Upoznaj prirodne ljepote Hrvatske

Roberta Šimunićzeleni vodič za djecu

Roberta Šimunić: Lektura:Upoznaj prirodne ljepote Hrvatske, zeleni vodič za djecu Rosanda TometićIdejna autorica: Korektura:Kata Ivanković Marić Senka GalenićUrednica: Grafičko oblikovanje:Vesna Stričević Kata Ivanković Marić (Naklada Nika) Manuela Vladić-MaštrukoCopyright © Foma, 2015. Tisak:Izdavač: Kerschoffset Zagreb d.o.o.FOMA Studio za nakladništvo, trgovinu i uslugeCreska 18, 10110 ZAGREB ISBN 978-953-6878-27-7Dizajn naslovne stranice: CIP zapis dostupan u računalnome kataloguGordana Ivković Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 897460.Ilustracije:Gordana Ivković www.foma.hrPopis fotografija po autorima i stranicama:Mario Romulić & Dražen Stojčić • www.romulic.com • str.: 8, 18, 21, 22, 24, 25, 27G, 32, 33L, 34, 38, 40GD, 49D.Vladimir Šimunić • www.simunicphoto.com • str.: 4D, 5LG, 9D, 13DG, 31L, 31DO, 36G, 39, 45.Igor Vresk • www.didot.hr • str. 3, 4L, 5GD, 9L, 11, 12DO, 13D, 14, 15, 17DO, 19, 20, 23, 23L, 26D, 27D, 28, 29, 39D,41L, 42L, 43, 44, 46, 47, 48, 51, 52.www.123rf.com • str. 4G, 10DO, 12D, 23G, 30, 36L, 39DO, 45, 49L.Mirjana Hudoletnjak • str. 5D, 13L, 39, 40DOL, 41DDO, 42D.vlč. Željko Zuanović • www.tritonovo-blago.com • str. 31 GD.Butković Silvija • str. 33.Tomić Nikolina • str. 38.Balaško Branko • str 41.Legenda: L - lijevo • D - desno • G - gore • DO - dolje

SadržajUvod .................................................................................................................................... 4Pravila ponašanja u prirodi ................................................................................. 6Nacionalni parkovi ..................................................................................................... 7 Plitvička jezera ....................................................................................................... 8 Risnjak ........................................................................................................................ 11 Sjeverni Velebit .................................................................................................... 12 Paklenica ................................................................................................................. 18 Krka ........................................................................................................................... 21 Brijuni .................................................................................................................. 24 Kornati ................................................................................................................... 27 Mljet ......................................................................................................................... 32Parkovi prirode ....................................................................................................... 35 Kopački rit ........................................................................................................... 36 Papuk ..................................................................................................................... 38 Lonjsko polje ...................................................................................................... 40 Medvednica ........................................................................................................... 41 Žumberak - Samoborsko gorje ............................................................... 43 Velebit ................................................................................................................... 44 Telašćica ............................................................................................................... 45 Vransko jezero .................................................................................................. 46 Biokovo ................................................................................................................... 47 Učka ........................................................................................................................ 48 Lastovsko otočje ................................................................................................ 49Da ponovimo... ............................................................................................................ 50I još nešto… ................................................................................................................. 52Mi smo dio zemlje - zemlja je dio nas. Mirisne trave su nam sestre; jelen, pastuh i veliki orao našasu braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplo ponijevo tijelo i čovjek - sve pripada istoj obitelji. Iz pisma indijanskog poglavice Seattlea američkom predsjedniku, 1854. 3

Uvod ࿔ Prostorna zaštita ࿔ Zaštita prirode Postoji devet kategorija prostorne zaštite: 1. strogi rezervat Tijekom povijesti priroda se mijenjala u spo- 2. nacionalni park rim, prirodnim procesima. Ali porastom broja 3. park prirode stanovnika, proces izumiranja životinja i nesta- 4. posebni rezervat janja velikih prirodnih cjelina znatno se ubrzao. 5. regionalni park Onečišćenje zraka i vodenih površina također 6. spomenik prirode uzima veliki danak. Opstanak čovječanstva ovisi 7. važni krajobraz o suživotu i ravnoteži s prirodom koja nam daje 8. park-šuma hranu, zrak, vodu i plodno tlo. Zato se sve više 9. spomenik parkovne arhitekture. ugroženih životinja i vrijednih prirodnih cjelina zaštićuje zakonom. Najstroža kategorija je strogi rezervat prirode, a najblaža park-šuma. Crvene knjige - popisi s podacima o ugroženim vrsta- Nacionalni parkovi i parkovi prirode zajedno ma, njihovoj rasprostranjenosti, značajkama i uzroci- obuhvaćaju 5151 km² ili 9,1% površine Hrvat- ma ugroženosti. Pripremaju ih stručnjaci, specijalisti za ske. Uz njih, u našoj je zemlji zaštićeno još 420 pojedinu skupinu flore ili faune. manjih područja u različitim kategorijama. Zahvaljujući vrijednosti, ljepoti i raznolikosti, Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i raz- neka zaštićena područja uvrštena su na popis me- nolikostima i jedan je od ekološki najočuvanijih đunarodno vrijednih područja. Nacionalni park prostora Europe. Brigu o zaštiti prirode u Hrvat- Plitvička jezera nalazi se na UNESCO-vu Popi- skoj vodi Državni zavod za zaštitu prirode koji su svjetske baštine, a Park prirode Velebit uvr- procjenjuje najugroženija područja i životinjske šten je na popis rezervata biosfere. Park prirode vrste. Prva pravila o zaštiti prirode u Hrvatskoj Papuk postao je 2007. godine prvi hrvatski geo- potječu iz 13. stoljeća, kad je na području Tro- park, član mreže europskih geoparkova. gira, Korčule i Dubrovnika bila ograničena sje- ča šuma. Ekologija - znanost o odnosima živih organizama i okoline u kojoj žive.4

࿔ Zaštita biljnih i životinjskih vrsta • Zaštićene životinjePrema biološkoj raznolikosti, Hrvatska se ubra- Te su životinje rijetke, ali im ne prijeti izumira-ja u prvih pet zemalja Europe. nje. Može ih se loviti, no njihov opstanak ne smi- je biti doveden u opasnost. To se regulira sezon-Zaštićeno je 846 životinjskih vrsta (359 ptica i skim lovostajem i strogim propisima trgovine.74 sisavca), 809 biljnih vrsta i 314 gljiva. Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji, ࿔ Ekološke mreže a obuhvaća raznolikost vrsta i njihovih staništa, ali i ra- znolikost među primjercima iste vrste. Zaštita prirode u Hrvatskoj uključuje i ekološ- ke mreže. To su sustavi ekološki važnih područ-• Strogo zaštićene životinje i biljke ja u kojima se nastoje očuvati ugrožena i rijetka staništa. Ulaskom Hrvatske u Europsku unijuZaštićuju se endemične vrste i vrste kojima pri- sva zaštićena područja postala su dijelom eko-jeti izumiranje. loške mreže kopnenih i morskih područja Na-Takve životinje zabranjeno je ubijati, loviti, dr- tura 2000.žati u zatočeništvu i trgovati njima, a biljke jezabranjeno brati, skupljati, uništavati, sjeći ili Ekosustav - prirodna zajednica živih organizamaiskopavati. i nežive tvari na određenom staništu.Nestanak i izumiranje prijeti četvrtini svih vrsta sisa- Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti vrsta su:vaca, osmini svih vrsta ptica i trećini svih vrsta vo- • uništavanje staništadozemaca. • komercijalno iskorištavanje (skupljanje bilja, lov, trgovina životinjama) • onečišćenje. 5

Pravila ponašanja u prirodi • Dolaziš u posjet šumi i svim živim bićima - zato se ponašaj pristojno, kao u gostima. • Ne trgaj biljke i ne diraj životinje. • Životinje su vrlo plašljive pa izbjegavaj glasne zvukove. Galama ili glasna glazba će ih uznemiriti! • Ne oštećuj gnijezda i duplje stabala. • Miris čovjeka plaši životinje – zato nemoj dirati životinjske nastambe ili mladunčad. Sigurno ne želiš da mama ostavi svoje mlade zbog tvojeg mirisa! • Nikad ne urezuj svoje ime na koru drveća. Kora štiti stablo, a kroz urezane otvore mogu prodrijeti razni nametnici pa se stablo može razboljeti ili usahnuti. • Sve što si donio, ponesi sa sobom, pogotovo smeće. Nikad ga ne ostavljaj u prirodi. • Pridržavaj se znakova upozorenja i kreći se samo označenim stazama. • Vatra je posebno opasna – zbog nje stradaju cijele šume i sva staništa u njima. Nemoj paliti vatru, a ako naiđeš na ostatke vatre, pobrini se da bude dobro ugašena. Najbolje je svako zgarište još politi vodom. Za uspomenu su ti dovoljni fotografija, crtež ili, jednostavno, sjećanje.6

Nacionalni parkovi Nacionalni parkovi su najpoznatija vrsta zaštićenih prirodnih prostora. Obuhvaćaju prostrana područjaizdvojena radi zaštite ekosustava i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti. Svako iskorištavanje prirodnih dobara je zabranjeno, ali su u nacionalnim parkovima dopuštene edukacijske i rekreativne aktivnosti. RisnjakBrijuni Plitvička jezera Sjeverni Velebit Paklenica Krka Kornati Mljet U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova.To su: Brijuni, Sjeverni Velebit, Risnjak, Paklenica, Krka, Plitvička jezera, Kornati i Mljet.

Nacionalni park Plitvička jezera Plitvička jezera su najstariji i najveći hrvatski na- ࿔ Legenda o nastanku jezera cionalni park. Nalaze se u srednjem dijelu Hrvat- ske, na području Like. Prema legendi, na tom je mjestu zavladala velika suša. Sve je patilo i molilo za malo kiše, i ljudi, Park je poznat po prekrasnim jezerima i slapo- i životinje, i biljke. Tada se pojavila Crna kralji- vima okruženim gustim šumama bukve, smreke i ca, smilovala se i poslala kišu. Kiša je padala tako jele. Šume su mjestimično zadržale oblik izvorne dugo dok se sva jezera nisu napunila vodom. A prašume, a u njima obitavaju mnoge rijetke živo- jedno jezero nazvano je Prošćansko po „prošnji” tinjske i biljne vrste. naroda za vodom. Na Plitvičkim jezerima pronaći ćeš i mnoge špi- ࿔ A kako su uistinu nastala jezera? lje, livade i izvore. U parku možeš pješačiti, plani- nariti, voziti bicikl i veslati. Nije lako sve to posje- U stvarnosti jezera puni mnogo rijeka i poto- titi u jednom danu, ali možeš otići u panoramsku ka. Stoljećima su potoci i rijeke stvarali sedrene vožnju vlakićem, a neka jezera možeš obići turi- barijere i napravili plitke bazene, koji su posli- stičkim brodom. je postali jezera. Tako je nastalo 16 stepenasto poredanih jezera, a povezuje ih oko 300 većih i manjih slapova. Najveće rijeke koje pune jezera su Bijela i Crna rijeka. Znaš li da je jezero Kozjak duboko čak 47 metara?8

Znaš li odakle naziv Plitvice? Potječe od rije- ࿔ Donja jezera či „pličina” ili „plitvak”, a prvi put se spominje u jednom dokumentu iz 1777. godine. Četiri donja jezera nalaze se u kanjonu: Mila- novac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića࿔ Gornja jezera Brod. Kaskade jezera spajaju se s potokom Plit- vica, prelijevaju se preko najvećeg vodopada iProšćansko jezero i Kozjak najveća su jezera u stvaraju izvor rijeke Korane. Rijeka Korana daljeparku. Ispod sedrenih barijera Labudovačkog sla- teče kroz kanjon u kojem ima još slapova. Ka-pa, visokog dvadeset metara, kriju se brojne špilje njon Korane također je pod strogom zaštitom.nazvane Špiljski vrt. Nekad se između njih mo-glo prolaziti kamenim stubama, a moglo se ući Znaš li da je Veliki slap visok čak 78 metara?i u Janečekovu špilju, ali znaš što se dogodilo? To je najveći slap u Hrvatskoj! Između Milanov-Nakupila se sedra i zatvorila prolaze. Sedra stal- ca i Gavanovca nalazi se jedan od najljepših sla-no mijenja izgled krajolika! pova. Nazvan je po hrvatskoj opernoj primadoni Milki Trnini! Teško ti je sve to zapamtiti? Bez brige. Pokraj svakog jezera postavljene su ploče s nazivom jezera i drugim zanimljivim informacijama. Znaš li kako nastaje sedra? Vode su tu boga- ࿔ Rastoke - Male Plitvice te kamencem (mineralima kalcija), koji se, uz po- moć posebnih algi i mahovine, taloži na kamenju, Mjesto Rastoke pokraj Slunja živi na dvije rije-biljkama, čak i predmetima uronjenim u vodu. Nataloženi ke, Korani i Slunjčici, koje tvore mnogo prekra-kamenac zove se sedra, a prekrasne kaskade stvorene snih slapova i slapića, a kaskade su i tu od sedre.su od sedrenih nakupina - barijera. Kako se sedra stalno Na slapovima je malo naselje s kućama i mlino-stvara, sve se mijenja - čak i jezera mogu promijeniti oblik. vima koji još uvijek rade.Naravno, promjene nisu brze - prije 400 godina sedraje dva jezera spojila u jedno: Kozjak! Za rast nekoliko Znaš li da su uz mlinove postojali i koše-milimetara sedre potrebna je čak cijela godina! Sedre- vi za pranje rublja, koji su se koristili sna-ne barijere su rijetka pojava. U Hrvatskoj ih ima još na gom vode sa slapova? To su nekad bile pra-Rastokama i na rijeci Krki, a u svijetu su poznate se- ve perilice rublja!drene barijere jezera Pyramid, Mono i Trona Pinnaclesu SAD-u, North Dock Tufa u Ujedinjenom Kraljevstvui Ashtarak u Armeniji. 9

■ Životinjski svijet ■ Biljni svijetZaštitni znak Plitvičkih jezera je medvjed, ali on- U Parku postoji više od 1000 različitih biljnih vr-dje se skrivaju mnoge životinje - vuk, ris, divlja sta, od čega čak 50 vrsta orhideja. Jedna od njihsvinja, kune, vidre, srne... i naravno - medvjed! je i gospina papučica, koja je posebno zaštićena. Na području nacionalnog parka žive i tri vrlo ri-• Smeđi medvjed jetke biljke mesožderke koje se hrane kukcima.Smeđi je medvjed u Europi gotovo istrijebljen,stoga je posebno zaštićen. Težak je oko 150 kg,a kad se uspravi na stražnje noge, visok je go-tovo tri metra! Hrani se manjim životinjama,bobicama i travom, ali može odvući dvostru-ko teži plijen!• Divlja svinja • Gospina papučicaDivlja svinja voli vlažne šume obrasle šikarom Gospina papučica jedna je od najrjeđih i najljep-i kaljužanje u lokvama. Živi u krdima, a muž- ših orhideja Europe i zato je posebno zaštićena.jak naraste i do 200 kg. Od domaće svinje razli- Nazvana je po obliku svojih cvjetova, koji pod-kuje se tamnim, oštrim krznom poput čekinja sjećaju na papuču. Cvjetovi su joj veliki i vrloi velikim kljovama u mužjaka. Izrovane livade neobičnog izgleda, a miris podsjeća na marelice.na Plitvicama najbolji su ti znak da tu žive div- Gospina papučica ima dva prašnika, dok drugelje svinje. orhideje imaju samo jedan. • Prašuma Dok sve to istražuješ, pazi da ne zalutaš - mogao bi se izgubiti u prašumi! Da, tu postoji i prašu- ma! Čorkova uvala je šuma bukve i jele, površine gotovo 80 hektara (više od sto nogometnih igra- lišta). Tu šume rastu nesmetano, bez utjecaja čo- vjeka, a neka stabla imaju i više od tristo godina! Znaš li da u parku postoji 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica i 20 vrsta šišmiša? Mnoge biljne i ži- votinjske vrste su zaštićene. U nekoliko pećina prona- đene su i kosti špiljskog medvjeda.10

Nacionalni park RisnjakNacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom ko- ࿔ Vrhovitaru. Obuhvaća planinu Risnjak, izvor rijeke Kupei planinu Snježnik. Osnovan je 1953. godine i pro- U nacionalnom parku postoje brojne dobroteže se na površini od 64 km2. označene planinarske staze koje vode do vrho- va. Možeš birati teži ili lakši put. Osvojiš li vr-Risnjak pripada dinarskom sustavu, a povezuje hove parka, pružit će ti se pogled na Kvarner,Alpe i Dinaride. Od mora je udaljen (zračnom lini- Istru, Sloveniju i Alpe. Vrhovi Risnjaka su golejom) samo 15 km, stoga tu vladaju velike klimatske stijene, a podižu se nad gustim zelenim šuma-razlike. Zato se na malom prostoru mogu prona- ma. Zbog svojeg sastava i utjecaja vremena, sti-ći gotovo sve vrste šuma, vrletne stijene, provali- jene oko vrhova imaju neobične oblike. Najvišije, polja, gorski vrhovi, krški oblici te mnoge biljne vrh, Veliki Risnjak, nalazi se na visini od 1528i životinjske vrste. Ispod bujne vegetacije kriju se metara, a Snježnik na 1506 metara.brojne krške jame, ponikve i škrape. Park se pro-stire na visini od 300 do 1500 metara nad mo-rem i zbog svoje visine prirodna je prepreka izme-đu mediteranske i kopnene Hrvatske. 11

࿔ Šetnja ■ Životinjski svijet Ako nisi veliki pustolov i ne voliš planinare- Bujna vegetacija i velika raznolikost terena pru- nje, prošeći poučnom stazom Leska. Dugačka žili su utočište velikom broju životinjskih vrsta, je samo 4200 metara, ali na poučnim pločama posebno ptica. U parku možeš pronaći čak 114 uz stazu saznat ćeš gotovo sve o Risnjaku. Možeš vrsta ptica, a 26 vrsta je zaštićeno. Tu su dom pokušati i s Medvjeđom stazom, a nemoj zabora- našle i tri velike zvijeri: vuk, ris i smeđi medvjed. viti ni izvor Kupe s čudesnom dolinom leptira! Znaš li da u parku organiziraju promatranje • Ris životinja? Životinje su vrlo plašljive i lako osjete čovjekovu prisutnost. Lakše ćeš vidjeti neku za- Ris je vrlo rijetka i skrovita zvijer, a po njemu je nimljivu životinju ako se priključiš akciji s vodičem, nego ovaj gorski masiv i nazvan.Teško ga je vidjeti, čak ako lutaš sam po šumi. se i njegovi tragovi nalaze vrlo rijetko. Ris je naj- veća zvijer iz europske porodice mačaka. Duga- ࿔ Izvor rijeke Kupe čak je oko 150 centimetara i težak oko 25 kg. Pre- poznatljiv je po šiljastim ušima s čuperkom duge Kupa izvire iz jezera neobične tirkizno zelene dlake na vrhovima. Hrani se manjim životinjama, boje. Jezero nije veliko, ali je vrlo duboko. Istra- kao što su vjeverice, zmije ili zečevi, a lovi noću. ženo je samo do dubine od 80 metara. Izvor se nalazi ispod ravno odrezane litice visoke goto- vo 250 metara. U dolini izvora Kupe ima više od 500 vrsta leptira! Trebaš li još motivacije za posjet? ࿔ Kamačnik • Vuk Ako ti se svidio izvor Kupe, možeš produžiti na Vuk ima zajedničko porijeklo s domaćim psom izlet do Kamačnika. Mala rječica Kamačnik, u i vjerojatno je praotac svih vrsta pasa. U dav- svojem toku od samo tri kilometra, teče kroz sli- na vremena bio je najrasprostranjenija zvijer na koviti kanjon, stvarajući male slapove sve do ula- Zemlji. Najčešći su mu prirodni plijen srne, je- ska u rijeku Dobru. leni, divlje svinje i sitni sisavci. Živi u manjim čoporima koji se obično sastoje od roditelja i mladunčadi. Svaki čopor ima svoj teritorij koji stalno obilježava urinom i brani od upada dru- gog čopora. Znaš li da je u Hrvatskoj preostalo samo dvje- stotinjak vukova? U Nacionalnom parku Risnjak provodi se projekt praćenja dvaju vučjih čopo- ra - Risnjačkog i Snježničkog čopora. Vukovi se prate putem radijskih odašiljača postavljenih u njihove ogrlice.12

■ Biljni svijet Koji list ne pripada ovamo?Na Risnjaku ne žive ljudi, pa se biljni svijet razvi- kesten imelaja gotovo bez utjecaja čovjeka. Najveći dio plani-ne pokrivaju šume bukve, jele, smreke, gorskog brezajavora, brijesta i crnog graba. Šume dopiru iznad javor bukva1200 m, ali su pri vrhu stabla sve kržljavija. Narisnjačkim vrhovima rastu mnoge zanimljive i borrijetke biljke i cvijeće, kao što je runolist, orhi- smrekadeja, crni vranjak, planinski stolisnik, alpska pa-vitina, dvocvjetna ljubica, grozdasta kamenika,alpski ranjenik, alpska šumarica, bijeli zvjezdan,ljubičasti jaglac i zvjezdasti ljiljan. smokva hrast Znaš li da na vrhovima Risnjaka snijega ima više od sto pedeset dana u godini?࿔ Orijentacija u prirodiPlaninarske staze obilježene su markacijama.Markacije su planinarske oznake, a sastoje se odvanjskog crvenog kruga i unutarnjeg bijelog kru-ga. Na raskrižjima su obično postavljene streliceili ploče s natpisima, koje pokazuju smjer i uda-ljenost do odredišta.࿔ Što ako se izgubiš? stabla. Također, na sjevernoj strani stabla kora je obično hrapavija i tamnija, krošnje su nešto rje-Nemaš kartu? Ni kompas? Možeš se orijentira- đe, a snijeg se dulje zadržava. Ali najbolje je akoti i uz pomoć sunca. Znaš li da se sunce u na- se ne izgubiš! Kroz šumu se uvijek treba kretatišim krajevima ujutro nalazi na istoku, u 12 sati u skupini i ne skretati s označenih staza.na jugu, a u suton na zapadu? Može ti pomoćii mahovina koja je najgušća na sjevernoj strani 13

Nacionalni park Sjeverni Velebit Velebit je najduža hrvatska planina. Dugačak je Na području parka nalazi se strogi rezervat pri- 145 km, a širok od 30 km na sjevernom dijelu do rode Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički re- 10 km na jugoistočnom dijelu. Ima mnogo vrhova zervat Visibaba – nalazište endemične biljke i grebena. Za Velebit kažu da ima dva lica: s ličke hrvatske sibireje, botanički rezervat Zavižan-Ba- strane obraslo šumom, a s morske strane golo i linovac-Velika kosa, zajedno s poznatim Velebit- krševito. Građen je uglavnom od vapnenca i to je skim botaničkim vrtom - spomenikom parkovne pravo carstvo krša i raznolikih reljefnih oblika ku- arhitekture. Na krajnjem jugu je posebni rezervat kovi, grede, tornjevi, stupovi, ponikve, škrape, špi- šumske vegetacije Štirovača s prašumom bukve i lje i jame zaštitni su znak Velebita. To je jedno od smreke. Najviši vrh je Veliki Zavižan (1676 m). najzanimljivijih krških područja svijeta. Iako Vele- bit prima najviše kiše i snijega u Hrvatskoj, na nje- ࿔ Zavižan mu nema potoka ni potočnih dolina jer voda prodi- re u podzemlje, topi vapnenac i čini unutrašnjost Jedan od najpoznatijih dijelova Sjevernog Vele- šupljikavom. Nacionalni park Sjeverni Velebit pro- bita je krševiti vrh Zavižan koji ima oblik stoš- glašen je 1999. godine i najmlađi je nacionalni park ca. Tu je stanište strogo zaštićenog krškog runo- u Hrvatskoj. Obuhvaća i nekoliko otprije zaštiće- lista, ali na Zavižanu rastu i mnoge druge rijetke nih područja. i endemske biljke. U blizini je najstarija meteo- rološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. go- dine, i planinarski dom. Od doma kreću mnoge planinarske staze po Velebitu.14

࿔ Premužićeva staza ࿔ Rožanski kukoviPark je ispresijecan brojnim planinarskim sta- Rožanski kukovi su malo veći i pristupačnijizama, od kojih je najpoznatija Premužićeva sta- pa ondje postoji čak i planinarska koliba. Najvišiza. Proteže se od Zavižana do Baških Oštarija i vrh Rožanskih kukova je Gromovača (1676 m).prolazi kroz najljepše dijelove parka. Dugačka ječak 57 kilometara! Inženjer Ante Premužić, pri- ࿔ Hajdučki kukovije više od sedamdeset godina, napravio je stazu ukamenu, poput suhozida. Cijela je staza, remek- Hajdučki kukovi su teško prohodne vrleti koje-djelo graditeljstva, zaštićena kao kulturno dobro. ni danas nisu potpuno istražene. Većina kukovaMožeš hodati u zaštićenom parku, po zaštićenoj viša je od 1650 metara.stazi i gledati zaštićene biljke i životinje! Sad ti jejasno koliko je Velebit posebna planina! Kuk - kameni vrh u obliku stošca koji ima zao- bljen vrh.■ Strogi rezervat prirode Hajdučki i ࿔ Jame Rožanski kukovi Posebna zanimljivost Sjevernog Velebita su du-Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski ku- boke krške jame sa strmim stijenama. Područjekovi nalazi se na sjevernom Velebitu. To je naš parka, a naročito strogi rezervat Hajdučki i Ro-najstariji strogi rezervat, zaštićen još 1969. go- žanski kukovi, ubraja se u najzanimljivije spele-dine. Neobično carstvo krša sastoji se od pede- ološke lokalitete svijeta. Ondje je dosad otkri-setak kamenitih vrhova viših od 1600 metara. veno oko tristo speleoloških objekata, od kojihHajdučke i Rožanske kukove razdvaja visoki pri- 98% čine jame. Najpoznatije su Lukina jama –jevoj Lubenovačka vrata. Kukove dijeli i Veliki Trojama, Patkov gušt, Velebita, Meduza i Slo-Lubenovac, prekrasna planinska livada, gdje su vačka jama.nekad ljeti živjeli ljudi. Dovodili su stoku na bo-gate velebitske pašnjake, ali samo za ljetnih mje- Znaš li koja je razlika između špilje i jame?seci. Zimi je Velebit vrlo negostoljubiva planina. Jame su podzemni oblici s okomitim ili strmo na- gnutim zidovima, a špilje su podzemni ili nadzemni pro- stori s horizontalnim ili blago nagnutim zidovima. 15

࿔ Lukina jama ࿔ Pećinski park Grabovača To je najdublja jama u Hrvatskoj (1431 m) i Ne znaš da postoji i pećinski park? Pokraj jedna od najdubljih jama na svijetu. Otkrivena Perušića nalazi se šest špilja i jedna jama, ali je tek 1993. godine u području Hajdučkih ku- je špilja Samograd jedina uređena za pos- kova. U jednom dijelu spaja se s obližnjom Tro- jetitelje. Zanimljivo je da je u okolici Perušića jamom i zajedno tvore sustav jama. U Lukinoj još mnogo neistraženih špilja! jami skrivala su se dosad nepoznata bića prila- gođena životu u potpunoj tami. Znaš li da Hrvatska ima mnogo raznolikih krških ࿔ Botanički vrt oblika – jama, ponikvi, škrapa, špilja, dolina i po- lja? Zanimljivo je da se neki od hrvatskih naziva Nedaleko od Zavižana, u Modrić docu, nalazi se koriste u svim svjetskim jezicima! Velebitski botanički vrt. U vrtu raste petstotinjak različitih biljnih vrsta, a neke su posebno rijetke • Hrvatska škrgavica - velebitska pijavica i zaštićene. Velebitsku degeniju, hrvatsku sibire- Podzemna pijavica prvi put je pronađena u Lu- ju, krški runolist i mnoge druge biljke lako ćeš kinoj jami. Velebitski je endem, jer živi jedino prepoznati jer su označene pločicama. u tri jame na Velebitu, na dubinama većim od 500 m. Malena je (24-45 mm) i spljoštena ti- jela, živi pričvršćena na stijenu, a naziva se hr- vatskom škrgavicom (Croatobranchus mestrovi). • Špiljski puž • Velebitska degenija Istraživači su nedavno pronašli i novu vrstu puža To je posebna biljka koja raste samo u stijena- iz roda puževa plućnjaka. Taj majušni puž ima ma i pukotinama Velebita. Cvjetovi su joj žute lijepo oblikovanu kupolastu kućicu sličnu pro- boje, a listovi srebrnkasti. Simbol je Velebita i zirnoj ljusci i potpuno je slijep. Nazvan je Zos- Hrvatske, a nalazi se na kovanici od 50 lipa. peum tholussum. Dosad je pronađen samo jedan Pripada posebno ugroženim biljkama i najrje- živi primjerak na dubini od 980 metara. đa je hrvatska biljka. Ponikve (vrtače) su kružna udublje- Škrape su izdužene rebraste ili vi- nja sa strmim stranama, najčešće u jugave pukotine nastale djelovanjem obliku lijevka. Prostor s mnogim poni- vode. Mogu biti raznih veličina. Vrlo duboke škrape nazivaju se škripovi. kvama naziva se boginjavi krš.16

■ Biljni svijet gušterima i pticama. Ponekad u potrazi za pti- cama zaluta na drvo! Zato ugrizi po gornjem di-Zbog posebnog položaja, na Velebitu žive biljke jelu tijela nisu od skoka, nego od pada s drveća!primorskog, kontinentalnog i planinskog biljnogsvijeta, a dosad je nađeno više od 950 biljnih vr- Znaš li da zmije svojim dugim jezikom osjeća-sta i podvrsta. Mnoge su vrlo rijetke, a četrdese- ju miris i opip?tak biljaka su strogi endemi. Neke se nalaze i nanacionalnom Crvenom popisu ugroženih bilja- • Veliki tetrijebka. Najveći dio parka prekriven je šumom smre- Simbol parka je veliki tetrijeb kojega u tim kra-ke, planinske bukve, jele i planinskog bora, kojeg jevima zovu „pivac” pa su čak i neki vrhovi do-još zovu i bor krivulj. Nazvan je tako zbog iskriv- bili ime po njemu. Pravo ime mu je veliki tetri-ljenog oblika - često je na udaru jakog vjetra. jeb ili tetrijeb gluhan. Rijetka je i plašljiva ptica, a živi u planinskim šumama. Znaš li da tetrijeb• Jela-car gluhan zaista ogluši? Mužjak tetrijeb u vrijeme parenja pjeva da bi privukao ženku. Na kraju pje-Sigurno ne znaš što je jela-car! Najveće velebit- vanja više ne čuje (gluh - gluhan) i ne vidi, pa gasko stablo i vjerojatno najveća jela u Europi! Vi- lovci lako love. Danas je zaštićen.soka je 42,3 m, a obujam joj iznosi 5,4 m. Svejele koje rastu oko nje uobičajene su visine i ši-rine, tako da ona izgleda kao car među njima.Nalazi se nedaleko od mjesta Perušić, pa ćeš mo-rati malo skrenuti sa staze da je vidiš.■ Životinjski svijet ࿔ KuterevoVelebit je dom mnogim životinjama - medvje- Kuterevo je malo selo na obroncima Velebita.dima, vukovima, risovima i divljim svinjama. Znaš li što te ondje čeka? Prvo utočište za mladeNema straha - uz malo sreće možda ćeš ih vi- medvjediće u Hrvatskoj! Napušteni medvjedići,djeti iz daljine. Možda ćeš vidjeti srne, jelene ili othranjeni uz pomoć ljudi, ne mogu više samo-divokoze, ali tu živi mnogo vrsta životinja. Po- stalno živjeti u prirodi. Zato nikad ne odlaze usebno su brojni danji leptiri - ima ih više od sto svoja prirodna staništa i zauvijek ostaju u utoči-vrsta. Mnoge od životinja su zaštićene, kao što štu. Utočište je zasad jedinstven projekt u svije-je poskok. tu. Želiš li pomoći? Posjeti volontersku postaju!• PoskokPoskok je najotrovnija zmija u Europi. Mužjacinarastu oko 1 metar, a na Velebitu su pronađenii veći primjerci! Poskoka ćeš prepoznati po kri-vudavoj pruzi na leđima, maloj trokutastoj gla-vi i roščiću na vrhu njuške. Hrani se miševima, 17

Roberta Šimunić Upoznaj Hrvatsku na zanimljiv i zabavan način!Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i raznolikostima, a ekološki je jedan od najočuvanijih prostorau Europi. Uz pomoć Zelenog vodiča kroz Hrvatsku otkrit ćeš ljepote i zanimljivosti skrivene u dubokimšumama, na strmim obroncima planina, u dubinama mora...Na maštovitim ilustracijama i prekrasnim fotografijama oživjeli su hrvatski nacionalni parkovi i parkoviprirode, neobični detalji o jedinstvenim biljkama i životinjama, kao i sve ono što prirodu Hrvatske činiprivlačnom, posebnom i čudesnom.Zeleni vodič kroz Hrvatsku potiče zanimanje za prirodu i očuvanje okoliša. Lako se pronalaze odgovorina pitanja:• Gdje se nalazi najveći slap, a gdje najdublja jama?• Kako pronaći risa i kako se prate vukovi?• Koja je najduža planina i i gdje je najviše zaštićenih područja?• Što je hrvatska škrgavica, a što su mirila?• Postoje li biljke i životinje koje žive samo u Hrvatskoj?• Koja biljka živi tisuću godina, a koja životinja samo dva tjedna?• Što je prstenovanje i postoji li banka pera? Čudesno putovanje Hrvatskom može početi!Kreativne slikovnice Upoznaj Hrvatsku pomoći će svakom roditelju koji putuje s djecom, a odgojiteljimai učiteljima da kroz igru potiču spoznaje o zanimljivoj zemlji - Hrvatskoj.Cijena 79,00 kn www.foma.hr