36. Varaždinski muzealac, siječanj - veljača 2021.

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak SIJEČANJ - VELJAČA 2021. | BROJ 36. | GODINA V.

M. Stančić, Mala obitelj, M. Stančić, Izlet u Sloveniju, M. Stančić, Nad Starim gradom, 1961., GMV GS 633 1966., GMV GS 592 1970., GMV GS 634 Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu facebook GMVarazdin Naslovnica: List iz modnog časopisa \" Victoria\", 1. 2. 1870., GMV 67627/88 Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | [email protected] | www.gmv.hr | Za Nakladnika: mr. Ivan Mesek | Glavna urednica: Anita Peričić Suurednice: Petra Marincel i Spomenka Težak | Suradnica: Jelena Rančić Naklada: 6000 primjeraka | Tiskara: Tiskara Zelina d.d.





IZLOŽBA 5 INA DRUTTER Začarana Izložba iz ciklusa Something Else Gallery GMV Palača Sermage, 3. 2. – 28. 2. 2021. Slikarica Ina Drutter (Zagreb, 1964. – 2006.) u svojoj kratkoj karijeri realizirala je obiman opus slika i crteža na papiru u širokom spektru različitih kombiniranih tehnika. Izložba će je kroz izbor od 30 radova predstaviti kao umjetnicu snažnoga ekspresivnog naboja u izvedbi portreta, ljudskih figura u pejzažu, usporedivih s intenzitetom jedne od najvećih svjetskih predstavnica nove figuracije – slavne Marlene Dumas. Izložba omogućuje uvid u umjetničine ključne poetsko-estetske odrednice na tragu ostavštine Chagalla, Wolsa, Michauxa, Picassa i Hermana, koje je, za razliku od današnjih predstavnika slikarstva figuracije mahom nadahnutih filmskom i fotografskom umjetnošću, prezentiraju kao nadahnutu nastavljačicu modernističke slikarske struje. Ina Drutter je od prvoga javnog nastupa 1986. do 2002. godine priredila 12 samostalnih izložbi u zagrebačkim galerijama, primjerice u Galeriji „Događanja“, Knjižnici „Tin Ujević“, Galeriji Židovske općine Zagreb i drugima, te sudjelovala na pet skupnih izložbi hrvatskih suvremenih umjetnika u Hrvatskoj i Izraelu.

IZLOŽBA ERIK/A – VUNASTI NOSOROG GMV Palača Herzer, 26. 8. 2020. – 29. 8. 2021. Jedinstven paleontološki nalaz vunastog nosoroga predstavlja se na tematskoj izložbi kroz prizmu multidisciplinarnosti. Nalaz se prati od samog otkrića, potkrijepljenoga audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim kroz faze zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukciju životinjskog i biljnog svijeta tijekom gornjeg pleistocena u vidu 3D animacija s izlošcima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca te, na kraju, središnjim eksponatom kostura popraćenim proširenom stvarnošću. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom i povremenog zatvaranja muzejskih postava, izložba većim dijelom predviđenog termina nije bila dostupna javnosti. Kako bi se što većem broju posjetitelja omogućio razgled ove izložbe s trenutačno najboljim paleontološkim eksponatom u Hrvatskoj, termin održavanja produžuje se do 29. 8. 2021. godine.

UZ 27. SIJEČNJA, MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST 7 OBITELJ LEITNER Piše: Jelena Rančić, kustosica na Kulturno-povijesnom odjelu GMV-a Istaknuta varaždinska židovska obitelj Leitner imala je od polovice 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata velik utjecaj na razvoj kulturnoga i društvenog života grada Varaždina. Članovi ove brojne obitelji dali su velik doprinos transformaciji društva. Javnim djelovanjem, ali i privatnim životom, pronosili su slobodni građanski duh moderne Europe. Bogati posjednici, uspješni trgovci i privrednici, obrazovani stručnjaci, arhitekti i glazbenici, gradski zastupnici, poznavatelji i podupiratelji umjetnosti te dobročinitelji, u povijesti grada zabilježeni su kao ugledni i časni pojedinci. Bili su aktivni članovi različitih dobrotvornih društava, od Družtva za poliepšanje grada Varaždina do Muzealnog društva. Izdvajali su sredstva za stipendiranje nadarenih učenika Glazbene škole i prehranu siromašnih učenika te gotovo da nije bilo gradskog društva koje nisu potpomagali. Brojni su stradali za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Začetnik najznačajnijeg ogranka ove varaždinske obitelji bio je Samuel Leitner (1787. – 1872.), koji je zabilježen na popisu Židova u Varaždinu 1826. godine. Sa suprugom Julijom imao je šestero djece, čija su imena zabilježena na rukom pisanom rodoslovlju (GMV PO 3398). Unatoč sačuvanoj rezidenciji u Jalkovcu, vrhunskom umjetničkom nadgrobnom spomeniku na varaždinskom groblju (rad autora Frangeša-Mihanovića) i obiteljskoj ostavštini u fundusu našeg muzeja, protok vremena neumoljivo briše ovu obitelj iz kolektivnog sjećanja grada. Stara je istina da zaborav ubija. Zato, dajte si truda, saznajte nešto više o svom prezimenu i precima te napravite obiteljsko stablo. To je vaša intimna baština koju vrijedi sačuvati, posveta članovima vaše obitelji koji su prošli vihorom vremena, a na taj će način biti sačuvani od zaborava.

TERENSKA OTKRIĆA NOVI ZNAČAJNI NALAZI SKAKAVACA (CAELIFERA) UZ RIJEKU DRAVU Pišu: Mišo Rašan (Srednja škola Prelog), Marko Pavlović (Osnovna škola Vidovec), Josip Skejo (PMF Zagreb) i Mišel Jelić (Prirodoslovni odjel GMV-a) Slika 1. Ulovljeni mužjak otočnoga pjegavog skakavca, Epacromius tergestinus (Megerle von Mühlfeld in Charpentier, 1825.) i prikaz staništa Cirkovljanska graba sa satelitskom kartom. Žuta zvjezdica označava lokalitet, koordinate: 46°19'33.6\"N 16°38'59.3\"E. Foto: Marko Pavlović. Franjo Košćec je 18. VII. 1949. kod Varaždina ulovio skakavca dugog oko 1 cm kojeg je 2014. Josip Skejo determinirao kao vrstu Türkov monaški skakavac, Tetrix tuerki (Krauss, 1876.). To je prvi i godinama jedini nalaz te vrste u Hrvatskoj. Ova vrsta koja naseljava šljunčane obale planinskih rijeka je ugrožena i nalazi se u Crvenoj knjizi ravnokrilaca Europe. Vrstu je nakon Košćeca zabilježio Toni Koren (Udruga Hyla) 4. IX. 2014. kraj Ormoškog jezera, no otad ondje nije ponovno nađena unatoč brojnim istraživanjima. Ipak, Mišo Rašan, Marko Pavlović i Josip Skejo su 24. listopada 2020. vrstu pronašli i na Cirkovljanskoj grabi kraj Dubravskog jezera. Zanimljivo je da se Cirkovljanska graba pokazala kao prava oaza reliktnih vrsta skakavaca te je ondje pronađen i otočni pjegavi skakavac, Epacromius tergestinus (Megerle von Mühlfeld in Charpentier, 1825.), koji je dosad poznat samo s jednog lokaliteta u Hrvatskoj: Osor, otok Cres 10. VIII. 2000. i 7. VII. 2017. leg. G. Szövenyi. Nalazi ovih vrsta obogaćuju raznolikost sjeverozapadne Hrvatske i dokazuju koliko su mikrostaništa važna za određene vrste skakavaca za koje se vjerovalo da su odavno izumrli na našim prostorima.

UZ 2021., GODINU ČITANJA U HRVATSKOJ 9 JAKOB LOVRENČIĆ (Zagreb, 1787. – Varaždin, 27. I. 1842.) Za kratko vreme po vsem varašu puknoše glas da Petrica Kerempuh nekaj više zna kak hruške kuhati, i sproti gâ je pervešina varaški pitat' došel nebi li on takaj i osle vučiti čteti znal, ar vsikak jednoga vučenoga osla imeti hoteli su da po tom varaš na vekši glas bi došel; Petrica dobro znajuči da svet vkanjen biti hoče i da se siromaška istina nigde ne terpi, i zato taki pogodi se za 50 cekinov, ter vzeme osla k sebi v navuk, kojega je sledečem načinom čteti vučil: Najmre, kupil je Petrica veliku jednu knigu, v koju za vsakem listom nasipal je zob i ovak z zobjum nasipanu vu jasle pred osla postavljal; za mal čas v pamet vzemši osel zob počel je liste z jezikom prehitavati i zob iskati. Ovo je prec dugo vremena terpelo i vučenik osel na nikakov drugi način jèsti nije dobival. Večkrat kada je vsa zob zmed listov vre pojeđena bila, a siromaško ovo vuhato marše još je pri dobrom teku bilo, kričati je glasno začelo, kak osli kričiju: „I, A!, I, A!“ Kada bi Petrica od osla, vučenika svoga, ovo bil spazil, išel je k pervešini i reče mu: Gospone! Gda hočeju jenkrat dojti gledat' kaj vučenik moj dela? Istina je da je on još jên grubijan, vendar sem z velikum marljivostjum mojum tak dalko z njim došel, da on vre nekterê samoglasnike pozna i nje takaj podpunom zgovarja. Ja îm zato dobro stojim da se 20 let k čtenju nebu potrebuvalo.“ (J. Lovrenčić: Petrica Kerempuh iliti Čini i živlenje človeka prokšenoga, Del VIII., Petrica Kerempuh rastolnačuje duhov zaklinjanja i vuči osla čteti, ulomak; transkripcija izvornika iz 1834., transkribirao Denis Peričić, nakladnik Vall 042 d.o.o., Varaždin, 1998.) Jakob Lovrenčić, hrvatski kajkavski pisac, spominje se kao upravitelj Draškovićevih dobara u Trakošćanu te kao činovnik Zagrebačkoga kaptola i grofice K. Patačić. Autor je poučnih zbirki pripovjedaka Kratka dobreh deržanjih pripovedanja i Kratka deset zapovedih Božjeh pripovedanja, odgojnog romana Adolf iliti Kakvi su ljudi te nekoliko prigodnica u čast svojim suvremenicima. S njemačkog je preveo igrokaz Rodbinstvo A. von Kotzebuea te Predsud zverhu stališa i roda K. von Eckartshausena. Spominje se i kao autor rukopisa Nekoja coprii razlaganja na razsvetčenje bludečemu puku služeča te djela Nove senje, vsem lotarije igrašem alduvane. Njegovo najpoznatije djelo je zbirka pripovjedaka Petrica Kerempuh iliti Čini i živlenje človeka prokšenoga, objavljeno u varaždinskoj tiskari Josefa Platzera 1834. godine. Hrvatskom inačicom njemačkog Tilla Eulenspiegela, prokšenjaka, osobenjaka, vragolana, „mudre lude“, u hrvatsku književnost uveo je lik koji će u svojim djelima kasnije iskoristiti i mnogi hrvatski pisci (A. Šenoa, A. G. Matoš, D. Domjanić, S. Draganić, S. Mihalić i drugi), među kojima i M. Krleža u Baladama Petrice Kerempuha. Premda je J. Lovrenčić kao „otac“ ovoga književnog lika pomalo pao u zaborav, ostaje činjenica da je njegov Petrica Kerempuh djelo neosporne vrijednosti, napisano visokostiliziranim kajkavskim jezikom, i to u doba kad je kajkavština počela uzmicati pred štokavštinom, čime zaslužuje svoje mjesto u korpusu hrvatske jezične i književne baštine.

VIJESTI MUZ. SAVJETNICA LJERKA ŠIMUNIĆ U MIROVINI Od 1. siječnja 2021. u mirovini je muzejska savjetnica Ljerka Šimunić. U GMV-u se zaposlila 15. 9. 1980. na mjestu kustosa, a kao voditeljica dijela zbirki Kulturno-povijesnog odjela stekla je zvanje više kustosice, a potom i muzejske savjetnice. Od 1990. do 2004. bila je ravnateljica Gradskog muzeja Varaždin te kraće razdoblje 2012. i v. d. ravnatelja GMV-a. Za njezina ravnateljskog mandata pokrenuti su radovi na unutrašnjoj obnovi dijela palače Herzer, u kojoj je 1998. otvoren i novouređeni stalni postav Svijet kukaca. Suautorica je stalnog postava Kulturno-povijesnog odjela u utvrdi Stari grad, otvorenoga nakon obnove 1989., zahvaljujući kojem je GMV postao prvi hrvatski muzej nominiran za Nagradu Europski muzej godine. Autorica je muzeoloških cjelina u Starom gradu Staklo, keramika, satovi i Kultura odijevanja, kao i brojnih stručno-znanstvenih radova s temama iz (kulturne) povijesti Varaždina, objavljenih u relevantnim publikacijama i katalozima izložbi. Također je i (su)autorica koncepcije mnogobrojnih tematskih izložbi, među kojima su Varaždinska građanska četa 1750. – 2000., Lepoglavska čipka, Varaždinske uršulinke, Vjera, ufanje, ljubav, Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta, te izložbi likovnih umjetnika H. Rušec, F. Likara, Lj. Njerš i drugih. Neko vrijeme bila je nacionalna korespondentica Europskoga muzejskog foruma za Hrvatsku, članica Upravnog vijeća GMV-a te suradnica na nekoliko EU projekata. Kao svoju „oproštajnu izložbu“ pred odlazak u mirovinu, pripremila je digitalnu izložbu Od pogleda skriveno, ali poznajući kolegicu, sigurni smo da to neće biti i „zauvijek zbogom“ GMV-u. DONACIJA SKULPTURE Z. KOPLJARA VARAŽDINU Početkom 2021. godine zatvorena je retrospektivna izložba Tenebroso autora Zlatka Kopljara, jednog od najznačajnijih hrvatskih multimedijalnih umjetnika, održana u Galeriji umjetnina GMV-a. Tijekom održavanja izložbe, na inicijativu ravnatelja GMV-a mr. Ivana Meseka, Zlatko Kopljar odlučio je donirati Varaždincima skulpturu koja je bila dio instalacije naziva K19, postavljene 2014. na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. Skulptura se sastoji od cigli koje su izrađivali zatočenici koncentracijskog logora u Jasenovcu i trajni je spomen na žrtve fašizma u Hrvatskoj 1941. – 1945. godine. Umjetnik je jednom prilikom objasnio da je „skulptura nedovršena jer govori o tome da još nismo raščistili s povijesti, ponajviše s Drugim svjetskim ratom, niti nadišli neke situacije, a krenuli smo u novu situaciju“. Troškove postavljanja skulpture u Šetalištu Vatroslava Jagića, nasuprot sinagoge koja se obnavlja, snosio je Grad Varaždin.

DOGAĐANJA 11 DIGITALNA NOĆ MUZEJA Petak, 29. siječnja 2021. / od 18 sati www.gmv.hr / www.facebook.com/GMVarazdin / Zoom platforma Noć muzeja, koja se u koordinaciji Hrvatskoga muzejskog društva organizira 16. put zaredom, zbog okolnosti izazvanih koronavirusom ove se godine u većini hrvatskih muzeja održava u digitalnom obliku. Tako će biti i u Gradskome muzeju Varaždin, s virtualnim programima, od kojih je za neke predviđeno i sudjelovanje s publikom uživo. Proteklih godina izložbene postave GMV-a svaki put u Noći muzeja razgledalo je 6000-7000 posjetitelja, po čemu je varaždinski muzej u toj manifestaciji uvijek bio među najposjećenijima. S obzirom na to, pretpostavljamo da bismo i ove godine zabilježili velik broj posjetitelja, no kako ne želimo nikoga izlagati riziku, program priređujemo u virtualnom okružju. Premda doživljaj razgleda muzeja uživo ne može zamijeniti ni najgenijalnije osmišljena virtualna stvarnost, vjerujemo da će vas ovog puta ipak zainteresirati i naši digitalni sadržaji. S veseljem vas očekujemo u Digitalnoj Noći muzeja, a dogodine, nadamo se, „na licu mjesta“ u Muzeju! Program: Svjetlost u noći / 18.00 – 18.45 sati Kustosica Jelena Rančić provest će vas prostorijama stalnog postava u Starom gradu u kojima su izloženi različiti tipovi svjetiljki, svijećnjaka i lustera. Neki od njih nisu samo izlošci nego su zaista i u funkciji. Program će se održati na Zoom platformi, a prvih 100 sudionika koji se u 18 sati priključe predavanju saznat će nešto o povijesti rasvjete. Pitajte kustosa: Iz prošlosti Varaždina / 20.00 – 21.00 sat Kustosica (muzejska savjetnica) Spomenka Težak odgovarat će na vaša pitanja vezana uz prošlost Varaždina i značajne Varaždince. Prijavite se na Zoom platformu, postavljajte pitanja i doznajte neke pojedinosti iz varaždinske povijesti. Napomena: Poveznice za prijavu na Zoom platformu za programe Svjetlost u noći i Pitajte kustosa bit će objavljene na mrežnim i Facebook stranicama GMV-a 29. 1. 2021. godine. Od pogleda skriveno / od 18.00 sati Na mrežnim i Facebook stranicama GMV-a premijerno predstavljamo virtualnu izložbu donjeg rublja, čiju koncepciju upotpunjuje i modni pribor te djela likovne umjetnosti i fotografije. Zavirite u rekonstruirane budoare i intimni svijet njihovih korisnika. Autori: Ljerka Šimunić i Vedran Hunjek. Erik/a – vunasti nosorog 360˚ / od 18 sati Eksponat kostura vunastog nosoroga i ostalih izloženih fosilnih ostataka velikog jelena, stepskog bizona i vunastog mamuta razgledajte putem 360° panoramske fotografije na Facebook stranicama GMV-a. Čudesni svijet kukaca Noćne leptire, pčele, mrave, ose… istražujte u noćnoj virtualnoj šetnji kroz stalni postav Svijet kukaca na našoj mrežnoj stranici. Čudesni svijet ove najbrojnije životinjske vrste otkrijte kroz multimedijski prikaz postava, uz glazbu s ambijentalnim zvukovima staništa kukaca.

siječanj - veljača 2021. STARI GRAD Stalni postav Šetalište J. J. Strossmayera 1 Kulturno-povijesnog odjela tel. 042 658 773, 210 399 PALAČA HERZER Stalni postav Prirodoslovnog odjela Svijet kukaca Franjevački trg 10 Izložba Erik/a - vunasti nosorog tel. 042 658 759, 658 760 Izložba je postavljena za razgled 26. 8. 2020. – 29. 8. 2021. PALAČA SERMAGE Stalni postav starih majstora (26. 1. – 28. 2. 2021.) Trg M. Stančića 3 Izložba Ina Drutter: Začarana tel. 042 214 172, 659 173 Izložba je postavljena za razgled 3. 2. – 28. 2. 2021. godine. Svi izložbeni postavi otvoreni su za razgled: utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati. Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Napomena: S obzirom na epidemiološku situaciju zbog koronavirusa, program Srijeda u Muzeju do daljnjega se neće održavati. Do zaključenja ovog broja „Varaždinskog muzealca“, prema odluci Stožera civilne zaštite Varaždinske županije izložbeni postavi GMV-a još su uvijek zatvoreni za posjetitelje. O njihovu ponovnom otvaranju Gradski muzej Varaždin obavijestit će javnost na svojim mrežnim i Facebook stranicama, gdje će se i nadalje objavljivati i sve ostale aktualnosti u Muzeju. Kao i dosad, Gradski muzej Varaždin prilagođavat će svoj rad prema preporukama i odlukama mjerodavnih tijela, zbog čega su moguće i programske izmjene. Zahvaljujemo na razumijevanju i praćenju našeg rada. SVIMA POGOĐENIMA RAZORNIM POTRESOM U PETRINJI, GLINI, SISKU I OKOLNIM MJESTIMA IZRAŽAVAMO PODRŠKU I SOLIDARNOST. Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu facebookGMVarazdin