Mikrocip2

Gimnazija Franje Petrića, Zadar Siječanj 2015. / br. 2 Kako smo preživjeli 4 godine Mladi i društveni angažman

SADRŽAJ Mladi i društveni angažman1 - Riječ urednice 6 - Volonter je onaj koji radi ono što voli2 - O nama 7 - Tko ima pravo odlučivati smiju li živjeti4 - Sfinga u susjedstvu školeAktualno Školski projekti9 - U ime razuma 16 - Miocoteka11 - e-Dnevnik13 - Ljetni poslovi 18 - Akcija dobrovoljnih darivatelja krvi 19 - MaškareDogađajnica 19 - Županijski izlet 19 - Art Dizajn17 - Izlet u Kukljicu 20 - Glazbeni vremeplov17 - Večer poezije i pjesme za Božić i Valentinovo 21 - Jednodnevni izlet u Zagreb18 - Najljepši poklon18 - Valentinovo Natjecanja18 - Balet Don Quijote 28 - 8. Humanitarni koncertPutovanja 34 - Filozofija – esej Katarina Pera 36 - Prva 3 mjesta na Županijskim22 - New York24 - Pariz i Državnim natjecanjima26 - Italija 38 - Međunarodna matematička olimpijadaSport Anketa40 - Matija Biloglav i Robert Ledenko 46 - Zašto biciklom dolaziš u školu?44 - Intervju: Paola Borović FilmotekaKutak za knjigu 50 - Top 1048 - Top 10Umjetnički kutak Glazbeni kutak Za kraj52 - Crteži 54 - Kad su divovi hodali zemljom 56 - Kako smo preživjeli52 - Kad prvi bademi… 4 godine52 - Možda je to ljubav52 - Andrija Blažević

RIJEČ UREDNICEDragi čitatelji! OC-a. Istražili smo zašto je ovom, za nas važnom projektu, tako dobro dolaziti u ško- drugi broj Mikročipa ne bi bio onoRiječima ne možemo opisati svo- lu biciklom te ispitali od- što je – danas nešto što nas pov-je uzbuđenje povodom objav- nos mladih i društvenog ezuje i čini dijelom jedne velike,ljivanja novog broja Mikročipa, angažmana. Vjerojatno složne i zabavne obitelji, a sutraškolskog lista Miočana! najpoznatiji projekt naše divno sjećanje na našu mladost iU drugom broju Mikročipa naše škole, svima omiljeni Hu- najuzbudljivije razdoblje života.se zajedničko putovanje nas- manitarni koncert, i dalje odušev- Ako se za desetak ili više godinatavlja, a naša želja da se bolje ljava iznimnim talentom naših upravo ovaj list nađe u rukamaupoznamo i više družimo još je učenika. S osobitim smo ponos- nekoga od nas, najvećim uspje-jača. Ovim brojem željeli bismo om pisali o osvojenim mjestima hom smatrat ću njegovu snaguse također približiti novim učen- na natjecanjima iz raznih predme- da nas barem na trenutak vrati uicima naše škole, a onima malo ta kao i o nadarenim sportašima. vrijeme kada su gužve na uskimstarijima pružiti još novih infor- Nije važno zanimaju li vas glazba, miočkim hodnicima bile jedinamacija i podsjetiti ih na sve nez- filmovi ili knjige – Mikročip sadrži gnjavaža.aboravne trenutke u našoj školi. ponešto za ljubitelje bilo koje Nadam se da ćete uživati u čitan-Vodimo vas na putovanje po na- vrste umjetnosti. ju :-)jpoznatijim svjetskim odredišti- Sve ovo i još više moći ćete pronaćima: u New York, Pariz, Gardaland... na stranicama upravo ovog lista PatriciaIsto tako, nećemo zaboraviti ni kojeg držite u rukama. Iskrenojednodnevne izlete na Kukljicu, se nadam da smo ovaj časopisu Zagreb i Split. O tome kako se učinili zanimljivim svakome i dadobro možemo zabaviti i druži- će svatko pronaći nešto njemuti i u učionicama škole možete zabavno i korisno. Zahvaljujem sepročitati u Događajnici. Aktual- svima koji su omogućili da druginim temama pozabavili smo se broj časopisa ugleda svjetlo danarazgovarajući o ljetnim poslovi- i pronađe svoje mjesto u rukamama i e- dnevniku - nečemu što je čitatelja. Bez talenta za pisanjesastavni dio života učenika MI- i spremnosti na sudjelovanje u Patricia Joza Karlo, Petra, Marino, Patricia, Marta (dio uredništva) Dragana KalabaSiječanj 2015. / br. 2 1

O namaNaša je gimnazija dobila ime poFranji Petriću hrvatskom filozo-fu, humanisti i učenjaku. Ipak,nerijetko ćete čuti da nas naziv-aju MIOC, budući da je škola usvojim počecima bila matem-atičko-prirodoslovnog usmjeren-ja dok se nije uveo i opći smjer. MIOC danjuŠkola se nalazi na obali kneza MIOC noćuTrpimira, svega petnaestak me-tara od mora, tako da iz učioni-ca imamo pogled na kojem nammnogi mogu pozavidjeti. Mikročip – školski list Gimnazije Franje Petrića Uredništvo Mikročipa: Tereza Zadar, siječanj 2015., godina 2., broj 02 Plantak, Silvia Vuković, Dragana Adresa uredništva: Kalaba, Marino Buljan, Patricia Obala kneza Trpimira 26, 23 000 Zadar Joza, Marta Petrić, Iva Rebac, Tel: 023/331-015 Katarina Pera, Danijel Paleka, Petra Ivoš, Karlo Koščal, Ber- e-mail: [email protected] narda Klinar, Martina Perović,Glavna urednica: Patricia Joza Nora Perić, Ivana Itković, MartaZamjenica glavne urednice: Dragana Kalaba Končarević, Matea Španić,Odgovorni urednici: Lovre Petrić, Dora KlarićSanja Vlahović, prof. i Andrija Vanjak, prof. Naslovnica: Sara Ražnjević, 1.c Šime Ivančević,1.b Fotograf: Vito Hordov, 3. raz.Oblikovanje i grafička priprema: Novus grafičke usluge Ime školskog lista osmislio jeTisak: Novus grafičke usluge učenik Marin Drobac 2011.Naklada: 600 primjeraka godine. Mikro, kaže, jer je naša škola mala, a čip jer je to nadimak kojim su njeni učenici često nazivani.2 Siječanj 2015. / br. 2

Pohađa ju 464 učenika, po četi- Poznati smo po brojnim natjecan- Po broju učenika, naša je školari razreda od svake generacije. jima na kojima naši učenici sudje- mala. Baš zato u njoj prevladavaImamo dva razreda općeg i dva luju i postižu zavidne rezultate. radno-obiteljska atmosfera.matematičkog usmjerenja. Učiteljsko se vijeće sastoji od got- ovo četrdeset profesora, a naša ravnateljica je Blanka Pedišić, prof. Od 1986. godine, od kad je ško- la utemeljena, dobili smo brojna društvena i stručna priznanja od kojih izdvajamo: Ministrovo priznanje 2000. godine za uspješan, kvalitetan i kreativan rad Županijsko priznanje 1999. go- dine za rad s nadarenim učenici- ma Priznanje FER-a Zagreb- za sve godine od utemeljenja škole Prepoznatljivi smo po za- nimljivim školskim izleti- ma i sudjelovanjima na humanitarnim akcijama. Škola je poznata i po Upisom u Gimnaziju radu školskog športskog Franje Petrića učenici dobivaju: društva MIO -znanjairadnenavikezauspješan studij Najbolji u brojnim spor- -visoku informatičku pismenost tovima, upravo su naši -ovladavanje metodologijom in učenici. telektualnog rada -najbolji dio života provode u zdravoj i poticajnoj sredini Blanka Pedišić, ravnateljica škole fotografija s upisaSiječanj 2015. / br. 2 3

Sfinga u susjedst Jedinstvena je Brodarica, udaranje valova o obalu i zvuk učenici 3.a i 3.b razredadio grada u kojem se naša škola automobila. Sjedeći i slušajući bi-nalazi. Toliko je blizu gradskom ologiju ili kemiju osjećate u nos- Jedinstvena je naša škola i posredištu i starom dijelu grada nicama miris soli, miris morske školskom dvorištu zasađenomda se do njega može doći za 15 trave, a sreću vam potakne kliktaj drvenastim biljkama, grmovima iminuta šetnje, a opet daleko od galebova koji se nadmeću za pli- cvijećem. U njemu raste čempres,gužve zbog čega se čovjek osjeća jen. Pupačićevo More na satu kn- alepski bor, kostela i tisa, grmovikao da pohađa neku kvartovsku jiževnosti ima, a da to pjesnik nije ruža, pitospora i šimšira. Široko-školu. Brodarica, a samim time mogao ni sanjati, zvučnu podlogu lisna veprina okružuje školskoi školska zgrada, okružene su šuma valova i valjanja kamenčića dvorište kojim se svakodnevnouvalama Draženica mala, Dražen- i školjki u samome kraju. krećemo.ica vela i uvalom Vruljica. Idealno A tamo gdje završavaje to mjesto za izgradnju ladan- dvorišni zid prostire se park u ko-jskih vila što su Zadrani shvatili odmor na sfingi jem ćete doživjeti dašak Egipta.još početkom 19. stoljeća kada je Od sve ljepote kojom je okruže-život počeo izlaziti iz bedema gra- na školska zgrada, čini vam se dada. sanjate jer je drugačije od svega Ne znam ima li na svi- što u Zadru i Hrvatskoj možetejetu škole koja je toliko blizu pronaći. Bujni park pruža instalac-moru kao što je naša. Od škol- iju monumentalne sfinge iz 1918.skog dvorišta more nam je udal- godine. Izgradio ju je poznati Za-jeno svega deset koraka. Prozori dranin Ivan Giovanni Smirić uvećeg broja učionica okrenuti su znak sjećanja na svoju ženu Atillumoru tako da vam ponekad šum nakon njene smrti. O njoj se jakovalova i vjetra ometaju slušanje malo zna, osim tko ju je sagradiopredavanja. Učeći matematiku i i kome je posvećena. Ostalo sufiziku, teorijsko znanje povezu- sve legende i nagađanja kojimajete s morskim valovima, s jačim domaćini zabavljaju začuđeneili slabijim fijukom vjetra, čujete strance. Neke od priča kojima ih zabavljamo su da je to grobnica4 Siječanj 2015. / br. 2

stvu škole “Uz nju se daju i primaju ili da je pod njome zakopano blago. prvi poljupci ili se iza nje Zabavljamo druge, a i sami pomalo krijemo kad pobjegnemo s vjerujemo da se u njenoj unutrašn- josti krije barem nakit pokojne Atille. kojeg školskog sata.” Baza sfinge je kamena, no ostatak je izliven od betona. Sfinga ima lavl- 5 je tijelo i ljudsku glavu s iznimkom prednjih šapa koje su ljudske šake koje drže mač. Na glavi ima tipično egipatsko pokrivalo-nemes koji je s bočnih strana ukrašen hijeroglifima, a kosa je skupljena u pletenicu. Nama učenicima Gimnazije Franje Petrića sfinga je uobičajen i svakodnevan prizor. Na njoj sjedimo za vrijeme školskog odmora, uz nju jedemo svoje sendviče i pizzu kao uz staru, dobro poznatu prijateljicu iz razreda. Uz nju se daju i primaju prvi poljupci ili se iza nje krijemo kad pobjegnemo s kojeg školskog sata. Nema generacije učenika naše škole koja se na njoj nije fotografi- rala za uspomenu na školske dane. Na njoj se sviraju gitare i pjevaju pjesme kojima slavimo završetak školske godine. Draga nam je naša sfinga i zato ju ne gledamo kao na jednu od atrakcija za turiste koji ju obilaze. Koliko je taj monumentalni prizor povezan s našom školom govori i činjenica da kad želiš reći nekomu koju školu pohađaš, kažeš jednos- tavno kao da je to uobičajeno za sve škole: „ U onu kod Sfinge“ i svi će nepogrešivo znati koja je to ško- la. Ili putniče namjerniče: ako jed- nog dana posjetiš Zadar, najprije pronađi Gimnaziju Franje Petrića, zatim zaviri preko zida školskog dvorišta i vidjet ćeš ono što ni učen- ici u Egiptu ne mogu vidjeti-sfingu pred nosom. Marino Buljan, 2.a Siječanj 2015. / br. 2

VOLONTER JE ONAJ KOJI RADI ONO ŠTO VOLI Volontiranje ili dobrovol- ra i poticanja svojih umjesto njega. Ne želi samostal-jni rad proizašao je iz potrebe ljudi nastavnika. no popravljati pogreške. Počin-da budu zajedno, da se druže ili si Od mene, sto- je zapitkivati gdje mu je mama ipomažu, a najveći zamah razvoja ga, nećete čuti kakvu kada će ići kući. Zna iznenada us-doživljava tijekom druge polovice smiješnu zgodu. St- tati sa svoga mjesta i otići gledati19. stoljeća. (Ajduković i Cajvert, vari o kojima vam kroz prozor, smijuljiti se zabavl-2004.). U osnovi volontiranje je ide- mogu pričati, a vama jajući samoga sebe. Vrlo je teškoja o dobrovoljnosti i slobodi izbo- su simpatične i mož- držati ga što usmjerenijim nara, a ono „u sebi sadrži potencijal da zanimljive, zapra- gradivo koje mora savladati. Na-izgradnje solidarnosti, pruža priliku vo su sitnice koje me kon obavljenog školskog rada izpomagati drugima, ali i ukazati na uz njih jako uveselja- svih predmeta, dobije crtež s lik-probleme i potrbe oko nas.“ (Forčić i vaju. Onaj trenutak ovima koje mora prebrojati i obo-suradnici, 2007.). kada shvate da su nešto dobro jiti. To je posljednji zadatak nakon Ja sam Nora, i volonter napravili jer sam njihov domaći ili kojeg zna da je gotov s poslom zasam. Volontiram u posebnom školski uradak popratila odobra- taj dan.odgojno-obrazovnom odjelu vanjem, pohvalom ili podrškom, Ako mi se posreći da taj(POOD) jedne zadarske osnovne neprocjenjiva je nagrada koju mi dan moj dječak bude dobre vol-škole. Riječ je o odjelu koji pohađa podare u vidu osmijeha ili za- je, od njega za kraj ponekad do-šestero učenika različita uzrasta grljaja. Za takve trenutke živim bijem zagrljaj i poljubac, geste ui različita spektra poteškoća. i iznova im se vraćam pomagati koje mora uložiti jako puno truda.Djelomično pohađaju nastavu s koliko god mogu u svoje slobod- Posao u koji sam se dobrovoljnomatičnim odjelom (Sat razred- no vrijeme. Njima je dovoljno uključila nije težak i ne zahtijevanika, Vjeronauk, TZK, Glazbenu doći s malo ljubavi i dobre volje, neko prethodno iskustvo, ali ćekulturu, Likovnu kulturu), a ostale a oni će vam zahvaliti najiskreni- mi , vjerujem, dati kompetencijepredmete pohađaju u POOD-u. jim gestama zbog kojih sam im za budući rad, možda, u istom po-Njihov je učitelj u takvom odjel- neizmjerno zahvalna. dručju. Od kad volontiram s višejenju defektologinja-rehabilita- Moj rad s djecom s pose- empatije prilazim ljudima, pozi-torica koja s njima provodi neko- bnim potrebama u toj se školi tivnijeg sam stava prema sebi iliko sati dnevno. najčešće odnosi na rad s osmog- drugima i osjećam jedno veliko Budući da me rad s djecom odišnjim dječakom koji pohađa emocionalno zadovoljstvo. Želims poteškoćama izuzetno zanima, prvi razred. Riječ je o učeniku s el- pomoći drugima i osjećam da mirado sam prihvatila ponuđenu mi ementima iz autističnog spek- se volonterski rad trajno uvlačipriliku volontiranja. tra. Izbjegava kontakt očima i u srce. Kad pomislimo na uobiča- bilo kakav fizički dodir pa čak i ru-jeno smiješne i zabavne zgode kovanje. Gotovo je uvijek ozbiljan Nora Perić, 2.bkoje očekujemo u radu s djecom (osim kada ima ispade hihotanjaosnovnoškolskog uzrasta, njih ili smijeha bez razloga), vrlo malou radu s mojim malim prijatel- i nerazgovijetno govori, ne znajima baš i nema. Oni nisu djeca izražavati emocije, brzo gubi kon-koja se spontano smiju i zbija- centraciju što ga čini nervoznim iju šale vrebajući svaku priliku za nestrpljivim.nestašluk. Oni ne komuniciraju Ja mu pomažem u pisan-opušteno i prirodno jedni s drugi- ju školskog rada. Prvih 15 minu-ma, niti se međusobno zadirkuju i ta rada trudi se biti što bolji, štošale. Naprotiv, jako su povučeni, točniji, no već preko toga gubisramežljivi i nisu sposobni voditi koncentraciju i ulaže manje truda.uobičajene razgovore bez napo- Često me moli da pišem uradak6 Siječanj 2015. / br. 2

TKO IMA PRAVO ODLUČITI SMIJU LI ŽIVJETI?ccccccccccccccccccccccccccccccc Ovih se dana održava stari i dosadni i ljudi su zaključi- “Svoj su potpis konačnoakcija, on line peticija za spas li da je vrijeme za nešto novo dali gradonačelnik i os-zadarskog azila za napuštene i uzbudljivo: novo štene ili tali čelni ljudi grada.”životinje. Naime, nakon 10 godi- mačića. Stari pas je ostavljenna postojanja, gradske su se vlasti na milost ili nemilost ulice ili višeodlučile za skandaloznu i nehu- predan u azil. Pojedinci čak će biti dlaka u kući; Umrlamanu odluku zatvaranja posto- izraze želju zamijeniti svog je baka koja je o njemu brinula“ ijećeg azil na predjelu Žmirići. Svi starog psa s kojim su proveli slično. U Udruzi sam se naslušalaljubitelji životinja znaju da je azil 10, 15 godina za novog. Drugi i emocionalnih ucjena o tome dapotreban jer neodgovorni pojed- ljudi misle da je kastracija životin- će psi biti uspavani ili odbačeniinci svakodnevno napuštaju svo- ja neprirodna, ali da je sasvim ako ih mi ne uzmemo. Životinjeje ljubimce kad ih se zasite ili kad prirodno tek okoćene potomke su obaveza, financijska, vremen-im više ne odgovaraju iz tko zna svojih ljubimaca staviti u vrećicu ska, fizička i psihička i moraju pri-kojih sve razloga. Upravo zbog i ostaviti pokraj kontejnera jer pasti samo onima koji ih istinskiovoga smatram da je potrebno „životinje ne osjećaju bol.“ Tu na- vole i osjećaju ih kao članovejavnost educirati i o ovom prob- stupamo mi, ljudi iz udruge koji- svoje obitelji.lemu više govoriti. Nezbrinute su ma nije problem danju ili noću, Koliko god teško bilo pod-životinje dokaz nehumanog od- svaka 2 sata hraniti i grijati njiho- nositi sve takve potresne situaci-nosa ljudi prema njima, zato svo- va mala tijela u nadi da će preživ- je, na kraju je najveća nagradajim skromnim udjelom nastojim jeti. Više nije bitno koliko stotina vidjeti pse i mace kako odlazepružiti ljubav i nadu napuštenim eura su ljudi platili psa ili kolikoživotinjama. dugo su proveli s njim, izgovora Aktivno sudjelujem u radu za napuštanje svojih ljubimaca„Udruge za zaštitu životinja Za- nikad ne nedostaje. Od onoga:dar“ od 2012. godine i to je vjero- „Idem u Ameriku, pas ne može sajatno jedna od najboljih stvari mnom; Očekujemo dijete, pre-na koju sam se u životu odlučila.Radim nešto plemenito i koris-no, a uz put upoznajem mnogoljudi, družim se sa životinjamate sanjam svoje snove. Ujedno iputujem, stječem nova životnaiskustva i nova prijateljstva. No, sdruge strane, svakodnevno se uv-jeravam da nema kraja ljudskojgluposti, okrutnosti i bezosjeća-jnosti. Volontirati u azilu nije ni-malo smirujuć posao jer skrbiš oljubimcima od kojih su neki jed-nostavno odbačeni na ulici jer supostali višak, jer uništavaju nam-ještaj po stanu ili su neposlušni.Neki su jednostavno postali pre- volonteri i građani ispred zgrade Općine ZadarSiječanj 2015. / br. 2 7

u nove domove, kako se bole- glavu kad vidim životinju kojoj Bobi, Riki, Nerosni oporavljaju i opet podižu na treba pomoć. To nisam napravilanoge. ni kad smo bili na školskom izle- tvaranjem. Brojni su se građani Ja u svome domu imam tu u Kninu prošle godine. Vidjela odazvali peticiji za dobivanje no-četiri psa s kojima se budim i s ko- sam prljavog psa kako trči ces- voga. Svoj su potpis konačno dalijima idem spavati. Nitko mi se ne tom, jede smeće i pije iz fontane. gradonačelnik i ostali čelni ljudiveseli kao oni kad me vide i nitko Sama sam sebi dala obećanje da grada. Stvari su se dovoljno zako-me ne može bolje oraspoložiti od ću se po njega vratiti i evo, tre- vitlale jer ih je pokrenulo i 15 000njih. Blesavi su, uživaju u svakod- nutno mi leži ispod nogu i pita sakupljenih on line potpisa. Bra-nevnoj igri i šetnji i od sebe daju se kada ćemo ići u šetnju. Mišl- vo za sve one koji pružaju nadusamo ljubav. Pomogla sam im kad napuštenim ljubimcima!im je trebalo, usvojila sam ih, a onimi vraćaju bezuvjetnom ljubavlju. jenja sam da svatko od nas može Iva Rebac, 4.cJednostavno ne mogu okrenuti napraviti neko dobro i plemenito djelo samo to treba htjeti. cŽalosti me činjenica da je trenutno za- darski azil pred za-8 Siječanj 2015. / br. 2

U IME RAZUMAŠto je Silvija napisala 1.11.2013. U našoj državi nikad nije svog nauma. Naime, oni žele da se u krug i lako zaključujemo dadosadno pa se tako ovih dana brak bude određen Ustavom. je ovaj referendum jedna velikanajviše vremena provodi razmišl- Prvo i osnovno, stvarno ne znam besmislica, ironija i uludo po-jajući i razgovarajući o homosek- što definicija braka ima raditi u trošenih 50 milijuna kuna.sualcima i njihovim pravima. Ustavu, to je više Crkveno pitan- je. Svaka će vjera ili sekta misliti Ne sviđa mi se što se digla Referendum koji će se drugo, a Ustavom je, svakako, tolika buka. Nitko nije rekao da ćeodržati 1. prosinca 2013. go- dopuštena sloboda vjeroispovi- se LGBT skupini dozvoliti brak, adine zatražili su građani i to je jesti. U ime obitelji su ipak odlučili po-prvi referendum kod nas za koji Jeste li za to da u Ustav uđe brak duzeti preventivne mjere zaštite -smo uspjeli prikupiti dovoljan kao zajednica muškarca i žene? i spasiti obitelj od najvećeg zla…broj glasova. Iz ovoga bi se lako Imam dojam da su mno- Ima puno boljih načina da sedalo zaključiti da su nam homo- gi krivo shvatili. Ovo nije pitan- pomogne i zaštiti obitelj. Prob-seksualci prvi, najvažniji i najveći je priznajete li homoseksualce lematične obitelji koje su loše zaproblem, ali na svu žalost – nisu. i dopuštate li im povezivanje u djecu, mnogo su veći problem od zajednicu. Ako zaokružite PRO- homoseksualaca. Mislim da nikome ne tre- TIV, niste odlučili da homosek- ba pobliže objašnjavati o čemu sualci imaju pravo na brak. Isto Ipak, možda su gayevi ise radi jer čak i ako ne gledate sami potakli ovakve događaje.dnevnik, ne čitate novine ili tako, ako zaokružite Ljudima su počeli dosađivati svo-nekim čudom u ovo tehnološko ZA, ne znači da ste jim paradama i ostalim javnimdoba do vas ne dopiru vijesti (bla- homoseksualcima okupljanjima. Čak i oni koji ho-go vama), znate sve o referendu- zabranili vezivanje. moseksualce ne vide kao prijet-mu jer su se mišljenja podijelila Oni svoju zajednicu nju možda će izaći i zaokružitii na facebook-u, a tamo sigurno uvijek mogu nazvati ZA baš zbog toga što im je dostajeste. Poželjno je da na profilnoj istospolnim brakom slušanja o njima.slici označite jeste li ZA ili PROTIV ili nekim sličnim im- U svakom slučaju, što godda bi vaši prijatelji znali kakva su enom. Dakle vrtimo da se izglasa, ovo nije kraj. Menivaša stajališta i pomogli vam da ih se nekako čini da će 1.12. više lju-promijenite. Jedna mala, velika zajed-nica, U ime obitelji,polako, alisigurno približava se ostvarenjuSiječanj 2015. / br. 2 9

di zaokružiti ZA i u Ustavu će pi- ako izađe nakon referenduma. analize, raspravljalo se 24 satasati da je brak zajednica muškar- Što se očito i događa. On je pisan dnevno. Samo pokušajte u goog-ca i žene (po mogućnosti da se prije referenduma i za tad je bio le ukucati „re“... evo ga! ne moratejoš doda da je žena ta koja kuha, namijenjen. Ali kako sve ovo tre- dalje, zna google što tražite.čisti, pere...). Vjerojatno će tada ba ubaciti u školske novine, a ja Nisam napisala ništa novo, ništareagirati neka viša tijela poput sam zadužena za škakljivu temu, što netko drugi nije.Europske unije ili ćemo i sami za trebam napisati i update. nekoliko godina shvatiti da ima- Sada mi je malo žao što ćemo najsmješniji Ustav na svijetu. Dio se mojih predviđan- vas ova priča, mjesecima nakon,Što je Silvija napisala 10.1.2014. ja ostvario. 1.12., sada već prošle vratiti na temu zbog koje su se Prvi dio moga članka, sam godine, većina građana koja je posvađali i najbolji prijatelji. Dra-po sebi, nema nikakvog smisla izašla na referendum zaokružila go mi je što je cijela priča stala na je ZA i tako promijenila…ništa. ovome i nadam se da će ostati da Napisane su stranice i stranice mi se ne bi dogodilo da dan pri- je objavljivanja moram pisati još jedan update. Jedino što sam ja naučila jest da se ne možemo svi složi- ti kada se radi o pitanju religije, morala i ostalih ljudskih ideala. Isto tako, i dalje smatram da bis- mo svi, kakvi god bili, trebali imati jednaka prava. To je sve. Silvija Vuković, 4.d10 Siječanj 2015. / br. 2

E-dnevnikDigitalni stanovnik fesora na ovu novinu. Neki su se izostanaka roditeljima na njihovunaših učionica profesori brzo upoznali s ovakvim e-mail adresu kao i slobodan in- načinom bilježenja ocjena i os- ternetski pristup ocjenama njiho- Najveća novost u našoj talih opaski pa im prilagodba na va djeteta.školi ove školske godine uvođen-je je e-dnevnika kao zamjene e-dnevnik nije predstavljala veliki Takvim se načinomza dobri stari dnevnik koji smo problem. Ipak, većina njih je os- slanja obavijestikoristili svih proteklih godina tala sklona klasičnom dnevniku, nastoji smanjiti brojškolovanja. Početno iznenađenje što zbog lakšeg rukovanja, što izostanaka i loših oc-i radoznalost ubrzo su nestali na- zbog navike i lakših načina ispra- jena, ograničavajućikon što smo dobili priliku upozna- vaka pogrešaka. u isto vrijeme učenič-ti sve njegove loše i dobre strane ku kreativnost okou odnosu na dnevnik koji svi vrlo Profesori se često žale na smišljanja opravdan-dobro poznajemo, dnevnik u ko- nespretnost rukovanja računa- ja koja bi, ruku naricama. lom, ali u suradnji s učenici- srce, bila ionako ma i školskim informatičarem, kratkoga vijeka. Bilo Ako ste još uvijek u nadi da da se radi o jutarnjojće se stari dnevnik nekim čudom stručnjakom za rješa- kavi u omiljenom kafiću umjestovratiti pa niste ni pogledali stran- vanje problema s e- odlasku na prvi sat ili zalomljenojicu e- dnevnika na kojoj učenici dnevnikom, sve po- jedinici prije subotnjeg izlaska, e-mogu pregledati svoje ocjene i teškoće lako su riješene. dnevnik dovodi učeničke sposob-bilješke profesora, informacije o Međutim, školski in- nosti „mazanja očiju“ na potpunotome možete pronaći ovdje. Oni ternet nerijetko doživi novu razinu. Na samim je đacimamarljivi, ovim će člankom ponovi- kolaps pa se e- dnevnik izbor hoće li se prilagoditi sustavuti gradivo i saznati još pokoji trač isključi, ali to učenici- ili ga pokušati nadigrati. U slučajuo novom dnevniku. No, krenimo ma više ide u prilog da ste već izabrali drugu opciju,od početka. Prije svega osvrnut nego što prigovaraju poželjet ćemo vam svu sreću ućemo se na prilagodbu naših pro- zbog takvih „nesret- takozvanoj borbi s vjetrenjačama. nih“ slučajeva. Najviše Također, bitna je novina i slučajan zbrke i negodovanja odabir prilikom usmenog ispiti- među učenicima izaz- vanja što omogućuje pravednije valo je direktno slanje biranje učenika za odgovaranje iako, gledano s učeničke strane, povećava i stres zbog nemo- gućnosti uobičajenih kalkulacija jer sada svatko može biti nesret- ni dobitnik. S kompjutorskim dnevnikom tako je u zaborav otiš- lo i poznato„peglanje“ stranica na oduševljenje ispeglanih i na ža- lost snalažljivaca. Ipak, e-dnevnik ima i svoju pozitivnu stranu, a to je automatsko signaliziranje pro-Siječanj 2015. / br. 2 11

ocjene na klik fesoru da učenik toga dana ima ima previše prostora na katedri ili jbolje u korist vlastitog uspjeha.zabilježena dva odgovaranja što učenici iz zadnjih klupa ne vide Upravo su snalaženje i prilagodbaukazuje na nemogućnost trećeg. dio ploče od njega. Neformalno novonastalim situacijama nekeShvaćamo to kao garanciju (koja saznajemo od izvora koji želi os- od stvari kojima nas škola nastojidonosi znatno olakšanje) da od tati anoniman da je tijekom ne- podučiti za daljnji život.sada svi profesori moraju ispošto- koliko olujnih dana u studenom vati navedeno pravilo. Osim toga, došlo do iznenađujućeg prizora. Civilizacija napreduje teh-iz topline miloga nam doma ima- Dogodilo se upravo to da je vje- nološki, a taj se napredak umo mogućnost uvida u svoje tar puhao tolikom jačinom da se konačnici očituje i u našoj školiocjene i bilješke o nama samima otvorio prozor u učionici i udario pa je na novim generacijama dasvih predmetnih nastavnika. rubom računalo koje je umalo za- se naviknu na e- dnevnik kao što smo mi bili naviknuti na dobri stari dnevnik u koricama koji je, sada tek shvaćamo, ipak imao dušu. Dragana Kalaba, 2.cTakođer, dostupan nam je uvid vršilo na podu. Srećom, jedan gau datume predviđenih pisanihprovjera što olakšava planiran- je od učenika spretno uhvatio i uje i raspodjelu radne snage zatjedne koji su pred nama. Nakon matrix stilu situacija je sretno za-što smo utvrdili sve njegove mo-gućnosti, osvrnut ćemo se na vršena bez ikakvih posljedica. Un-njegov smještaj u učionicama. Usvakoj se prostoriji nalazi po jed- atoč manama novog dnevni-no računalo koje profesori koristeza upisivanje nastavnih tema i ka, ne smijemo zanemaritiocjenjivanje, ali i kao laptop zaprezentacije i educiranje učenika da je i sa starim dnevnikom Unatoč manamana taj način. Smještaj e-dnevnika bilo kojekakvih incide- novog dnevnika, ne sm-u našim malim učionicama zapra- nata. Razmišljajući ob-vo je popriličan problem. Ili zauz- ijemo zanemariti da je i jektivno, možemo reći da učenicima zapravo sa starim dnevnikom bilo nikada ništa neće biti kojekakvih incidenata. u potpunosti ružičasto i po volji. Zato je na samom pojedincu da iz nove situ- acije nastoji izvući ono na-12 Siječanj 2015. / br. 2

LJETNI POSLOVI ZA UČENIKE Džeparac je sve tan- praznika reći će vam neki od obilazim trgovine za koje sam zadužena. Radeći ljeti stekla samji, stoga preuzimamo stvar naših vrijednih učenika koji iza neka nova poznanstva koja su prerasla u prijateljstva.doslovno „u svoje ruke“ sebe već imaju određeni „radni Nakon odrađene radne smjene otišla bih ravno kući i u krevet, staž“. za razliku od mojih vršnjaka koji su dane provodili odmarajući se i kupajući. Međutim, ovaj mi je posao pružio Margita Antičević (3.b) jedno posebno iskustvo. Trošeći svoju plaću, počela sam više ci- „Već drugu godinu za jeniti novac svojih roditelja. Ug- lavnom sam naučila bolje raspo- redom radim sezonski lagati njime i štedjeti ga, što je dobra podloga mom skorašnjem Zarađeni mi je novac za Podravku. Radim u studentskom životu.“ dobro došao kao džeparac nekim zadarskim tr- govačkim lancima Dino Kožul (4.d) na maturalnom putovanju Sezonski posao prometnog pol- u kojima na police icajca, popularnog bobija, za mene je jedno posebno i nez- slažem Podravkine aboravno iskustvo. Radio sam na zadarskim prometnicama i proizvode. Svaki sam dan bila na poslu, osim nedjelje, od 8 do 13 sati. Zadatak mi je bio da robomNije nimalo neu- običa- koja svakodnevno stiže iz Ko-jeno da ljetne praznike provode privnice popunjavam ispražnjeneradeći vaši prijatelji, poznanici, police njihovim proizvodima.rođaci. Sve je tanji džeparac koji Posao je fizički prilično težak jerdobivate od svojih roditelja, a nosim kutije s proizvodima, izno-potrebe za izlascima sve su veće i sim ih iz skladišta, raspakiramjače kako vam raste godišnja dob. i slažem na police. Osim toga,Novca nikad dosta, a priliku daga pošteno zaradite imate up-ravo onda kad uslijede praznicii vrijeme za odmor. Srećom, unašem gradu i okolici još uvijekima prilike da nešto zaradite.Učenici najčešće sami traže se-zonske poslove kod poslodava-ca. Obilaze ih ili preko roditeljai poznanika pokušavaju doći donjih. Osim toga, na raspolagan-ju im je i Učenički servis u koji semogu prijaviti.Koji su to poslovi na kojimamožemo vidjeti srednjoškolcetijekom dragih nam ljetnih Siječanj 2015. / br. 2 13

Mia Kresović dozvolu za voditelja jelio ni s kim jer sam bio sam svoj čamca. Tu sam priliku gazda. Nešto sam potrošio zaregulirao promet u najživljim di- odmah i dobro iskoristio zaslužene ljetne izlaske s društ-jelovima grada kad bi se na njima radeći jedan vrlo zanim- vom, a ostalo čuvam za polagan-stvorila gužva. To je vrlo odgov- ljiv i uzbudljiv posao. je vozačkog ispita i kupnju moto-oran i ozbiljan posao za koji pos- Cijeli sam svoj život na ra.“toji obuka koju kandidati moraju moru i uz more, uz njegaproći da bi uopće izašli na pro- živim i uživam u njemu, Mia Kresović (3.b)metnice. Glavni razlog zbog ko- tako da se korisno pok- „Ovo sam ljeto opet provelajeg sam odabrao baš ovaj , a ne lopilo s ugodnim. radno. Drugu godinu za redomneki primjerice lakši posao bila U svom 7 metara dugom radila sam u jednom restoranu uje moja želja da se okušam u ne- brodu vozio sam turiste Biogradu na Moru i to na mjestukom ozbiljnom i društveno koris- u razgledavanje od Din- pomoćnog kuhara.nom poslu. Za to je bilo potrebno jiške, mjesta na Pagu u Svaki sam dan radila po nekolikopuno znanja, hrabrosti i strpljen- kojem živim, do Paškog sati u jutarnjoj i nekoliko sati uja. Posebno sam zahvalan svome mosta. Organizirao sam popodnevnoj smjeni. Unatoč na-šefu koji je mene i moje kolege turističke ture u razgledavanje pornom tempu, ipak sam uživalapripremao, nadzirao i vodio kroz paškog arhipelaga, na kupanjeovaj posao. na izolirane plaže, vozio grupeLjeto sam proveo među svojim ranom zorom na pecanje ili dovršnjacima i mladim kolegama stijena s kojih se mogu izvoditiprometnim policajcima što je jed- atraktivni skokovi u more.no nezaboravno i vrijedno iskus- Jedna takva organizirana turatvo. trajala bi oko 4-5 sati dnevno.Zarađeni mi je novac dobro Moram reći da sam zaista uživao.došao kao džeparac na matural- Radio sam u vodama„u kojima iz-nom putovanju, čime sam barem vrsno plivam“, stjecao sam novadijelom rasteretio svoje roditelje. poznanstva i gotovo svakod- nevno razgovarao engleski što mi je bila izvrsna i korisna vježba. Priznajem da sam dobro i zarađivao jer taj novac nisam di-Luka Jurčević (3.b) Muzej stakla u Zadru„Ovo sam ljeto, položivšiodređene potrebne ispite, stekao14 Siječanj 2015. / br. 2

jer sam stekla dobre prijatelje koji muzeja i zato je vrlo popularan jima, za ljetni provod i za matu- ralnu ekskurziju koja je došla kaosu isto kao i ja dijelili sudbinu se- među mnogobrojnim turistima nagrada nakon radno provede- nog ljeta.zonskih radnika. koji posjećuju naš grad. Njegov Lovre Krnić (4.b)Ovaj mi je zanimljivi posao po- je sadržaj raznoliko staklo i pred- Ovo sam ljeto radio kao kono- bar u jednom restoranu u mjestumogao steći nova znanja i vješ- meti iz antičkog doba. Muzej je Ždrelac na otoku Pašmanu. Moja je radna smjena počinjala pos-tine, ne samo u kuhanju, već i u vrlo edukativan i zbog toga sam lijepodne, što znači da sam bio zadužen za posluživanje večere.odgovornosti, savjesnosti i marl- svaki svoj radni dan proveden u Na posao bih dolazio oko 17 sati pa sam zbog toga imao vreme-jivosti. U iznimnim sam situacija- njemu izuzetno uživala. Iako je na naći se s društvom i okupatima čak znala ostati i sama u ku- moj posao bio uglavnom proda- se. Sve potrebne pripreme za posluživanje večera obaviohinji s narudžbom koju je trebalo ja ulaznica i suvenira, bilo je dana bih zajedno sa svojim kolega- ma. Glavni dio posla odvijaoiznijeti pred gosta. Najprije sam kada bih primjerice, posjetitelje se između 20 i 23 sata. To ne znači da je moja smjenase uspaničila, a onda odradila upoznavala s njegovim sadrža- tada i završavala. Svo raspre- manje bilo je gotovo tek oko 1,posao kao„prava kuharica“. jem. Zbog toga 2 sata poslije ponoći.Naučila sam puno novih recepa- Posao mi je bio naporan, ali i za- nimljiv. Susretao sam i posluživota i tehnika kuhanja koje prim- ljude iz cijeloga svijeta. Imao sam prilike razgovarati stranim jezici-jenjujem u kuhinji kod kuće. ma pa sam naučio neke osnove jezika kojima nikad do sada nis-Svoj zarađeni novac trošila am govorio. Mogu priznati da sam u dvasam na izlaske kojima bih Džeparac je sve tanji, stoga mjeseca dobro i zaradio - što odse s prijateljima počasti- preuzimamo stvar doslovno plaće, što od napojnica koje samla nakon odrađene sm- zaslužio za svoju profesionalnostjene, ali sam ipak veći „u svoje ruke“ i ljubaznost.dio ušteđevine stavila na Bernarda Klinar, 4. bbankovni račun. Tu i tamo sepočastim nečim za što sma-tram da sam zaslužila.Izbivanje od kuće i sati provedeninad vrućim štednjakom urodili su sam morala biti odlično upućenaplodom u kojem sada mogu uži- u sadržaj svega izloženog, ali i uvati.“ pojmove iz antičkog razdoblja, što mi je bila odlična prilika zaKarla Bračić (4.d) izravne kontakte s ljudima iz ci-Kao i većina zadarske mladeži i ja jelog svijeta. Usto sam svakod-sam ovo ljeto radila sezonski. Moj nevno imala prilike razgovaratije posao bio nešto drugačiji neg- engleskim i talijanskim jezikom.oli što ga moji vršnjaci ljeti rade- Imala sam čast raditi s visokoo-prodaju sladoled, konobare, brazovanim ljudima od kojih samrade u trgovini i sl. Ja sam imala puno toga vrijednog naučila i zaprivilegiju raditi u Muzeju stakla. svakodnevni život. Zarađeni samTo je jedan od novijih zadarskih novac trošila na izlaske s prijatel- Siječanj 2015. / br. 2 15

MIOCOTEKAPokaži znanje i šalji dobre ka knjižnica ovakvim ak- razdoblja. Tijekom kratke stankevibracije nastupili su učenici Bernarda Kli- tivnostima potiče čitanje i nar (3. ) i Andrija Marić (3. ) ot- U Gimnaziji Franje pjevavši baladu Passengera: LetPetrića 2. travnja 2014. godine razvijanje čitalačke kulture her go.realiziran je projekt školske kn-jižnice, druga po redu Miocote- te upućuje na raznolikost U finalnoj igri Tko zna,ka, edukativno-zabavni kviz iz zna, bilo je teško pronaći pitanjepoznavanja Hrvatskog jezika i usluga koje pruža. na koje finalisti nisu znali odgov-književnosti. Kviz je prije svega or.namijenjen maturantima i dio je priprema za ispit državne mature Maturantice Bar- Najizvrsnija među izvrsn-iz Hrvatskog jezika. bara Banić (4.a), Gloria ima bila je Barbara Banić, učeni- Škarica (4.c) i Silvija Vu- ca 4.a razreda, ostvarivši gotovo Na sastavljanju ispita, kao ković (4.d) te maturant stopostotni rezultat.i provođenju cjelokupna progra- Lovre Petrić (4.b) zahval- ma, surađivali su Hajdi Škarica, Finalisti su nagrađeni za-školska knjižničarka i prof. hrvat- jujući uspjehu na prelimi- nimljivim nagradama, a kreativ-skog jezika, Nikolina Stulić, prof. na večer nastavljena je zakuskomhrvatskog jezika i Andrija Vanjak, narnom testiranju, kojemu je ove i druženjem s iskazanom željomprof. informatike. da se ponovi i sljedeće godine. godine pristupilo čak pedesetero Ciljevi su kviza samoprov-jera znanja učenika, pripremna učenika, osigurali su svoje mjestovježba odgovaranjem na pitanjau obliku u kojem se ona pojavlju- u finalu kviza.ju na ispitu državne mature, us-poredba vlastitog znanja sa znan- jem drugih učenika, uočavanjegradiva koje bi trebali ponoviti Svečana dvorana škole,i zabava. S druge strane, škols- učionica br. 2, prihvatila je i više gladatelja negoli joj to prostor dopušta. Doprinos dobroj atmos- feri svojim osebujnim vođenjem kviza i ove je godine dao gost, poznati saljski knjižničar Ante Mihić. Glazbena tema iz znan- stveno-fantastične sage Ratovi zvijezda označila je početak. Finalisti su pokazali zavidno znanje u ABC pitalicama, igri asocijacija i odabiru književnih Hajdi Škarica, prof. i školska knjižničarka16 Siječanj 2015. / br. 2

IZLET U KUKLJICU u Kukljicu. Tako smo se i ove go- razredi, a titulu najjačega ponijeli dine, već u prvom tjednu nastave, su učenici 4.a razreda. Uručeni Već je poznata tradicija otisnuli od obale i brodovima im pehar daje na važnosti čitavunaše škole da na samom početku uputili na izlet. Novim je učen- školsku godinu jer osvojiti „Kup icima naše škole to bila odlična Kukljica“ nije mačji kašalj. No, prilika da se bolje upoznaju, ali nisu samo dečki ti koji se okušaju i stariji su razredi s nestrpljen- u dvoboju. I cure se iskažu u tom jem dočekali zabavu s razredom natjecanju koje je u Dalmaciji, do nakon ljetne stanke. Neizosta- učenica Mioca, bio samo „muški van dio ove tradicije postalo je i sport“. Pa neka netko kaže da mla- di ne pomiču granice. A mi volimo da to radimo baš mi pa makar i u običnom potezanju konopa. BOŽIĆNA PRIREDBAsvake školske godine svi učeni- međurazredno natjecanje u pov- U prosincu, posljednjegci zajedno s profesorima odlaze lačenju konopa. Sudjelovali su svi dana prvog polugodišta održana je božićna priredba. Priređena je večer božićnih pjesama i re- citacija koje su izveli učenici i pro- fesori naše škole. U tu je priredbu uloženo mnogo ljubavi, volje i truda da bi u božićnom duhu za- vršili prvo polugodište i uveli se u čaroliju nadolazećeg blagdana. Učenici su čitali svoje i pjesme hr- vatskih pjesnika, a zbor i pojedini učenici na glazbenim instrumen- tima, upotpunili su ugođaj najl- jepših nam dana u godini.Siječanj 2015. / br. 2 17

NAJLJEPŠI POKLON Pri ulasku ugledaju iznenađena DON QUIJOTE DOJAHAO U lica, a najiznenađeniji bude slav- SPLIT Naš 2.C razred po ljenik, što je i očekivano. Tada svimnogočemu je poseban. Jedna zajedno zapjevamo i uručimo U ožujku su učenici 1.dod tih posebnosti zasigurno je slavljeniku tortu. Pri tome čes- razreda i članovi školskog zbora,priprema kolača i torti za rođen- to ugledamo i suze radosnice. u pratnji profesorice glazbenedane. Naime, za rođendan bilo Zatim kreće dijeljenje slastice, a kulture Nade Smoljan i profesor-koga od nas sastane se nekolicina dio naravno, ponudimo i profe- ica Martine Jeršek i Hajdi Škaricakoja pripravi kolač ili tortu za po- soru. Nakon pjevanja i čašćenja posjetili Split. Razlog je bio od-jedinca. Sutradan slasticu potajno slijede čestitke. Tada bez sumnje lazak na baletnu predstavu Donnose u školu i odlože je na sigurno možemo ugledati radost i sreću Quijote koja se održala u HNKmjesto do početka određenog na njegovu ili njezinu licu te već Split. Odličan je to bio primjersata. Prije početka, najčešće čet- smišljamo novu ideju, odnosno međupredmetne korelacije kojavrtog sata, nekoliko učenika novi recept za idući rođendan. U je ovaj put povezala glazbenikrene u pripremu dok većina njih tom trenutku osjećam da smo svi odgoj s nastavom književnos- na neki način ispunjeni i da nam ti. Spoj raskošne kostimografije,ostane u razredu da slavljenik ili je svima drago kada nekoga us- baletnih pokreta i glazbe, učinioslavljenica nešto ne bi posumn- rećimo na takav način. Uostalom, je ovu, svima nam znanu priču ojao/la. U svakom slučaju, sve to usrećiti nekog drugog znači us- „vitezu tužna lika“, vrijednim isk-nastojimo obaviti prije drugog rećiti samog sebe. ustvom. Naravno, odlazak u sus-zvona. Dvoje učenika ode po tor- jedni nam Split bio je sam po sebitu (ili kolač), treći učenik pripremi Marta Petrić 2.C već dovoljan razlog za radost. Po-gitaru, četvrti pripremi mobitel, piti kavu na splitskoj rivi, posjetitia ostalima je zadatak odabrati VALENTINOVO zapadnu obalu, Dioklecijanovupjesmu za ulazak u razred. Kada palaču, proći gradskim ulicama,odaberu pjesmu i usklade se sa U veljači, povodom dana dotaknuti palac Oca hrvatske kn-sviračem, mogu krenuti unutra. Valentinova, tradicionalno se jiževnosti i zaželjeti si dobru želju, u našoj školi održava večer fotografirati se… učinili su ovo ljubavnih pjesama. Zaljubljeni jednodnevno putovanje korisnim Miočani čitali su ljubavne stihove i zabavnim. koje su posvetili svojim simpati- jama. Pjesme su u svima nama AKCIJA DOBROVOLJNOG probudile osjećaj ljubavi i natjer- DARIVANJA KRVI ale i najtvrđe srce da se otvori za ljubav. Atmosferu je svojim iz- Mioc je još jednom po- vedbama uljepšao i školski zbor kazao svoje veliko srce. U organ- i to tako da smo s priredbe otišli izaciji Društva Crvenog križa kući uvjereni da „Love is in the Zadar održana je akcija dobro- air.“1188 Siječanj 2015. / br. 2

voljnog darivanja krvi u prostori- zanimljivo biti učenikom naše ka, Filozofije, Logike, Povijesti ima škole. Profesori i maturanti škole i u klupi sjediti rasterećeno Vjeronauka. Oni su otputovali urado su se odazvali hvale vrijed- od školskih obaveza, jer su već Dubrovnik, Ston i Metković.noj akciji i s ponosom, pretrpjevši sutra sve maske bile odbačene, Učenici s područja prirodnih zna-tek malo, malo straha pred iglom, a lica razotkrivena. Bit će zanim- nosti-Matematike, Fizike, Kemije,spasili nečiji život. ljivo vidjeti kakve ćemo kostime Geografije, Biologije i Informatike gledati dogodine i hoće li ovo- imali su dvodnevno putovanje na MAŠKARE godišnji mladenci i tada još biti u otok Vis. braku?! S područja društvenih znanosti nagradno je putovanje zaslužilo Maškare ča mogu maška- ŽUPANIJSKI NAGRADNI 17 učenika naše škole i njihovih 7re… Posljednjeg dana karneva- IZLET mentora, dok je s područja priro-la na školskim su se hodnicima doslovnih znanosti na nagradnomogli susresti vampiri, punkeri, Najbolji su prepoznati i na- putovanje pozvano 33 učenika ifarmeri, mladenci, ninje, pokoji građeni 11 njihovih mentora.majstor pa čak i jedno punomas- U rujnu je opet i ove godine u or- Čestitamo našim učenicima i nji-no mlijeko. Bio je to uistinu veseo ganizaciji Upravnog odjela za hovim profesorima na izvrsnimdan ispunjen smijehom, pjes- društvene djelatnosti Zadarske rezultatima natjecanja, a organi-mom i plesom. Toga je dana bilo županije organiziran nagradni zatorima pohvala za ovogodišn- izlet za učenike i njihove mentore je, za sve prethodne i za one koji su na Županijskim natjecanji- buduće, ovako hvale vrijedne ma osvojili jedno od prva tri mjes- geste. ta ili su sudjelovali na Državnim natjecanjima. NAŠI UČENICI NA ART Organiziran je dvodnevni izlet DIZAJNU za učenike i mentore s područ- ja Hrvatskog jezika, Stranih jezi- Igra stvaranja I ove je godine Škola prim- 1.C razred ijenjene umjetnosti i dizajna u Za- dru organizirala Županijsku smo- tru Art dizajn koja je otvorena 8. travnja 2014. godine u Kneževoj palači. Tema ovogodišnjeg Art dizajna nosi naslov Igra stvaranja. Na smotri je sudjelovalo dvanaest škola, među kojima je i Gimnazija Franje Petrića. Iz naše se škole prijavilo 13 učeni- ka s 12 likovnih radova pod vod- stvom mentorice Luce Jović: Iva- na Ćosić (1.c), Petra Žunić (1.c), Filip Tomčić (1.d), Andra Lemić i Ines Perović (1.d), Antonio Šušn-Siječanj 2015. / br. 2 19

GLAZBENI VREMEPLOVja (1.d), Marina Vrkić (1.d), Marin se, ovaj put nešto starija, stvor- Učenici naše škole krajVrkić (1.d), Tea Budija (1.d), Josip ila zanimljivo djelo Moje ime je prošle školske godine obilježiliGjergja (4.c), Lara Bopsić (4.c), Werethekau prikazavši egipatsku su kostimiranom predstavomMaja Antić (4.c) i Marta Vrkić božicu velike magije kako stvara Glazbeni vremeplov održanom(4.d). Svi su radovi bili zanimljivi nešto ljepši i šareniji svijet. Josip u školskom dvorištu. Vođenei neobični. No, samo oni najbolji Gjergja oslikao je slikarsko platno školskom knjižničarkom prof. Ha-su, po mišljenju stručnog suda, akrilnim bojama, a iz kista mu je jdi Škaricom, profesoricom glaz-pronašli svoje mjesto na zidovima izašla jedna nova božica, božica bene umjetnosti Nadom SmoljanKneževe palače. igre, koju on simbolično nazi- i profesoricom hrvatskog jezi-Andrea Lemić i Ines Perović an- va Femina Ludus. Lara Bopsić u ka Jelenom Miloš četrdesetakgažirale su cijeli svoj 1.d razred svom se radu koristila jako star- je naših učenika pokazalo svo- om i neobičnom tehnikom, a to je je glazbeno, plesno i glumačkoda sudjeluje u projektu. Jedini im kviling. Šarenim spiralama od pa- umijeće. Vremeplov nas je poveoje zadatak bio da se igraju. Igra- pira dočarala je stvaranje svijeta od doba neandertalaca, antičkihli su se pokraj Sfinge, igrali su se u svom djelu Veliki prasak. Maja mislioca, srednjovjekovnih vite-pred školom, igrali su se iza škole. Antić se vratila na sam početak i zova, žonglera i gregorijanskihIgrali su se i stvarali radost. An- temperama stvorila djelo Ab ovo, korala do novijeg vremena i takodrea i Ines sve su to zabilježile iz jaja, od početka… Posljednji, zaboravu oteo neke od najljepšihsvojim analognim fotoaparatom ali ne i manje vrijedan rad djelo je melodija koje se i danas smatrajui stvorile djelo pod nazivom 1.d učenice Marte Vrkić koja je japan- klasicima. Na pozornici su se izm-razred Gimnazije Franje Petrića: skom tehnikom origami dočarala ijenili poznati kompozitori Bach,Stvaramo radost! „Svijet je lijep, a proces od 1095 dana stvaranja Beethoven, Mozart i Chopen, aliživot dar je s neba.“ Marina Vrkić pingvina. Koristeći samo papir i glazbenici prošlog stoljeća kaosvoj je talent pokazala tehnikom i tri osnovne boje (crvena, žuta, što su Billie Holiday, Elvis Pres-drvenih bojica. Drvene su bojice plava) uspjela je dočarati radost i ley, John Travolta i neizostavniprva likovna tehnika kojom eks- ljepotu stvaranja života. The Beatles i Queen čijom jeperimentiramo, igramo se njome Sve ove radove naših učenika, ali i poznatom pjesmom Show mustjoš kao djeca. Marina je igrajući ostale vrijedne radove drugih ško- go on , ovogodišni i prvi glazbeni la, mogli ste pogladati u Kneževoj vremeplov završen. palači do 22. travnja 2014. godine. Svi su bili pozvani da u što većem broju posjete izložbu i pogleda- ju radove u koje su naši učenici uložili mnogo truda, ljubavi i što je najvažnije, IGRE! Luca Jović, prof.2200 Siječanj 2015. / br. 2

IZLET U ZAGREB greb, prema prethodnom dogov- ka i životinja. Učenici 2.a, 2.b, 3.a, oru i organizaciji, učenici su se sa 3.b, i 4.b razreda posjetili su Teh-Dan za edukaciju i kulturno svojim razrednicama uputili u za- nički muzej u kojem su poslušaliuzdizanje nimljiva i poučna razgledavanja. vrlo poučno i zanimljivo preda- Dana 7. studenog 2014. Učenici svih naših prvih razreda vanje o izumima slavnog Nikolegodine organiziran je jednod- posjetili su Prirodoslovni muzej Tesle. Dinamiku i dramatiku unevni izlet u Zagreb za sve učeni- u čijim se zbirkama nalazi više od samo su predavanje unijeli i učen- ici koji su sudjelovali u izvođenjuke naše škole. Polazak iz Zadra bio 2 milijuna primjeraka minerala, određenih pokusa. U Muzej su-je u 8 sati ujutro. Po dolasku u Za- stijena, fosila i prepariranih bilja- vremene umjetnosti, muzej u kojem se danas nalazi oko 12 000 djela suvremene umjetnosti, up- utili su se učenici drugih razreda općeg usmjerenja. Upravo aktu- alnu izložbu slavnog katalonskog umjetnika Joana Miroa u Umjet- ničkom paviljonu posjetili su učenici 3.c i 3.d razreda. Ovo je bila prilika za posjet prvoj takvoj izložbi, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe, izložbi na kojoj je izloženo 40 radova - slika, skulptura, litografije i tapiserija, pri čemu je poseban naglasak stavljen na skulpture. Nakon posjete izložbama i muze- jskim postavama učenici su, do polaska za Zadar, imali slobodno vrijeme koje su iskoristili za šetnju gradom, posjet prijateljima-stu- dentima ili za razgledavanje gra- da u svom aranžmanu jer će mno- gi od njih sljedeće jeseni postati zagrebački studenti kojima taj grad više neće biti grad za izlete. uredništvoSiječanj 2015. / br. 2 Mia, Dominik, Fabio, Luka, Daniel, Loreta 21

“...grad koji nikad ne spava.”VELIKA JABUKA Putovanje u saveznu a pogled s osamdesetog kata transtvo. Odmah sam prvi dandržavu New York bila je moja ve- ovog betonskog diva ostavlja bez poželjela posjetiti sve poznatelika želja. Osim što volim putova- daha i vodi u nepregledno pros- lokacije kao što su Timessquare,ti, razlog je bio i taj što jedan diomoje obitelji živi upravo tamo.Bila je to izuzetna prilika upozna-ti svijet koji svakodnevno viđamu filmovima i uživati u vremenuprovedenom s obitelji na drugomkraju svijeta. Posjetila sam tri gra-da: glavni grad savezne državeAlbany, Hudson mali gradić nasjeveru države i naravno, svjets-ku metropolu New York City. Got-ovo tri tjedna provedena u NewYorku nisu dovoljna da otkrijetei doživite sve što vam ovaj gradmože pružiti, a to je uistinu mno-go toga. Nakon dugog leta, većsljedeće jutro otišli smo u centarManhattana. Neboderi visokinekoliko stotina metara, ulicekoje se prostiru u beskonačnost,blještavilo skupocjenih trgovinaPete avenije i nebrojeno mnogoljudi na ulicama, malo će kogaostaviti ravnodušnim. Empirestate building simbol je grada,22 Siječanj 2015. / br. 2

Brooklynbridge, Central park, jenih klubova koji su u vlasništ- je svakako dobro iskorišteno paMemorial center i mnoge dru- vu bogatih svjetskih zvijezda do tako možete uživati u japanskimge. Ono što je u božićno vrijeme onih prosječnih s nimalo lošijom i brojnim drugim nacionalnimnajljepše je Rockefellercenter, od- zabavom. Dvije stvari koje bi sig- restoranima koji vam pružajunosno ogromno božićno drvce urno svakog oduševile ukusna odličnu hranu i odličan pogled. Područja izvan New York Cityja,kojeg svake godine postave is- su i raznovrsna poput gradića Hudsona, odlič-pred zgrade. Ako igdje možete hrana i shopping. na su mjesta za odmor od užur-osjetiti snažan duh Božića na got- Raskošne trgovine banog života velikog grada. To suovo svakom uglu grada, onda je zauzimaju velike mala mjesta s tipičnim američkimto definitivno u New Yorku. Pro- površine, cijene kućicama i vrtovima koje viđamoslava Nove godine i noćni život u su povoljne toliko u filmovima.gradu koji nikad ne spava, pruža da svatko u nji-vam što god poželite - od skupoc- ma može pronaći Ovo je putovanje svakako bilo nešto za sebe. jedno predivno iskustvo koje se Ogromne su tr- definitivno treba ponoviti. New govine mjesta na York, kao grad koji nikad ne kojima možete spava, i sama američka kultura provesti sate i sate, razlikuju se od onog što možemo a da ne primijetite vidjeti u europskim gradovima da ste već toliko i zbog toga ih vrijedi upoznati i vremena unutra doživjeti. Vrijeme provedeno s pa čak i nakon pola obitelji koju nemam priliku vidjeti dana provedenog kad god poželim, u gradu iz sno- u njima uvijek vam va svakako je nabolje proveden ostaje još i još tr- Božić do sad. govina u koje niste zavirili. Vrijeme Dora Klarić 4.c vam ovdje stvarno brzo prolazi, a isko- ristiti ga možete na bezbroj načina. Central park ogroman je park u centru grada koji se doima kao svijet za sebe u koji ljudi dolaze trčati, odmor- iti se, klizati ili uživati u zimskim radostima kad padne snijeg. Brooklyn je dobro poznata četvrt s čije se obale pruža neprocjenjiv pogled na čitav Manhattan štoSiječanj 2015. / br. 2 23

Pariz – put u grad roman- je godila lagana šetnja gradom, nih građevina pa smo se uputilitike i umjetnosti ispijanje kavice, ručak u resto- prema njemu. Taj Egipatski obe- ranu, razgledavanje i fotogra- lisk najstariji je pariški spomenik Bio je to najspontaniji firanje. s reljefima Ramzesa II., a nalazipothvat ikad poduzet. Sasvim ne- se na Trgu sloge (Place de la Con-planski, odlučili smo iskoristiti po- Prvi smo dan započe-voljne cijene karata, spakirali se i li posjetom Montmartreu, na- corde) koji je na samom početkukrenuli u avanturu. jvišem dijelu grada s kojeg se Champ-Elyseesea, avenije koja pruža pogled na ostale dijelove spaja Trg sloge sa Slavolukom Stigli smo u subotu Pariza. Tamo su svojevremeno pobjede. Šetnju avenijom spojilinavečer i večer proveli družeći se boravili svi veliki umjetnici i bo- smo i s obilaskom trgovina. Zala-u unajmljenom stanu. Ta smo tri emi poput van Gogha, Matissea,dana odlučili provesti uživajući u Lautreca, Picassa..., dok su danas,ljepotama grada bez nekih velik- mnogi od njih, pokopani na gro-ih noćnih izlazaka i iscrpljujućih blju istoimenog naziva. Na vrhuavantura. Bilo je to ubrzo nakon se nalazi bazilika Sacre-Coeur, aekskurzije od koje se još nismo u podnožju Moulin Rouge, prvibili sasvim oporavili. Sasvim nam moderni noćni klub. Nakon ručka na Montmartreu krenuli smo u po- tragu za Elizejskim poljanama i nji- hovim raskošnim trgovinama i resto- ranima. Nakon sati obilazaka i razgle- davanja, pažnju nam je privukao obelisk koji se izdizao iznad okol-24 Siječanj 2015. / br. 2

zak sunca dočekali smoispod Eiffelovog tornjauz luksuz koji smo si od-lučili priuštiti- francuskovino i biftek. Sljedeći smo se nažalost nismo imali sreće, baš taj Ivana i Martinadan uvjerili da je Pariz dan bio je zatvoren, a vjerujem dapravi grad za umjetničke bi nas se on najviše dojmio. 25duše. Obilazak Louvreatrebali smo, priznajem, Zato dragi prijatelji, ako sebolje iskoristiti, ali tre- jednoga dana zateknete u Parizu,balo je nešto ostaviti i za a vjerujem da hoćete, nemojtesljedeći dolazak. Dobra žuriti, šećite uz Seine i odmoritestvar je što je ulazak za se od briga jer grad baš i odiše to-studente i učenike be- liko potrebnom nam mirnoćom.splatan, stoga iskoristite Vrijeme koje ste planirali potrošititu priliku dođete li ikada u šopingu, radije provedite u ne-u Pariz. kom muzeju, galeriji ili knjižnici. I nemojte jesti u Mc’Donaldsu. Za Onaj tko voli suvremenu to se ne putuje čak do Pariza.umjetnost, sigurno će voljeti i Au revoir!centar Georges Pompidou. Jedna Vaša Ivana Ivana Itković, 4.d.je to od čudesnih zgrada mod-erne arhitekture s knjižnicom,prostorom za mlade i muzejomna četvrtom i petom katu. S im-presionističkim muzejom Orsay Siječanj 2015. / br. 2

Osjeti ItalijeDugo iščekivani polazak: Tržnica adrenalina sati. Posljedice naspavanja bile su više nego vidljive već kod kašn-Malobrojnima je pošlo za rukom Novi val uzbuđenja dobio je pri- jenja na autobus koji je kretaosmireno usnuti noć prije polas- liku eskalirati u zabavnom parku prema Veneciji.ka. Kako je to već tradicionalno Gardaland. Prvi su prizori oduz- Grad mostovau našoj školi, s nestrpljenjem se imali dah nad neizbježnim pitan-očekuje polazak učenika drugih jem:“Odakle početi?’. Oni su se na- Malobrojni su oni koje nije zad-razreda i njihovih razred- ivio čar ulica, mostova inika, a uzbuđenje sve gondola Venecije. Luksuzviše buja slušanjem isk- vožnje venecijanskimustava prijašnjih gener- kanalima nismo si mogliacija. Standardni običaji priuštiti, ali je šetnja, raz-školskih putovanja nisu gledavanje grada, sitnamimoišli ni nas: društ- kupovina, fotografiranjevo je izmjenjivalo šale, i kavica na Trgu svetogpjevalo, nadmetalo se u Marka bilo dovoljno da tajkoječemu s prijateljima grad ponesemo u svojimiz susjednog nam razre- sjećanjima.da, jelo se i pilo, planiralokako se dodatno zabav- Dva dragulja Italije Marino, Leopold, Ivan, Diana, Adela, Nikola i Anđela Naša je pustolovina krenu-iti ova dva dana ili pakneuspješno pokušavalo iskoristiti la dalje vodenim putem ubar još malo vremena za san. jhrabriji zaputili prema “Raptoru”, pravcu Murana i Burana. Prikaz “Blue tornadu” ili pak glasovitom nas je puhanja stakla na MuranuGrad Romea i Julije “Slobodnom padu”. Neupitno je oduševio u jednakoj mjeri kao iVerona nas je dočekala s prvim da su ondje proživjeli iskustvo za ljepota čipke s Burana.sunčevim zrakama koje su otkrile koje se u tom trenutnku pomisli Sama je vožnja brodom u oba sm-raščupane kose, zgužvanu odjeću kako je zadnje u životu. Oni man- jera bila i više no ugodna, dok sei neumivena lica, što je paparaz- je hrabri izvor zabave pronašli su žaljenje što se izlet bliži kraju svezo među nama ovjekovječio za u nešto sporijim izdanjima, a izb- više pojačavalo.sva vremena. Taj je predivan grad ora je bilo za svakoga.bio raj za zaljubljene duše iz škol-skih klupa, koji su se pod Julijinim “Odmaranje”balkonom zakleli valjda na vječnu Uslijedio jeljubav. Tko zna što bi pod njim još izlazak u noćnisve bilo izrečeno da nas put nije klub koji ćevodio dalje. mnogi od nas dugo pamtiti. Zabava se po- tom premjes- tila u hotelske sobe u kojima je potrajala do ranih jutarnjih26 Siječanj 2015. / br. 2

ije-blic pregled Dome slatki dome (ipak) Povratak kući obilježile su posl- jednje pahulje te godine koje su nam završetak lijepog putovan- ja učinile manje tužnim. Nekako smo neuvjerljivo uvjeravali jedni druge da ćemo ovo putovanje morati ponoviti kad-tad. A svi smo dobro znali da nam je ovo prvi i posljednji zajednički odla- zak po dašak Italije. anonymus, 3.razred naši trećaši Nikola Knežević i čuvariDino Režan, Dasen Višić i Jakov Bilać Dino Kožul, Nikolina Kucelin, Ivana Krnčević, Luka Milat i Adelita Skitarelić Siječanj 2015. / br. 2 27

8. HUMANITARNIKONCERTGimnazije Franje Petrića Zadar Da učenici i nastavnici i Coce, kako su ga najavili, prvi je na svoje kada su nastupile ple-naše škole uistinu imaju veliko izašao na pozornicu i otpjevao sačice Petra, Dora….. koje susrce pokazali su i ovaj put na 8. Vilo moja. Učenici drugog razre- svaka u svojoj točki pokazalepo redu humanitarnom koncertu da Karlo Filek i Josip Bratović iz- ujednačenost u koreografiji, ali ikojeg su 25. travnja 2013. održali vrsnom su izvedbom na gitari i međuškolsku suradnju kada su sau HNK Zadar. pjevanjem izveli Road to hell. Da svojim prijateljicama iz glazbene ima izuzetne vokalne sposobnos- škole pokazale zajedničko plesno Martina i Natalija ti još je jednom pokazala Katarina umijeće. Vulić (3. r.) otpjevavši Proud Mary A onda su na red došli Svi oni koji su bili sigurni dok ju je na glasoviru pratila Dora bendovi, neizostavni izvođači nada će se ugodno provesti, a ujed- Zorić (3. r.), a na gitari Luka Man- našim humanitarnim koncertima:no i pomoći, odazvali su se našem dić (2. r.). Članica školskog zbora Mint s Andreom Lemić (1. r. ) napozivu, kupili kartu i došli na kon- Martina Perović (2. r.) te Natalija bubnjevima te Andrijom Mark-cert. Ovogodišnju smo humani- i Anđela Papić otpjevale su Ce-tarnu večer posvetili našim pro- saricu., dok je stalni član našihfesoricama koje boluju od teške školskih priredaba i konceratabolesti. Pokazali smo da smo sol- Niko Mamut (2. r.) otpjevao Akoidarni s njima u danima bolesti tražiš nekoga.i liječenja. Kako su one nama u Učenici naše škole, inačerazredu nesebično davale sebe učenici i glazbene škole Blago-učeći nas i poučavajući nas radu, je Bersa Luka Petričić i Petraplemenitosti i poštenju, tako smo Topolčić, na glasoviru i izveli susada mi, njihovi učenici pokazali Čardaš Tomislava Uhlika. Na po-da smo „usvojili gradivo“ i nauči- zornicu je više puta izašla Ber-li da se dobro mora podijeliti s narda Klinar (3.r.) u pratnji Andrijedrugima. Marića (3. r) na gitari. Bernarda je Da smo škola, na svim publiku oduševila sevdahom Žutepoljima, nadarene djece pokaza- dunje i na kraju pjesme dobila ve-lo se i te večeri. Večer je otvorio liki pljesak.Josip Jelača (4. r.), miočki Grdović Ljubitelji plesa došli su profesorice i profesori Gimnazije Franje Petrića28 Siječanj 2015. / br. 2

ovićem (1.r.) i Bornom Padova- Ivan i Karlo Velikim su pljeskom nanom (1. r.), zatim Gamma-d s iz- kraju pozdravljeni svi izvođači ivrsnom kombinacijom bubnjeva, Pozivu na gostovanje odazvala se gosti i, svakako, profesorice ko-gitara i harmonikašima Mateom i klapa Kaleta koja nas je počastila jima je ovogodišnji koncert bioČulinom (3.r.) i Davidom Ivank- svojim izvedbama poznatih nam posvećen.ovom (3. r.). U nastupu bendova dalmatinskih pjesama.nastupio je i Untied Shoes koji je Da „MIOC misli drugači- Silvija Vukojević, 4.dupotpunio atmosferu žestokih, je“ pokazali su i profesorice kojeučenicima najdražih i najbližih rit- su na kraju otpjevale pjesmu Pri-mova. jateljice dok su dvojica hrabrih profesora otpjevali pjesmu Dona i time publiku digli na noge.Siječanj 2015. / br. 2 Lorena Beretin, Tonka Hrboka, Lamija Hadžić i Sanja Sinovčić 29

Slika 4. A razreda U gornjem redu stoje: Blaž Perica, Marko Burčul, Ivan Arbanas, Marin Jakovčev, Josip Jukić, Bruno Ćurjurić U srednjem redu stoje: Mateo Fuzul, Sebastian Stavnicki, Moreno Martinović, Stipe Čakarun, Mihovil Ivković, Dino Režan, Niko Torić, Paško Majcenović U donjem redu sjede: Dajana Radočaj, Marta Vulić, Katarina Vulić, Katarina Vučković, Magdalena Nižić, Bartul Grbin Nisu na slici: Jakov Bilać, Lucija Klanac, Leopolod Mandić, Ivan Murk, Petra Topolčić, Ena Uhoda, Dasen Višić30 Siječanj 2015. / br. 2

Slika 4. B razredaU gornjem redu stoje:Ana Marić, Elizabeta Fantov, Maja Agatić, Marina Josipa Radaš,Krševan Dunatov, Goran Sinovičić, Grgur Marinović, Petar Golem, JosipTorić, Luka BilosnićU srednjem redu stoje:Marino Demo, Ive Predovan, Filip Teodor Parać, Toni Crispiatico,Lovre Krnić, Josip Matak, Stipe Jukić, Kristijan PerovićU donjem redu sjede:Karla Viduka, Bernarda Klinar, Danijela Krezić, Kristina Pejić, Lara Bajlo,Zrinka Miočić, Anđela Marelja, Adela Kolega, Diana CindrićNisu na slici: 31Antonio Čolak, Hrvoje Fabijanić, Nikola Knežević, Jure Špralja Siječanj 2015. / br. 2

Slika 4. C razreda U gornjem redu stoje: Kristina Zurak, Andrea Drača, Andrea Bakarić, Dora Frakin, Ena Meštrović, Natalie Hromin, Dora Zorić, Marija Božulić, Lovre Jadrijev U srednjem redu stoje: Hella Petani, Ivana Knežević, Iva Dešpoja, Josipa Lukić, Nikolina Morović, Lucija Peša, Sara Perić, Matea Vidaković, Andrea Jurin U donjem redu sjede: Mateo Karlo Rados, Robert Demo, Filip Perinić, Matija Hromin, Antonio Martinović, Luka Petričić, Roko Mišlov, Mate Brajčić Nisu na slici: Marta Bučić, Marcela Marić, Iva Rebac, Antonela Šokota, Toni Zrilić32 Siječanj 2015. / br. 2

Slika 4. D razredaU gornjem redu stoje:Ante Marić, David Ivankov, Mateo Bilić, Luka Milat, Mihovil Perić,Domagoj Grabovac, Stjepan Kačmarčik, Dino KožulU srednjem redu stoje:Emma Matković, Adelita Skitarelić, Dino Milat, Luka Lotina, Luka Kurta,Matej Kačan, Stipe Agić, Katarina Štulić, Andrija Marić, Marija ZrilićU donjem redu sjede:Nikolina Kucelin, Rachel Drbohlav Ollerton, Kristina Ivanov, Nevena Mu-melaš, Antonela Modrić, Ivana Krnčević, Tea Zekanović,Adrijana Stojanović, Roberta MarasNisu na slici:Josipa Antonia Alić, Karla Bračić, Marko Čulina, Luka Ćuruvija, Brigita NinčevićSiječanj 2015. / br. 2 33

Je li ateizam pobjeda humanizma?Katarina Pera, učenica 4. razreda naše škole, školske je godine 2013./2014. ske prvorođence i vodi svoj nar-postigla izvrstan rezultat na Državnom natjecanju iz filozofije koje se održalo u od u obećanu zemlju u kojoj većCrikvenici. živi drugi narod. Takav bog, onajSamo se natjecanje sastojalo iz triju dijelova- teorijskog pisanog, esejskog i je u kojem možemo naći razlogateorijskog usmenog dijela (za one koji su u prethodnim dvama dijelovima izborili za netrpeljivost čovjeka premaneko od prva tri mjesta). drugom čovjeku jer on nije filant-Katarina je ukupno postigla drugi po redu najbolji rezultat te je na ceremoniji rop niti pacifist- to je bog koji nedodjele nagrada primila zbirku knjiga iz filozofije. Nagrada je bila dodijeljena prašta- upravo, to je ovozemal-onim učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na natjecanju iz filozofije, jski bog, prava slika čovjeka, sli-ali i iz logike, budući da se ta dva natjecanja organiziraju zajedno. ka njegove potpunosti naspramU svemu ju je pripremala, podržavala i pratila njezina mentorica profesorica Zv- idealizirane jednostranosti kojujezdana Dunatov. navodi Feuerbach.Ovaj uspjeh naše učenice tim je vrjedniji jer je ostvaren među 25 najboljih Imajući na umu uz to i činjenicuučenika iz cijele Hrvatske. da se čovjekov um pokazao ne-Ciklus natjecanja iz filozofije ima svake godine drugačiju temu. Te je godine on dostatnim kad je u pitanju do-organiziran pod naslovom Božja opstojnost, dok je tema za esej zadana na sam kazivanje transcendentalnog,dan pisanja. zaplićući se bilo u aposteriorneTa se tema nalazi u naslovu Katarinina eseja koji vam prilažemo: dokaze koji podrazumijevaju da je zakonitost čovjekova umaPojmovi ateizma i humanizma ga je ona podvajanje čovjekove i zakonitost svijeta, pa tako iuvelike su obilježili povijest čov- biti, i to na takav način da se čov- metafizičkog prenoseći je onda naječanstva i tijekom njenog su jek okreće zamišljenom bogu, njega ili aposteriorne, koji, poputtrajanja bili u recipročnom odno- toj projekciji, i usmjeruje k njoj onog Descartesova, iz slabašnostisu- što su pojedina razdoblja više svoju ljubav, a on mu ne ostavl- ljudskog uma izvode opstojnostbila orijentirana prema bogu, to ja mjesta za vrijednost prirode i nekog snažnijeg uma previđa-su bila sklonija doživljaju čovje- ljubav prema čovjeku te njegovoj jući pritom da je njihov um i zaka kao nižeg bića, a njegov živ- ljepoti. Ipak, to konstatirajući on to, posljedično, nedostatan, očitoot to manje poimala kao vrijed- ne navodi uzroka takvom jednom je da čovjek o bogu ne može da-nost- od najeklatantnijih primjera neobičnom obrascu ponašanja kle znati ništa nego ono što muprinošenja ljudskih žrtava pa do koji nas dovodi do kontradikcije- pripiše.onih blažih, u kojima se očitova- čovjek voli boga kao svoju sliku, A ono što mu čovjek uopće moželo stajalište da čovjek po sebi a sebe kao „izvorište“ ne. Takav pripisati uvijek je on sam.nije vrijednost, svjedoci smo da odnos ljubavi čovjeka prema svo- Pitanje prirode utjecaja religijeljudsko biće kao da nije moglo is- jem „idealnom ja“ i uzimanje za na čovjeka kad on dakle u njojtovremeno voljeti i boga i drugog ideal jednog bića koje je, u kon- štuje sama sebe tautološke je,čovjeka. Gdje je uzrok takvog ut- tekstu ljudskog poimanja, upravo stoga, naravi pa iz toga ne možejecaja religije na spomenute po- savršeno, a time i najpravednije, proizaći da je teizam ili ateizamjave, ako primjerice Biblija kao najkreposnije, ne može oprav- ono ključno kad je u pitanju čov-temeljna vjerska knjiga zapadne dati onaj negativizam s kojim se jekovo ponašanje-religija je samocivilizacije (na koju ćemo se ori- čovjek odnosi prema svemu os- očitovanje čovjekove biti koja većjentirati) tvrdi kako je čovjekovo talome, a koji Feuerbach vješto jest. A može li se onda iz čovjek-očitovanje ljubavi prema bogu opaža. ove biti objasniti i smjena spome-iskazivo pogodbenim izrazom Na njegovo gledište nastavl- nutih humanističkih i njima su-„što si učinio najmanjem od moje ja se misao Richarda Dawkinsa protnih razdoblja povijesti, kadbraće jesi meni učinio“ i bi li se koji, kao moderni intelektualac, religiozni pogled u tome već nijeoslobođenje čovječanstva moglo kritički čitajući Bibliju dolazi do uspio?ostvariti baš kroz ateizam? spoznaje kako je bog koji se u njoj Značajan je za ta pitanja FreudovMeđusobno isključivanje čovje- predstavlja„ljubomoran, samoživ, pogled na čovjeka kojeg on doživ-koljublja i bogoljublja nalazimo preosjetljiv“- bog je to koji želi dai u Feuerbachovom tumačenju se štuje samo njega, biće je toreligije naspram ateizmu- za nje- koje nemilosrdno ubija egipat-34 Siječanj 2015. / br. 2

ljava kao trostrukog i trostranog, ateistička civilizaci- kojem pripisuje svoje odlike ilion je istovremeno biće nagona i ja nego se kroz vrijednosti ideologije do kojihega koji drži te nagone pod kon- povijest izmjenju- dođe ratio, kao što je to bio slučajtrolom, ali i super-ega, moralnog ju samo različite s komunističkim zasadama koječuvara ličnosti. Znači li to da je religije- tu na sna- su bile na snazi u prošlome stol-povijest smjenjivanje ne faza gu stupa filozofska jeću, on će prije ili kasnije zapastiveće ili manje vjere u boga već spekulacija i bavl- u indoktriniranost, u bijes pre-ekspresija različitih segmenata jenje čovjekovom ma onome tko misli drugačije, učovjekove biti koja uvijek teži jed- prirodom u njenom zaslijepljenost idealom i vodst-nostranosti, ali kao složena, ona ne podvojenom vom. Čovjekov put humanitetane može u tome biti zadovoljena? već cjelovitom ob- jest spoznata sloboda koja je, kaoO afirmativnom odgovoru na to liku. povlastica, a tako i teret- iz njepitanje svjedoči nam paralela Čovjek je biće proizlazi tjeskoba egzistencije us povijesti umjetnosti- racion- volje i to volje za Kierkegaardovu smislu, ali i pozivalizam smjenjuje romantizam, moći, kako kaže čovjeku da djeluje po vlastitomono ustreptalo smjenjuje ono Nietzsche u tom razumu i u svrhu, kako svojeg takostaloženo, a u povijesti morala, kontekstu, uvodeći i općeg boljitka. To dvoje ionakodakle, čovjekoljublje bogoljublje. nas tako u svoju ateističku filozof- je, smatram, neodvojivo. Hoće liS druge strane, razmatrano van iju koja je u svojoj biti okrenuta čovjek tako svoju savjest i takoteorije, a u praktičnom životu, čovjeku dakle- humanistička. Ali stvorene životne ideale hipostazi-neosporna je brojnost svako- što njegov Zaratustra propovije- rati u vidu kakva božanskogjakih najbestijalnijih djela koja se da o tome što čovjek treba činiti entiteta za ovu problematiku nijepočine u ime boga i vjere te se da stvori nadčovjeka? Treba on- odveć relevantno. Jednako tako,stoga religiju može smatrati neg- oga koji pada još i gurnuti! A je ateizam tu može pomoći kao putativnim motivatorom čovjeka, a li to ono kako danas doživljava- čovjekova osvješćivanja, ali samtako i boga sama- ljudi ubijaju u mo humanizam, je li to ono što za sebe, teško da će donijeti išta.božje ime, nepobitna je to činjen- odgovara idealu u većine prih-ica, ljudi ubijaju jer im je s propo- vaćene socijalne politike današn- Katarina Pera 4.vjedaonica tako savjetovano. jice? Nije, baš je suprotno tome.Govoreći o tome, treba razlikova- Protiveći se zasadama religije,ti Pascalov pojam „boga Izakova i Nietzsche utemeljuje svoju, uv-Jakovljeva od boga mudrih“. Bog jetno rečeno, religiju nadčovjeka,kao vrhovni stvaralac u kontekstu dakle, svojevrsnu ideologiju.dane problematike nema svojega Baš ideologije jesu onaj smjer ko-utjecaja postojao on ili ne, a kako jem je čovjek, odričući se boga,kaže Schlegel, „Causi sui ne znači najspremniji krenuti- njegovoništa plešemo i mi oko nje“, a ka- biće, koje najjače ustraje u revolu-moli da činimo još gore stvari- cijama u kojima se zauzima pro-teizam u filozofskom smislu dakle tiv tiranstva, sad kao da slobodune može opravdati svoju militant- odlučivanja doživljava kao teretnost, ali praktična djelatnost ide u i spreman ju je povjeriti drugomtom smjeru i pred tim se ne mogu čovjeku, svećeniku ideologije, izatvoriti oči. stupiti pod njegovu vlast. A tajBitno je, dakle, distingvirati opet dolazi u mogućnost ma-načine na koje se pojam bog, iz- nipulirati njime baš poput većraz neodređena sadržaja a veoma spomenutog religijskog vodstva.širokog opsega može rabiti, a tako Iz izloženog se dakle vidi dai ateizam s tim pojmom povezan. teizam ili ateizam nisu ono štoO teizmu u praktičnom smislu određuje čovjekovu povijest nitijednostavnije je govoriti nego ono što može donijeti prevagu-o teizmu s obzirom na činjenicu štovao čovjek sebe u liku boga,da ne postoji niti jedna posve štovao on transcendentalno bićeSiječanj 2015. / br. 2 35

Rezultati Državnih natjecanja 2013./2014.MATEMATIKA1. mjesto - DANIEL PALEKA - mentor: Aida Vlainić,prof. savjetnikFILOZOFIJA2. mjesto - TEREZA PLANTAK - mentor: ZvjezdanaDunatov, prof.GEOGRAFIJA3. mjesto - JOSIP JELAČA - mentor: Hrvoje Madžar,prof. mentorATLETIKA3. mjesto - PAOLA BOROVIĆ, ENA TRIFKOVIĆ,ZRINKA MIOČIĆ, HELENA MURK, DORA ODOBAŠIĆ,JOSIPA LUKIĆ, NORA PERIĆ, IVONA VIDUKA, ANICABRDAR, IVA ŽILIĆ, ANDRIJANA LUKIĆ i LORA SURIĆ -mentor: Helena Hordov, prof. mentorRezultati Županijskih natjecanja 2013./2014.MATEMATIKA 1. JOSIP TORIĆ - mentor: Davor Katunarić, prof.A varijanta 2. KATARINA VULIĆ - mentor: Davor Katunarić, prof.I. razred 3. JOSIP JUKIĆ - mentor: Davor Katunarić, prof.3. KARLO BASIOLI - mentor: Anita Žepina, prof. IV. razredII. razred 1. PETRA BUCIĆ - mentor: Davor Katunarić, prof.1. DANIEL PALEKA - mentor: Aida Vlainić, prof. 1. JOSIP KASAP - mentor: Davor Katunarić, prof.2. MIHOVIL STRUČIĆ - mentor: Aida Vlainić, prof. 2. NIKO JURLINA - mentor: Davor Katunarić, prof.3. DOMINIK ČOLAK - mentor: Aida Vlainić, prof. 3. LUKA LAZANJA - mentor: Davor Katunarić, prof.III. razred POVIJEST1. KATARINA VULIĆ - mentor: Aida Vlainić, prof. IV. razred1. PAŠKO MAJCENOVIĆ - mentor: Aida Vlainić, prof. 1. MATEJ MIOČIĆ - mentor: Davor Smolić, prof.3. JOSIP JUKIĆ - mentor: Aida Vlainić, prof. LOGIKA - međužupanijsko3. JOSIP TORIĆ - mentor: Aida Vlainić, prof. 1. JOSIP KASAP - mentor: Antonija Kero, prof.IV. razred 2. KATARINA VULIĆ - mentor: Antonija Kero, prof.2. LUKA LAZANJA - mentor: Anita Žepina, prof. 2. ŠIME VRSALJKO - mentor: Antonija Kero, prof.B varijanta 3. PETRA BUCIĆ - mentor: Antonija Kero, prof.I. razred 3. NIKO JURLINA - mentor: Antonija Kero, prof.3. LORA SURIĆ - mentor: Marin Pašić, prof. BIOLOGIJAFIZIKA I. razredI. razred 1. FANI ŠPANIĆ - mentor: Terezija Šabić, prof.2. TONKA HRBOKA - mentor: Davor Katunarić, prof. 2. DOMINIK NEKIĆ - mentor: Terezija Šabić, prof.3. MARIJA BATUR - mentor: Davor Katunarić, prof. 3. STEFAN DRČA - mentor: Terezija Šabić, prof.II. razred II. razred1. DANIEL PALEKA - mentor: Davor Katunarić, prof. 1. MATEA ŠPANIĆ - mentor: Terezija Šabić, prof.2. ANĐELA BATUR - mentor: Davor Katunarić, prof. 3. ANTONIJA MILANJA - mentor: Terezija Šabić, prof.3. DOMINIK ČOLAK - mentor: Davor Katunarić, prof.III. razred36 Siječanj 2015. / br. 2

III. razred KEMIJA2. DANIJELA KREZIĆ - mentor: Jelena Lončar, prof. I. razredIV. razred 1. LARA ZORIĆ - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.3. BARBARA BANIĆ - mentor: Terezija Šabić, prof. 3. LOVRE PETEŠIĆ - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.ENGLESKI JEZIK II. razredII. razred 2. DOMINIK ČOLAK - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.1. ANDRIJA BLAŽEVIĆ - mentor: Iva Rončević, prof. 3. ANTONIO ELERŠEK - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.2. IVAN BRATOVIĆ - mentor: Iva Rončević, prof. 3. MARIJA STRGAČIĆ - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.IV. razred IV. razred2. FILIP BEBIĆ - mentor: Marija Bogdanić, prof. 2. ŠIME VRSALJKO - mentor: Renata Ruić Funčić, prof.INFORMATIKA Županijska smotra LIDRANO 2014.II. razred Literarni izričaj - prijedlog za državnu smotru1. DANIEL PALEKA - mentor: Gojko Bukvić, prof. IV. razredIV. razred TEREZA PLANTAK - mentor: Sanja Vlahović, prof.1. FILIP BEBIĆ - mentor: Gojko Bukvić, prof.2. LOVRO STRIHIĆ - mentor: Gojko Bukvić, prof.HRVATSKI JEZIK S lijeva na desno: Kristina Jurin, Anđela Batur, Dina Gržan,I. razred Matea Španić2. LUCIJA TUDOROVIĆ - mentor: Nikolina Stulić,prof.II. razred1. KRISTINA JURIN - mentor: Sanja Vlahović, prof.III. razred1. KATARINA VULIĆ - mentor: Nikolina Stulić, prof.3. ANTE MARIĆ - mentor: Nikolina Stulić, prof.IV. razred2. ADRIANA MANDIĆ - mentor: Nikolina Stulić, prof.3. SANDRA DOBRIĆ - mentor: Nikolina Stulić, prof.GEOGRAFIJAI. razred1. FILIP IVANAC - mentor: Snježana Čulig, prof.3. MARIJA BATUR - mentor: Snježana Čulig, prof.III. razred3. PAŠKO MAJCENOVIĆ - mentor: Hrvoje Madžar, prof.IV. razred1. JOSIP JELAČA - mentor: Hrvoje Madžar, prof.2. JOSIP GJERGJA - mentor: Hrvoje Madžar, prof.FILOZOFIJA - međužupanijsko S lijeva na desno: Krešimir Bačić, Marino Buljan, Ivan Bratović,1. TEREZA PLANTAK - mentor: Zvjezdana Dunatov, prof. Karlo Filek, Daniel Paleka, Mihovil Stručić, Dominik Čolak, Luka3. ANTHONY NINČEVIĆ - mentor: Zvjezdana Duna- Kneztov, prof.Siječanj 2015. / br. 2 37

Geometrija - teorija brojeva - trajale su do 28. lipnja, a održav- izacija natjecanja.kombinatorika ale su se na Fakultetu elektronike Sljedeći nas je dan čekalo prvo i računarstva u Zagrebu. Sastojale natjecanje. Prvi je zadatak bila ne- … prava sitnica su se od svakodnevnih predavan- standardna algebra koju smo svi ja i samostalnih rješavanja zada- riješili bez većih problema čimeNa Međunarodnoj matematičkoj taka. smo pokazali da je hrvatska ol-olimpijadi i mi smo natjecatelja U pauzi između daljnjih priprema impijska matematika uvelike na-imali. i natjecanja zamolili smo Danijela predovala i da je spremna vinutiU konkurenciji od preko 100 da nam napiše riječ-dvije o tom se u Top 20.država sudjelovala je i hrvats- vrijednom uspjehu i natjecanju. Drugi je zadatak bila lijepa kombi-ka ekipa u kojoj je bio i Danijel Na samo smo natjecanje u Cape natorika koju smo riješili s mješo-Paleka, učenik 2.b razreda naše Town, kaže Danijel, krenuli 3. srp- vitim uspjehom. Iznenadili smoškole. Ekipa je ostvarila izvrsne nja. .Putovali smo preko Istanbula se otkrićem da je taj zadatak stvo-rezultate jer je bila sastavljena od u kojem se ekipa zadržala turis- rio i predložio naš deputy leadernaših najboljih matematičara iza- tički čekajući svoj let za dalje. U Tonći Kokan, čime je postao prvibranih prema rezultatima Hrvat- zimu Cape Towna sletjeli smo dan hrvatski autor nekog zadatka naske matematičke olimpijade na ranije, zbog povoljnijeg leta, i noć Međunarodnoj matematičkoj ol-kojoj su prvih šest mjesta ostvarili proveli u hotelskim sobama toga impijadi.Mislav Balunović, Petar Orlić, Erik grada. Sutradan smo otputova- Na trećem zadatku, jako teškojBanek, Danijel Paleka, Vlatka Vaz- li na University of Cape Town, geometriji, nismo se nadali dadar i Adrian Beker. Za voditelje su odredište na kojem se trebalo ćemo polučiti neki veći uspjeh.im odabrani doc. dr. sc. Mea Bom- održati natjecanje. Ceremonija Poslijepodne prvoga dana provelibardelli i Tonći Kokan. svečanog otvaranja bila je izvan- smo igrajući nogomet. Tu smo seIntenzivne su im pripreme redna kao i cjelokupna organ- istaknuli kao nogometno najjačazapočele 8. lipnja 2014. godine i ekipa na natjecanju. Tehnički i Danijel Paleka, treći s lijeva fizički nadmoćniji lokalci i njihov tika-taka nije nas omeo čime smo uništili sve njihove nade u uspjeh. Izvojevali smo pobjedu od 6:3, a našim se herojem pokazao Mislav Balunović „Il Messi della Croazia“. Zaostajali nisu ni Kokan, Beker i Paleka, svaki s po još jednim go- lom. Drugi smo dan natjecanja očekiv- ali teže zadatke i to u kombinaciji geometrija-teorija brojeva-kom- binatorika. Zadatak s laganom geometrijom riješili smo svi, iako je nekima uzeo previše vremena da bismo mogli napraviti nešto više na preostala dva zadatka.38 Siječanj 2015. / br. 2

Međunarodna matematička olimpijadaPeti je zadatak bila kombinatori- Države su druge s 193 boda, dok cu i od njegova sljedeća tri IMO-aka koju je riješio samo Mislav, a na je Tajvan, najveće iznenađenje, očekujemo mnogo.zadnjem, šestom zadatku, nitko na 3. mjestu. Od susjednim nam Tri dana nakon natjecanja uslijedi-od nas nije osvojio ništa.Nakon drugoga dana natjecanja zemalja Srbija je 23., BiH 51., a Vlatka i Danijelred je došao na Meu i Tonćija koji Slovenija 58.su se u iduća dva dana morali iz- Ovo je bio rekordni broj bodova la je ceremonija dodjela medalja sboriti za naše bodove. Za to smo hrvatske ekipe. mnogim poznatim južnoafričkimvrijeme mi imali organiziran izlet i Mislav je osvojio zlato i time nas- izvođačima, a zatim i svečanaslobodno vrijeme. Posjetili smo Rt tavio sjajan zlatni niz hrvatske ek- večera.dobre nade (afr. Kaap die Goeie ipe u posljednje tri godine. Vlatka Sljedeći dan, 15. srpnja, bio jeHoop) i rezervat afričkih pingvina. i ja smo sretno uzeli srebro, dok dan za odlazak uz opet usputniKao najbolji član naše ekipe, su Erik i Petar nesretno ostali bez posjet Istanbulu prije povratka uMislav je otišao i na Tajvan kako medalja. Adrian je osvojio bron- dragu nam Hrvatsku.bi se natjecao na Međunarodnojolimpijadi iz informatike na kojoj Danijel Paleka 2.bje osvojio srebro.Prisustvovali smo i trima popular-no-znanstvenim predavanjima.Družili smo se uglavnom s gov-orno nam bliskim sudionicima sovih prostora s kojima smo sklo-pili mnoga vrijedna poznanstva.Nakon dva dana i zadnjeg sastan-ka žirija određeni su bodovi zasve natjecatelje i dodijeljene sumedalje.Kao ekipa završili smo na solid-nom 29. mjestu sa 126 bodo-va. Kina je ponovno prva s 201bodom, Sjedinjene AmeričkeSiječanj 2015. / br. 2 Danijel Paleka, peti s lijeva 39

MORSKI SPORTOVIIntervju: Matija Biloglav i Robert: Ja se veslanjem bavim od uvijek na istom mjestu, u bazenu jeRobert Ledenko svoga 6. razreda osnovne škole, uvijek ista temperatura. evo to je sada nekih pet godina.Da i „… u moru ima mire…“, što Robert: Slažem se s Matijom. Oje suprotno stihovima koji o toj Karlo i Robert svim tim uvjetima ovise i mojimjeri pjevaju , kazuju nam Mat- treninzi i natjecanja. Osim toga,ija i Robert, oboje učenici 3.b Započinjao sam trenirati i neke veslanje zahtijeva snagu, visokurazreda prirodoslovno-matem- druge sportove, ali ništa mi se nije koncentraciju u veslača i nadasveatičkog usmjerenja. Da znaju toliko svidjelo kao veslanje. Osim suradnju posade kako bi brodukrotiti morske valove, pokazu- toga, odabrao sam ga jer je i moj uopće mogao ploviti.je svatko od njih u sportu kojim stariji brat bio veslač s jako dobrimse bavi. O njihovoj pobjedi nad rezultatima pa sam poželio biti bol- Koje su to posebne vještine kojejugom, burom, tramontanom, ji od njega, ili barem dobar kao on. jedriličar i veslač moraju imati, amaestralom ili bonacom svje- Svaki sportaš zna isticati svoj da ih ne zahtijeva, npr. odbojkadoče nam rezultati i brojne na- sport kao najljepši, najkreativni- ili stolni tenis?grade. ji, najzdraviji, najzahtjevniji i sl. Matija: Jedrenje zahtijeva mno-Zašto baš jedrenje/veslanje i ko- Da čujemo po čemu je vaš ge sposobnosti, posebno velikuliko se godina njime baviš? sport specifičan, što ga to fizičku snagu i psihičku izdržljiv- razlikuje od drugih sporto- ost. Jedriličar mora biti strpljiv iMatija: Jedrenje treniram već de- va. marljiv jer svoj brod priprematevet godina. U Jedriličarskom klu-bu Uskok Zadar od svoje sam 7.godine života. Trenirati sam poče-la na nagovor svoje sestre koja jetada već bila članica kluba. Odab-rala sam upravo ovaj sport jer je posvemu drugačiji od ostalih sporto-va. Počevši od „rekvizita“ na kojemtreniram, osobne opreme, prostorana kojem se trenira ili natječe, uvje-ta treniranja… Matija: Jedrenje je zaista sami. Trebate u potpunosti biti drugačiji sport jer na svakom spremni na sve vremenske uvjete, treningu ili natjecanju imate na iznenadnu promjenu vjetra ili drugačije uvjete, drugači- pad temperature npr. Važno je da ji vjetar, drugačiji su valovi, ste zdravi i otporni na hladnoću, struje… Način se jedrenja mi- što se stječe i vremenom. Također, jenja, ponekad iz trena u tren. jedriličar mora imati izuzetne spos- U ostalim se sportovima to obnosti zamjećivanja i najmanjih ne događa; dvorana je uvijek promjena u vjetru i moru… a ja toPetra i Matija ista, lopta je uvijek ista, koš je sve mogu, hahaha. Dobra sam i u40 Siječanj 2015. / br. 2

taktičkom zavaravanju protivnika i tenisice i mogli ste krenuti na Kako izgleda jedan tvoj radniprepoznavanju njegovih namjera. gotovo svaki sport. Kako je to dan kad imaš trening? u vašem sportu? Što vam je odRobert: Veslanje je zahtjevno jer osobne opreme neophodno? Matija: Ja jedrim u klasi 420 - totraži kordinaciju tehnike i snage. To je dvosjed što znači da jedrim s jošse postiže svakodnevnim vježban- Matija: U jedrenju oprema ovisi o jednom djevojkom. Kad stignemjem, napornim treninzima. Po- godišnjem dobu. Ljeti su mi dovol- u klub najprije opremimo brod,trebno je da imate sinhronizaci- jni majica i tajice od likre i neopren- dignemo jedra, presvučemo se uju pokreta uz trud svakog člana ske čizme, a zimi je potrebno više sportsku odjeću i isplovimo. Dio toga. Preko svega ovoga „ljetnog“ treninga na moru ovisi o jačini vjet- posade. izdanja odijevam i neoprensko ra i ostalim uvjetima. Ponekad nam Treninzi su odijelo, nepromočivi „šuškavac“, trener postavi regatna polja pa jako na- zaštitni pojas na sebi i rukavice. vježbamo start, a ponekad jedrimo porni pa Jedino u tom izdanju mogu izdržati „duge orce i krme“. Po povratku s je veslaču zimske uvjete na moru. mora operemo brodove od soli, neophod- Robert: Od opreme su mi jedino čime moj trening završava. Moji na i snaž- potrebne kratke hlače, majica i se treninzi održavaju četiri puta u na moti- tenisice. Ništa posebno ni drugačije tjednu i traju po nekoliko sati, ali vacija koju od obične sportske opreme. To je nažalost zbog velikih školskih ob- najčešće sve za baviti se veslanjem. veza ne stižem biti na svakom od pronal- njih. azim u suradn- ji cijele posade. Osim toga, sva-kim ste treningom i natjecanjemizloženi vremenskim prilikama ineprilikama kojima se morate pri-lagoditi i izdržati ih.Mnogi sportovi danas prate Robert, drugi s lijevamodu po pitanju sportskeopreme. Nekad su bile dovol-jne sportske hlačice, majica iSiječanj 2015. / br. 2 41

Robert: Treniram svakodnevno ja od 1-2 km, ali sezonu imamo desetak natjecanjau smjeni suprotnoj od škole, ali bržim tempom i zvanih regate. Uvijek se održava-nekoliko dana prije natjecanja većom snagom. ju u različitim gradovima po Dal-treninzi su mi svako jutro u 6 sati. Nekad vježbamo maciji. Trajanje natjecanja produžiSvaki trening počinje razgibavan- tehniku veslanja se i na 3,4 dana, ovisno o broju nat-jem i istezanjem. Nakon toga se itd. Uglavnom, jecatelja. Moj je veslački klub Jad-određuje tko će veslati i što će se treninzi su na- ran Zadar jedan od najuspješnijihveslati – hoće li to biti osmerac, čet- porni i dinamični veslačkih klubova u Hrvatskoj. Sverac, dvojac ili skif (veslač je sam i nemaju točno i Državnih sam natjecanja doniou brodu). Određeni se brod može određeno vrijeme 15-ak medalja. Imamveslati sa ili bez kormilara (kormi- trajanja. medalja s Kupa Dalmaci-lar je obično mlađi veslač s malom je. Posljednja nagradatjelesnom težinom, do 55 kg). Ako U mnoštvu od- koju sam osvojio zlatnasu uvjeti za izlazak na more onda ličnih rezultata je medalja u osmercu sveslamo, a ako nam loše vrijeme to izdvoji nam neka kormilarom na Prven-onemogućava, treniramo u klup- tvoja natjecanja, zapažene rezu- stvu Hrvatske na Jarunuskoj dvorani. Treninzi su obično u ltate, putovanja. u Zagrebu. Ne volim bašnašoj uvali Jazine , a nerijetko se isticati svoje sportske re-izlazi vani, u Zadarski kanal. Ruta Matija: Više ni ne znam na koliko zultate jer ljudi ne cijeneveslanja nikada sam točno natjecanja sudjelova- uspjeh u ovom sportunije ista. Nekad ve- la, ali ona važnija su dva Europs- kao u nekim drugimslamo do Bibinja ili ka natjecanja u pojedinačnom u popularnijim i razvika-Sukošana, nekada Portugalu i Italiji i dva u timskom nim sportovima.do Dugog otoka ili jedrenju, oba u Italiji. Zatim, tu suu smjeru Kožina. brojna državna natjecanja i jun- Čitatelji bi sigurnoObično prijeđemo iorsko održano u Nizozemskoj. Do željeli pročitati neš-od 16 do 20 km. sada sam osvojila mnogo nagra- to o zgodama ili nez-Svaki naš trening da, bila sam državna prvakinja u godama koje ste sig-na moru prati tren- ženskoj kategoriji, treća sveukup- urno doživjeli tijekomer vozeći se gliser- no. Zatim sam bila i prva od cura treninga ili natjecan-om. Nekada vesla- na otvorenom prvenstvu u Crnoj ja. Neke pogreške umo veće udaljenosti Gori… sportu se ne događajubez pauze sporijim Robert: Sezona veslačkih natje- samo početnicima. „Itempom, nekada je canja počinje u ožujku. Kroz jednu najboli pogriješe“ zbog čega imto više kraćih seri- Robert u osmercu42 Siječanj 2015. / br. 2

se suparnici smiju. Zato, hrabro: gradskog mosta, turisti nas često zivno trenirati, ali rekreativno bihŠto vam se smiješno ili loše do- slikaju, snimaju ili pak navijaju jer htio u njemu ostati što duže budemgodilo u sportu koji trenirate. takve prizore ne viđaju svaki dan. mogao. Za sada o odustajanju To njihovo iznenađenje kad nas nema ni riječi jer uspješno usklađu-Matija: U jedrenju ima puno sm- vide, zna biti smiješno i zanimlji- jem svakodnevne treninge i školu.iješnih zgoda koje se događaju vo. U mome su klubu česte roštil-svakodnevno na treninzima, npr. jade, domjenci i slična okupljanja Završili smo ovaj razgovorom skad netko ispadne iz broda u more što su eto posebnosti i zanimljiv- našim školskim i razrednim ko-ili kad mu se brod prevrne. Moja osti života u jednome sportskom legama, a onda smo primijetilinajtraumatičnija zgoda, zapravo klubu. žuljeve i na Matijinim i Rober- tovim rukama. Sitnica, reći će oni, to su uobičajene ruke jed- nog jedriličara i veslača. E, priznajemo im da je riječ o na- pornom i fizički teškim sportovi- ma. Na kraju smo upitali Matiju i Roberta da oni nama postave neko pitanje vezano za sport koji treniraju. Matija: Znate li vas dvoje uopće što je to orca? Petra: Ma znala sam, ovaj…, onaj…, to je… Ne znam! Karlo: Ima li to ikakve veze s or- canjem, pjevanjem?nezgoda dogodila se na početku Matija u akciji Matija: Postavila sam vam najjed-moje jedriličarske karijere. Vjetar nostavnije pitanje da ne ispadneteje na moru bio jak, nisam dovoljno Kakvi su ti planovi za bližu i dal- neznalice, a ono vi ostadoste nezn-pazila i lantina me velikom sna- ju budućnost po pitanju tvoje alice. Orca je kad jedriš u smjerugom udarila u glavu i zadala mi ljubavi prema jedrenju/ veslan- vjetra, uz vjetar!bolnu čvrgu. Ne smijem se puno ju? Robert: Znate li koja je zemlja sv-žaliti jer se mojoj partnerici u bro- jetski prvak u veslanju.du dogodilo da joj je ta ista lantina Matija: Danas mi školske obav- Petra: Ne znamslomila nos. eze oduzimaju puno vremena, pa Karlo: Ne znamRobert: Često se pri učenju tehnike se jedrenju ne posvećujem u pot- Robert: To ne znate!!! Pa Hrvatskaveslanja zna dogoditi, naročito kod punosti, koliko bih htjela. Voljela Svi: Hrvatska! Hrvatska! Hrvatskapočetnika, što ni mene nije zaobiš- bih se u budućnosti i dalje bavitilo, da se brod prevrne i cijela posa- ovim sportom jer mi nedostaje već Petra Ivoš, 3.b i Karlo Koščal, 3.bda završi u moru. Kako se naši tren- ako jedan dan nisam na moru.inzi održavaju u zadarskoj gradskoj Robert: Veslanje nije naročito pop-uvali Jazine i prolazimo ispod ularan sport u Hrvatskoj, a nije ni plaćen sport. Nakon školovanja ga vjerojatno neću nastaviti inten-Siječanj 2015. / br. 2 43

Paola BorovićBavila sam se ribolovom, nisam znala što je atletika! Paola Borović, učenica 4. sedmom mjesecu otišla na s košarkom pa rukometom, ali jad razreda naše škole, poznata je Svjetsko prvenstvo za jun- sam i danas jako loša s loptom.kao vrckava, zabavna, pozitivna iore u Ameriku. Zaključio je da ni loptu ne znamosoba koja je uvijek spremna po- voditi. Kada smo krenuli s atle-moći drugima. Odlična atletičarka Jesi li se bavila nekim tikom, profesor je primijetio da samkoja drži čak devet (9) aktualnih drugim sportom prije atletike? dobra i kroz cijeli me petidržavnih rekorda u različitim dis- Paola: „Bavila sam se ribolovom, razred nagovarao daciplinama, priznala je da joj lopta hahaha. U 4. razredu osnovne odem u AŠK Zadar. Svenije najbolja prijateljica, a otac joj škole išla sam u područnu školu je napravio da me na-se ne bi bio kladio da će od nje ikad na Puntamici i nas je trinaestero iz govori i naposljetku jebiti kakve sportašice, ali se prevar- razreda krenulo na ribolov na pot- uspio. Inače, nisam im-io. Skače u dalj čak 6.16 metara, a icaj učiteljice. Išla sam na dva, tri ala pojma što je atleti-troskok skoči 12.93 m. Ovogodišn- natjecanja, a na jednom sam osvo- ka, ali brzo je došla prvaji cilj joj je potvrditi normu da bi u jila i drugo mjesto. Kod kuće još uvi- medalja pa me to moti- viralo za dalje.“ jek imam udice i kantice koje smo Što smatraš svojim na- dobili. Drugim jvećim uspjehom? se sportovima Paola: „Osmo mjesto na nisam bavila jer Svjetskom prvenstvu za nisam pronašla mlađe juniore u Lilleu u talent u sebi.“ Francuskoj 2011. godine. Kako si se Koliko god je najdraže, to pronašla u at- mi je i najtragičnije nat- letici? jecanje. U finalu trosko- Paola: „Nikada ka sam se odrazila 12, me nije zanimao 13 cm prije daske, a da sport, bila sam sam se odrazila od crte antitalent. Sve osvojila bih 3. mjesto. Za dalj mi je je započelo zah- još više žao jer sam bila umorna od valjujući mome troskoka. Skočila sam odlično, ali profesoru tjeles- sudac je nakon mnogo razmišljan- noga, gospodinu ja u sva tri pokušaja dignuo crvenu Adžiću. Koji je u zastavu što označava prijestup. mome 5. razredu Skokovi su mi bili odlični, ali bio je osnovne škole peh. Bila sam najsretnija i najtužni- pretpostavio ja istovremeno.“ da u sebi imam gene za sport kao i moja sestra košarkašica. Prvo je pokušao44 Siječanj 2015. / br. 2

Znači sport te naučio podnositi Što te motivira kad ti se zaredaju školi su mi profesori stvarno izaš-gubitak? neuspjesi? li u susret i zbog toga sam im jakoPaola: „Da, naučila sam što je Paola: Baš mi se to dogodilo prije zahvalna.“život. Nekad kad se jako trudiš, ne dvije godine. Ona 2011. Bila mi jeuspiješ i to boli, a nekad kad se ne jako uspješna, a 2012. je nekako Je li bilo smiješnih situacija natrudiš, uspiješ. Isto tako, ne nat- stalo. Nije mi bilo jasno, bila sam natjecanjima?ječem se protiv drugih, već protiv deprimirana, trudila sam se, a nije Paola: „Haha, sad kad smo bilisebe. Kad uspijem, znam da je sve išlo, nisam imala snage. Mislila u Zagrebu pukla mi je sprinteri-to zbog mene same i zato mi je in- sam da je to to, da je došao kraj ca. Krenula sam trčati i odjednomdividualni sport drag.“ mojim uspjesima. Tada sam treba- shvatila da mi je đon ostao na tra- la ići na Svjetsko prvenstvo u Barce- ci. Bilo je i ružnih iskustava. JednaŠto ti je najdraže u sportu? loni i kada sam otišla kod doktora mi je cura jednom gurnula zalet iPaola: „Baš to što sam naučila bilo je prekasno. Krvna mi je slika zbog toga nisam uspjela ostvaritipuno o životu i svakako, putovanja. bila katastrofalno loša i doktor je najbolji rezultat.“Zahvaljujući atletici proputovala zabranio odlazak na prvenstvo.sam velik dio Europe i upoznala Sada se već sve popravlja. Prošle Smeta li ti što nekad nemaš višemnoge krajeve i različite kulture.“ vremena za izlaske i druženja s prijateljima? Paola: „Još u OŠ su me prijatel- ji poslije škole zvali na kavu i druženja, ali ja sam stalno išla na treninge što im je išlo na živce. Sada već razumiju. Nemam baš volje za izlaske, vikendi mi služe za odmaran- je. Nije mi žao. Ne smatram da nešto propuštam. Uspijevam sve uskladiti. Školu, prijatelje i atletiku.“ Planiraš li se i na fakultetu nastaviti baviti atletikom? Paola: „Voljela bih. Želim mak- simalno iskoristiti svoje sposob- nosti, napraviti što više mogu, zbog sebe. Ipak, prioritet mi je fakultet. Razmišljam o nekom društvenom fakultetu, ali još nisam sigurna koji će to biti.“ školska atletičarska ekipaKoji ti je grad najviše ostao u sam godine opet srušila rekord i Na kraju je zaključila da ne znasjećanju? vratila se u utrku. kakav bi joj život bio da nije bilo at-Paola: „Pordenone u Italiji. Tad letike. To joj je pomoglo da postanesam prvi put bila s reprezentaci- Koliko ti je teško usklađivati ško- osoba kakva je danas. Želimo joj dajom, a i prvi sam put ugledala svog lu i trening? nastavi ostvarivati dobre rezultatesadašnjeg dečka Dina Bošnjaka, Paola: „Užasno je teško.. Da nije i da ode na to željeno Svjetsko pr-također odličnog atletičara s kojim bilo razumnih ljudi u školi ne bih venstvo u Americi.sam zajedno od Svjetskog prvenst- uspjela. Uvijek sam htjela i školu va 2011.godine.“ i atletiku i mislila sam da mogu Silvija Vuković,4.d oboje ako mi netko to omogući. USiječanj 2015. / br. 2 45

ZAŠTObiciklom dolaziš u školu?„ …jer mi je od kuće nizbrdica … “ Luka Kokić, 3.a ne bi često događalo . Ne volim „Biciklu vozim jer je brzo i pješačenje iako mi je do škole sve-Sve više naših učenika u školu dola- efikasno prijevozno sredst- ga 10-ak minuta, ali i to mi je ug-zi biciklom. S obzirom na povoljne vo. Volim vožnju na zraku lavnom previše. Zato na bicikli pre-klimatske uvjete, u našem se gradu koji me u jutarnjoj smjeni letim taj put u trenu.“tim prijevoznim sredstvom možete razbudi do škole. Na bicik-služiti tijekom cijele godine. Bicikli li imam osjećaj potpune Teo Fain, 3.csu posvuda u školskom dvorištu. slobode. Osim toga, bavim se spor- „Prednosti vožnje biciklom u našemParkirani u postolju predviđen- tom pa i vožnju biciklom smatram su gradu velike, pogotovo što s jed-om za njihovo parkiranje, bicikli dijelom takvoga načina života.“ nog kraja na drugi stignem za 10,privezani za dvorišna stabla, za 15 minuta. Mislim da mi je ovoklupu u školskom parkiću, bicikli Borna Lučić, 3.c dobra i zdrava navika koju imamprivezani za dvorišna vrata, bicikli „Vrlo je jednostavan odgovor- jer od malena. Biciklom idem svugdjeza olucima za vodu… ne volim hodati pješice Zato, čim iako jedva čekam položiti vozački Vožnja biciklom sjajan je položim vozački ispit - zaključat ćunačin da se stekne povjerenje u samo- je u garažu i zaboraviti da postoji.“ga sebe, da se smanji stres, ojačaju ko-sti i mišići, očuva planet itd. Ana Filipović, 3.dKoji su razlozi zašto neki od naših „Ja vam uglavnom kasnim u ško-učenika dolaze biciklom, rekli su lu pa mi je bicikla izvrsna da se tonam oni sami. Luka, Teo, Marta, Antonio, Ante, Luka46 Siječanj 2015. / br. 2

ispit za auto. Za koliko ću tek onda „ …jer mi je od kućestizati s jednog kraja grada na dru- nizbrdica … “gi?“ u školskom dvorištuAntonio Eleršek, 3.c„Glavni razlog što biciklom dolazim u školskom dvorištuu školu je to što od kuće mogukretati kasnije nego da idem pješice 47ili autobusom. Važno mi je što semogu voziti kud god želim i kad jato želim, a to me usrećuje. U ovomslučaju ja sam određujem vozni redpo kojem vozim.Ante Lemezina, 3.a„U školu svakodnevno dolazimbiciklom jer mi je sav put od kućedo nje - nizbrdica! Vrlo jednos-tavno objašnjenje. Druga stvar je (iproblem) što je u povratku iz školeguram uza se jer je pogađate - uz-brdica.“Luka Mandić, 3.c„Biciklom idem baš svugdje - brzaje i ekonomična i mogu je vozitipo svim vremenskim uvjetima. Za-bavno se i utrkivati na njoj. Osimtoga na njoj se mogu voziti i dvijeosobe pa možete izigravati i svoje-vrsnu prijateljsku voznu službu.“Marta Končarević, 3.c„Aaaaa… moj bajk- tako ja zovemsvoju biciklu. Njome idem svugd-je jer ne volim ovisiti o rasporeduvožnje gradskih autobusa. Osimtoga, na mojoj mi bicikli nitko nepuše za vratom kao u zagušljivomautobusu. Bicikla se potpuno uk-lapa i u moj sportski stil života.Vožnja na njoj je kao jedan diotreninga, kao zagrijavanje predutakmicu.“ Marta Končarević Siječanj 2015. / br. 2

KUTAK ZA KNJIGUtop 101. Prije nego što odem nije bunila protiv takvog života, sve nakonJenny Downhem dok iznenada ne donese odluku godina koja bi mogla biti pogubna za njez- ispiranja Savjetujem inu sestru. Ovaj roman preispituje mozga svima da što znači biti dobar čovjek, dobar u koji- pročitaju roditelj te gdje su granice moral- ma je bio ovu priču o nosti kad je u pitanju spašavanje prisiljen šesnaesto- života vlastitog djeteta. vikati na godišnjoj glas da Tessi Scott 3. Mali brat – Cory Doctorow se mrzi. koja boluje Marcusu Yellowu, od leukem- sedamnaesto- Svatko ije i vreme- godišnjem hakeru, od nas na ima tek najveća je zabava tre- za popis od ismijavati nad- bao bideset želja koje mora napraviti pri- zorni sustav u svo- proči-je nego što ode. Ova knjiga će nas joj srednjoj školi. tati ovu knjigu i svi bismo senaučiti da se veselimo stvarima No, nakon teror- trebali zapitati do koje granicekoje su na prvi pogled nevažne i ističkog napada ljudska okrutnost može ići.obične. Ona je podsjetnik na pro- na San Franciscolaznost života i govori koliko je pripadnici ga Min- 5. Krpa – Kody Kelingervažno uživati u svakom trenutku istarstva domovinske sigurnosti Dok je sedamnaestogodišnjakojega imamo. Današnji tinejdžeri uhite i izlože brutalnom ispitivanju. Bianca Pipersve češće svoje vrijeme troše na cig- Ova priča prikazuje probleme čekala da Tobyarete, alkohol, drogu i usputni seks sadašnosti i globalizma te govori shvati da je zal-zaboravljajući koliko su neke dru- o slobodi koju su ljudi imali prije jubljena u nje-ge stvari, primjerice ispijanje vruće opasnosti skrivenih u novim teh- ga, započinječokolade sa svojim prijateljima za nologijama. „prijateljstvo svrijeme kišne večeri, zapravo ne- povlasticama“procjenjive. 4. Dijete zvano “Ono” sa zgodnim i Dave Pelzer ljigavim fraje-2. Čuvarica Dijete zvano “Ono” istinita rom Wesleyjemsestre svoje je priča o Daveu Pelzeru, Rushom. IakoJodi Picoult žrtvi jednoga od najgor- je za sebe mis-Anna je rođena ih slučajeva zlostavljan- lila da je prepametna da padne naiz samo jednog ja. Njegova ga je psihički njegov šarm, onoga trenutka kadarazloga, a to je nestabilna majka i alko- ju prozove Krpa (Krupna Ružnada bi bila srod- holičarka tukla, izgladn- Prijateljica) više ne može prestatini davatelj koš- jivala i mučila smatrajući misliti na njega. Ovaj se roman zatane srži za svo- ga predmetom, a ne živim mlade bavi vječnim tinejdžerskimju stariju sestru bićem. Postao je nespos- problemima u kojima se svaki Bi-Kate koja boluje oban osjećati išta osim ancin vršnjak može pronaći.od leukemije. mržnje. Zamrzio je i sebe Anna se nikada48 Siječanj 2015. / br. 2