje-gove knjige, prevedene na dvadeset četiri jezika, postale subestseleri u više od trideset zemalja. Trenutačno živi između Buenos Airesa i Málage. Otkad više ne radi kao terapeut, vrijeme provodi u dvjemanajomiljenijim aktivnostima: čitanju i pisanju. 275
276
Nikolina Židek rođena je 1976. u Zagrebu. Diplomirala ješpanjolski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fa-kultetu u Zagrebu. Magistrirala je konferencijsko prevođenje(jez ična kombinacija španjolski i engleski) na Pariškome katoličk om sveučilištu u Madridu te završila trogodišnji tečajkonf erencijskog prevođenja (jezična kombinacija španjolski iengleski) u Centru za obuku usmenih i pisanih prevoditeljau Buenos Airesu. Od 2004. do 2009. živjela je i radila u Ma-dridu, a od 2009. do 2013. u Buenos Airesu. Stalno je zapo-slena kao profesionalni diplomat u Ministarstvu vanjskih ieuropskih poslova RH. Među njezinim prijevodima ističu seLengua de ruiseñor, Panorama del cuento croata contemporáneo(“Panorama suvremene hrvatske priče”), prijevod priča četi-riju hrvatskih suvremenih autora (Maja Hrgović, DelimirRešicki, Roman Simić Bodrožić i Zoran Malkoč) za španjol-sko izdanje časopisa Relations Hrvatskog društva pisaca, Sietedramas croatas contemporáneos (španjolski prijevod sedamsuvremenih hrvatskih drama po izboru Darka Lukića), izdanu Buenos Airesu, Priče o kronopijima i famama: upute za pjeva- 277
nje i plakanje Julija Cortázara i Fidel Castro: moj život. Biografijau dva glasa Ignacija Ramoneta. Članica je Društva hrvatskihknjiževnih prevodilaca. 278
sadržajUvod (Uvod u seriju) 7Alegorija kočije ii 11I. Povijest 15 Važnost susreta u današnjem svijetu 17 Čovjek: samotnjačka priroda ili društveni život 23ii. Vertikalni susreti 53 O ljubavi 55 Intimnost: veliki izazov 87 Ljubav prema djeci 99 ljubav prema sebi 135iii. Horizontalni susreti 149 seks, posebni susret 151 ljubav u paru 217prijelaz (Epilog) 265o autoru 275o prevoditeljici 277 279
Nakladnik Fraktura, ZaprešićZa nakladnika Sibila SerdarevićGlavni urednik Seid SerdarevićUrednik Roman Simić BodrožićLektura i korektura Margareta MedjurečanGrafička urednica Maja GlušićDizajn i prijelom FrakturaNa naslovnici © Rebecca Campbell, Istok susreće Zapad, ulje na platnu,privatna zbirka, uz dopuštenje Jonathan Cooper Gallery /The Bridgeman Art LibraryFotografija autora osobna arhivaGodina izdanja 2014., srpanj (prvo izdanje)Tisak Denona, ZagrebISBN 978-953-266-578-9www.fraktura.hr [email protected]: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20 280
281
Jorge BucayPut samoovisnosti Samoovisnost, ljubav, bol i sreÊa Ëetiri su puta koja vode do potpunog ostvarenja svakoga ljudskog biÊa — Ëetiri staze koje svatko od nas mora proÊi sam, vlastitim ritmom. Put samoovisnosti, kojemu je posveÊena ova knjiga slavnoga argentinskog psihoterapeuta, prvi je zadani cilj, polazište bez kojega nema samoostvarenja. Bez obzira na to kako ga nazivali i pod kojim ga imenom nalazili, put samoovisnosti naš je najveÊi, moæda i jedini pravi izazov, a kao i toliko puta do sada, mudrost Jorgea Bucaya pomoÊi Êe nam da ga prihvatimo i proputujemo.ISBN 978-953-266-520IS-8BN, 199278s-t9r.5, 3tv2r6d6i5u7v8e-z9, 99,00 kn 282 9 789532 665789
Search
Read the Text Version
- 1 - 22
Pages: