Cijepljenje i orezivanje u voćnjaku

Cijepljenje i orezivanjeU VOĆNJAKU Adriano Del Fabro



Cijepljenje i orezivanje U VOĆNJAKU Adriano Del Fabro

Grafičko rješenje i urednička realizacija: Studio Editoriale \"L’Erta\" di P. Sirtori, Bobbio (PC)Uređenje i ažuriranje teksta izvornog izdanja: Enrica Boffelli, Guido SirtoriTekstovi i slike djelomično uzeti iz publikacija: A. Del Fabro, Il grande libro della potatura edegli innesti, Giunti 2001 i A. Del Fabro, Innesti e tecniche di riproduzione, Giunti 2001CrtežiSvi crteži pripadaju arhivu izdavača, osim sljedećih:Arhiv Giunti/© Mario Stoppele str. 18, 28, 30, 48, 78, 81, 85, 104, 105, 108, 109, 110, 114,116, 117, 120, 121, 123, 124;© Gabriele Pozzi str. 10, 11, 14, 21, 23, 29, 31, 39, 41, 42, 51, 53, 54, 55, 58, 67, 69, 70, 72,112, 119.FotografijeSve fotografije pripadaju arhivu izdavača, osim sljedećih:Corbis: © Jose Fusta Raga str. 91Getty Images: © Inga Spence str. 82;© Giovanna Rovere str. 23, 24;© Guido Sirtori str. 9, 10, 11, 20, 31, 37, 50, 103, 117, 121© Chris Jones/Photolibrary str. 43; Lamontange/GPL str. 16-17,© Philip Quirk/Photolibrary str. 74-75; © Mel Watson str. 19; Gerry Whitmont/GPL str. 87Conny Van Kasteel: © NouN str. 7, 125; Friedrich Strauss str. 4, 26, © Vilma Meunier str. 68;© Visions BV str. 94Prednje korice: © Guido SirtoriStražnje korice: John Glover/GAP Photos/Conny van Kasteel (dx); © Guido Sirtori (c);© Gabriele Pozzi (b)Naslov izvornika: Innesti e Potature nel Frutteto, Adriano Del FabroCopyright © 2009 by Giunti Editore S.p.A., Firenze-Milanowww.giunti.itISBN izvornog izdanja: 978-8844035341Nakladnik: 24sata d.o.o., Oreškovićeva 3D, ZagrebUrednik: George Alessandro LaidlawPrevoditeljica: Ira MartinovićLektor: Jakov LovrićGrafičko oblikovanje: Tihana BedenikovićTisak: Vjesnik d.d., Zagreb, ožujak, 2015.Copyright © za hrvatsko izdanje: 24sata d.o.o., 2015.Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije biti objavljen ili pretisnut bezprethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.ISBN: 978-953-323-242-3CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalnei sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000900904.

Adriano Del FabroCijepljenjei orezivanjeU VOĆNJAKU S talijanskoga prevela Ira Martinović Zagreb, 2015.



SadržajUzgoj voćaka.....................................................................................................................................6 Biljka i njezini dijelovi 6Orezivanje............................................................................................................................................Pravila za savršeno orezivanje.............................................................................................. 18 Osnovni tipovi orezivanja 18 • Oprema potrebna za orezivanje 20Obavljanje orezivanja............................................................................................................... 27 Razvoj biljke 27 • Razni zahvati 29Uzgojni oblici................................................................................................................................. 38 Prirodni oblici 38 • Umjetni oblici 38Orezivanje za uzgoj.................................................................................................................... 42Jabuka 42 • Kruška 48 • Šljiva 50 • Marelica 51 • Breskva 51 • Trešnja 52 • Agrumi 55 • Maslina 55 • Vinova loza 57 • Kivi 61• Badem 63 • Dunja 63 • Kesten 64 • Dud 64 • Kaki 64 • Orah 64 • Smokva 65 • Lješnjak 65 • Bobičasto voće 65Orezivanje za proizvodnju...................................................................................................... 68Jabuka 68 • Kruška 69 • Šljiva 69 • Marelica 69 • Breskva 70 • Trešnja 70 • Agrumi 70 • Maslina 70 • Vinova loza 72 • Kivi 73 • Badem 73Cijepljenje ili navrtanje..................................................................................................................Proces cijepljenja......................................................................................................................... 76 Zašto cijepiti? 77 • Uvjeti za uspješno cijepljenje 77 • Podudarnost podloge i plemke 78 • Vrijeme cijepljenja 80 • Međusoban utjecaj podloge i plemke 80Plemka.............................................................................................................................................. 83 Odabir plemke 83 • Rezanje plemke 84 • Očuvanje plemke 84Podloga............................................................................................................................................. 86 Za jabuku 88 • Za krušku 89 • Za šljivu 90 • Za marelicu 91 • Za breskvu 92 • Za trešnju 92 • Za agrume 93 • Za kivi 94 • Za kaki 94 • Za vinovu lozu 95Oprema i upute za cijepljenje................................................................................................ 97 Oprema 97 • Upute 99Osnovni tipovi cijepljenja......................................................................................................102 Cijepljenje sljubljivanjem (spajanjem) 102 • Cijepljenje s pomoću pupa (okulacija) 105 • Cijepljenje grančicom 110Kazalo..............................................................................................................................................126

6 CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKUUzgoj voćakaKakvo li samo zadovoljstvo pruža voće ubrano s biljke koju smo sami uzgojili!Za uzgoj zdravih i plodnih voćaka potrebno je mnogo znanja i stručnosti.U ovoj knjizi donosimo upute za cijepljenje i orezivanje voćaka potrebne zapostizanje dobrih rezultata.Uzgoj voćaka u vrtovima i voćnjacima tih uvjeta odrediti pravi trenutak za ore- tradicija je, kako zbog njihove ukra- zivanje: iskustvo, urođena intuicija i sklo-sne prirode, tako i za osobne potrebe u nost vrtlarstvu najbolji su učitelji.manjim količinama. Čak i uzgoj manjeg • Što se tiče cijepljenja, koje se naziva i na-broja voćaka zahtijeva poznavanje odre- vrtanje, potrebno je odmah razjasniti da jeđenih pravila i postupaka: od sadnje do svaka mladica voćke kupljena u rasadnikupojave prvih plodova, od godina najbo- cijepljena: za njihov uzgoj, dakle, nije po-lje proizvodnje do faze starenja stabla, trebno neko predznanje, čak i ako u posljed-samo dosljedna i sustavna briga o stablu nje vrijeme sve više uzgajivača uzgaja biljkeomogućava postizanje plodnosti i dobrih iz sjemena da bi kasnije moglo cijepljenjemrezultata. Uzgoj voća mora se obavljati stvoriti biljke kakve odgovaraju njihovimplanirano, koristeći tehnike koje uz spo- osobnim potrebama. Valja imati na umu dasobnost i vještinu stečenu u praksi podra- je teško pronaći cijepljene klonove (koji suzumijevaju i neke specifične spoznaje o prikladniji za potrebe trenutnog voćarstva),anatomiji i fiziologiji biljaka. stoga se ovaj priručnik, iako navodi sve vr- ste cijepljenja, pobliže bavi samo onima pri-TEMELJI kladnim za osobni uzgoj. Cijepljenje je bez sumnje zanimljiv i ugodan proces, ali neTemelj uzgoja voća u prvom je redu nepre- toliko težak koliko se smatra. Naš je savjet –stano promatranje ponašanja biljaka koje pokušajte, pa pokušajte još jednom, držiteuzgajamo, s ciljem pravovremenog obav- se pravih metoda i poštujte vremenske ro-ljanja određenih radnji, primjerice orezi- kove, a rezultati će doći sami od sebe.vanja ili cijepljenja, ovisno o klimatskimuvjetima i o razvojnoj fazi svake određene BILJKA I NJEZINI DIJELOVIvoćke. Uvijek valja imati na umu da se radio brizi za živi organizam, koji ima vlastiti Poznavanje osobina određenih dijelovaritam rasta, razvoja grana ili dozrijevanja biljke svakako je temeljno znanje svakogploda. Naravno, nije jednostavno unutar vrtlara.

CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU 7

8 CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKUKorijen utječe u svaku grančicu krošnje, dok ka- nalima floema teče biljni sok sastavljen odZadaća korijena je učvršćivanje biljke u tlu produkata fotosinteze koji nastaju u lišćui apsorpcija vode i hranjivih tvari prisutnih i baš kroz floem šire se u svaki dio biljke.u tlu, ili unesenih u tlo u obliku gnojiva, Duljina debla, ili trupa je osobina biljkebilo ono organsko ili mineralno. Razlikuje koju u prirodi određuju genetsko naslije-se primarno, sekundarno i tercijarno ko- đe vrste i mikroklimatski uvjeti u kojima serijenje. Iz tog se korijenja razvija drugo, biljka razvija. Kod uzgojenih biljaka na du-sve manje, na čijim se završecima nalaze ljinu trupa može se utjecati orezivanjem udlačice, kojima je primarna zadaća apsor- trenutku sadnje mladog stabla. Kod voća-pcija. U mladom korijenju raspoznaje se i ka se teži ekstremnom ograničavanju rastaglavni korijen, iz kojeg se granaju svi ostali trupa, ciljem lakše obrade tijekom uzgoja.dijelovi. Dijelovi stablaDeblo krošnjaOvo je dio stabla koji po-vezuje korijen i krošnju. trupIma funkciju potpornja,ali služi i za provođenje korijenhranjivih tvari. Vodorav-nim presijecanjem deblamogu se vidjeti njegovidijelovi, navedeni iznu-tra prema van: srčika, sta-ro drvo ili srž, mlado drvoili bjeljika, kambij, floem i kora.Kambij je tanki sloj konstantnoaktivnih stanica koje svake godi-ne, u proljeće, stvaraju prstena-sti sloj drvenog tkiva premaunutra, te jedan mnogo užisloj prema van, određuju-ći tako koliko će drvo po-rasti u opsegu. Brojanjemtih slojeva, godova, može-mo odrediti starost biljke.Kroz kanale unutar debla tečeksilemski sok, koji od korijenja

CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU 9Grane Štrljci i izbojci na grani jabuke.Grane su produžeci trupa koji rastu iz drv- RAZNI TIPOVI PUPOVAnih pupova. Svake godine se produljujui podebljavaju, stvarajući i same grane i • Cvjetni pupovi: oblog su oblika i kru-pupoljke. Grane koje sačinjavaju osnovu pni, iz njih se razvija samo cvijet.drva nazivaju se primarnim ili glavnim • Drvni pupovi: tanji i zašiljenog vrha, izgranama i izrastaju izravno iz trupa; iz njih se razvijaju listovi i mladice koje ka-njih se razvijaju sekundarne ili sporedne snije izrastu u grane.grane, a iz njih tercijarne grane, na kojima • Mješoviti pupovi: iz njih se razvijajuraste plod. Kod iznimno razgranatih mla- cvjetovi, listovi i mladice u isto vrijeme.dih stabala moguće je pronaći pupoljke i • Uspavani pupovi: pojavljuju se u pro-na granama izraslim u istoj godini. Svaka ljeće i ljeto, miruju tijekom zimskog peri-grana ima vršni pup i bočne pupoljke, koji oda, a razvijaju se idućeg proljeća. Ovojmogu prolistati, ili ostati u fazi mirovanja i kategoriji pripada većina pupova i zbogpo nekoliko godina. Pupoljci se u pravilu toga ih se naziva i ‘običnim’ pupovima.nalaze u blizini nodova i pazušaca lišća. • Mirujući pupovi: u slučaju da biljka pre-Ovisno o vrsti pupova koje nose, grane trpi štetu, ovi pupovi izlaze iz razdobljase nazivaju rodnima (ako iz njih izbijaju mirovanja i počinju stvarati izdanke.cvjetni pupoljci), drvnima (ako iz njih iz- Bočni pupovi: razvijaju se iste godinebijaju drvni pupovi), ili mješovitima (ako kad su i nastali.nose oba tipa pupova). Mješovite grane • Adventivni pupovi: nepravilno raspo-se osim po prisutnosti i cvjetnih i drvnih ređeni po granama, a ne uobičajenim ras-pupova prepoznaju i po priličnoj duljini poredom kojeg inače slijedi svaka bota-koju mogu doseći tijekom faze vegeta- nička vrsta. Prisutni su na svim granama.cije: nakon opadanja lišća ta je njihovaosobina najuočljivija. Znati raspoznati ti-pove grana osnovna je vještina potrebnaza izbjegavanje kardinalnih grešaka tije-kom orezivanja. Breskva, naprimjer, stvarapretežno mješovite grane: ako ih znamoprepoznati, moći ćemo obaviti orezivanjekako je potrebno.Zatim su tu i druge, kraće grane, koje segranaju iz primarnih ili sekundarnih granai nazivaju prema funkciji koju obavljaju iprema tipu rasta kojeg predstavljaju.

10 CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKUsvibanjska kitica grana trešnje • Jednogodišnje grančice. Ovaj tip grane sa svibanjskim nalazimo kod koštunjičavog i jezgriča- kiticama i vog voća, stara je godinu dana i dugačka drvnim svega desetak centimetara. Kod jezgriča- pupovima vog voća duž cijele ovakve grane nalaze se samo drvni pupovi, a na vrhu ovakve2 rodna grane nalazi se krupan mješoviti pup.pupa Kod koštunjičavog voća čitavom dužinom ovakve grane nalaze se cvjetni pupovi, aVrste pupova obitelji Drupaceae, na vrhu drvni pup. Voćke koje stvaraju naj-kojoj između ostaloga pripadaju veći broj ovakvih grana su marelica, šljiva ibreskva, marelica i trešnja. mnogo vrsta krušaka. • Izbojci. Grančica dugačka 2-3 cm na čijem se vrhu nalazi mješoviti pup, po- djednako prisutna kod jezgričavog i koštunjičavog voća. Postoje različiti ti- povi izbojaka: cvjetni, trnasti i lisni. Kod koštunjičavog voća od treće godine sta- rosti cvjetni izbojak postaje produktivan, stvarajući krunu cvjetnih pupova, koja se naziva svibanjska kitica, jasno vidljivih u proljeće, posebno na trešnjama, ali i na marelicama, šljivama, te nešto rjeđe na breskvama. Izbojke se ne smije odrezati prilikom rezidbe, jer su važni za stvaranje ploda. Izbojci rastu nekoliko milimetara godišnje, no mogu davati plod i do 20-30 godina. • Štrljak. Karakterističan je za jezgričasto voće i nalikuje na izbojak, iz kojeg i izrasta. Završava jednim jedinim pupom, okruže- nim lišćem. I sam stvara pupove od druge godine, a s vremenom se pretvara u plod- njak.Svibanjska kitica na marelici.

CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU 11 Rodni pupoljci, ponajprije štrljci, na grani kruške. • Plodnjak je zadebljanje izbojka karakte- ristično za jezgričavo voće. Radi se o gran- čici dugačkoj nekoliko centimetara i staroj oko tri godine, iz koje izrastaju izbojci i pupoljci izbojaka. Lako ju je prepoznati po okruglastom obliku, te po obliku u kojeg izrasta unutar nekoliko godina, zvanom pileća noga. • Izdanak. Grana koja izrasta iz pupa na korijenu, ili pri dnu trupa. Razvoj izdanaka jednogodišnja drvna primjer grane grančica grana sa cvjetnim štrljkom (a)drvni pup i drvnim izbojkom (b) vršni pup (a) štrljak izbojak cvjetni plodnjaka štrljci nakupina izbojaka i plodnjaka (b) (“pileća noga”) primjerTipovi pupova obitelji rodnePomaceae (kruška, jabuka). grane s drvnom granom

12 CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU Izbojci (A) biljci kradu hranjive tvari, a bočni pupoljci (B) mijenjaju oblik krošnje i stvaraju sjenu unutar krošnje. Zbog toga je i jedne i druge potrebno odstraniti.stvara grmoliku krošnju pri dnu trupa koja biljkama koje rastu na iznimno bogatomnarušava ravnotežu biljke; nema nikakvu tlu. Bočni pupoljci, ako ih se pravilno savi-produktivnu ulogu i mora biti odrezan. je, mogu se uklopiti u prorijeđenu krošnjuBiljke koje najčešće stvaraju ovakve iz- i popuniti je.danke su smokva, dunja, lješnjak i neke ja-buke. U nekim slučajevima izdanci mogu LISTOVIposlužiti za razmnožavanje. Sastoje se od peteljke i plojke: peteljka slu-• Bočni pupoljak. Snažna grana, najčešće ži povezivanju lista s granom, dok je plojkas korom, koja izrasta iz adventivnog pu- plosnata površina prošarana žilicama. Napoljka na trupu ili grani. Raste vrlo brzo i plojci se razlikuju gornja površina koja jeuvijek izrazito okomito uvis. Iz biljke crpi presvučena sjajnim slojem, te donja povr-mnogo energije i stoga najčešće, osim u šina, prožeta porama nevidljivim golomiznimnim slučajevima, treba biti odstra- oku, koje imaju funkciju regulacije proto-njen tijekom vegetativne faze. Najčešće ka plinova iz okoline ovisno o klimatskimse stvara na vrlo snažnim biljkama, ili na uvjetima i potrebama biljke. U svim stani- cama lista i u svim zelenim dijelovima biljke

CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU 13prisutan je klorofil, osnovna supstanca po- ženske spolne organe i nazivamo ih jed-trebna za proces fotosinteze. Procesom nospolnima. Postoje i vrste biljaka, koje sefotosinteze list apsorbira ugljik, prisutan u nazivaju dvodomne, kod kojih su spolniatmosferi u obliku ugljikovog dioksida, te organi dvaju spolova smješteni na različi-spaja s kisikom i vodikom iz vode prisutne u tim vrstama, kao što je kivi.biljnom soku. Zahvaljujući sunčevoj energiji Kad se cvijet sastoji od čaške, vjenčića,koju klorofil pretvara u kemijsku dolazi do prašnika i tučka, nazivamo ga komplet-stvaranja organskih spojeva koji se zajed- nim. Cvijet najčešće stoji na cvjetištu, aničkim imenom nazivaju floemski sok, te ako cvjetišta nema, takav cvijet nazivamokoji se šire biljom kroz žilice i hrane je, po- ga sesilnim ili sjedećim. Ako je cvijet osa-tičući na rast biljno tkivo i nakupljajući se u mljen, nazivamo ga samostalnim, a akozalihama u organima kao što su plod, sjeme raste skupno, nazivamo ga cvatom.itd. Nusproizvod fotosinteze je kisik. PlodCvijet Plod nastaje iz plodnice (zadebljali do-Cvijet je organ zahvaljujući kojemu se bilj- nji dio tučka) nakon što je ona oplođenaka razmnožava i rezultat je razvoja speci- peludnim zrnima (muške plodne stanice)jaliziranog pupa. Kada cvijet posjeduje i sadrži sjeme, dakle produkt transforma-i muške (prašnik) i ženske (tučak) spolne cije jajne stanice (ženske plodne stanice).organe nazivamo ga hermafroditskim Plod može biti mesnat ili suh: prvi je okru-cvijetom. Druge biljke, primjerice orah žen slatkim i sočnim mesom presvuče-ili lješnjak, nose ili samo muške, ili samo nom kožicom, a drugi je drvenast i tvrd.Dijelovi cvijeta. njuškapelud prašnica vrat prašnička nittučak plodnica krunski listić (latica) korola lapcvatna stapka čaška

14 CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKUKORISNI IZRAZIOrezivanje ili rezidba opisuje se odre-đenim terminima, koje je dobro pozna-vati. Donosimo mali rječnik termina ve-zanih za orezivanje.• Podudarnost: prikladnost određene pod-loge za spajanje s određenim plemkama.Ako podloga i plemka nisu prikladne za ci-jepljenje, govorimo o nepodudarnosti.• Vrh: označava vrh stabljike. Vršni pupoljakje pupoljak koji se nalazi na vrhu stabljike,a vršni izdanak onaj koji se nalazi iznad svihostalih grančica.• Biont: općeniti izraz za dijelove biljke kojise koriste pri cijepljenju.• Kalusirana ozljeda: masa koja nastaje Palmeta sa tri reda.od tkiva ožiljka koji se stvara na mjestu ci-jepljenja biljke ili na povr- ili vrh koji se razvija brže odšini rane. bočnih pupoljaka i sprječa-• Klon: sinonim za vari- va njihov rast.jetete dobivene iz jedne • Formacija: označava na-uzgojene vrste; klonovi metnut željeni oblik koji da-imaju zajedničke mor- jemo biljci da bismo usmje-fološke, biološke i agro- rili njezin rast.nomske osobine jer pri- • Sjemenjak: plemka kojapadaju istoj vrsti. se razvija iz sjemena dobi-• Nepodudarnost: nepri- venog iz uzgojene biljkekladnost određene plemke jednake vrste ili varijetetaza cijepljenje na određenu vrste kao što je podloga.podlogu koja se očituje kaonedostatak spoja između • Provodnica: okomita ostkiva dvaju dijelova u kon- koja predstavlja razvoj sta-taktu u točki cijepljenja. bla. Kod spljoštenih stabala• Apikalna ili vršna do- sprječava se okomiti razvoj,minacija: vršni pupoljak Cijepljenje s međupodlogom. a potiče razvoj bočnih grana.

CIJEPLJENJE I OREZIVANJE U VOĆNJAKU 15• Kosturne grane: potporna struktura biljke pupoljaka i izdanaka tijekom početne faze razvoja.ili grma, koju sačinjavaju primarne grane. • Rascjepljivanje: Razdvajanje na mjestu cijepljenja, bilo zbog nepodudarnosti, bilo• Nekompatibilnost: nesposobnost cijep- zbog izvanjskih čimbenika (vjetar, ptice). • Divlji sjemenjak: Podloga koja potječeljenja određene plemke na određenu pod- od divlje ili podivljale biljke. • Štit: Dio drva neke grane koja se zajednologu. s pupoljkom uklanja da bi plemka bila što prikladnija za cijepljenje.• Međupodloga: dio biljke koji se koristi da • Batrljak: Kratki dio podloge odrezan tik iznad mjesta cijepljenja. U početku možebi se predvladala nepodudarnost između služiti za zaštitu plemke. • Pršljen: Čvor iz kojeg se izdvajaju tri ilidvije druge biljke. Međupodloga je podu- više izdanka, cvijeta ili pupoljka.darna i sa plemkom i s podlogom, pa služi Kalusirana ozljeda.da bi zapečatila mjesto cijepljenja.• Vegetativno razmnožavanje: nespolnorazmnožavanje biljaka putem odvajanjajednog dijela biljke iz kojeg zatim nastajenova biljka (cijep, mladica, izdanak, izbojak).• Mutacija pupoljaka: modifikacija morfo-loških i fizioloških osobina koje se opažajuna grani nastaloj iz mutiranog pupoljka, zarazliku od drugih grana iste biljke. Mutacijemogu nastati spontano, ili ih može pota-knuti uzgajivač.• Nematodi: crvoliki paraziti nevidljivi go-lom oku. Mogu uništiti korijen. Postojepodloge koje su otporne na ove parazite. • Nasuprotnici: Dva izdanka, dva pu- poljka, ili dva lista koji rastu na istoj visini, jedan nasuprot drugome na dvije strane jedne grane ili trupa. • Polarnost: Smjer okomitog rasta biljke. • Mjesto spoja: Točka u ko- joj se dodiruju plemka i podloga, gdje sra- staju. • Čišćenje:Bionti Odstranjiva- nje suvišnih

Uzgoj voćaka u vrtovima i voćnjacima tradicija je,kako zbog njihove ukrasne prirode, tako i za osobne potrebe u manjim količinama.Ovaj prekrasno ilustrirani priručnik sadrži niz savjeta i uputa o tehnikama te alatima potrebnima zacijepljenje i orezivanje voćaka. Uz detaljne fotografijei ilustracije, naučite najbolji način kako pomoći vašim biljkama da rastu snažnijima i zdravijima, kako ih razmnožavati i čuvati od raznih bolesti. 39,90 KN • 5,20 EUR • 10,20 KM