PLAN I PROGRAM - Hemijski tehničar u farmaceutskoj proizvodnji (Hemijska škola Tuzla)

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA MINISTARSTVO OBRAZOVANJA TUZLA KANTON MINISTRY OF EDUCATION AND I NAUKE SCIENCE NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OBRAZOVANJE UČENIKA ZA STRUČNO ZVANJE HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE UVOD Nastavni planovi i programi su napravljeni tako da se razlikuju samo u nastavnim sadržajima specijaliziranih predmeta struke, što omogućava njegovu veliku fleksibilnost i prilagodiljivost zahtjevima tržišta, korisnika i drugih subjekata zainteresovanih za ovo obrazovanje. Ovakav Nastavni plan i program omogućit će prestruktuiranje usluga, proizvodnje i drugih djelatnosti, bržu i lakšu doobuku kadrova, što je kroz kontakte sa onima koji su učestvovali u njegovom prijedlogu i glavni zahtjev (privatni poduzetnici, privredni subjekti, obrtnička komora i dr.) Kratak opis zanimanja: Hemijski tehničar u farmaceutskoj proizvodnji obavlja tehničke poslove vezane za istraživanja iz farmakologije, unapređuje primjenu rezultata istraživanja na području farmacije, zdravstva i drugih srodnih nauka. Hemijski tehničar u farmaceutskoj proizvodnji sarađuje u radu analitičkog laboratorija apoteke, izrađuje preparate koji se izrađuju u apoteci, vodi evidenciju analitičkog laboratorija, radi s farmaceutskim sirovinama u pripremi i proizvodnji gotovih farmaceutskih proizvoda. Posao tehničara razlikuje se, zavisno od toga radi li u apoteci, laboratoriju ili farmaceutskoj proizvodnji. Farmaceutski tehničar koji radi u apoteci obavlja poslove na pripravljanju lijekova za koje postoje standardni recepti. To može biti pripremanje mješavina čajeva, pripravljanje krema ili masti. Prilikom pripreme lijekova mora slijediti zadani recept. Posao farmaceutskog tehničara u laboratorijima odvija se pod nadzorom i prema uputstvima rukovodioca ili naučnog istraživača. Prije početka rada farmaceutski tehničar priprema opremu i kontrolira njezinu funkcionalnost te, prema potrebi, sastavlja prema uputstvu laboratorijsku aparaturu, a nakon toga provodi različite fizikalno-hemijske i biološke analize i mjerenja upotrebom laboratorijske aparature. Oprema u laboratoriju može biti vrlo precizna i procesi automatizirani, što znači da farmaceutski tehničar mora znati rukovati opremom i koristiti se računarom u svakodnevnom radu. Vodi laboratorijski dnevnik o svim radnim zadacima, fazama posla i njihovu trajanju. Farmaceutski tehničar u proizvodnji farmaceutskih proizvoda priprema proizvodnju te nadzire tehnološke faze u proizvodnji farmaceutskih i kozmetičkih preparata. Prije proizvodnog procesa sirovine koje ulaze u obradu treba precizno izvagati, što nadzire ili obavlja farmaceutski tehničar. 2|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE PROGRAM NASTAVE HEMIJSKE ŠKOLE STRUČNO-TEORETSKA NASTAVA 3|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE NASTAVNI PLAN I PROGRAM Mješovita srednja hemijska škola Hemijski tehničar u farmaceutskoj proizvodnji 4|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE NASTAVNI PLAN Red. NASTAVNI PREDMETI Godišnje časova broj I II III IV A. OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI: 70 70 70 60 60 1. Bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost 70 70 70 - 2. Strani jezik-engleski/njemački 60 3. Historija 70 70 - 60 4. Sociologija 60 5. Tjelesni i zdravstveni odgoj --- - 6. Matematika - 7. Fizika 70 70 70 - 8. Hemija - 9. Informatika 70 105 70 - 10. Biologija - 11. Demokratija i ljudska prava 70 70 - 12. Latinski jezik 300 13. Islamska vjeronauka/Religijska kultura 70 - - UKUPNO A: 70 70 - B. STRUČNI PREDMETI: 70 - - 14. Neorganska hemija sa vježbama 15. Mikrobiologija - - 70 16. Higijena i zaštita na radu 17. Organska hemija sa vježbama 70 - - 18. Analitička hemija sa vježbama 19. Tehnološke operacije 35 35 20. Botanika sa farmakognozijom 21. Fizikalna hemija sa vježbama 665 560 350 22. Biohemija 23. Sirovine u farmaceutskoj proizvodnji 140 (2+2) - - - 24. Tehnološka mikrobiologija 140 (2+2) - - - 25. Tehnologija kozmetičkih proizvoda - - - 26. Osnove nauke o ishrani 70 175(3+2) - - 27. Tehnologija farmaceutskih proizvoda - 175(2+3) - - 28. Farmakologija - 70 70 - 29. Kontrola farmaceutskih proizvoda - 70 - - 30. Mjerna i regulaciona tehnika - - 140 (2+2) - - - 70 - UKUPNO B: - - 70 - - - 140 (2+2) - UKUPNO A+B: - - - 120(2+2) - - - 60 - - 175 (3+2) 120 (2+2) - - - 90 - - - 120 (2+2) - - - 60 - 490 665 570 350 1050 1015 870 1085 5|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE B. STRUČNI PREDMETI I RAZRED Sedmični Godišnji fond fond red. NAZIV PREDMETA broj 4 (2+2) 140 4 (2+2) 140 1. Neorganska hemija sa vježbama 70 2. Mikrobiologija 2 3. Higijena i zaštita na radu 350 10 UKUPNO 6|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: NEORGANSKA HEMIJA SA VJEŽBAMA RAZRED: PRVI - I Zadaci nastave predmeta neorganska hemija su: • Upoznavanje učenika sa osnovnim znanjima iz područja neorganske hemije; • Da kroz izučavanje hemijskih elemenata i spojeva uoče njihov značaj i primjenu u svakodnevnom životu; • Da kod učenika razvije sposobnost posmatranja, uočavanja i logičkog zaključivanja. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Pojama materije i njene promjene 18 2. Sistematizacija elemenata 52 70 UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Pojama materije i njene promjene • Uvod, hemija i njen značaj; • Materija i njene promjene; - Fizičke i hemijske promjene materije, hemijske reakcije, - Homogeni i heterogeni sistemi, - Čiste tvari, smjese, - Priprema i rastavljanje smjesa (filtriranje, destilacija, sublimacija). • Hemijska jedinjenja; - Hemijski elementi, metali i nemetali, - Hemijski simboli, - Valencija i oksidacioni broj, - Hemijske formule, - Hemijske jednačine, - Glavne grupe neorganskih jedinjenja: oksidi, baze, kiseline i soli. 2. Sistematizacija elemenata • Periodni sistem elemenata; • Hidrogen, nalazišta, dobivanje, osobine i upotreba; • Voda: značaj vode i njene osobine; • Elementi nulte (18.) grupe; • Elementi (17.) grupe; - Opće karakteristike ove grupe i najznačajniji predstavnik, - Hlor – nalazišta, dobijanje, osobine i upotreba, jedinjenja hlora. • Elementi (16.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe i najvažniji predstavnici, - Oksigen i sumpor. • Elementi (15.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe i najvažniji predstavnici, 7|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE - Nitrogen i fosfor. • Elementi (14.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe i najvažniji predstavnici, - Karbon i silicij. • Elementi (13.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe i najvažniji predstavnici, - Bor i aluminij. • Elementi(12.) grupe; - Cink, kadmij, živa, • Elementi (11.) grupe; - Bakar. • Elementi (1.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe, - Natrij i kalij. • Elementi (2.) grupe; - Opće karakteristike elemenata ove grupe, - Magnezijum i kalcij. • Elementi (8.) grupe; - Željezo. • Značajni elementi ostalih grupa periodnog sistema elemenata. UPUSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA • Programski sadržaji ovog predmeta podijeljeni su u dvije tematske cjeline: pojam materije i njena primjena i neorganska hemija (sistematizacija elemenata). • Svaka tematska cjelina se dalje dijeli na poglavlja koja predstavljaju analitičku cjelinu. Kako su sadržaji iscrpno definisani, na predmetnom nastavniku je da odredi obim i način realizacije. • U prvoj tematskoj cjelini metodske jedinke realizirati kroz tematske sadržaje i demonstracione oglede koje je moguće izvesti u kabinetu. Uz pojam furmule jednačine i nastave uraditi izvjestan broj stehiometrijskih zadataka kao što su izračunavanje molekulske mase, procentnog sastava, određivanje empirijske formule, izračunavanje prema hemijskim reakcijama i dr. • U drugoj tematskoj cjelini obradiiti sistemski elemente grupa, povući paralelu mađu pripadnicima istih porediti ih sa elementima drugog ogranka. Za svaki elemenat obraditi najvažnija jedinjenja. Posebnu pažnju posvetiti glavnim predstavnicima i biogenim elementima kao što su: oksigen, nitrogen, natrij, željezo itd. 8|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ NEORGANSKE HEMIJE Razred: I (prvi) Sedmično časova: 2 Godišnje časova: 70 Laboratorijske vježbe: BROJ ČASOVA: R/B NAZIV LABORATORIJSKIH VJEŽBI 4 6 1. Rad u hemijskoj laboratoriji, prostor i oprema 10 2. Mjere zaštite pri radu u laboratoriji i prva pomoć 4 3. Laboratorijsko posuđe, pribor i aparati 2 4. Toplotni izvori u hemijskoj laboratoriji 6 5. Mjerenje mase 10 6. Razvijanje gasova 8 7. Dobivanje i razdvajanje čistih supstanci 10 8. Priprema procentnih i molarnih rastvora 10 9. Oksidi, baze, kiseline 10. Dobivanje soli 70 UKUPNO: Razrada laboratorijskih vježbi: Zadatak broj 1. Rad u hemijskoj laboratoriji, prostor i oprema. Cilj: Upoznati učenike sa laboratorijskim prostorom, radnim mjestom i opremom. Radni postupci: - davanje uputstava, - upoznavanje učenika sa namještajem (ormar za hemikalije, radni stolovi, digestor), instalacijama, radnim prostorom, - vođenje radne sveske i dnevnika. Sredstva za rad: Radni stolovi, digestor, ventilator, ormari. Tehnički pojmovi: Laboratorij, digestor, radni sto, ormar za hemikalije, ventilator, elektromotor, prekidač i sklopke za struju, slavine za vodu i gas, slivnici. Kvalitet rada: Pravilnim upoznavanjem sa laboratorijskim prostorom i opremom obezbjeđuje se ispravno rukovanje i rad u laboratoriji. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 4 časa Minimum teoretske pripreme: Upoznavanje i objašnjavanje tehničkih pojmova. 9|Stranica

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Zadatak broj 2. Mjere zaštite pri radu u laboratoriji i prva pomoć. Cilj: Upoznati učenike sa izvorima opasnosti pri radu u laboratoriji, pravilima za bezbijedan rad, mjerama i sredstvima zaštite, mogućim povredama i pružanjem prve pomoći. Radni postupci: - davanje teoretskih uputstava, - upoznavanje učenika sa mjerama zaštite i pružanje prve pomoći. Sredstva za rad: Izvori toplote, električni aparati, otrovne zapaljive i otrovne materije, radni mantil, rukavice, naočale, maske, sanduk sa pijeskom, ćebe, aparati za gašenje požara, ormarić za prvu pomoć. Tehnički pojmovi: Izvori opasnosti, grijalice, rešo, plamenici, peći za žarenje, vodena, kupatila, uljna kupatila, kratki spoj, gas i boce za gas, baze i kiseline, sredstva za ličnu zaštitu, sredstva za kolektivnu zaštitu, neutralizirajući rastvor, gaza, vata i flasteri. Kvalitet rada: Da učenici uoče značaj zaštite pri radu. Da nauče pravilno rukovati sredstvima za rad, ličnim i kolektivnim sredstvima i pružiti prvu pomoć. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 6 časova Minimum teoretske pripreme Upoznati učenike sa izvorom opasnosti, zaštitom i pružanjem prve pomoći. Zadatak broj 3. Laboratorijsko posuđe, pribor i aparati Cilj: Upoznati učenike sa posuđem, priborom, aparatima i njihovom primjenom. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad, - upoznavanje učenika sa priborom, posuđem i aparatima, - odmjeravanje zapremine graduisanim posuđem. Sredstva za rad: Epruvete, čaše, pipete, birete, menzure, erlemmajerova tikvica, odmjerne tikvice, baloni, špric boce, lijevci, vakuum boce za filtriranje, reagens boce, ispiralice, kapalice, hladila, stakleni štapići, satno staklo, odmjerne posudice, lončići, zdjelice za uparavanje, tarionik, stalci, hvataljke, prstenovi, tronošci, štipaljke, pneumatska kada, Kipov aparat. Tehnički pojmovi: Navedena sredstva za rad, vatrostalno i brušeno staklo, graduisane posude, pipetiranje, žarenje, spaljivanje, razvijanje gasova. Kvalitet rada: Da se učenici upoznaju sa priborom, posuđem i aparatima, da nauče ispravno rukovati njima. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 10 časova Minimum teoretske pripreme: Upoznati učenike sa laboratorijskim priborom, posuđem i aparatima i načinom njihove pripreme. 10 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Zadatak broj 4. Toplotni izvori u hemijskoj laboratoriji Cilj: Upoznati učenike sa vrstama toplotnih izvora u laboratoriji i njihovom primjenom. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad sa izvorima toplote, - upoznavanje učenika sa izvorima toplote. Sredstva za rad: Špiritusne grijalice, uljna, pješčana i vodena kupelj, sušnica, peć za žarenje, plamenici i rešoi. Tehnički pojmovi: Plamen i zone plamena, plamenici, gasne boce, komprimirani gas, redukcioni i regulacioni ventil, sušenje, žarenje i prenošenje toplote. Kvalitet rada: Da učenici nauče koji se izvori toplote koriste u laboratoriji, pravilan izbor i primjenu izvoratoplote. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 4 časa Minimum teoretske pripreme: Upoznati učenike sa vrstama izvora toplote i njihovom primjenom. Zadatak broj 5. Mjerenje mase tehničkom i analitičkom vagom Cilj: Upoznati učenike sa vrstama vaga koje se primjenjuju u laboratorijama, pravilnim radom vage i postupcima prilikom vaganja. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava o konstrukciji vaga i principu rada, - priprema vage za vaganje, - vaganje, - čišćenje vaga i spremanje tegova. Sredstva za rad: Tehnička vaga, garnitura tegova za tehniku rada tehničkom i analitičkom vagom i da nauči tačno odmjeravati masu na vagi. Da upozna moguće greške pri vaganju i njihove uzroke. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 4 časa Minimum teoretske pripreme: Poznavanje pojmova poluge i ravnoteže, pravila rada vagama i postupak prilikom vaganja. Zadatak broj 6. Razvijanje gasova (H2, O2, H2S, CO2), Rad Kipovim aparatom Cilj: Da se učenici upoznaju sa načinom dobivanja gasova u laboratorijskim uslovima. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad, pripremanje Kipovog aparata - priprema čvrste materije, kiseline i špiritusne grijalice - odvijanje pojedinih ogleda - hvatanje gasa 11 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Sredstva za rad: Epruvete, stalak, štipaljka, špiritusna grijalica, čvrsta materija, (cink, KClO3, FeS, CaCO3), hloridna kiselina, Kipov aparat, šibica. Tehnički pojmovi: Da učenici nauče pravilno rukovati Kipovim aparatom i da shvate primjenu digestora kod razvijanja gasova. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 6 časova Minimum teoretske pripreme: Poznavanje hemijskih reakcija pri kojima se razvijaju gasovi, osobina gasova, postupak i rad Kipovim aparatom. Zadatak broj 7. Dobivanje i razdvajanje čistih supstanci i smjese Cilj: Da učenici upoznaju osnovne operacije pri razdvajanju čistih supstanci iz smjese primjenom metode sedimentacije, dekantancije, filtriranja, uparavanja, kristalizacije, destilacije i sublimacije. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad, - sastavljanje aparature za destilaciju i izvođenje destilacije, - pripremanje smjese krede i kuhinjske soli, - dekantiranje, - filtriranje, - uparavanje, kristalizacija, - sublimacija. Sredstva za rad: Aparatura za destilaciju, taraonik sa tučkom, stakleni štapić, čaša, lijevak, stalak za filtriranje, filter papir, prsten za filtriranje, vodeno kupatilo, kreda, so, voda. Tehnički pojmovi: Smjese, čista supstanca, destilacija, sitnjenje, miješanje, rastvaranje, dekantacija, filtriranje, uparavanje, kristalizacija, sublimacija i sedimentacija. Kvalitet rada: Osposobiti učenike za samostalno izvođenje osnovnih operacija u laboratoriji. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 10 časova Minimum teoretske pripreme: Učenici treba da se koriste znanjem iz neorganske hemije vezanim za ovu jedinku. Zadatak broj 8. Priprema procentnih i molarnih rastvora Cilj: Da učenici upoznaju način pripremanja procentnih (masenih i zapreminskih) i molarnih rastvora. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad, - izračunavanje procentnih količina supstanci za pripremanje rastvora, - vaganje, odmjeravanje potrebnih količina supstanci, rastvaranje, - dopunjavanje rastvaračem do određene zapremine. 12 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Sredstva za rad: Analitička vaga, posude za vaganje, pipeta, pireta, odmjerna tikvica, špric boca, lijevak, čvrsta i tečna supstanca. Tehnički pojmovi: Masa, količina, mol, maseni, zapreminski, procentni rastvori, koncentracija, vaganja, rastvaranje. Kvalitet rada: Da se učenici obuče da samostalno pripremaju rastvore određene koncentracije. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 8 časova Minimum teoretske pripreme: Prethodno znanje o rastvorima i koncentraciji rastvora. Zadatak broj 9. Oksidi, baze i kiseline Cilj: Da se učenici upoznaju sa dobivanjem i osobinama oksida, baze i kiselina, kao i primjenom indikatora. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za rad, dobivanje baznog oksida i baza, - dobivanje kiselog oksida i kiselina, - primjena indikatora. Sredstva za rad: Stakleno zvono, epruveta, špiritusna grijalica, cjevčice, sumpor, magnezijum, destilovana voda i indikator. Tehnički pojmovi: Bazni i kiseli oksidi, pH vrijednost, indikator, baza, kiselina. Kvalitet rada: Naučiti učenike da međusobno razlikuju okside, baze i kiseline. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 10 časova Minimum teoretske pripreme: Poznavanje postupaka dobivanja i osobina oksida, baza i kiselina. Zadatak broj 10. Dobivanje soli Cilj: Upoznati učenike sa pojedinim postupcima dobivanja soli kao što su supstitucija, neutralizacija i dvostruka izmjena. Radni postupci: - davanje teoretskog uputstava za izvođenje ogleda, - zamjena hidrogena metalom u molekulu kiseline, - neutralizacija, - dvostruka zamjena između dvije soli. Sredstva za rad: Cink, hloridna kiselina, živa soda, so srebrovog nitrata, epruvete, stalak, indikator i sulfatna kiselina. Tehnički pojmovi: Soli, neutralizacija, supstitucija, dvostruka supstitucija i indikatori. Kvalitet rada: 13 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Učenici treba da znaju postupke dobivanja soli i njihove osobine. Vrijeme predviđeno za realiziranje: 10 časova Minimum teoretske pripreme: Učenici će se koristiti znanjem stečenim u nastavi neorganske hemije vezanim za ovaj zadatak. 14 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: MIKROBIOLOGIJA RAZRED: PRVI - I Zadaci nastave predmeta mikrobiologija su: • Da učenici ovladaju osnovnim znanjima iz područja mikrobiologije; • Da se kod učenika razviju sposobnosti posmatranja, uočavanja i logičnog zaključivanja; • Da stečena znanja posluže učenicima kao osnova za dalje obrazovanje u struci. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Uvod 1 2. Morfologija i građa mikroorganizama 6 3. Fiziologija mikroorganizama 6 4. Ekologija mikroorganizama 6 5. Sistematika mikroorganizama 3 6. Bakterije 30 7. Gljive 15 8. Mikrobiologija i biotehnologija 3 70 UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Uvod • Značaj mikrobiologije. 2. Morfologija i građa mikroorganizama • Oblici i veličina mikroorganizama; • Građa mikroorganizama; • Ćelijske organele: ćelijski zid, ćelijska membrana, kapsula; • Ćelijske organele: jedro, mitohondrije, hloroplast i cilije. 3. Fiziologija mikroorganizama • Osnovne karakteristike razmjene materija u mikroorganizmima; • Anaerobne disimilacije (fermentacije ili vrenja); • Aerobne disimilacije (biološka oksidacija); • Razmnožavanje mikroorganizama. 4. Ekologija mikroorganizama • Odnos mikroorganizama prema temperature; • Odnos mikroorganizama prema vodi; • Odnos mikroorganizama prema kiseoniku; • Odnos mikroorganizama prema reakciji sredine i svjetlosti. 5. Sistematika mikroorganizama • Porijeklo života i evolucija mikroorganizama; • Klasifakcija mikroorganizama. 6. Bakterije 15 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Morfološke osobine; - Građa, oblik i veličina bakterijske ćelije; - Zaštitni oblici bakterija (bakterijska spora, čahura, kapsula). • Bakterijske kolonije i drugi oblici porasta; • Fiziologija bakterija; - Ishrana bakterija; - Razmnožavanje bakterija; • Promjenjivost kod bakterija (modifikacije i mutacije); • Ekologija bakterija; - Uticaj fizičkih faktora na bakterije; - Uticaj toplote; - Uticaj hladnoće; - Uticaj svjetlosti, zračenja, vlažnosti, atmosferskog pritiska i ultrazvuka; - Uticaj hemijskih agensa na bakterije; - Uticaj kiselina, baza i soli; - Uticaj oksidacionih sredstava; - Uticaj alkohola, fenola, sulfanamida i antibiotika. • Bakteriostatici i baktericidi; • Odnos bakterija prema drugim organizmima. - simbioza, anabioza, parazitizam, sinergizam. 7. Gljive • Osobine i podjela; • Morfologija plijesni; • Fiziologija plijesni; • Ekologija plijesni; • Klasifikacija plijesni; • Morfologija kvasca; • Fiziologija kvasca; • Uticaj ekoloških faktora na kvasce; • Divlji i kultivisani kvasci. 8. Mikrobiologija i biotehnologija • Fermentacija i selekcija – mikroorganizmi na djelu; • Iz laboratorije u industriju – kritički prijelaz. UPUSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA Programski sadržaji ovog predmeta podijeljeni su u sedam tematskih cjelina. Pošto učenici ranije nisu poznavali ovo gradivo treba ih u uvodnom djelu upoznati sa nastavnim programom i značenjem mikrobiologije. Plan je inače tako koncipiran da se učenici polako uvode u gradivo, kombinovanjem teoretske i praktične nastave. U prvoj tematskoj cjelini treba istći važnost i poznavanje građe i morfologije mikroorganizama, jer će to biti osnova za dalje obrađivanje gradiva kao i za sve programske sadržaje vezane za ovaj smjer. Ovdje je bitan rad učenika na praktičnim vježbama jer će poslije na časovima teoretske nastave učenici lakše shvatiti građu i morfologiju mikroorganizama ako to mogu vidjeti. Nakon ovakvog pristupa svaka nova tematska cjelina se nadovezuje na prethodnu, a to posebno važi za cjeline: 16 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE fiziologija mikroorganizama, ekologija i sistematika mikroorganizama. U petoj tematskoj cjelini se obrađuju bakterije kao najvažniji mikroorganizmi. Ovdje treba naglasiti da posebnu pažnju treba posvetiti saprofitnim bakterijama kao i bakterijama na kojima se najčešće i vrše genetički ogledi (Escheria coli). Na ovim časovima treba istaći da bakterije predstavljaju važnu grupu mikroorganizama da bi bez njih praktično bio nemoguć život na zemlji. Takođe treba obratiti pažnju na važnost bakterija u industrijskoj proizvodnji kao i novim tehnologijama sa novim vrstama bakterija. U šestoj tematskoj cjelini se obrađuju gljive tadođe važna grupa mikroorganizama sa posebnim naglaskom na dvije grupe gljiva kvasce i plijesni. Njihov značaj za čovjeka je veliki, tako ih treba tretirati, posebno sa aspekta proizvodnje većih količna hrane i drugih proizvoda. Pored ove dvije grupe gljiva u uvodnim časovima treba obraditi i saprofitne gljive, koje imaju važnu ulogu u razgranji drveta (celuloze). U posljednjoj cjelini treba obraditi poveznaost mikrobiologije i biotehnologije novim tehnološkim uslovima. Budućnost i napredak budućih tehnologija upravo je zavisna od razvoja mikrobiologije i razvoja genetičkog inženjerstva. 17 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ MIKROBIOLOGIJE BROJ ČASOVA Razred: I (prvi) Godišnje časova: 70 Laboratorijske vježbe: R. br. NAZIV LABORATORIJSKIH VJEŽBI 1. Mikrobiološka laboratorija 2 2. Mikroskop – dijelovi i rukovanje 4 3. Mikroskopsko ispitivanje mikroorganizama 6 4. Bojenje mikroorganizama 4 5. Priprema hranjivih podloga 6 6. Mikroskopiranje obojenih preparata 4 7. Sterilizacija posuđa i laboratorijske opreme 4 8. Oprema u mikrobiološkoj laboratoriji 4 9. Zasijavanje hranjivih podloga 2 10. Brojanje mikroorganizama 4 11. Određivanje karakteristika porasta bakterija 4 12. Utjecaj ekoloških faktora na mikroorganizme 4 13. Ispitivanje utjecaja pH vrijednosti na mikroorganizme 4 14. Ispitivanje djelovanja antibiotika na mikroorganizme 4 15. Mikrobiološka analiza vode 4 16. Mikrobiološka analiza vazduha i radnih površina 4 17. Određivanje mikroorganizama pomoću selektivnih hranjivih podloga 2 18. Uzgoj čiste kulture plijesni 2 19. Uzgoj čiste kulture kvasca 2 UKUPNO: 70 Razrada laboratorijskih vježbi: Vježba broj 1. (2 časa): Mikrobiološka laboratorija i laboratorijska pravila • Upoznavanje polaznika sa opremom i prostorom kabineta mikrobiologije. • Sredstva za rad: radni stolovi, mikrobiološki pribor i posuđe, mikroskop. Vježba broj 2. (4 časa): Mikroskop- osnovni dijelovi i rukovanje • Upoznati sve mehaničke i optičke dijelove mikroskopa i njihovu funkciju. • Sredstva za rad: mikroskop. Vježba broj 3. (6 časova):Mikroskopsko ispitivanje mikroorganizama • Upoznati učenike sa svijetom mikroorganizama uz samostalan rad. • Pripremanje nativnih i fiksiranih preparata. • Mikroskopsko ispitivanje mikroorganizama. 18 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Vježba broj 4. (4 časa)Bojenje mikroorganizama • Upoznati učenike sa tehnikama bojenja mikroorganizama. • Prosto bojenje mikroorganizama. • Bojenje mikroorganizama po Gramu. Vježba broj 5.(6 časova)Priprema hranjivih podloga • Upoznati učenike sa podlogama na kojima mogu živjeti mikroorganizmi. • Pripremanje hranjivih podloga (čvrste i tečne). Vježba broj 6. (4 časa)Mikroskopiranje obojenih preparata • Upoznati učenike sa različitim mikroorganizmima. Vježbabroj 7.(4 časa)Sterilizacija posuđa i laboratorijske opreme • Upoznavanje učenika sa značajem sterilizacije u mikrobiološkoj laboratoriji. Vježba broj 8.(4 časa)Oprema u mikrobiološkoj laboratoriji • Upoznati učenike sa opremom u laboratoriji i njihovom funkcijom. • Rukovanje autoklavom, termostatom, hladnjakom i centrifugom. Vježba broj 9. (2 časa)Zasijavanje hranjivih podloga • Upoznati učenike sa metodama zasijavanja mikroorganizama. Vježbabroj 10. (4 časa)Brojanje mikroorganizama • Određivanje ukupnog broja mikroorganizama izravno i posredno. • Određivanje broja mikroorganizama. Vježbabroj11. (4 časa)Određivanje karakteristika porasta bakterija • Upoznavanje učenika sa rastom bakterija. • Određivanje karakteristike porasta bakterija na čvrstim i tečnim hranjivim podlogama. Vježbabroj12. (4 časa)Utjecaj ekoloških faktora na mikroorganizme • Ispitivanje utjecaja ekoloških faktora na mikroorganizme. • Upoznavanje i ispitivanje utjecaja toplote na mikroorganizme. Vježba broj 13.(4 časa)Ispitivanje utjecaja pH vrijednosti na mikroorganizme • Upoznavanje učenika sa uticajem pH sredine na mikroorganizme. • Ispitivanje uticaja pH vrijednosti. Vježbabroj14. (4 časa)Ispitivanje djelovanje antibiotika na mikroorganizme 19 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Upoznavanje učenika sa uticajem antibiotika na mikroorganizme. • Ispitivanje djelovanja antibiotika. Vježba broj 15. (4 časa)Mikrobiološka analiza vode • Upoznavanje učenika sa kvalitetom vode koju koriste. • Mikrobiološka analiza vode. Vježba broj 16. (4 časa)Mikrobiološka analiza vazduha i radnih površina • Upoznavanje učenika sa kvalitetom vazduha kojeg udišemo. • Upoznavanje učenika sa kvalitetom nekih vrsta hrane koju jedemo. Vježba 17. (2 časa)Određivanje mikroorganizama pomoćuselektivnih hranjivih podloga • Razvijanje sposobnosti snalaženja i logičkog zaključivanja učenika. Vježba 18. (2 časa)Uzgoj čiste kulture plijesni • Davanje uputstava za praktični rad učenika. • Uzgoj čiste kulture plijesni. Vježba 19. (2 časa)Uzgoj čiste kulture kvasaca • Davanje uputstava za praktičan rad. • Uzgoj čiste kulture kvasca. 20 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: RAZRED: HIGIJENA I ZAŠTITA NA RADU PRVI - I • Zadaci nastave higijene i zaštite na radu su: Cilj nastave ovog predmeta je da polaznici nauče, shvate i prihvate značaj higijenskih i • organizacionih mjera zaštite na radu; • Upoznavanje polaznika sa zakonskim propisima o higijeni i zaštiti na radu; Upoznavanje polaznika sa raznim vidovima higijene i mjerama koje se poduzimaju za • održavanje higijene: zraka, zemljišta, vode, radne sredine, lične higijene radnika i • higijene u vanrednim uslovima; Upoznavanje polaznika sa mjerama zaštite na radu i sredstava zaštite na radu; Osposobljavanje polaznika da postanu aktivni učesnici u provođenju mjera zaštite na radu. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Uvod 1 2. Higijena zraka 4 3. Higijena zemljišta 4 4. Higijena vode za piće 6 5. Higijena radne sredine 7 6. Lična higijena radnika 7 7. Higijena u vanrednim uslovima 3 8. Čišćenje i sterilizacija u pogonu 12 9. Propisi i pravila o zaštiti na radu 4 10. Uslovi rada i uticaj rada na organizam čovjeka 12 11. Zaštita na radnom mjestu 10 70 UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Uvod • Značaj izučavanja higijene i zaštite na radu. 2. Higijena zraka • Sastav zraka; • Izvori kontaminacije zraka; • Značaj higijene zraka, zaštita, mjere. 3. Higijena zemljišta • Prosječan sastav zemljišta; • Kontaminacija zemljišta biološkim i hemijskim agensima; • Higijenske vrijednosti zemljišta. 4. Higijena vode za piće • Značaj vode u životu čovjeka; 21 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Potrebe za vodom i načini snabdijevanja; • Kontaminacija vode; • Prečišćavanje vode; • Higijenski kvalitet vode za piće. 5. Higijena radne sredine • Radna sredina, sadržaj i struktura; • Značaj higijene u radnoj sredini; • Uticaj štetnih faktora na zdravlje i radnu sredinu: (fizikalni, hemijski i biološki agensi u radnoj sredini). 6. Lična higijena radnika • Značaj lične higijene; • Sredstva za održavanje lične higijene. 7. Higijena u vanrednim uslovima • Higijena u radnoj sredini u vanrednim uslovima. 8. Čišćenje i sterilizacija u pogonu • Vrste sredstava za čišćenje (voda, hemijska sredstva); • Sredstva za sterilizaciju i dezinfekciju(toplinska sredstva, hemijska sredstva); • Tehnika čišćenja (ručno, mašinski); • Metode određivanja čistoće pogona; • Metode određivanja sterilnosti pogona. 9. Propisi i pravila o zaštiti na radu • Zakon o zaštiti na radu; • Prava, dužnosti i odgovornosti radnika iz oblasti zaštite na radu. 10. Uslovi rada i uticaj na organizam čovjeka • Zdravlje i zaštita od povreda i bolesti; • Uslovi radne sredine (mikroklima, buka, potresi, zagrijavanje, ventilacija, osvjetljenje); • Opasnosti pri radu (štetne materije, prašina, agresivne tečnosti, zapaljive materije); • Nesreće na radu, uzroci nesreća. 11. Zaštita na radnom mjestu • Organizovanje zaštite na radu; • Zaštita pri radu sa mašinama, aparatima; • Zaštita pri radu sa otrovnim, nagrizajućim materijalima; • Zaštita od električne energije i posuda pod pritiskom; • Lična zaštita radnika- sredstva i oprema; • Obuka iz zaštite na radu (pružanje prve pomoći kod povreda). 22 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE B. STRUČNI PREDMETI II RAZRED Sedmični Godišnji fond fond red. NAZIV PREDMETA broj 5 (3+2) 175 5 (2+3) 175 1. Organska hemija sa vježbama 70 2. Analitička hemija sa vježbama 2 70 3. Tehnološke operacije 2 4. Botanika sa farmakognozijom 490 14 UKUPNO 23 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: ORGANSKA HEMIJA SA VJEŽBAMA RAZRED: DRUGI - II Zadaci nastave predmeta organska hemija su: • Upoznavanje učenika sa osnovnim znanjima iz područja organske hemije; • Učenici treba da nauče od čega je građen živi svijet; • Treba da shvate ulogu i značaj organskih spojeva; • Da nauče zakonitosti koje vladaju u svijetu organskih tvari; • Da nauče sistematsku podjelu organskih jedinjenja; • Da savladaju savremenu nomenklaturu organskih spojeva; • Da kod polaznika razvije sposobnost posmatranja, uočavanja i logičkog zaključivanja. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Uvod u organsku hemiju 24 2. Karbohidrogeni (ugljikovodici) 20 3. Hidroksilni derivati karbohidrogena (alkoholi) 8 4. Jedinjenja sa kisikovom funkcijom 3 5. Jedinjenja sa karbonilnom funkcijom 8 6. Organska jedinjenja sa sumporom 5 7. Organska jedinjenja sa karboksilnim grupom 10 8. Derivati karboksilnih kiselina 4 9. Organska jedinjenja sa azotom 6 10. Ugljikohidrati 10 11. Prirodni i sintetski polimeri 7 UKUPNO: 105 SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Uvod u organsku hemiju • Uvod,u organsku hemiju i njen značaj: • Sastav organskih spojeva; - Kvalitativna organska analiza, - Kvantitativna organska analiza, - Kvantitativna organska mikro analiza. • Izvođenje hemijski formula na osnovu rezultata kvantitativne elementarne analize; • Određivanje relativne molekulske mase: - Određivanje molekulske mase po Viktor – Majeru, - Hemijske veze u organskim spojevima, - Elektronska konfiguracija ugljikovog atoma, - Hibridizacija, - Osobine ugljikovog atoma i podjela organskih spojeva, - Hemijske formule , - Nafta i ostali prirodni izvori organskih spojeva. 24 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE 2. Karbohidrogeni (ugljikovodici) • Aciklični ili alifatski karbohidrogeni: - Zasićeni karbohidrogeni (alkani); - Nezasićeni karbohidrogeni (alkeni); - Nezasićeni karbohidrogeni (alkini); • Ciklični karbohidrogeni: - Zasićeni i nezasićeni ciklični spojevi, - Aromatski karbohidrogeni, - Benzen, - Homologni red aromatskih karbohidrogena, - Nekondezirani policiklični aromatski spojevi, - Aromatski karbohidrogeni s kondezovanim aromatskim jezgrima. 3. Hidroksilni derivati karbohidrogena (alkoholi) • Alkoholi: - Zasićeni monohidroksilni alkoholi (alkanoli), - Dihidroksilni, trihidroksilni i nezasićeni alkoholi, - Imenovanje alkohola. • Fenoli i fenol kao najvažniji fenol; - Dihidroksilni i trihidroksilni fenoli, • Aromatski alkoholi. 4. Jedinjenja sa kisikovom funkcijom • Etri (eteri): - Di etil eter. 5. Jedinjenja sa karbonilnom funkcijom • Aldehidi: - Metanal (formaldehid), - Etanal (acetaldehid), • Ketoni (alkanoni); - Propanon (aceton), • Aromatski ketoni. 6. Organska jedinjenja sa sumporom • Tioalkoholi (tioli); • Tioetri (merkaptani); • Sulfokiseline (sulfonske kiseline). 7. Organska jedinjenja sa karboksilnom funkcijom • Organske karboksilne kiseline: - Zasićene monokarboksilne kiseline, - Više masne kiseline, • Nezasićene monokarboksilne kiseline; • Zasićene dikarboksilne kiseline; • Aldo i keto karboksilne kiseline; • Aromatske karboksilne kiseline. 25 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE 8. Derivati karbokslnih kiselina • Hloridi i anhidridi karboksilnih kiselina; • Estri organskih i neorganskih kiselina; • Masti i ulja; • Sapuni i deterdženti. 9. Organska jedinjenja sa azotom • Nitro jedinjenja; • Amidni i amidi; • Aminokiseline; • Bjelančevine; - Proste bjelančevine, - Složene bjelančevine. 10. Ugljenihidrati (karbohidrati) • Značaj, nalazište i dobivanje ugljenih hidrata; • Monosaharide; • Disaharidi; • Polisaharidi; • Oligosaharidi. 11. Prirodni i sintetski polimeri • Škrob i celuloza; • Prirodni kaučuk; • Sintetski polimeri; • Kopolimeri i vrste polikondezacionih polimera. 26 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ORGANSKE HEMIJE Razred: II (drugi) Sedmično časova: 2 Godišnje časova: 70 Laboratorijske vježbe: R/B NAZIV LABORATORIJSKIH VJEŽBI BROJ ČASOVA: 1. Opća uputstva za rad u organskoj laboratoriji, opasnosti pri radu, mjere zaštite i 2 pružanje prve pomoći 2 2 2. Laboratorijsko posuđe, primjena, rukovanje i čišćenje 4 3. Osnovne laboratorijske tehnike 4 8+2 - bušenje čepova, rezanje i oblikovanje staklenih cijevi 4. Kvalitativna elementarna analiza 14+2 - dokazivanje C, H, N, S i halogenih elemenata 6 5. Određivanje fizičkih konstanti 6 2 - određivanje tačke taljenja 8 - određivanje tačke ključanja 6. Sinteza karbohidrogena 2+2 - sinteza i dokazivanje metana - sinteza i dobivanje etene - sinteza i dokazivanje etina 7. Osnovne laboratorijske operacije - frakciona destilacija - vakuum destilacija - destilacija vodenom parom - ekstrakcija tečno-tečno - ekstrakcija čvrsto-tečno - prekristalizacija 8. Karakteristične reakcije na jedinjenja s karboksilnom grupom - alkoholi - fenoli 9. Karakteristične reakcije na jedinjenja s karbonilnom grupom - aldehidi - ketoni 10.Karakteristične reakcije na organske kiseline 11. Sinteze nekih važnih organskih jedinjenja - dobivanje alkohola (etanola) alkoholnim vrenjem - sinteza sapuna - sinteza aspirina (acetil salicilna kiselina) 12. Karakteristične reakcije na organska jedinjenja sa azotom - amini i bjelančevine 13. Karakteristične reakcije na karbohidrate (ugljene hidrate) UKUPNO: 70 27 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA VJEŽBI • Realiziranjem programa laboratorijskih vježbi ilustruje se pređeno gradivo i nastava se čini očiglednijom. Laboratorijske vježbe se izvode u laboratoriji sa grupama učenika. • Prije izvođenja svake vježbe nastavnik daje teoretska uputstva neophodna za izvođenje vježbi. Rad učenika u laboratoriji odvija se pod nadzorom predmetnog nastavnika i saradnika, kontrolišu rad učenika i ukazuju na greške pri radu, vode računa o korištenju zaštitnih sredstava i ukazuju prvu pomoć ako je potrebna. • U toku izvođenja vježbi učenici se moraju disciplinovano ponašati i pratiti uputstva nastavnika. • Na vježbama učenici treba da imaju radne sveske u koje unose rezultate i zapažanja tokom izvođenja vježbi. • Izvršene eksperimentalne zadatke učenici dorađuju i rezultate zajedno sa kratkim opisom zadatka unose u dnevnik rada. Nastavnik redovno kontroliše dnevnik rada i ocjenjuje vježbu. 28 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: RAZRED: ANALITIČKA HEMIJA SA VJEŽBAMA DRUGI- II • Zadaci nastave predmeta analitička hemija su: Da učenici usvoje određena teorijska i praktična znanja o metodama i zakonitostima • proučavanja i određivanja sastava različitih supstanci koje mogu biti hemijski čiste ili • složene; Da učenike uvede u metode ispitivanja materije i osposobi ih za samostalno • primjenjivanje u praksi; • Da se učenici kvalitativnom i kvantitativnom analizom bolje upoznaju sa hemijskim reakcijama, promjenama i zapažanjima kod elemenata i hemijskih jedinjenja koja podvrgavaju analizi; Da učenici ovladaju klasičnim i savremenim metodama analitičke hemije; Da se kod učenika razvije smisao za ekonomičnost, sistematičnost, urednost i pravilno rukovanje laboratorijskim priborom. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Teorijski osnovi hemijskih metoda analiza 7 2. Kvalitativna hemijska analiza 26 3. Kvantitativna hemijska analiza 37 70 UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 3. Teorijski osnovi hemijskih metoda analize • Značaj i uloga analitičke hemije, podjela; • Metode hemijske analize; • Rastvaranje hemijskih supstanci; • Tipovi hemijskih reakcija. 4. Kvalitativna hemijska analiza • Predmet i podjela kvalitativne analize; • Pripremanje uzorka za analizu; • Analitičke reakcije, reakcije suhim i mokrim putem; • Osnovne karakteristike analitičkih reakcija; • Sistematska kvalitativna analiza; • Reakcije dokazivanja kationa I analitičke grupe; • Reakcije dokazivanja kationa I analitičke grupe u smjesi; • Reakcije dokazivanja kationa II analitičke grupe; • Reakcije dokazivanja kationa III analitičke grupe; • Reakcije dokazivanja kationa IV analitičke grupe; • Reakcije dokazivanja kationa V i VI analitičke grupe; • Podjela aniona u grupe; 29 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Reakcije dokazivanja važnijih aniona. 5. Kvantitativna hemijska analiza • Predmet i podjela kvantitativne hemijske analize; • Gravimetrijska analiza; • Taloženje, kristalni i koloidni talozi; • Onečišćenje taloga; • Proizvod rastvorljivosti; • Izračunavanje u gravimetrijskoj analizi; • Gravimetrijsko određivanje sulfata sa BaCl2; • Gravimetrijsko određivanje željeza sa NH4OH; • Dvojna analiza – gravimetrijsko određivanje kalcijuma i magnezijuma u smjesi; • Hemijska ravnoteža, disocijacija vode, jonski proizvod vode: - pH i pOH vrijednost, - Hidroliza soli, - Puferi, - Indikatori. • Volumetrijska analiza: - Standardni rastvori u volumetriji (primarni i sekundarni standardni rastvori), - Izračunavanje u volumetrijskoj analizi, - Metode neutralizacije (acidimetrija, alkalimetrija). - Pripremanje primarnih standardnih rastvora Na2CO3 i NaCl, - Pripremanje i standardizacija rastvora hlorovodonične kiseline, - Pripremanje i standardizacija rastvora natrijum hidroksida, - Određivanje grama NaOH / 250ml uzorka titracijom standardnim rastvorom HCl, - Određivanje grama H2SO4 / 250ml uzorka titracijom standardnim rastvorom NaOH, - Metode taloženja, - Pripremanje i standardizacija rastvora AgNO3, - Određivanje grama Cl- / 250ml uzorka, metodom po Mohru, - Metode oksido-redukcije, - Permanganometrija, - Pripremanje standardnog rastvora H2C2O4, - Pripremanje rastvora KMnO4 i njegova standardizacija rastvorom H2C2O4; - Određivanje sadržaja željeza metodom po Cimerman – Rajnhardu; - Metode jodometrije; - Pripremanje i standardizacija rastvora Na2S2O3; - Jodometrijsko određivanje bakra; - Metode kompleksometrije; - Priprema standardnog rastvora kompleksona III; - Kompleksometrijsko određivanje kalcijuma i magnezijuma u smjesi. UPUSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA Učenici su za ovaj predmet već stekli potrebna predznanja iz neorganske hemije i opće hemije koje su proučavali u prvom razredu. Nastavni program analitičke hemije treba shvatiti kao mogućnost da se učenici dublje i očiglednije upoznaju sa osobinama elemenata i njihovim jedinjenjima putem 30 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE hemijskih reakcija koje se praktičko primjenjuju za njihovo odvajanje i dokazivanje. Učenici treba da se upoznaju sa metodama kvalitativnog i kvantitativnog dokazivanja jona, elemenata i jedinjenja u uzorku. Nastavni predmet treba izvoditi u kabinetu i teorijsko izlaganje potkrijepiti demonstracionim ogledima. Prije svake metodske jedinice treba proučiti dio gradiva iz neorganske hemije, vezan za metodsku jedinicu. Odabiranje analize izvršiti tako da se učenici mogu upoznati i savladati metode gravimetrije, volumetrije i kompleksometrije. 31 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ANALITIČKE HEMIJE Razred: II (drugi) Godišnje časova: 105 Laboratorijske vježbe: R/B NAZIV LABORATORIJSKIH VJEŽBI BROJ ČASOVA: 1. Osjetljivost reakcija 3 2. Rastvorljivost 3 3. Pojedinačno dokazivanje kationa I analitičke grupe 3 4. Pojedinačno dokazivanje kationa I analitičke grupe u smjesi 3 5. Pojedinačno dokazivanje kationa II analitičke grupe 6 6. Pojedinačno dokazivanje kationa III analitičke grupe 3 7. Pojedinačno dokazivanje kationa IV analitičke grupe 3 8. Pojedinačno dokazivanje kationa V i VI analitičke grupe 3 9. Pojedinačno dokazivanje aniona I analitičke grupe 3 10. Pojedinačno dokazivanje važnijih aniona ostalih analitičkih grupa 3 11. Određivanje sulfata (SO −2 )gravimetrijski, taloženjem sa barijem hloridom (BaCl2) 4 u obliku BaSO4. Izražavanje rezultata u granicama BaSO4 i SO −2 u ispitivanom rastvoru. 9 4 9 12.Određivanje željeza gravimetrijskim taloženjem sa amonijem hidroksidom u obliku 12 Fe(OH)3 Izražavanje rezultata u gramima Fe2O3 i Fe+3 u ispitivanom rastvoru. 3 3 13. Određivanje Ca+2 i Mg+2 gravimetrijski u smjesi. Izračunavanje rezultata u gramima CaO, Ca+2 kao i Mg2P2O7, Mg+2 u ispitivanom uzorku. 14. Pripremanje rastvora Na2CO3 i NaCl tačnog molariteta 15. Pripremanje i standardizacija rastvora HCl 16. Pripremanjei standardizacija rastvora NaOH 3 17. Određivanje mase NaOH u uzorku, volumetrijskom metodom 3 18. Određivanje mase H2SO4 u uzorku, volumetrijskom metodom 3 19. Pripremanje i standardizacija rastvora AgNO3 3 20. Određivanje mase hlorida Mohrovom metodom 3 21. Pripremanje standardnih molarnih rastvora H2C2O4 i K III 3 22. Pripremanjei standardizacija rastvora KMnO4 3 23. Pripremanje i standardizacija rastvora Na2S2O3 3 24. Određivanje mase željeza po Zimmermann – Reinhardtovoj metodi 3 25. Određivanje mase bakra u uzorku, jodometrijski 3 26. Određivanje mase kalcijuma i magnezijuma kompleksometrijski 6 UKUPNO: 105 Razrada laboratorijskih vježbi: 1. Vježba -Osjetljivost reakcija • Osposobiti učenike da izražavaju osjetljivost reakcije u obliku „granične koncentracije“, tj. da uoče one količine ispitane supstance koje se još tom reakcijom mogu dokazati u određenom volumenu. 32 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Za određeni jon odabrati više karakterističnih reagenasa pri čemu će neki od njih dati reakciju, a neki neće. Promjena koju je izazvao dodatni reagens ispoljava se u stvaranju taloga, nastajanju obojenja, razvijanju gasa itd. Na osnovu toga se stiče zaključak o prisustvu odgovarajućeg jona odnosno o osjetljivosti dotične hemijske reakcije. • Sredstva za rad: stalak sa epruvetama, rastvori jona i potrebni reagensi. 2. Vježba - Rastvorljivost • Osposobiti učenike da prema vrsti čvrste materije ispituju njenu rastvorljivost u različitim rastvaračima • Ispitati rastvorljivost supstanci u vodi, razrijeđenim kiselinama odnosno bazama, koncentrovanim kiselinama ili bazama. • Sredstva za rad: epruvete, čaše, supstance za rastvaranje, rastvarači 3. Vježbe broj 3 do 10 – Dokazivanje kationa i aniona • Upoznati učenike sa svojstvima jona (kationa i aniona). Vježbe povezuju teoriju sa praksom pa daju učeniku mogućnost za komparativno izučavanje osobina jona. Vježbe predstavljaju kvalitativnu analizu koja daje učenicima uvid u hemiju rastvora i upoznaje ih sa mnogim teorijskim principima koji se potvrđuju praktično. • Kod dokazivanja jona prvo homogeni sistem pretvaramo u heterogeni. Zatim pojedine komponente odvajamo. Pojedinačno dokazivanje jona vrši se hemijskom reakcijom koja je izazvana dodatkom reagensa. Promjena koju je izazvao dodatak reagensa ispoljava se u stvaranju taloga, obojenja, razvijanja gasa itd. • Sredstva za rad: stalak sa epruvetama, čaše, pipete, lijevak, filter papir, reagensi. 4. Vježbe broj 11, 12 i 13 – Gravimetrijska određivanja • Upoznati i praktično osposobiti učenike najvažnijim gravimetrijskim metodama analiziranja supstance • U toku rada učenici će odmjeravati supstance, taložiti, filtrirati, ispirati talog, sušiti, žariti, vagati i izračunavati. • Sredstva za rad: odmjerne tikvice, pipete, čaše, stakleni štapić, lijevak za filtriranje, filter papir, lončić za žarenje, rešo, reagensi za taloženje, vaga. 5. Vježbe broj 14 do 26 – Pripremanje rastvora • Osposobiti učenike da na osnovu utrošenog volumena rastvora tačno određene koncentracije sa kojim je ispitivana supstanca kvantitativno reagovala, odredi masu ispitivane supstance u uzorku odgovarajućom volumetrijskom metodom. Učenici treba da ovladaju tehnikom rada i postignu preciznost u radu i samostalnost. • U toku rada učenici će izračunavati masu supstance za pripremanje standardnih molarnih rastvora, odmjeravati masu pomoću vage, prenositi u odmjernu tikvicu i dopunjavati destilovanom vodom, određivati tačnu količinsku koncentraciju, titrisati, koristiti indikatore, izračunavati rezultate. • Sredstva za rad: odmjerne tikvice, pipete, čaše, rešo, reagensi, vaga. 33 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: TEHNOLOŠKE OPERACIJE RAZRED: DRUGI - II Zadaci nastave predmeta osnovi tehnoloških operacija su: • Da se učenici upoznaju sa mašinama i aparatima za izvođenje operacija hemijske industrije; • Da učenici nauče tumačiti crteže i šeme mašina, aparata i uređaja, te da većinu crteža i šema nauče crtati; • Da učenici uz usvajanje ovih znanja nauče logički razmišljati i donositi zaključke; • Da se učenici upute na korištenje tehničke literature s ciljem daljeg samoobrazovanja; • Da se učenici osposobe da stečena znanja primjene u proizvodnim procesima i doprinose usavršavanju i modernizaciji proizvodnih procesa. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Uvod 3 2. Mehanika fluida 7 3. Skladištenje materijala 7 4. Transport materijala 14 5. Miješanje 7 6. Usitnjavanje 7 7. Prosijavanje 5 8. Klasiranje u struji fluida 4 9. Taloženje 2 10. Filtriranje 6 4 11. Centrifugiranje 2 2 12. Prečišćavanje gasova 70 13. Oblikovanje plastičnih masa UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Uvod • Pojam osnovnih procesa i operacija; • Osnovne fizičke veličine u tehnološkom postupku 2. Mehanika fluida • Protok fluida jednačina kontinuiteta; • Rejnoldsov broj; • Brzina strujanja – granični sloj; • Aparati za mjerenje protoka fluida, sat za gasove; • Mjerilosaprigušnompločom. 3. Skladištenje materijala • Faktori skladištenja materijala; • Skladištenje čvrstihmaterija; 34 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Skladištenjetečnosti; • Skladištenjegasova; • Skladištenje materijala sa posebnim osobinama. 4. Transport materijala • Transport čvrsihmaterija; Trakastiilančastitransporteri; • Pužastiipneumatskitransporteri; • Transporttečnihmaterija, kanali, cijeviicijevnielementi; • UređajizatransporttečnostiKlipnepumpezatečnosti; • Membranske pumpe; • Centrifugalna pumpa; • Rotacione pumpe i injektori; • Transportgasova, pumpezagasove, kompresori; • Centrifugalniventilatori. 5. Miješanje • Teorijamiješanja - propelerskemješalice; • Planetske mješalice; • Barboteri- mješalice sa gasovitim fluidom; • Gnjetalice; • Miješanjepraškastihmaterijala. 6. Usitnjavanje • Teorija usitnjavanja i podjela aparata za usitnjavanje; • Drobilice; • Mlinovinavaljkeimlinovisakuglama; • Koloidnimlinovi. 7. Prosijavanje • Klasiranje prosijavanjem, granulometrijska analiza; • Nepokretna (fiksna ) i rotaciona sita; • Poktretna sita (vibraciono i oscilatorno). 8. Klasiranje u struji fluida • Klasiranjeustrujifluida, klasifikatorsauglastimsanducimaiDorovklasifikator; • Klasiranje sa vodenom strujom, konusni klasifikator; • Hidrocikloni i Klipni separator. 9. Taloženje • Pojam, brzina taloženja i taložnici. 10. Filtriranje • Teorijafiltriranja; • Filter prese; • Kontinuirani filter, Oliver filter; • Vakuum filteri sa kolačem. 11. Centrifugiranje • Centrifugiranje i vrste centrifuga; • Centrifuge sa diskontinuiranim radom; • Centrifuge sa kontinuiranim radom. 35 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE 12. Prečišćavanje gasova • Gasni filteri. 13. Oblikovanje plastičnih masa • Pojam plastičnih masa i njihova obrada. UPUSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA • Sadržaj predmeta se naslanja na ranije stečeno znanje iz teoretsko stručnih predmeta, pa je nužno kod svake teme načiniti vezu sa prethodno poznatim sadržajima. • Teoretske uvode u pojedine operacije obraditi u mjeri dovoljnoj za razumijevanje te operacije i navesti mašine i aparate na kojima se izvode te operacije. Pri upoznavanju mašina i aparata težište baciti na način rada, dobre i loše osobine, te se najviše primjenjuju. • U toku izvođenja nastave iz ovog nastavnog plana obavezno koristiti crteže, šeme, slike i prospekte uređajazbog boljeg korištenja vremana. • Zajedno sa učenicima pokušati raditi modele uređaja od priručnog materijala. • Treba ostvariti potpunu saradnju sa predmetima:tehnologija vode, neorganska i organska tehnologija. • U toku realizacije nastavnih sadržaja poseban značaj dati na saradnju sa privrednim subjektima i dio nastave moguće je izvoditi u pogonima neorganske i organske tehnologije. 36 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: BOTANIKA SA FARMAKOGNOZIJOM RAZRED: DRUGI – II Zadaci nastave predmeta botanika sa farmakognozijom su: • Sticanje osnovnog znanja ograđi i funkciji biljnih dijelova, o osnovnim fiziološkim procesima u biljkama, o načinu klasifikacije biljnih vrsta, o postupku dobivanja biljnih droga i o njihovom sastavu i farmakološkom dejstvu. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Uvod u botaniku 1 2. Strukturna organizacija biljaka 5 3. Sistematika biljaka 21 4. Uvod u farmakognoziju 2 5. Opći dio 6 6. Specijalni dio 35 UKUPNO: 70 SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Uvod u botaniku • Botanika (fitologija) kao nauka, predmet, zadaci i metode proučavanja, podjela i odnos prema drugim naukama. 2. Strukturna organizacija biljaka • Produkti izlučivanja protoplasta. Vakuole i njihovi sadržaji vakuolarne boje(himokromi), glikozidi, alkaloidi, tanini, masti, ulja, terpenski derivati; • Bjelančevinasti kristali i aleuron. Kristali kalcijevog i kalijevog oksalata i dr. kristali. Rezervni ugljikohidrati; • Morfološki stupnjevi organizacije. Protofiti. Talofiti. Kormofiti. 3. Sistematika biljaka • Biosistematika. Predmet, zadaci, podjela, metode. Taksonomija.Taksonomske kategorije. Nomenklatura. • Klasifikacija biljaka: - Nadcarstvo Procaryota. Carstvo Mychota. Podcarstva: Archeobacteriobionta, Bacteriobionta, Oxyphotobacteriobionta. Osnovne karakterisatike, organizacija, razmnožavanje, rasprostranjenost, reprezentativni predstavnici. - Nadcarstvo Eucaryota. Carstvo Vegetabilia (Plantae). Podcarstvo Rhodobionta. Odjel Rhodophyta, karakteristike, organizacija, rasprostranjenost, predstavnici, hemijski sastav i značaj. Podcarstvo Phycobionta. Odjeli: Pyrrophyta, Bacillariophyta, Chlorophyta, Phaeophyta-organizacija, rasprostranjenje, predstavnici, hemijski sastav i značaj. - Podcarstvo Embriobionta (Embriophyta, Cormophyta, Cormobionta). Postanak, rasprostranjenje, karakteristike, mogućnosti primjene. Odjeli: Rhynophyta, Bryophyta, Lycopodiophyta, Equisetophyta, Polypodiophyta-karakteristike razmnožavanje, smjena generacija, predstavnici i značaj. 37 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE - Odjeli: Pinophyta i Magnoliophyta. Postanak, rasprostranjenje, razmnožavanje, odnos gametofita i sporofita, praktični značaj. Klasifikacija Pinophyta. - Odjel Magnoliophyta. Organizacija cvijeta, sjeme, plod-tipovi, podjela, rasprostiranje. - Sistematika i klasifikacija Magnoliophyta. Klasa Magnoliopsida. Redovi Magnoliales, Laureales, Piperales, Ranunculales, Papaverales- karakteristike, cvijetni dijagram, cvijetna formula, raspostranjenje, predstavnici-najznačajnije ljekovite vrste. - Redovi:Polygonales, Fagales, Betulales, Juglandales, Violales – karakteristike, cvijetni dijagram, cvijetna formula, raspostranjenje, predstavnici-najznačajnije ljekovite vrste. - Redovi: Cucurbitales, Sallicales, Ericales, Ebenales,Primulales – karakteristike, cvijetna formula i cvijetni dijegram, raspostranjenje, predstavnici- najznačajnije ljekovite vrste. - Redovi: Malvales, Urticales, Euphorbiales, Saxifragales, Rosales- karakteristike, cvijetna formula i cvijetni dijagram, predastavnici- značajne ljekovite vrste. - Redovi: Fabales, Rutales, Oleales, Solanales, Gentianales, Asterales- karakteristike, cvijetna formula i dijagram, raspostranjenje, predstavnici- značajne ljekovite vrste. - Klasa Liliopsida.Redovi: Liliales, Asparagales, Orchidales, Cyperales, Arales- karakteristike, građa, raspostranjenje, predstavnici. - Carstvo Fungi. Opće karakteristike, razmnožavanje, klasifikacija, osnovni predstavnici, značaj gljiva- gljive kao hrana, kao izvor farmakološki aktivnih supstanci, gljive u biotehnologiji, sekundarni metaboliti gljiva, mikotoksini, antibiotici. 4. Uvod u farmakognoziju • Definicija, pojam i naučne oblasti istraživanja farmakognozije.Kratak historijski osvrt na izučavanje i upotrebu ljekovitog bilja. Pojam”droga”, farmakognozijska definicija; • Klasifikacija droga; značaj droga u savremenoj farmaciji. 5. Opći dio • Pripremanje kvalitetne droge. Uzroci kvarenja droga; pozitivno i negativno djelovanje enzima; • Ispitivanje droga: makroskopsko, mikroskopsko, hemijsko, biološko, mikrobiološko,farmakološko. Kvalitativna i kvantitativna analiza produkata. • Primjena savremanih metoda kod izučavanja i obrade droga: izolacija i identifikacija, ekstrakcija, hromatografske metode, spektroskopske metode. • Opća ispitivanja droga po propisima farmakopeja. Oficijalne i neoficijalne droge, zakonski propisi vezani ze ljekovito bilje. 6. Specijalni dio • Droge sa anorganskim aktivnim supstancama, silicijeva kiselina. Opće osobine i hemizam djelovanja: Terra silicea, Phaseoli pericarpium, Pulmonariae herba, Equiseti herba, Urtice herba, Polygoni herba. • Droge sa organskim aktivnim supstancama, droge sa biljnim kiselinama. Opće osobine, hemizam, najvažniji predstavnici: Rubi sp.,Fructus sp., Corni fructus, pruni cerasi fructus, Pruni domesticae fructus, Hibisci flos. • Droge sa ugljičnim hidratima. Droge sa monosaharidima : Ficus caricae fructus, Vitis viniferae fructus. Droge sa disaharidima: Beta vulgaris, Saccharum officinarum, Ceratiniae fructus. • Droge sa polisaharidima. Uopće o skrobovima, formiranje skrobnog zrna, hemizam, djelovanje i upotreba – Amylum tritici, Oryzae, Maydis et Solani. Celuloza i opće osobine, upotreba – Cossypium (pamuk) – Lana gossypii cruda, Lana gossypii depurata pro oculis et 38 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE sterilisata. Droge sa inulinom: Inulae radix, Taraxaci radix, Dahlia, Cynyra. • Droge sa polisaharidima morskih algi: Agar – Agar, Alginska kiselina. Droge sa hitinom: insekti i gljive. • Droge sa gumama i pektinima: uopće o gumama, hemizam, Upotreba-Gummi arabicum, Tragachantha, Gumi cerasorum, Gummi armeniaceae; uopće o pektinima, hemizam, djelovanje, Pektinska kiselina, Mukopolisaharidi: acetilglukozamin, Hijaluronska kiselina,heparin. • Droge sa sluzima (mucilaaginosum): uopće o sluzima, hemizam, djelovanje, upotreba, analitika-Lichen islandicus, Althaeae radix folium, mlavae folium et flos, Farfarae folium. • Masna ulja i masti (Olea pingua, Adeps): uopće o masnim uljima i mastima, hemizam, djelovanje, upotreba, analitika (konstante), Podjela-Oleum (Ol.) Jecoris, Ol. Gynocardiae, Ol. Hypoglossi, Ol. Ricini, Ol. Olivae, OL. Lini, Ol. Crotonis, Ol. Sesami, Ol. Amygdalae, Ol. Arachidis, Ol. Cacao, Ol. Helianthi • Droge sa eteričnim uljima (Aetherolea)-definicaija i opće osobine eteričnih ulja, biosinteza, hemizam, dobijanje, konstante, čuvanje upotreba aromatičnog bilja i eteričnih ulja. • Droge sa mentolom: osobine i hemizam mentola, dobijanje, djelovanje i upotreba-Methae piperitae folium et Aetheroleum, Mentholum. • Droge sa geraniolom: osobine, hemizam i dobijanje geraniola Aetheroleum Rosae, Aetheroleum Lamrosae, Aetheroleum Citronellae. • Droge sa tujonom: osobine i hemizam tujona-Salviae folium Et Aetheroleum, Tanaceti herba, Absinthii herba. Droge sa kamforom: osobine i hemizam kamfora-Camphora. • Droge sa etanolom: osobine, hemiza i djelovanje-Anisi Fructus et Aetheroleum, etheroleum Anisi stellati. Droge sa cimetnim aldehidom: osobine i hemizam-Cinnamomi Cortex et Aetheroleum. • Droge sa fenolnim komponentama u eteričnom ulju: opće osobine i hemizam-Thymi herba et Aetheroleum, Serpylli herba, Origani herba. Droge sa vanilinom: opće osobine i hemizam- Vanillae fructus. • Droga sa barneolom: opće osobine i hemizam: Valerianae radix et Aetheroeum. Rod Citrus: Aurantiifolium, flos et Aetheroleum, Aurantiipericarpium, Citrus aurantium var. dulcis, citrus aurantium Subsp. Bergamia, Citrus limonum, Citrus nobilis. • Eterična ulja crnogorica: Aetheroleum Terebinthinae, Aetheroleum Pini pumilionis. Droge sa estrima u eteričnom ulju: opće osobine i hemizam- Pyrethri flos. • Droge sa smolama i balsamima (resina et balsamum). Uopće o smolama, hemizam i podjela- Jalapa, Operculina, Mastix, Scamonia, Colocynthidis, Bryoniae. Droge sa balsamima: opće osobine i Hemizam-Peruvianum, Tolutanum. Droge sa katranima (pyroleum-pix): opće osobine i hemizam: Pix Fagina, Pix Betulina, Pix Juniperina,Pix Litanthracis. • Droge sa heterozidima. Definicija heterozida, biosinteza, hemizam, osobine, ekstrakcija, rasprostranjenost u prirodi, djelovanje, upotreba, klasifikacija. • Droge sa gorkim heterozidima: uopće o gorkim heterozidima, hemizam,djelovanje i upotreba, analitika: Gentianae radix, Centaurii herba, Trofolii fibrini folium, Absinthi herba, Carsui benedicti herba, Aurantii pericarpium. • Droge sa saponinskim heterozidima: uopće o saponinima, biosinteza, Hemizam, podjela, djelovanje, upotreba, analitika: Primulae radix, Saponariae radix, Senegae radix, Quillaiae cortex, Liquiritiae radix, Hederae folium, Herniariae herba, equiseti herba, Varbasci Flos, 39 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Hippocastani semen, Ginsing radix, Dioscoreae rhizoma, Sersaparillae radix. • Droge sa taninima: uopće o taninima, biosinteza, hemizam, podjela. Djelovanje i upotreba, analitika: Rathaniae radix, Tormentillae rhizoma,galla, Quercus cortex, Myrtilli fructus, Hyperici herba, Agrimonae herba, Anserinae herba, Bistortae rhizoma, Hamamelidis Folium, Fragariae folium, Sanguisorbae rhizoma, Geranii herba. • Antibiotici. Opće osobine. Fitohemijsko grupisanje: oligosaharidne strukture- Streptomycin, Kanamycin, Neomycin; acetogeninska struktura-Tetracyclin, Griseofulvin, Erythromycin; pepetidna struktura-Pencilin, Cphalosporin; polipeptidna struktura-Bacitracin, Tyrothiricin, Polymyxin B, Colistin.Novobiocin. • Droge sa antibiotskim djelovanjem: Carlinae radix. Plumbaginis radix et herba, Tropaeoli majalis folium, Lichen Islandicus. Hormonske droge: Tyreoidea. UPUSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA • Nastava se izvodi u učionici i kabinetu, zavisno od nastavnog sadržaja. U prvom dijelu nastavnog sadržaja izučava se sistematika i klasifikacija biljni vrsta koje imaju ljekovito djejstvo. U općem dijelu izučava se proizvodnja droga i metode ispitivanja, izolacije i identifikacije vrsta, kvalitativna i kvantitativna analiza droga i opća ispitivanja droga po propisima farmakopeja. U specijalnom dijelu izučavaju se ljekovite sirovine sistematizovane na osnovu hemijskog sastava i fiziološkog djelovanja. • U prvom dijelu nastavnog sadržaja izuzeta su poglavlja iz strukturne organizacije biljaka koja se izučavaju u okviru biologije, kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliranje u nastavi. 40 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE B. STRUČNI PREDMETI III RAZRED Sedmični Godišnji fond fond red. NAZIV PREDMETA broj 2 70 4 (2+2) 140 1. Tehnološke operacije 70 2. Fizikalna hemija sa vježbama 2 70 3. Biohemija 2 140 4. Sirovine u farmaceutskoj proizvodnji 4 (2+2) 175 5. Tehnološka mikrobiologija 5 (3+2) 6. Tehnologija farmaceutskih proizvoda 665 19 UKUPNO 41 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: TEHNOLOŠKE OPERACIJE RAZRED: TREĆI - III Zadaci nastave predmeta fizikalna hemija sa vježbama su: • da se učenici upoznaju sa mašinama i aparatima za izvođenje operacija hemijske industrije, • da učenici nauče tumačiti crteže i šeme mašina, aparata i uređaja, te da većinu crteža i šema nauče sami nacrtati, • da se učenici uz usvajanje ovih znanja nauče logički razmišljati i donositi zaključke, • da se učenici upute na korištenje tehničke literature s ciljem daljeg samoobrazovanja, • da se učenici osposobe da stečena znanja primjene u proizvodnim procesima i doprinose usavršavanju i modernizaciji proizvodnih procesa. NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Razmjena topline 4 2. Rashladni uređaji 4 3. Isparavanje i ukuhavanje 8 4. Destilacija i rektifikacija 10 5. Vlažan vazduh – Vlaženje 5 6. Sušenje 8 7. Ekstrakcija 12 8. Rastvaranje 2 9. Kristalizacija 6 10. Apsorpcija 4 11. Adsorpcija 4 12. Hemijski reaktori 3 70 UKUPNO: SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Razmjena topline • Teoretske osnove o razmjeni topline • Istosmjerni i protustrujni razmjenjivač topline • Kondenzatori: prelivni kondenzator 2. Rashladni uređaji • Opšta razmatranja • Kompresioni uređaj za hlađenje • Apsorpcioni uređaj za hlađenje 3. Isparavanje i ukuhavanje • Teoretske osnove isparavanja i ukuhavanja • Otvoreni ukuhači • Zatvoreni ukuhači: ukuhač sa horizontalnim cjevima • Ukuhač sa vertikalnim cijevima • Vakuum ukuhači 42 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE 4. Destilacija i rektifikacija • Teoretske osnove destilacije • Destilacioni uređaj pod atmosferskim pritiskom i vakumom • Destilacija vodenom parom • Teoretske osnove rektifikacije: teoretski rad i refluksni odnos • Rektifikaciona kolona sa diskontinuiranim radom • Rektifikaciona kolona sa kontinuiranim radom 5. Vlažan vazduh – Vlaženje • Opšta razmatranja • Pojam vlažnosti • Određivanje vlažnosti • Vlaženje vazduha 6. Sušenje • Opšti pojmovi o sušenju i vrste sušnica: komorne sušnice • Tunelske sušnice • Rotacione sušnice • Sušenje raspršavanjem tečnosti • Vakum – sušnice 7. Ekstrakcija • Teoretkse osnove: - opšti zakoni prenosa mase • Osnovi ekstrakcije tečno - tečno • Osnovi ekstrakcije čvrsto – tečno • Priprema čvrstih sirovina za ekstrakciju • Ekstraktori, kontinuirani ekstraktori • Šaržni ekstraktori • Ekstrakcija protein iz biljnih sirovina • Ekstrakcija alkaloida iz biljnih sirovina 8. Rastvaranje • Pojam rastvaranja, toplota rastvaranja i uređaji 9. Kristalizacija • Teorija kristalizacije i faktori koji utiču na kristalizaciju • Kadni kristalizatori • Njihajući kristalizatori (Wulf – Bockovi) • Čuvanje kristala 10. Apsorpcija • Teoretkse osnove apsorpcije • Kule za apsorpciju (aparati sa tekućom unutrašnjom fazom) 11. Adsorpcija 12. Teoretske osnove adsorpcije 13. Adsorpcija iz tečnosti: Metoda disperznog kontakta 12. Hemijski reaktori • Klasifikacija reaktora 43 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Rad i konstrukcione karakteristike UPUSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA Sadržaj i ovog nastavnog predmeta se naslanja na ranije stečena znanja iz teoretska – stručna, pa je nužno kod svake teme načiniti vezu sa prethodno poznatim sadržajima. Teoretske uvode u pojedine operacije obraditi u mjeri dovoljnoj za razumjevanje te operacije i navesti mašine i aparate za njeno izvođenje. Pri upoznavanju mašina i aparata težište baciti na način rada, dobre i loše osobine, te gdje se najviše primjenjuju. U toku izvođenja ovog programa koristiti crteže, šeme, slike i prospekte aparata i uređaja zbog boljeg korištenja vremana. Treba ostvariti saradnju sa predmetima: tehnologije farmaceutskih proizvoda i tehnologiju kozmetičkih proizvoda. Po mogućnosti realizovati posjetu i industrijskim postrojenjima gdje se vrši proizvodnja farmaceutskih proizvoda. 44 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE STRUKA: HEMIJSKA ZVANJE: HEMIJSKI TEHNIČAR U FARMACEUTSKOJ PROIZVODNJI PREDMET: FIZIKALNA HEMIJA SA VJEŽBAMA RAZRED: TREĆI - III Zadaci nastave predmeta fizikalna hemija sa vježbama su: • Da se učenici upoznaju sa modernim i savremenim tumačenjem fizičko-hemijskih promjena materije • Da učenici na osnovu stečenih znanja steknu i sposobnost uspješnog povezivanja teorije sa praksom • Sticanje veoma potrebnih vještina u radu sa laboratorijskim priborom i opremom • Da se učenici obuče sa savremenim metodama rada u laboratoriju • Da se kod učenika razvije osjećaj da pravilno i pažljivo rukuju osjetljivim instrumentima NAZIV TEMATSKE CJELINE Fond časova po nastavnom planu i programu 1. Struktura atoma i rekacije jezgra 19 2. Agregatna stanja materije 15 3. Dvokomponentni sistemi 12 4. Optička svojstva tečnosti 6 5. Hemijska kinetika 12 6. Termohemija 6 UKUPNO: 70 SADRŽAJ NASTAVNIH JEDINICA 1. Struktura atoma i reakcije jezgra • Katodna cijev i otkriće elektrona. • Radioaktivnost i radioaktivno zračenje. Fajans – Sodijev zakon. • Radioaktivni redovi i vrijeme poluraspada. • Mjerenje i detekcija radioaktivnog zračenja, brojači, dozimetri i jedinice. • GM brojač, scintilacioni brojači. • Otkriće protona i neutrona. • Plankova kvantna teorija. • Borova teorija modela atoma i Borovi zakoni. • Somerfeldova teorija. • Paulijevo načelo zabrane. • Kvantni brojevi i periodni sistem elemenata. • Rentgenski zraci i Mosijelijev zakon. • Vještačke nukrealne reakcije. • Vještačka pretvorba elemenata. • Vještačka radioaktivnost. Atomska fisija. Atomska fuzija. • Ajnštajnova teorija i defekt mase. 2. Agregatna stanja materije • Materija i stanje materije. • Gasovito stanje: Opšte osobine gasova, idealno i realno stanje gasova. 45 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Osnovni gasni zakoni i opšta gasna konstanta. Bojl – Mariotov zakon. Gej – Lisakov i Šarlov zakon. Klauzijus Klapejronova jednačina. • Tečno stanje materije. Opšte fizičke i hemijske osobine tečnosti. • Gustoća. Anomija vode. Viskozitet. Isparavanje i dinamična ravnoteža isparavanja. Površinski napon tečnosti. • Polarnost molekula tečnosti, asocijacija i dipolni momenat. • Čvrsto stanje materije: Fizičke i hemijske osobine. • Amorfno i kristalno stanje materije. • Tipovi kristalnih rešetki. • Energija kristalne rešetke. • Faze i komponente. • Gibsovo pravilo faza. 3. Dvokomponentni sistemi • Rastvori i vrste rastvora. • Koncentracija rastvora. • Rastvaranje čvrstih tvari u tečnosti. • Energija hidratacije. • Napon pare rastvora i Raulov zakon. • Sistem tekućina koje se mješaju. • Sistem tekućina koje se ne mješaju. • Krioskopija i ebulioskopija. • Osmoza i osmotski pritisak. Difuzija. • Koloidni rastvori. • Opšte osobine koloidnih sistema. • Koagulacija. • Tindalov fenomen. • Elektroliza. 4. Optička svojstva tečnosti • Apsorpcija svjetlosti u rastvorima i Lamber – Berov zakon. • Kalorimetrija. • Lom svjetlosnog zraka i reflektometrija. • Optička aktivnost rastvora i polimetrija. 5. Hemijska kinetika • Brzina, hemijske reakcije, definicija i faktori koji utiču na promjenu. • Uticaj koncentracije reaktanata. • Uticaj temperature, pritiska i katalizatora. • Energija aktivacije reakcija. • Hemijska ravnoteža. • Zakon o djelovanju mase i konstanta ravnoteže. • Homogene i heterogene reakcije faktori koji utiču na promjene konstante hemijske ravnoteže. Fotohemijske reakcije: Fluorescencija. Fosforoscencija. • Fotolitičke i fotokatalitičke reakcije. 6. Termohemija 46 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Toplotni efekat reakcije i readicijska toplina. • Toplota nastajanja. • Toplota sagorijevanja. • Toplota neutralizacije. • Hesov zakon. UPUSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA Fizičko – hemijske pojave koje se izlučavaju u okviru predmeta obrašuju se na savremen način, preko Plankove kvantne teorije, molekularne kinetike i Ajnštanovog zakona relativiteta. Učenicima pomoći da svoja saznanja sa razumjevanjem primjene u praksi i radu. Kod nastavnog izlaganja koristiti modele, oglede, slike, šeme i filmove. Prilikom provjere znanja treba insistirati na samostalnom i logičkom zaključivanju. Gdje je moguće, sinhronizovati teoretska izlaganja sa radom u laboratoriji. Vježbe iz fizikalne hemije izvode se u laboratoriju sa najviše petnaest učenika. Vježbe treba izvoditi u ciklusima. Ciklus vježbi treba formirati tako da izvođenje ciklusa, kad god je to moguće, prati gradivo teoretckih časova nastave. Prije izvođenja vježbi, svakog ciklusa, potrebna su dva ili četri časa teoretskog upustva o izvođenju vježbi tog ciklusa. Broj vježbi u jednom ciklusu nije strogo određen, već zavisi od mogućnosti laboratorije. Nastavniku se daje sloboda kreativnosti u odabiranju različitih koncentracija rastvora, vrste supstanci, vremena i različitih temperatura unutar jedne vježbe, tako da više učenika može raditi istu vježbu ali samo dva učenika imati isti zadatak. Poslije izvršenog eksperimenta učenici pismeno obrađuju svoju vježbu i na taj način povezujju eksperimentalni dio sa računskim zadacima. Predmetni nastavnik pregleda i ocjenjuje vježbu. Ne smatra se obaveznim ostvarivanje svih navedenih vježbi, ali se zahtjeva da sve oblasti budu zastupljene i da se uradi najveći mogući broj vježbi. Izbor zadataka vrši predmetni nastavnik. 47 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ FIZIKALNE HEMIJE Razred: III (treći) Godišnje časova: 70 Laboratorijske vježbe: BROJ ČASOVA R. br. NAZIV LABORATORIJSKIH VJEŽBI 1. Određivanje gustoće tečnosti piknometrom, areometrom i Mor 4 Vostfalovom vagom. 4 2. Određivanje gustoće čvrstih tvari piknometrom. 2 3. Rastvorljivost čvrstih soli. 4 4. Viskozitet tečnosti – Ostvaldov viskozimetar 4 5. Površinski napon tečnosti – stalagmometar. 4 6. Koeficijent razdjeljenja amonijaka između vode i hloroforma. 4 7. Molekulska masa – odreživanje metodom sniženja tačke ledišta. 4 8. Adsorpcija acetatne kiseline na aktivnom ugljenu. 4 9. Toplota sagorijevanja čvrstih goriva – kalorimetar. 4 10. Toplota rastvaranja kiseline, baza ili soli određivanje u kalorimetru 4 za reakcijsku toplinu. 11. Kolorimetrijsko određivanje koncentracije Diboksovim 4 kalorimetrom. 4 12. Kalorimetrijsko određivanje koncentracije rastvora fotoelektričnim 4 kolorimetrom. 13. Refraktometrijsko određivanje koncentracije rastvora – Abeov 4 4 refraktometar. 4 14. Refraktometrijsko određivanje koncentracije rastvora – Ručni 4 refraktrometar. 15. Polarimetrijsko određivanje koncentracije rastvora – Polarimetar. 16. Brzina raspadanja H2O2. 17. Brzina inverzije saharoze – polarimetar. 18. Koloidni sistemi – pripremanje koloidnih rastvora i osobenosti, koagulacija i elektrofreza. UKUPNO: 70 Sadržaj laboratorijskih vježbi: Vježba broj 1. Određivanje gustoće tečnosti piknometrom, areometrom i Mor Vostfalovom vagom • Upoznati i osposobiti učenike za određivanje gustoće tečnosti različitim metodama kako bih isto mogli primjeniti u praksi. Vježba broj 2. Određivanje gustoće čvrstih tvari piknometrom • Upoznati učenike sa metodom za određivanja gustoće čvrstih tvari. 48 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE Vježba broj 3. Rastvorljivost čvrstih soli • Upoznati učenike sa pojmom rastvorljivost te uticajem temperature na rastvorljivost. Vježba broj 4. Viskozitet tečnosti – Ostvaldov viskozimetar • Upoznati učenike sa pojmom viskozitet tečnosti i osposobiti za eksperimentalno određivanje viskoziteta tečnosti. Vježba broj 5. Površinski napon tečnosti – stalagmometar • Upoznati učenike sa pojmom napon tečnosti tečnosti i osposobiti za eksperimentalno određivanje površinskog napona tečnosti. Vježba broj 6. Koeficijent razdjeljenja amonijaka između vode i hloroforma • Upoznati učenike sa pojmom koeficijent razdjeljenja i osposobiti za eksperimentalno određivanje istog. Vježbabroj 7. Molekulska masa – odreživanje metodom sniženja tačke ledišta • Ponoviti sa učenicima šta je molekulska masa i upoznati ih sa eksperimentalnom metodom za određivanje iste. Vježba broj 8. Adsorpcija acetatne kiseline na aktivnom ugljenu • Upoznati učenike sa pojmovima adsorpcija i aktivni ugalj, te eksperimentalno povezati navedena dva pojma kroz vježbu. Vježba broj 9. Toplota sagorijevanja čvrstih goriva – kalorimetar • Upoznati učenike sa kalorimetrom i osposobiti za određivanje toplote sagorijevanja čvrstih goriva kalorimetrom. Vježbabroj 10. Toplota rastvaranja kiseline, baza ili soli određivanje u kalorimetru za reakcijsku toplinu • Osposobiti učenike za određivanje toplote rastvaranja. Vježbabroj 11. Kolorimetrijsko određivanje koncentracije Diboksovim kalorimetrom • Upoznati učenike sa Diboksovim kalorimetrom i metodom za određivanje koncentracije koristeći navedeni kalorimetar. Vježbabroj 12. Kalorimetrijsko određivanje koncentracije rastvora fotoelektričnim kolorimetrom • Upoznati učenike sa fotoelektričnim kalorimetrom i metodom za određivanje koncentracije koristeći navedeni kalorimetar. Vježba broj 13. Refraktometrijsko određivanje koncentracije rastvora – Abeov refraktometar. 49 | S t r a n i c a

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND TUZLANSKI KANTON HERZEGOVINA TUZLA KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE MINISTRY OF EDUCATION AND SCIENCE • Upoznati učenike sa pojmom refraktometar i metodom za određivanje koncentracije rastvora koristeći Abeov refraktometar. Vježbabroj 14. Refraktometrijsko određivanje koncentracije rastvora – Ručni refraktrometar • Upoznati učenike sa pojmom refraktometar i metodom za određivanje koncentracije rastvora koristeći ručni refraktometar. Vježba broj 15. Polarimetrijsko određivanje koncentracije rastvora – Polarimetar • Upoznati učenike sa pojmom polarimetar i osposobiti za eksperimentalno određivanje koncentracije rastvora koristeći polarimetar. Vježba broj 16. Brzina raspadanja H2O2 • Ponoviti sa učenicima o brzini hemijskih reakcija,te odraditi eksperimentalnu vježbu vezano za brzinu raspadanja vodonikovog peroksida. Vježba broj 17. Brzina inverzije saharoze – polarimetar. • Upoznati učenike sa metodom za određivanje brzine inverzije saharoze pomoću polarimetra. Vježba broj 18. Koloidni sistemi – pripremanje koloidnih rastvora i osobenosti, koagulacija i elektroforeza • Upoznati učenike sa pojmovima vezano za koloidne rastvore i metodom za pripremu koloidnih rastvora. 50 | S t r a n i c a