Zero to One

ZEROONto E

Nakladnik:Večernji list d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, ZagrebUrednik:George Alessandro LaidlawPrevoditeljica:Valentina BriškiLektorica:Andreja VučinićGrafičko oblikovanje:Tihana BedenikovićDizajn naslovnice:Red Point d.o.o.Tisak:Grafički zavod Hrvatske, ZagrebZagreb – travanj, 2015.Naslov izvornika: Zero to one: notes on startups,or how to build the future / Peter Thiel with Blake MastersISBN Izvornog izdanja: 978-0-8041-3929-8Copyright © 2014 by Peter ThielAll rights reserved.Published in the United States by Crown Business, an imprintof the Crown Publishing Group, a division of Random House LLC,a Penguin Random House Company, New York.Copyright za hrvatsko izdanje © Večernji list d.o.o., 2015.Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije biti objavljen ili pretisnutbez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.ISBN: 978-953-280-253-5CIP zapis je dostupan u računalnome kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000903073.

ZERO ONto E Zapažanja o startup kompanijama, ili kako izgraditi budućnost Peter Thiel s Blakeom MastersomS engleskoga prevela Valentina Briški

SadržajPredgovor - ZERO TO ONE: Od nule do jedinice............51. Izazov budućnosti..........................................................92. Tulumarite kao da je 1999...........................................163. Sve su sretne tvrtke različite........................................274. Ideologija konkurencije...............................................395. Prednost zadnjeg ulaska...............................................496. Vi niste lutrijska sreća..................................................647. Sijedite novac...............................................................878. Tajne.............................................................................989. Temelji.......................................................................11210. Mehanizam mafije...................................................12311. Ako je izgradite, hoće li doći?..................................13112. Čovjek i stroj............................................................14513. Zeleni pogled...........................................................15714. Paradoks osnivača....................................................177Zaključak: Stagnacija ili sigurnost?...............................193Zahvale...........................................................................199Ilustracije.......................................................................201O autorima.....................................................................203Kazalo pojmova.............................................................205

Predgovor ZERO TO ONE: OD NULE DO JEDINICESvaki poseban trenutak u biznisu dogodi se samo jed- nom. Sljedeći Bill Gates neće izmisliti operativni su-stav. Sljedeći Larry Page ili Sergey Brin neće proizvestiinternetsku tražilicu. A sljedeći Mark Zuckenberg nećestvoriti društvenu mrežu. Ako kopirate te dečke, onda nisteništa naučili od njih. Naravno, lakše je kopirati model nego izmisliti neštonovo. Ako radimo nešto što već znamo, tada se svijet krećeod 1 do n, što znači da se dodaje više nečega već poznatog.No, svaki put kad stvorimo nešto novo, pomaknemo se od0 do 1. Čin stvaranja je jedinstven, kao i trenutak stvaranja,a rezultat je nešto svježe i neobično. Ako ne investiraju u naporan zadatak stvaranja novog,američke će tvrtke u budućnosti propasti, neovisno o tomekoliko su danas veliki njihovi profiti. Što će se dogoditikad izvučemo sve što možemo iz finog podešavanja starihvrsta poslova koje smo naslijedili? Koliko god nevjerojat-no zvučalo, odgovor bi mogao biti mnogo gori od krize iz2008. godine. Današnje “najbolje prakse” vode u slijepuulicu; najbolji su putovi oni novi i neisprobani. U svijetu divovskih administrativnih birokracija, bilojavnih bilo privatnih, potraga za novim putovima može 5

ZERO to ONEdjelovati kao nada u čudo. No, ako američki biznis želiuspjeti, trebat će nam stotine ili čak tisuće čuda. Ova bi po-misao bila depresivna da nije jedne ključne činjenice: ljudise razlikuju od drugih vrsta upravo zbog svoje sposobnostida izvode čuda. A ta čuda nazivamo tehnologijom. Tehnologija je čudesna jer nam omogućuje da napravi-mo više s manje, podižući naše fundamentalne sposobnostina višu razinu. Druge žive vrste instinkt tjera da grade bra-ne ili košnice, no mi smo jedini koji možemo izmisliti novestvari i nove načine kako ih graditi. Ljudi ne odlučuju štoće izgraditi, birajući iz nekog kozmičkog kataloga koji do-biju unaprijed; umjesto toga, stvarajući nove tehnologije,mi iznova stvaramo plan svijeta. Ovim elementarnim isti-nama podučavamo djecu u drugom razredu osnovne škole,no lako ih zaboravljamo u svijetu u kojem je većina onogašto činimo samo ponavljanje onog što se činilo prije. Knjiga Zero to One bavi se pitanjem kako pokrenuti tvrt-ke koje stvaraju nešto novo. U njoj ću iznijeti sve što samizravno naučio kao suosnivač PayPala i Palantira, a nakontoga kao investitor u stotine startupa, uključujući Facebo-ok i SpaceX. Iako sam primijetio niz obrazaca koje ću vamovdje prikazati, ova vam knjiga neće dati formulu za uspjeh.Paradoks podučavanja poduzetništva nalazi se u činjenici datakva formula nužno ne može postojati; budući da je sva-ka inovacija nova i jedinstvena, nema autoriteta koji moženapisati recept za inovativnost. Uistinu, najmoćniji obrazackoji sam primijetio je po kojem uspješni ljudi nalaze vrijed-nost na neočekivanim mjestima, a to čine zato što o biznisurazmišljaju s pozicije prvih principa, a ne prema formulama.6

Predgovor Ova je knjiga rezultat predavanja o startupima, koja samgodine 2012. održavao na Stanfordu. Studenti mogu posta-ti vrlo vješti u nekoliko specijalizacija, no mnogi nikad nenauče što da rade s tim vještinama u stvarnom svijetu. Pri-marni cilj predavanja bio je pomoći mojim studentima dapogledaju izvan okvira koje su pred njih postavile akadem-ske specijalizacije i vide širu budućnost koju mogu stvoriti.Jedan od tih studenata, Blake Masters, pažljivo je zapisivaopredavanja. Te su bilješke doprle daleko izvan učionica, aza potrebe ove knjige blisko sam surađivao s njim, kakobismo prilagodili zabilješke za širu publiku. Nema razlogazbog kojeg bi se budućnost trebala događati samo na Stan-fordu, ili samo na fakultetu ili u Silicijskoj dolini. 7



1 IZAZOV BUDUĆNOSTIKad god intervjuiram nekoga za posao, postavim slje- deće pitanje: “S kojom se važnom istinom slaže naj-manje ljudi u vašem okruženju?” Ovo pitanje zvuči jednostavno, jer je izravno. No, nanjega je vrlo teško odgovoriti. Intelektualno je teško, jerse sa znanjem koje naučimo u školi po definiciji svi sla-žu. Također je teško i psihološki, jer svatko tko pokušavaodgovoriti na nj, mora reći nešto za što zna da neće bitipopularno. Izvanredno razmišljanje je rijetko, a hrabrostije manje od genijalnosti. Najčešće čujem ovakve odgovore: “Naš obrazovni sustav je loš i treba ga popraviti.” “Amerika je izuzetna.” “Nema Boga.” To su loši odgovori. Prva i druga izjava možda su i točne,no mnogi se ljudi već slažu s time. Treća izjava samo je jed-na strana poznate debate. Dobar odgovor doći će u sljede-ćem formatu: “Većina ljudi vjeruje u x, no istina je suprotnaod x.” Vlastiti ću odgovor dati kasnije u ovom poglavlju. Kakve veze ima ovo nonkonformističko pitanje s bu- 9

ZERO to ONEdućnošću? U minimalističkom smislu, budućnost je samoniz trenutaka koji tek trebaju doći. No, budućnost je druga-čija i važna, ne zato što se još nije dogodila, već zato što ćedoći doba kad će svijet izgledati drugačije negoli danas. Utom smislu, ako se u našem društvu za sljedećih sto godinaništa ne promijeni, tada je budućnost gotova za sto godi-na. Ako se stvari radikalno promijene unutar sljedećeg de-setljeća, budućnost nam je gotovo pri ruci. Nitko ne možetočno predvidjeti budućnost, no dvije stvari znamo: bit ćedrugačije, i mora biti ukorijenjeno u svijet današnjice. Ve-ćina odgovora na nonkonformističko pitanje nalazi se u ra-zličitim načinima promatranja sadašnjosti; dobri odgovorisu oni koji se najviše približavaju gledanju u budućnost. OD NULE DO JEDINICE: BUDUĆNOST NAPRETKA Kad razmišljamo o budućnosti, nadamo se budućnostinapretka. Taj napredak može doći u dva oblika. Vodoravniili ekstenzivan napredak znači kopirati ono što djeluje, štoje kretanje od 1 do n. Takav je napredak lako zamisliti jerveć znamo kako izgleda. Okomiti ili intenzivan napredakznači raditi nove stvari, što je kretanje od 0 do 1. Okomitije napredak teže zamisliti jer zahtijeva da se radi nešto štonitko prije nije radio. Ako uzmete pisaći stroj i napraviteih još stotinu, tada ste vodoravno napredovali. Ako imatepisaći stroj i napravili ste procesor za riječi, tada ste napre-dovali okomito.10

Izazov budućnosti okomit ili intenzivan napredak stvaranje novih stvari vodoravan ili ekstenzivan napredak kopiranje stvari koje djeluju Na makro razini, jedna riječ pokriva vodoravan napre-dak. To je riječ globalizacija, koja znači da se uzima neštošto dokazano djeluje na jednom mjestu i prilagođava sekako bi djelovalo posvuda. Kina je paradigmatski primjerglobalizacije; njezin dvadesetogodišnji plan je da postaneono što su Sjedinjene Američke Države sada. Kinezi suizravno kopirali sve ono što je funkcioniralo u razvijenomsvijetu: željeznicu iz devetnaestog stoljeća, klimatizacijuiz dvadesetog stoljeća, pa čak i čitave gradove. Možda ćeusput preskočiti nekoliko stepenica – na primjer, umjestoda ugrađuju telefonske kablove, prijeći će izravno na be-žični sustav – no, ipak se radi o kopiranju. Riječ koja označava okomiti napredak od 0 do 1 je teh-nologija. Nagli napredak informatičke tehnologije tijekomposljednjih desetljeća učinio je Silicijsku dolinu glavnimsredištem “tehnologije” općenito. No, nema razloga zbogkojeg bi tehnologija trebala biti ograničena na računala.Ako se ispravno shvati, riječ tehnologija odnosi se na svenove i bolje načine da se nešto učini. 11

ZERO to ONE tehnologija 0 do 1 globalizacija 1 do n Budući da su globalizacija i tehnologija različiti načininapredovanja, moguće je imati i jedno i drugo, bilo kojeili nijedno u isto vrijeme. Na primjer, vrijeme od 1815. do1914. razdoblje je i brzog tehnološkog razvoja i brze glo-balizacije. Razdoblje između Prvog svjetskog rata i Kissin-gerova puta u Kinu 1971., u cilju ponovnog normalizira-nja odnosa, označilo je brzi tehnološki razvoj, no nije bilomnogo globalizacije. Nakon 1971. godine možemo vidjetibrzu globalizaciju, uz ograničen tehnološki razvoj, uglav-nom usredotočen na informatičke tehnologije. Zbog ovog doba globalizacije lako nam je zamisliti da ćebuduća desetljeća donijeti još konvergencije i ujednačava-nja. Čak i naš svakodnevni govor sugerira nam da vjeruje-mo u neku vrstu tehnološkog kraja povijesti: podjela svijetana takozvane razvijene zemlje i zemlje u razvoju implicirada je “razvijeni” svijet već postigao sve što se postići može,te da ga siromašnije zemlje samo trebaju sustići. No, ja ne mislim da je to istina. Moj odgovor na non-konformističko pitanje jest da većina ljudi misli da će12

Izazov budućnostibudućnost svijeta biti definirana globalizacijom, no istinaje da je tehnologija važnija. Bez tehnološke promjene, akoKina udvostruči svoju proizvodnju energije tijekom idućadva desetljeća, udvostručit će i onečišćenje zraka. Ako sto-tine milijuna indijskih kućanstava počne živjeti na način nakoji Amerikanci već žive – koristeći samo oruđa današnji-ce – rezultati po okoliš bit će katastrofalni. Širenje starihnačina stvaranja bogatstva u svijetu rezultirat će propašću,a ne blagostanjem. U svijetu ograničenih resursa, globali-zacija bez novih tehnologija nije održiva. Nove tehnologije u povijesti nisu bile automatski ele-ment. Naši su preci živjeli u statičnim društvima nultesume, gdje je uspjeh značio oduzimanje stvari od drugo-ga. Vrlo su rijetko stvarali nove izvore bogatstava, a du-goročno nisu uspijevali stvoriti dovoljno kako bi spasiliobičnog čovjeka od izuzetno teškog života. Zatim, nakon10 000 godina napretka, na mahove, od primitivne agri-kulture do srednjovjekovnih vjetrenjača i astrolaba iz 16.stoljeća, moderni je svijet odjednom doživio nezaustavljivtehnološki napredak - od pojave parnog stroja šezdesetihgodina osamnaestog stoljeća, pa sve do sedamdesetih godi-na dvadesetog stoljeća. Rezultat toga jest da smo naslijedilibogatije društvo no što je mogla i zamisliti ijedna genera-cija prije naše. Naime, bilo koja generacija, osim one naših roditeljai djedova, kasnih šezdesetih godina dvadesetog stoljećaočekivala je da će se taj napredak nastaviti. Očekivali sučetverodnevni radni tjedan, energiju previše jeftinu da bije se mjerilo, i godišnji odmor na Mjesecu, no, to se nijedogodilo. Pametni telefoni koji nam odvlače pozornost od 13

ZERO to ONEnaše okoline, odvlače nam je i od činjenice da je ta okolinaneobično zastarjela: od sredine stoljeća dramatično su sepoboljšala samo računala i komunikacijske tehnologije. Tone znači da su naši roditelji bili u krivu kad su zamišljalibolju budućnost – bili su u krivu kad su očekivali da ćese ona automatski dogoditi. Danas je na nama izazov daistovremeno zamislimo i stvorimo nove tehnologije, zbogkojih će 21. stoljeće biti mirnije i prosperitetnije od 20-og. STARTUP RAZMIŠLJANJE Nove tehnologije najčešće dolaze od novih poduhvata –startupa. Od Očeva osnivača u politici, preko Kraljevskogdruštva u znanosti, do Fairchildovih poluvodiča i njegove“izdajničke osmorice” u biznisu, male grupe ljudi, spojenezajedničkim osjećajem misije, promijenile su svijet nabo-lje. Najlakše objašnjenje je negativno: teško je razviti neštonovo u velikoj organizaciji, a još je teže to učiniti nasamo.Birokratske se hijerarhije sporo kreću, a ukopani interesiteško se odlučuju na rizik. U najdisfunkcionalnijim organi-zacijama, bolja je strategija za napredovanje u karijeri pra-viti se da nešto radiš, negoli stvarno nešto raditi (ako ovoopisuje i vašu tvrtku, trebali biste odmah dati otkaz). Nadrugom kraju ekstrema, usamljeni će genij stvoriti klasičnodjelo umjetnosti ili književnosti, no nikad neće moći stvo-riti cijelu industriju. Startupi djeluju po principu da morateraditi s drugima, kako biste nešto postigli, no i da morateostati dovoljno mali da biste uopće mogli raditi. Pozitivna definicija startupa glasi – najveća grupa lju-di koju možete uvjeriti u plan izgradnje bolje budućnosti.14

Izazov budućnostiNajveća snaga nove tvrtke je u novom razmišljanju: to jejoš važnije od brzine akcije i reakcije male tvrtke, jer malatvrtka zbog svoje veličine ostavlja mjesta za razmišljanje.Ova se knjiga bavi pitanjima koja trebate postaviti i nakoja trebate odgovoriti kako biste uspjeli u poslu činjenjanovoga: ono što slijedi nije priručnik niti snimka znanja,već vježba razmišljanja. A to je ono što startup treba čini-ti: preispitivati primljene ideje i ponovo izmisliti biznis odtemelja. 15

ISBN 978-953-280-253-59 789532 802535