43. Varaždinski muzealac, studeni 2021.

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak STUDENI 2021. | BROJ 43. | GODINA V.

Rozalija Helena Somogy, Pavle Bakić, suprug, Karlo Paszthory, unuk, Aleksander Paszthory, zet, majka, GMV GS 294 GMV KPO 3378 GMV GS 54 GMV GS 499 Portreti članova obitelji Judite Bakić, 18. st. Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu facebook GMVarazdin Naslovnica: Žezlo varaždinskoga gradskoga suca s poludraguljima i medaljonom s gradskim grbom, jedan je od najvažnijih simbola Grada Varaždina i najvrjednijih predmeta koji se čuvaju u Gradskome muzeju Varaždin, svečano otvorenog za javnost 16. studenog 1925., otkad neprekinuto djeluje; pozlaćeno srebro, 1464., GMV KPO 3328. Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | [email protected] | www.gmv.hr | Za Nakladnika: mr. Ivan Mesek | Glavna urednica: Anita Peričić Suurednice: Petra Marincel i Spomenka Težak Naklada: 6000 primjeraka | Tiskara: Tiskara Zelina d.d.

3PREDMET MJESECA KONAČNO! PORTRET JUDITE BAKIĆ rođ. LEPOSSA (?) Piše: Jelena Rančić, kustosica na Kulturno-povijesnom odjelu GMV-a Najdraži dio poslova koje obavljaju muzejski kustosi meni osobno je determinacija, i to ne samo autora nego i osoba prikazanih na fotografijama ili slikanim portretima. Otkrivanje identiteta „nepoznate osobe“ s portreta (u pravosudnoj i policijskoj terminologiji tzv. N. N. lice, od lat. nomen nescio, ime nepoznato) ponekad je u rangu detektivskog posla i zahtijeva suradnju različitih stručnjaka i izvora te može potrajati i duži niz godina. Jedan od takvih je i Portret gospođe iz obitelji Paszthory, inventiran u GMV-u pod tim naslovom i brojem KPO 1719 oko 1965. godine, bez navedenog izvora nabave. Paszthory (Pászthory) su šopronska plemićka obitelj. Aleksander Paszthory postao je vlasnik dvorca Križovljan nedaleko Varaždina nakon ženidbe s Anom Marijom Bakić (1765. – 1800.), kćeri Pavla i Judite rođ. Lepossa, 18. kolovoza 1783. godine. Mladi je par živio u Beču, gdje je Aleksander obnašao dužnost dvorskog tajnika. Ana je pohađala satove klavira kod W. A. Mozarta. Zidove njihova doma ukrašavali su portreti njezinih roditelja, rad slikara Johanna Daniela Donata, koji su osamnaestogodišnjoj, tek udanoj Ani pomagali da suzbije tugu zbog razdvojenosti od obitelji. Ove podatke saznali smo iz istraživanja Anne Schirlbauer, austrijske povjesničarke umjetnosti i glazbe. U svom radu „Eine Mozart-Schülerin: die seltsame Lebensgeschichte der Anna von Paszthory“ iz 2019. godine na više od 120 stranica autorica donosi detaljne podatke o povijesti obitelji, rodbinskim odnosima, financijskim (ne)prilikama, odnosu prema glazbi i narudžbama portreta. Za portret KPO 1719 u ovom je radu postavljena mogućnost da prikazuje Anu Paszthory rođ. Bakić u dobi od 28 godina. Naša nedavna istraživanja u Hrvatskom državnom arhivu dovela su do nekih novih saznanja. Dobra iz dvorca Križovljangrad pristigla su u Gradski muzej Varaždin u sklopu djelovanja Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA). Svi popisani predmeti iz brojnih dvoraca dobili su svoj broj i označeni su naljepnicama. Naljepnica na poleđini portreta KPO 1719 s brojem 150/45/76 otkrila je ime prikazane dame. Prema Zapisniku sastavljenom 27. srpnja 1945. u dvorcu Križovljan, sačinjenom u prisutnosti posljednjih vlasnika dvorca, Aleksija i Franjice Varady, nakon portreta Pavla Bakića pod brojem 76 navodi se portret Judite Grošić Bakić de Lak (oko 1730. – 3. kolovoza 1788.). Kći moćne Helene Rozalije rođ. Somogy i Ivana pl. Leposse prvi brak je sklopila sa sucem Franjom Grošićem, a nakon što je obudovjela, 2. listopada 1760. postala je supruga Pavla Bakića de Laka. U prilog tomu da je na slici prikazana Judita ide i dob portretirane, kao i inicijali JB na medaljonu. Tako je 75 godina od dolaska u Muzej lice nepoznate portretirane dame ipak dobilo ime, a nakon konzervatorsko-restauratorskih radova imat će svoje mjesto u Starom gradu uz portret supruga.

IZLOŽBA ANA ELIZABET Protokol krize / skulpture Izložbeni salon palače Sermage, 17. 11. – 31. 12. 2021. Iz ciklusa GMV-a \"Something Else Gallery\" “Društvena kriza, potaknuta izolacijom po preporukama i uputama pandemijskih stožera, vizualnim je umjetnicima, naviklima na stvaralačku izolaciju među zidovima atelijera, pružila priliku za konsolidaciju opusa. Riječ je o onoj neizbježnoj i nelagodnoj životnoj fazi kad preispitujemo napravljeno i pronalazimo kreativne protokole po kojima će se već ostvarena koncepcijska, formalna i tehnička iskustva preliti u neku novu kvalitetu. Ponekad nam se u tim trenucima čini da se polazi ili da treba krenuti od nule, ali uistinu to nikad nije tako. Bilo kroz potvrdu, bilo kroz poricanje, bilo kroz koji nam god drago format suočavanja sa samima sobom i svojim radom, riječ je uvijek o kontinuitetu. Nema novog početka. Samoizolacija ili nametnuta konsolidacija za Anu Elizabet je označila povratak skulpturi u užem smislu, postupku stvaranja umjetničkog objekta za razliku od društveno inkluzivnih projekata ili socijalne skulpture, kojima se praktično ili koncepcijski bavila proteklih godina.” (kustos izložbe Branko Franceschi) Ana Elizabet rođena je 1969. u Zagrebu, gdje posljednjih nekoliko godina živi i radi. Studirala je restauraciju i konzervaciju metala na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beču, a diplomirala na tamošnjoj Likovnoj akademiji, smjer kiparstvo. Iza sebe ima mnogobrojna samostalna i skupna izlaganja, kao i mnogobrojne nagrade i priznanja. Realizirala je brojne radove u javnom prostoru u Austriji i Njemačkoj te u Zagrebu.

IZLOŽBA 5 ŠOŠTERAJ Priče o cipelama iz Gradskog muzeja Varaždin GMV Stari grad, 8. 12. 2021. – 3. 4. 2022. Iz ciklusa GMV-a Nešto staro, nešto novo Čizma glavu čuva, šubara je krasi stara je narodna poslovica koja nam govori da je udobna, funkcionalna i dobro napravljena obuća od davnina imala važnu ulogu za čovjeka. Izradom obuće u prošlosti su se bavili postolari, a njihova se uloga mijenja i smanjuje nakon industrijske revolucije. Razvojem tehnologije i novih materijala proizvodnja se ubrzala, no sam proces oblikovanja i konstrukcije obuće u osnovi je ostao vrlo sličan onomu iz prošlosti. Kroz odabir izložaka, spoj starog i novog, željeli smo prikazati kontinuitet i mijene u izradi obuće od prošlosti pa sve do danas. Uz izloške iz muzejskog fundusa, s predmetima vezanima uz cehovsku i obrtničku proizvodnju cipela, postolarske alate, cilindericu i priručnike, kao i cipelama te likovnim prikazima iz prošlosti, predstavljamo i cipele mladih dizajnerica obuće Sare Stojko i Dore Kranjec. Njihove su cipele izrađene kao završni radovi studija na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, smjer Dizajn obuće, a kroz dodatne izložene materijale, kao i film Vedrana Hunjeka, saznat ćemo pojedinosti o cjelokupnom procesu nastanka cipela danas, od ideje do realiziranog prototipa. Izložba je nastala u suradnji kustosice u GMV-u Jelene Rančić i dr. sc. Suzane Kutnjak-Mravlinčić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studijska jedinica Varaždin (TTF), a priređuje se uz 6. prosinca, Dan Grada Varaždina i blagdan sv. Nikole, zaštitnika djece, koji im tog dana ostavlja darove u cipelicama.

IZ MUZEJSKIH ČUVAONICA KARTA AFRIKE MATTHIASA HASEA Uz 16. studenoga, Svjetski dan sjećanja na žrtve trgovine ljudima Piše: Davor Kraš, kustos vježbenik na Povijesnom odjelu GMV-a Njemački astronom, matematičar i kartograf Johann Matthias Hase (Augsburg, 1684. – Wittenberg, 1742.) bio je profesor matematike na Sveučilištu u Wittenbergu. U svom kartografskom djelovanju vodio se matematičkom preciznošću, pa su tako na njegovoj karti koja prikazuje Stari i Novi svijet precizno određeni stupnjevi geografske širine i dužine. Osim te karte, izradio je i karte Europe, Afrike i Azije, kao i pojedinačnih zemalja. Njemu u čast po njegovu prezimenu nazvan je jedan krater na Mjesecu. Haseov glavni doprinos kartografiji je naglašavanje kulturološkog aspekta, vidljivog u alegorijskim prikazima svakodnevnog života područja na koje se pojedina karta odnosi. Na njegovoj karti Afrike iz 1737., koja se čuva u fundusu GMV-a (GMV KPO 4394), prikazana je trgovina između lokalnog stanovništva i Europljana. Unatoč idiličnosti prikaza, s morem u pozadini i divljim životinjama ispod nogu, valja imati na umu da se ogroman dio afričke trgovine odnosio na trgovinu robljem. Hase daje naznaku toga u prikazu afričkog vladara koji sjedi na svom podaniku. Ljudi su bili smatrani robom i razmjenjivani su za neku drugu robu, a po dolasku na destinaciju prodavani su na tržnicama robova. Radili su na plantažama, u rudnicima, u građevinarstvu ili u kućama kao posluga. Od kraja 18. i tijekom 19. stoljeća države su jedna za drugom ukidale trgovinu robljem, ponajviše pod utjecajem ideja Francuske revolucije, religijskih uvjerenja i ubrzane industrijalizacije društva. Suvremene procjene govore da je u razdoblju od početka 15. do kraja 19. stoljeća iz Afrike u ropstvo prodano između 10 i 15 milijuna ljudi. Valja naglasiti i da više od milijun robova nikada nije stiglo do odredišta, nego su umrli na brodovima, što zbog skučenog prostora, što zbog nedovoljno svježeg zraka ili zbog posljedica mučenja. O razmjerima i posljedicama trgovine robljem govori i podatak da se u Africi trgovina robljem često naziva Maafa, što bi u prijevodu sa svahilija značilo „velika katastrofa“.

IZ PROŠLOSTI GMV-a 7 OBNOVA PALAČE PRASSINSKY-SERMAGE UZ 800. OBLJETNICU PRVOG SPOMENA VARAŽDINA Piše: Spomenka Težak, muzejska savjetnica na Povijesnom odjelu GMV-a Do danas, po mišljenju mnogih Varaždinaca, jedna od najbolje pripremljenih gradskih svečanosti bilo je obilježavanje 800. obljetnice prvog spomena imena grada Varaždina, s čijim se pripremama započelo u lipnju 1979. godine. Program obilježavanja obuhvaćao je različite aktivnosti, među kojima je bio i znanstveni skup, snimanje filma o Varaždinu, otkup bibliotečne građe Gustava Krkleca, kao i investicijska izgradnja kojom se grad željelo uljepšati za veliku obljetnicu. Među objektima koji su bili u planu izgradnje, odnosno sanacije i adaptacije, bila je i muzejska palača Prassinsky-Sermage. Obnova palače privedena je kraju u studenome 1981. u sklopu završnih svečanosti obilježavanja obljetnice. Mnogi će se Varaždinci sjetiti žustrih rasprava koje je izazvalo vraćanje izgleda njezina pročelja kakvo je bilo krajem 17. stoljeća, s tri inačice medaljona s grubom strukturom u tri boje. Obnova je u najvećoj mjeri financirana sredstvima mjesnog samodoprinosa za potrebe školstva, kulture i sporta, koji su radni ljudi i građani Varaždinu izdvajali od 1979. do 1983. godine (na neto mjesečni osobni dohodak radnika i na mirovine građani su izdvajali prema njihovoj mjesečnoj visini od 0,5 do 2 %). Radovi na obnovi započeli su početkom 1981., nakon što je pripremljena potrebna projektna dokumentacija u Restauratorskom zavodu Hrvatske. Izvođač radova bio je RO Varkom iz Varaždina, pod konzervatorskim nadzorom RZH-a, glavne projektantice Erike Piffel i građevinskim nadzorom Mladena Cesara iz Projektnog biroa Zagorje. Uz već spomenute radove na pročelju palače, uređeni su i radni muzejski prostori u prizemlju i podrumu, kao i prostor na prvom katu namijenjen za izlaganje stalnoga galerijskog postava. O zainteresiranosti Varaždinaca za rezultate obnove palače u kojoj su sudjelovali i kroz njezino financiranje govori i brojka od njih nekoliko stotina koji su se 22. studenoga 1981. okupili na prostoru današnjeg Trga Miljenka Stančića i na taj način uveličali svečano otvorenje. Obnovljenu palaču i novi, treći po redu galerijski stalni postav otvorio je dr. Jakov Sirotković, tadašnji predsjednik JAZU-a. Ovom investicijom Gradski muzej Varaždin dobio je za svoju Galeriju obnovljeni prostor u jednoj od najljepših varaždinskih baroknih palača, čiji su najpoznatiji vlasnici bili barun Petar Franjo Prassinsky i grof Petar Troilo Sermage. Galerija GMV-a prvi put je otvorena 1939. u Kuli stražarnici, a od 1947. djeluje u palači Prassinsky-Sermage. Nakon obnove palače i otvorenja 1981. godine uslijedilo je još nekoliko investicijskih projekata, ponajprije u uređenju stalnih galerijskih postava, a u skoroj budućnosti u planu je još jedan opsežniji.

OSVRT 20. DANI PERFORMANSA sl.1. sl.2. 20. Dani performansa, održani u organizaciji GMV-a od 9. do 12. rujna ove godine, ponovno su okupili neka od ponajboljih imena suvremene performerske scene iz Hrvatske i regije, uz ostala događanja među kojima su bile izložbe Zorana Todorovića i Zlatana Dumanića, projekcija dokumentarno-umjetničkih filmova o Josephu Beuysu i Ulayu te okrugli stol. Jubilarno izdanje festivala ujedno je bilo i (pod)sjećanje na početke otprije 20 godina, kao i na umjetnike koji su tijekom protekla dva desetljeća gostovali i nastupali u Varaždinu. U performanskim izvedbama ove godine predstavili su se umjetnici: Ivan Šeremet („Monetarni performans“, sl. 1), Dalibor Nikolić („Artwear“, sl. 2), Ivana Ivković („In Him we trust“, sl. 3), Bojan Mucko i Vanja Babić („Terenski rad 4“, sl. 4) te varaždinski autori, inicijatori Dana performansa: Ivan Mesek („Aukcija“, sl. 5), Darwin Butković („Flying art SA“, sl. 6) i Alen Novoselec („Zastani!“, sl. 7). Na festivalu su se okupili i neki od umjetnika koji su nastupali u Varaždinu proteklih godina: Vlasta Delimar, Zlatko Kopljar, Milan Božić, Kata Mijatović i Zoran Pavelić (sl. 8). Zajedno s ovogodišnjim sudionicima, na Trgu Matije Gupca zasadili su Drvored performera sa sedam hrastova posvećenih grupi Traveleri, Zlatanu Dumaniću, grupi Gorgona, Tomislavu Gotovcu, Vladimiru Dodigu Trokutu, Krešimiru Farkašu i Marijanu Crtaliću (sl. 9). Emotivan je to bio trenutak evociranja raznih anegdota, nastavljen na okruglom stolu, gdje su umjetnici, pod moderiranjem Branka Franceschija i Suzane Marjanić, kao i pridošla publika, raspravljali o sadašnjem trenutku na performerskoj sceni te detektirali neke pojavnosti i problematike koje su se razvijale posljednjih 20 godina trajanja festivala. U glazbenom dijelu kantautorski koncert održao je Žan Jakopač (sl. 10), koji je, tada s bendom Šo!Mazgoon, nastupao i na prvom izdanju festivala 2001. godine. Autor koncepcije 20. Dana performansa bio je povjesničar umjetnosti Branko Franceschi, a suradnici na projektu ravnatelj GMV-a mr. Ivan Mesek i viša kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec. Foto: Andrej Švoger.

9 sl.3. sl.4. sl.5. sl.6. sl.7. sl.8. sl.9. sl.10.

VIJESTI UNESCO PROGLASIO REZERVAT BIOSFERE MURA – DRAVA – DUNAV Piše: dr. sc. Mišel Jelić, kustos na Prirodoslovnom odjelu GMV-a / Foto: M. Jelić Prirodne vrijednosti rijeke Drave prepoznate su od strane UNESCO-a, koji je 15. rujna 2021. godine proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. Rezervat se proteže kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te je površinom najveće zaštićeno riječno područje u Europi. Inicijativa proglašenja pokrenuta je prije dvadesetak godina, a vodili su je znanstvenici i stručnjaci za okoliš uz potporu organizacija civilnog društva. Od 931.820 hektara ovog rezervata biosfere čak 42 % nalazi se u Republici Hrvatskoj. Rezervat je bogat rijetkim staništima poput poplavnih šuma, sprudova, strmih obala i starih riječnih rukavaca. U takvim staništima žive brojne zaštićene biljne i životinjske vrste, od kojih neke imaju najveće populacije upravo na području Rezervata, kao npr. orao štekavac. Što se tiče dijela Rezervata na području Varaždinske županije, zaštita ne smije ostati samo na papiru. Gradski muzej Varaždin pridonijet će u daljnjim istraživanjima bioraznolikosti rijeke Drave. Tako ćemo tijekom ove godine završiti analizu faune riba u starim dijelovima toka Drave, i to u suradnji s kolegama iz Javne ustanove „PRIRODA Varaždinske županije“ i Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. U planu je do kraja ove godine početi s istraživanjem rasprostranjenosti vidre u Varaždinskoj županiji. Trenutačno se intenzivno radi i na DNA barkodiranju kukaca na varaždinskom području. Javnost će po završetku istraživanja biti obaviještena o rezultatima, a nadamo se da će to biti u obliku opsežnijih stručnih i popularnih publikacija. Moramo istaknuti da svatko može pridonijeti aktivnoj zaštiti ovog područja i da može pronaći način kako to učiniti. Upravo postupanja lokalnog stanovništva određuju sudbinu zaštićenih područja. Nažalost, svjedoci smo velikih promjena u staništima koje je uzrokovalo izravno ili neizravno ljudsko djelovanje. Moramo imati na umu da se djelovanje pojedinca naizgled može činiti beznačajno na stanište, ali ukupni učinak na staništa i vrste može biti devastirajući kada se zbroje sva pojedinačna djelovanja. Nadajmo se da će proglašenje ovog rezervata biosfere biti jedan svijetli primjer zaštite prirode i čovjekova okoliša.

11VIJESTI MIŠ U ŠK. GOD. 2021./2022. U prošloj školskoj godini suradnja sa školama s varaždinskog područja u okviru edukacijskog programa GMV-a MIŠ – Muzej i škola uglavnom je bila otežana zbog okolnosti izazvanih koronavirusom, što je učenicima onemogućilo opsežnije korištenje sadržaja u muzejskim prostorima. Iako su ograničenja u odvijanju javnih aktivnosti i nadalje prisutna, i škole i Muzej ove godine ponovno su na tragu dobre prakse „otprije korone“, o čemu govori podatak da se u projekt u potpunosti uključilo 17 škola – svih devet varaždinskih osnovnih, pet srednjih (Privatna varaždinska gimnazija s p. j., Druga gimnazija, Glazbena škola, Prva gimnazija i Gospodarska škola) te tri osnovne škole iz Varaždinske županije (OŠ Šemovec, OŠ Beletinec i OŠ Petrijanec) – s ukupno 6500 učenika. Kao i dosad, za učenike varaždinskih osnovnih škola (njih 3561) kupnju iskaznice MIŠ, kojom se ostvaruje sudjelovanje u projektu, sufinancirao je Grad Varaždin, dok su kupnju iskaznica za učenike preostalih škola (njih 2939) financirali njihovi roditelji, i to s popustom po simboličnoj cijeni od 10,00 kuna. U projekt MIŠ djelomično je uključena i Srednja strukovna škola, s koje je 50-ak učenika kupilo iskaznicu po redovnoj cijeni od 50,00 kuna. Već od početka ove školske godine brojni varaždinski školarci sudjelovali su na programima u GMV-u, pa se dobar odaziv očekuje i u njezinu nastavku, a kvalitetnijoj realizaciji edukacijske djelatnosti zasigurno će pridonijeti i rad muzejskog pedagoga koji se u Gradskome muzeju Varaždin zapošljava od studenoga, na tom radnome mjestu prvi put otkad djeluje naša ustanova. LIZA LESKOVEC U MIROVINI Od 17. listopada ove godine u mirovini je naša kolegica Liza Leskovec, koja je na radnome mjestu čuvara-vodiča bila zaposlena od 1. prosinca 2005. godine. Muzejski radni vijek uglavnom je odradila u stalnom postavu u Starom gradu, gdje je budno čuvala izloške i bila na usluzi posjetiteljima, koji obično imaju puno pitanja o muzejskim predmetima, ponekad i krajnje neobična, zbog čega je važno biti snalažljiv za pravi odgovor. Kroz postav u Starom gradu provela je brojne grupe školaraca, umirovljenika i ostalih posjetitelja. Katkad, zbog potpunijeg dojma, čuvari-vodiči naše posjetitelje vode kroz izložbene postave u „posebnom ruhu“, a u jednom takvom izdanju objavljujemo i fotografiju naše Lize.

studeni 2021. STARI GRAD Stalni postav Šetalište J. J. Strossmayera 1 Kulturno-povijesnog odjela tel. 042 658 773, 210 399 Izložba Dati volju za nevolju PALAČA HERZER Izložba je postavljena za razgled 30. 6. – 21. 11. 2021. godine. Franjevački trg 10 Izložba Šošteraj / Priče o cipelama iz GMV-a tel. 042 658 759, 658 760 Organizatori: GMV i Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb, PALAČA SERMAGE Studijska jedinica Varaždin. Trg M. Stančića 3 Izložba je postavljena za razgled 8. 12. 2021. – 3. 4. 2022. godine. tel. 042 214 172, 659 173 Stalni postav Prirodoslovnog odjela Svijet kukaca Izložba Erik/a - vunasti nosorog Izložba je postavljena za razgled 26. 8. 2020. – 20. 2. 2022. Izložba 104. brigada HV-a u Domovinskom ratu 1991. – 1995. Organizatori: 104. brigada ZNG Varaždin i Državni arhiv u Varaždinu. Izložba je postavljena za razgled 24. 11. – 8. 12. 2021. godine. Izložba Amela Frankl: PK 22 Izložba je postavljena za razgled 20. 10. – 14. 11. 2021. godine. Izložba Ana Elizabet: Protokol krize Izložba je postavljena za razgled 17. 11. – 31. 12. 2021. godine. Svi izložbeni postavi otvoreni su za razgled: utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati. Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Na Badnjak, 24. 12., i Staru godinu, 31. 12. 2021. godine, izložbeni postavi otvoreni su od 9 do 13 sati. U utorak, 16. 11. 2021. godine, na Dan Gradskog muzeja Varaždin, razgled izložbenih postava je besplatan! Napomena: Gradski muzej Varaždin programske aktivnosti organizira uz provedbu propisanih/preporučenih epidemioloških mjera, a svoj rad i nadalje će prilagođavati odlukama mjerodavnih tijela, zbog čega su moguće i programske izmjene. Sve obavijesti/aktualnosti objavljuju se na www.gmv.hr. Zahvaljujemo na razumijevanju i praćenju našeg rada. Idući broj „Varaždinskog muzealca“ objavljujemo sredinom siječnja 2022. godine. Sretan Božić i Nova godina! Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu facebookGMVarazdin