Lov na srnjaka

Biblioteka Lov



Lovačka praksa Gert G. von Harling srnjakLOV NA SRNEĆU DIVLJAČ METODE I TEHNIKA, PRAVILAN STAV, SIGURAN USPJEH

Naslov izvornika:BLV JAGDPRAXIS :DIE BLATTJAGD©BLV Verlagsgesellschaft mbH,München/GERMANY 2003© Za Hrvatsku- Stanek d.o.o. ,Varaždin 2008 Tel. : 042/207-215 Fax. : 042/ 641- 215 E-mail : [email protected] Za nakladnika : Josip Stanek Izvori fotografija: Urednik : Marijan Lekić Arndt, Hg.: 49 Stručni redaktor : Željko Marman Danegger, M.: 71, 95*, 104 Prijevod : Kristina Mikac Hoff, F.: 13 M. li., Lektura : Diana Greblički-Miculinić Hopf, D.: 26/27 Priprema za tisak : Stanek d.o.o. Krüger, U.: 14/15 Tisak: Tiskara Varteks, Varaždin Marek, E.: 2/3, 11, 13 o., 13 u., 28, 29 (2), ISBN: 978- 953-6926-58-9 36/37*, 38, 40, 41, 55, 61, 63, 65, 72, 78, 85, 87, 90* (3), 91 (3), 115, 124/125Sva prava pridržana. Nijedan dio ove Meyers, St.: 77knjige ne smije se reproducirati ili pre- Rahn, J.: 79*nositi ni u kojem obliku ili sredstvima , Rolfes, W.: 30elektronskim i mehaničkim, uključujući Thiermeyer, C.: 40fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav Trippler-Berning, Fr.: 35sustav spremanja informacija, bez Winsmann-Steins, B.: 9, 13 o., 13 M. re.,dozvole izdavača. 17, 19*, 20, 21*, 23, 31, 33, 42/43 (3), 45, 48, 53, 54 57, 59, 66, 67, 68/69* (3),CIP zapis dostupan u računalnom kata- 73, 75, 81, 84, 86, 92/93, 97, 98*, 99*,logu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u 102, 108/109, 113, 119, 120/121, 123Zagrebu pod brojem 664774 * Također i u sadržaju

SADRŽAJOpćenito o lovu za vrijemeparenja..8Bitni čimbenici poznavanjabiologije srneće divljači zavrijeme parenja 11Srneća divljač prije parenja 11Vrijeme parenja i okota 12Omjer spolova 24Ponašanje „dvizice“ (1-2 godišnja srna) i srne 34Srnjaci s teritorijem i bez teritorija 39Utjecaj vremenskih prilika na parenje 46Glasanje srneće divljači 54Zemljopisne osobitosti 60 5

SADRŽAJ Priprema za lov u vrijeme parenja 63 Svibanjske ophodnje u lovištu 63 Odabir i priprema mjesta za lov vabljenjem 64 Odjeća i oprema 81 Puška i dalekozor 83 Sa psom ili bez psa? 86 Odabir vabilice i vježbanje 906

SADRŽAJPostaje ozbiljno 95Znakovi koji pokazuju početakparenja 95Ispravno ponašanje s mjesta nakojemu vabimo 96Uporaba vabilice 100Mamljenje i plašenje umjestovabljenja 105Najčešće početničke pogreške 7106Sve je drukčije za vrijemeparenja srneće divljači 107Vabljenje u dvoje 114Upotreba vabilice izvan sezoneparenja 118Sažetak najvažnijih savjeta ipravila 122

Općenito o lovu za vrijeme parenja U svojoj lovačkoj karijeri brojim više od 400 ulovljenih srnjaka. Polovica tog broja sigurno je ulovljena za vrijeme njihova parenja, između 20. lipnja i 10. kolovoza. To je jednostavno doba godine kad sve vrvi od divljači. Ipak, za većinu je lovaca teže i mukotrpnije vabiti staroga, iskusnog srnjaka, ali ujedno zanimljivije i uzbudljivije negoli loviti čekanjem. Valja se staviti u poziciju divljači, promatrati okoliš njihovim očima i doživljavati stvari iz njihove perspektive. Zbog toga mi je od mladosti svake godine iznova poseban doživljaj lov vabljenjem na srneću divljač. Sjećam se još vremena kada su se žitarice kosile kosom te su se od njih priređivale lijepo oblikovane gomile snopova, koje su pružale idealno skrovište, dobar zaklon i time olakšavale šuljanje strništem k divljači da bismo je promatrali. Nažalost, danas to ne možemo doživjeti, osim u nekim istočnim zemljama ili ih vidjeti na starim pejsažnim slikama. Slika se izmijenila: sada na obrađenim poljima u to vrijeme kombajn standardno izbacuje nezgrapne snopove sijena, koji jedva omogućuju zaklon – osim ako se ne radi o velikim okruglim balama, koje zasi- gurno nemaju romantičnu čar prijašnjih snopova, ali ipak pružaju dobro skrovište. U mnogim su lovištima visoke i prikrivene (zatvorene) čeke s vre- menom i neprimjetno zamijenjene otvorenim, dok su industrijski izrađene vabilice potisnule upotrebu vabila načinjenih od lista bukve ili jorgovana. Ali ostala je draž i fascinantnost lova u vrijeme parenja – i svatko u tome može biti uspješan upotrijebi li pravilne tonove u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Vozio sam se biciklom pješčanom stazom uz rub jelove šume i opazio nadraženog srnjaka na oko 150 metara. Odmah sam sišao s bicikla, položio ga tiho na tlo, došuljao se do sljedeće jele i daleko- zorom ga promatrao. Za to se vrijeme stražnji kotač bicikla okretao8 i škripao u pravilnim razmacima. Iako ti tonovi ni najmanje ne nali-

OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJAkuju pijukanju srne, ipak se prevaren srnjak približio. Vjerojatno steza takve i slične slučajeve čuli, ali su oni doista rijetki.Postoje srnjaci „veseli skakači“ (vidi poglavlje „Uporaba vabilice“),ali jednako tako i oni koje ni najzamamnijim pijukanjem ne možemonamamiti.Autor i njegova 9kuja münsterländer(lovačka pasmina izokolice Münstera)u lovu.

OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJA Ako to izuzmemo, ne postoji gotovo ni jedna vrsta lova koja iziskuje toliko vježbe i iskustva, potrebe za uživljavanjem, a uz to i golemo strpljenje lovca. Za takav način lova lovac, u doslovnom smislu riječi, mora posjedovati svih pet čula zajedno kako bi se suprotstavio sumnjičavoj i opreznoj divljači. Do sada su podijeljena mišljenja o lovu na divljač u vrijeme njihova parenja. U nekim zemljama Europe koje imaju dugu tradiciju lova čak je i zabranjen zbog etičkih razloga, dok u nekim drugim zemlja- ma doživljava svoj vrhunac. Fridrich von Gagern, uzor mnogih lovačkih naraštaja, nije pristalica tog načina lova, dapače, protivi mu se; kao i poznati lovac i autor o lovstvu Paul Graf von Palffy, koji u svojoj knjizi „Uvijek izazovno lovište“ o lovu na srnjaka u vrijeme parenja piše: „Ja nisam prijatelj takve vrste lova. Pozivanjem jelena nadmudrujemo njegovu ljubo- moru, a ne izravni spolni nagon; naime, činimo, po mojem mišljenju, ‘pogrešku ljepote’.“ Doista, lovac se koristi prirodnim i tehničkim pomagalima kako bi namamio divljač, razdražio je i time stekao prednost i utjecaj na nju. Nema sumnje, svojim instrumentima –vabilom, koristi se dodatnim prednostima koje mu samim šuljanjem i čekanjem ne stoje na ras- polaganju. Kako se za ova dva posljednja načina lova može reći da ovise o slučaju, lovačkoj sreći ili instinktu, da bi se lovac sučelio s divljači, na raspolaganju mu stoji pomoćno, dodatno sredstvo, koje isključuje slučaj, ali zato iziskuje visoko znanje i još više iskustva. Srneća se divljač prilagodila ljudima i ljudskoj kulturi tako da je gotovo nemoguće susresti srnjaka izvan sezone parenja te lovcu preostaje jedina realna šansa u uporabi vabilice. Kako je lov vabi- lom posebna umjetnost, koju je moguće naučiti, ova će vam knjiga pomoći, dati poticaja te rastumačiti kako biste tu umjetnost mogli praktično iskoristiti. Gert G. Von Harling10 10

Bitni čimbenici poznavanjabiologije srneće divljači za vrijemeparenjaSrneća divljač prije parenjaPonuda ispaše i obraslost staništa glavni su čimbenici zdravog raz-voja srneće divljači. Poznato je da sinkronizirano parenje (istodobno)ovisi o kondicijskoj formi srne. Što je jača i zdravija, to se boljeodvija, kao i kod većine divljači, sinkronizirana ovulacija (ovulacija– izbacivanje zrelog jajašca iz jajnika).Uglavnom, zdravstveno stanje i razvoj, odnosno jake srne koje suNa parenje će negativno utjecati nedostatak zrelih srnjaka u lovištu 11

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA prekinule svoju vezu s potomstvom i prestale dojiti bit će ranije spremnije na parenje od onih koje se brinu za dva ili više laneta. Iznimka je da se srna tjera ranije od «dvizice» (jednogodišnja srna). Bitna je i starosna dob srnjaka. Stari se srnjaci gotovo uvijek pojav- ljuju prvi u tjeranju srna, neovisno ima li ih više ili manje u lovištu. Oni se čak ne trebaju ni previše truditi, dok je mladim srnjacima potrebno mnogo vremena. Ako u lovištu nedostaje zrelih mužjaka, na red dolaze mladi, uključujući i jednogodišnjake. To se može negativno odraziti jer u prvoj godini života još nisu sasvim odrasli, pa ih parenje preopterećuje. Energija koju tijelo treba za razvoj time je prerano potrošena. Posljedica toga njihov je usporeni razvoj. U drugoj su godini života, u odnosu na svoje vršnjake koji nisu sudjelovali u parenju, tjelesno u vidljivu nazatku. Vrijeme parenja i okota Početak i intenzitet parenja, kao i kod većine kopitara, uvjetuje žensko grlo koje se počinje približavati srnjaku koji je zaposjeo i obilježio svoj teritorij. Kod srneće divljači središnji je termin parenja otprilike 67 dana nakon okota. Kako je početak parenja neprimjetan, susret s naoko izgubljenim lanetom često će nas dovesti do takozvanih krugova ili dokaza ljuba- vne igre. Oni nastaju tako da srnjak prati srnu koja se tjera, prvo u većim, a zatim u sve manjim ili užim krugovima. Ti „krugovi“ mogu biti promjera od četiri do šest metara i sačinjavati širinu od pola metara, čime nastaje izgaženi puteljak. Posebno su uočljivi krugovi u žitnim poljima i visokoj travi. To je znak posljed- njeg rituala nagonskog tjeranja pred samim činom parenja, u kojem se srna, koju slijedi srnjak, nalazi. Često se ti «ljubavni krugovi»,12 ostrugani ili u obliku elipse, odvijaju oko nekog velikoga kamena,

VRIJEME PARENJA I OKOTA Gore: «Ljubavni krugovi» nastaju neprekidnim tjeranjem u krug. (sredina i dolje). 13

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA Približno 67 dana nakon okota srna se ponovno tjera.14

VRIJEME PARENJA I OKOTA 15

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA panja ili grmlja. U starijoj literaturi stoji da se srneća divljač tjera u studenome budući da fenomen (embriotenija) mirovanja zametka tijekom graviditeta još nije bio poznat. Već početkom 19. stoljeća G. L. Hartig i Dietrich aus dem Winkl tvrdili su kako se „pravo parenje srneće divljači“ odvija u studenom i prosincu. To takozvano jesensko parenje, koje sam i ja promatrao, rijetko je, pa je stoga za lovačku praksu bez nekog osobitog značenja. Danas nam je poznato da oplođena srna nosi 290 dana (uključujući četiri i pol mjeseca stanje mirovanja zametka), dok se u preostalih pet mjeseci razvija zametak. Tako je moguće da se okot dogodi u povoljnijem razdoblju u svibnju ili lipnju. Pri neprekidnom razvoju embrija vjerojatno bi se olanilo u vrijeme nepovoljno za preživljavanje. Za to se pobrinula sama priroda (kao i kod jazavca, kune, medvjeda i tuljana), putem biološkog regulacijskog mehanizma, da oplođena jajna stanica miruje u maternici do sredine prosinca (za slučaj oplod- nje u vrijeme jesenjeg ili ranog zimskog parenja ne dolazi do prekida razvoja zametka). Ali iznimke potvrđuju pravila. Tako sam već u lipnju vidio nadraženog srnjaka i odstrijelio ga. To se odvijalo ovako. Vozeći se autocestom, nisam vjerovao svojim očima. Nedaleko od ceste, na svježe pokošenoj livadi, na prvi dan ljeta, dakle 21. lipnja, ugledah nadraženog srnjaka usredotočenog na «dvizicu», jednogodišnju srnu, koja se tjerala. Nakon nekoliko sati želio sam biti na mjestu događaja da bih se uvjerio u ono što sam vidio. Cijeli je dan bilo vruće pa stoga u ranovečernjim satima još nije zahladilo. U to doba godine nije uobičajeno doživjeti tjeranje srna jer se u ovo vrijeme divljač lijeno izležava negdje u sjeni i time pri- kuplja snagu za predstojeće parenje koje počinje sredinom/krajem lipnja.16 Tri pahuljasta pera goluba grivnjaša vise iznad moje glave na jednoj

VRIJEME PARENJA I OKOTAPoneke se srne tjeraju u lipnjugrani. Uzimam ih i puštam da padaju s visine kako bih utvrdio smjervjetra. Da, vjetar je povoljan, lagano perje lebdi pokraj mene.Krenuvši gustom šumom, ugledao sam polje, napustio puteljak i 17smjestio se pokraj tek propupale bukve. Tada sam uzeo dalekozori lovačko oružje te sam otprilike nakon desetak minuta pijukanjalistom bukve (petim ili šestim tonom) uspio namamiti srnu, napolaobasjanu suncem, ali još uvijek zaštićenu grmljem, na četrdesetak

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA koraka udaljenosti. Tijekom ispuštanja lista bukve na zemlju, nepo- kretan sam je promatrao. Učinilo mi se kao cijela vječnost do njezina ponovnog pokreta. Uskoro sam je trebao naciljati, kad se odjednom bučno pojavila još jedna srna. Pokušao sam ih navabiti, ali obje su pobjegle. Još uvijek mi je zagonetno čega su se uplašile jer sam sigu- ran da se nisam otkrio. Ubrzano sam počeo pripremati skrovište, otklanjao sam osušeno lišće i grane kako me svojim zvukovima ne bi odavalo te sam se prislonio na stablo. Namjerno, tijekom te akcije, nisam bio tih jer „prirodni“ zvukovi, koje divljač izvodi svojim kratkim i jakim stupanjem po šumskom tlu, micanjem grana i šumom lišća, ujedno čine ostalu divljač radoz- nalom. I već drozd cikelj neopterećeno pjevuši svoje melodije na susjednom drvu. Moje aktivnosti očito nisu ometale šumski život. Nakon otprilike pet minuta čekanja ponovno vabim, tiho i mirno. Jedan kos upozorava. Ubrzo zatim crvendać dolazi iz smjera odakle su pobjegle srne. Divljač je u dolasku. I ponovno se vide crven- kasto-smeđe iskre između debla duboke šume. Jedna mi se srna žurno približava, nakratko nestaje iza zelenila, pa ponovno prepoz- najem dio crvenoga krzna, i napokon sam uspio namamiti jednog starijeg srnjaka. Nanovo uzimam oružje i pažljivo pokušavam ciljati. Divljač pono- vno odskakuje, no tragovi ostaju kao dokaz smjera u kojem je pob- jegla. Primjećujem da se srna lagano udaljava pa opet dohvatih list bukve. Tiho i nježno vabim, srnjak se okreće, čujem njegovo dahtanje i odjednom se stvori dvadeset koraka preda mnom. Prije negoli je mogao uočiti svoju pogrešku, izbacujem metak i već stojim pred svojim prvim (i dosad jedinim) ulovljenim srnjakom u mjesecu lip- nju. Najkasniji termin u kojem sam lovio vabljenjem je, kako je zabilježeno u mom lovačkom dnevniku, 26. kolovoza kada sam18 u lovištu Lüneburger Heide odstrijelio jednog šestogodišnjeg ili

VRIJEME PARENJA I OKOTAsedmogodišnjeg jakog «šesterca».Dolaskom sezone parenja srnjaci postaju nemirniji iz dana u dan. Dotada plahi, skriveni u dubokim i gustim šumama, od sada će se viđatii danju. Njihovo uzbuđenje otkrivaju i međusobne žestoke borbekoje vode za prevlast ili za obranu svog područja te za naklonost štovećeg broja srna.Druga polovica srpnja doba je kada se većina srna počinje tjerati.Ženkine žlijezde, koje vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja,“ Borba srnjaka“ u vrijeme parenja. 19

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA Parenju prethodi «ljubavna igra» tjeranja srnjak nanjuši i dovedu ga do nje, poput psa, orijentirajući se prema mirisu. Više sam puta promatrao kako srnjak uzbuđeno slijedi trag koji ona izlučuje. Tjeranje, koje izgleda kao da srnjak progoni srnu, a ona bježi, samo je dio «ljubavne igre», koja s prekidima traje tri – četiri dana. Srnjak je uz nju sve dok ju ne oplodi. Ako u to vrijeme lovac vabljenjem pokuša namamiti srnjaka, on se neće odazvati, već najčešće dolazi mlad neiskusan srnjak. Nepogodno za parenje hladno je i svježe vri- jeme, što se «uočava» u popuštanju nagona srne, a i srnjak prestaje slijediti njezin miris. Vjerojatno zato što se mirisi zbog hladnoće ne mogu osjetiti na takvim udaljenostima. Do početka kolovoza većina je srna oplođena, dok su srnjaci još uvi- jek u raspoloženju parenja i lunjaju u potrazi za njom. Tada možemo20 susresti srnjake koji se udaljavaju dva kilometara jedan od drugoga.