Koje su poteškoće tog siste- Kako ste Vi započeli sa akva-ma? ponikom?Poteškoće sa kojima se kod Tvrtku Ponnod smo ustano-akvaponike susrećemo su pri-je svega slične onima sa koji- vili Matej Leskovec, dr. Vesnama se susreću ekološki uzga-jivači. Ribe su jako osjetljive Miličić i moja malenkost.na pesticide i herbicide pa ihsukladno tome ne možemo Idejni vođa je bio inženjerupotrebljavati u akvaponici,pa je cilj upotreba što prirod- agronomije Matej Leskovec,nijih sredstava za zaštitu predštetnicima i bolestima na koji je prije deset godinapovrću i ribama.Kod povrća to znači kon- postavio jedan od prvih akva-tinuirano odstranjivanje bole-snih tkiva te upotreba nekih poničkih vrtova u Europi, naprirodnih metoda škropivapoput koprive ili duhana te krovu garaže svojih roditelja.upotreba ljepljivih trakicakad je riječ o letećim namet- Neko vrijeme je tražio idejunicima. Kod riba je bitno re-dovito pregledavati njihovo kako bi ravan krov pretvoriozdravlje, te upotreba isključi-vo prirodnih preparata. u bujnu zelenu oazu. Često je razrađivao razne načine zemljanog uzgoja, ali mu se nošenje zemlje i učestalo pun- jenje korita činilo dugotrajno a učinak nije bio očekivan. Ujedno je tražio nešto što bi bilo najbliže prirodnom pro- cesu uzgoja. Tako je slučajno pronašao forum australskih entuzijasta akvaponike te tako postao jedan od prvih akvaponista u Europi. Na krovu garaže je postavio prvi akvaponski kućni sistem od 30 m2 površine na ko- jem je uspio uzgojiti goto- vo sve vrtno povrće: rajčice, razne salate, jagode, mladi luk, patlidžane, razne buče, krastavce, grah te još mno- go toga. Na svom tanjuru je mogao uživati u šaranu, somu, pastrvskom grgeču, pastrvi i tilapiji iz vlastitog uzgoja. 51
Korak ispredGdje imate postavljene sisteme Kako započeti s tim u Hr- Ako se je osobno želim bavitii koje vrste povrća uzgajate? vatskoj? Surađujete li s kim iz s takvim uzgojom, a nemam Hrvatske? iskustva s vrtlarenjem, kakoNaši kućni sistemi nalaze se po mogu započeti s tim? Nuditecijeloj Sloveniji. Najveći sistem Iz Republike Hrvatske smo imali li edukacije? Kontroling po po-koji je ujedno i pilot projekt već dosta upita a imamo i prvog trebi?za profesionalne uzgajivače zastupnika za hrvatsko tržište.povrća i riba nalazi se na istoku U tom trenutku smo također u Za početak zainteresiranimaSlovenije. pregovorima za idući veći pro- koji nemaju vlastitog znanja iIz kućnih sistema možemo jekt komercijalne akvaponike iskustva preporučujemo da seuzgajati gotovo sve povrće, koji bi se nalazio u Hrvatskoj. obrate stručnjacima za plan-izuzev krumpira, a od riba su Moramo još više pozornosti iranje akvaponijskog vrta. Mno-najčešće šarani, somovi i tilapi- usmjeriti na ljubitelje vrtnog gi si znaju sami postaviti svojje, zbog svoje neosjetljivosti i uzgoja povrća kojima je potreb- akvaponijski vrt ali se pri tomeotpornosti. na pomoć kod instalacije vlas- moraju učiti iz svojih greša-U komercijalnom sistemu uzga- titog akvaponijskog vrta, tako ka. Puno početničkih grešakajamo rezano začinsko bilje da mogu zainteresirani u Hr- možemo riješiti već s dobro is-poput melise, vlasca i bosiljak, vatskoj početi sa uzgojem svo- planiranim sistemom.dok ujedno testiramo uzgoj i jeg povrća i ribe. Na našoj internet stranici www.ostalog povrća. Od riba se tu ponnod.com nudimo savjetenalaze pastrve, šarani i grgeči. i informacije o akvaponici, re- dovite edukacije, planiranja52 sistema, kupnju opreme za »uradi sam«, te mogućnost planiranja i postavljanja vrtova prilagođenih za potrebe stran- ke. A kada netko kupi naš cijeli sistem nudimo i kontroling i po- moć za uspješno puštanje vrta u rad.
Kad se odlučimo na akvapon- kamena vuna ili ekspandirana Imali ste u Ljubljani konfer-iku, na što moramo obratiti glina. Korijene koji se nalaze u enciju na tu temu… Kako je us-pažnju? takvom supstratu neprestano pjela, kakav je bio odaziv? Koji navodnjavamo zbog čega ima su zaključci?Za početak zainteresiranima biljka konstantan dotok vode,koji nemaju vlastitog znanja i hranjivih tvari i kisika i time op- Zajedno sa Biotehnološkimiskustva svakako savjetujem timalne uvjete za rast. fakultetom 'Univerze v Ljublja-da se obrate stručnjacima za ni', u ožujku smo organiziraliplaniranje akvaponijskog vrta. U takvom vrtu nema posla oko jednu od najvećih međunarod-Uz to bitno je kao i kod svakog zalijevanja, kopanja, pljevenja nih konferencija o akvaponi-drugog vrta dovoljno sunčeve i pripreme zemlje. Ostaje vam ki u Europi, koju je financiraosvjetlosti. Najbolji sistemi su svakako veselje oko sadnje europski program COST. Sakonstruirani tako, da iskorišta- povrća, brizi za zdravlje te kod konferencijom smo izrazito za-vaju kišnicu – znači dobro je ubiranju plodova. Razlika od dovoljni – posjetilo nas je višeda se u blizini nalazi neki krov klasičnog vrta je u redovitom od 160 ljudi ne samo iz Europes kojeg možemo skupljati vodu. nadzoru nad kvalitetom vode nego i iz Kanade i Brazila međuIsto tako moramo imati u vidu (podešavanjem pH vode i doda- kojima i najveći stručnjaci nai struju, koja je potrebna pum- vanjem kalija) te redovito doda- području akvaponike. Za nas jepi koja omogućuje neprestano vanje željeza i hranjenje riba. to od jako velikog značaja jer jekruženje vode. akvaponika još jako malo pod- Sa ribama nema toliko posla, ručje gdje postoji mnogo mo-Povrće može biti posađeno u što ih više puta dnevno i u um- gućnosti za istraživanje, zato jesupstrat (npr. glinene kuglice) jerenim količinama hranimo suradnja i dijeljenje informacijaili u teglici sa zemljom iz koje bolje će napredovati. Kod hran- od ključnog značaja.samo korijenjem sežu do vode. jenja ih promatramo ponaša-To omogućuje biljkama kon- ju li se normalno i izgledaju li 53stantan pristup vodi i hranjivim zdravo.tvarima, što potiče njihov brži ibujniji rast. Supstrat može bitii šljunak, pijesak, vermikulit,
Osvojili ste i mnogobrojne na- Poštovana Maja, što zapravo Hoćete li imati predstavljanjegrade… nakon uzgoja jedemo na našim uzgojenog u dogovoru s resto- tanjurima, koju vrstu ribe i ranima?Kao mlada inovativna i obeća- zelenjave?vajuća tvrtka se možemo O tome još razmišljamo prijepohvaliti sa brojnima nagrada- U akvaponiki odlično raste lis- svega u okviru našega komerci-ma: bili smo pobjednici »Rein- nato povrće kao što su različite jalnog sistema u kojem uzgaja-ovator izziva 2015«, pobjednici salate, radiči, bosiljak, špinat, mo grgeča kao novu jako ukus-»okolju najprijaznejšega post- kinesko zelje, kao i rajčica, pa- nu ribu. Restoranima već sadaopka časnika Finance« drugi prika, jagode i buće. Dobro us- preko distributera dobavljamona međunarodnom takmičenju pijevaju i razne mahunarke, lu- rezanu svježu lokalno uzgojenu»NO-BLE«, među 10 najboljih kovice i korijenje. melisu, vlasac i bosiljak.poduzetničkih ideja časopisa Za početnike su najprimjerenije'Finance', finalisti 'Tehnoino- vrste riba šarani i somovi koje Koja je vizija Ponnoda i koji suvacija' i među izabranima na su kod nas dobro poznate i na Vam daljnji planovi?inovacijama pod nazivom »Fo- vrhu su po otpornosti. Često serum inovacij«. u akvaponici uzgajaju i tilapije Nakon testiranja i optimizacije koje su isto tako otporne ribe prvog velikog sistema, planira- sa dobrim prirastom. Ako je ne- mo završni razvoj udruživanja kome posebno žao riba, može akvaponike sa industrijom koja izabrati ukrasne ribe poput ne zna kamo sa svojom otpad- zlatne ribice ili koi šarana. nom toplinom. S time po jed- noj strani taj otpad promijen- imo u novi profitabilan kanal, a s druge strane uzgajivačima svježeg povrća i riba smanjimo najveći trošak – to je grijan- je preko zime. Tako i tu vidi- mo »win – win« kombinaciju udruživanja, koja nas je privuk- la u akvaponici.54
AQUAGEN d.o.o. Tel: 01/6233 89010410 VELIKA GORICA Fax: 01 888 9006www.aquagen-tlk.com E-mail: [email protected] 55
56AQUAGEN d.o.o. 10410 VELIKA GORICA www.aquagen-tlk.com
SAVJETUJEMOGenox:neotrovni dezinficijens, 100% biora-zgradiv, ekološki, širokog spektra djelo-vanja na patogene mikroorganizme,bakterije, spore, gljivice, viruse, fito-plazme, mikoplazme, plijesni i kvasce.DEZINFEKCIJA VODE U BUNARIMAS proljećem započinju intenzivni radovi u kođer iz razloga jer postoje velike šanse dadvorištu, vrtu i voćnjaku. Jedna od najvažnijih na svoje biljke prenesete bolesti kao što suradnji je i zalijevanje. Ako ste sretnik pa imate razne gljivice, bakterije ili virusi. Naši starivlastiti bunar ili spremnik za kišnicu, biljke činili su to živim vapnom, ali u novije vrijemeće vam biti zahvalne. Međutim, postoji mo- ubrzani način života ne dopušta čekanje odgućnost da se kroz zimu u bunaru ili sprem- mjesec dana kako bi voda bila opet spremnanicima nađe poneki nepoželjni posjetioc. Ako za upotrebu. U tom slučaju treba birati iskl-se u ovom slučaju, na žalost, radilo o uginuloj jučivo ekološka sredstva, koja će vodu učinitiživotinjici, vodu treba dezinficirati. Tu radn- spremnom za korištenje nakon svega nekolikoju potrebno je sprovesti svakog proljeća ta- minuta. 57
HOMEOPATIJA ZA BILJKEU suradnji s tvrtkom HomeOgarden prenosimo razgovor s gospođom Juli-janom Bavčar o homeopatskim proizvodima i njihovim učincima na biljke. Koja je razlika između koji djeluju kemijskom homeopatskih priprava- homeopatskih proiz- reakcijom neposredno ka je da ne djeluju ne- voda za zaštitu biljaka, na uzročnike bolesti ili posredno na uzročnike pesticida i prirodnih na štetnike i koji nisu bolesti ili štetnike, već sredstava koji imaju? napravljeni sintetično jačaju biljku. kažemo već su dobiveni iz biljaka. da djeluju integrirano, Krenimo redom, djelo- kod nekih mehanizam s time da ne djeluju sa vanje pesticida se temel- djelovanja nije posve kemijskom reakcijom ji na neposrednoj kemi- istražen, te se također već sa energijom. aktiv- jskoj reakciji na bolesti radi o otrovima. Prirod- na osnova ili supstanca biljaka ili na štetnike pri ni insekticid piretrin je (neke su također opasne) čemu se nanosi šteta na primjer dobiven iz je toliko razrijeđena da okolišu i ljudima. uzmi- biljke dalmatinski bu- je gotovo nemjerljiva i mo insekticide koji na hač i na osnovi njegovog stoga ne utječe na oko- štetnike djeluju neuro- sastava je učinkovitost liš ili na uništavanje eko- toksinima koji su opasni koju postiže stvorena sustava. biljku koju smo i za druge životinje, ljude sintetično. razlika među zalili homeopatskim koji raspršuju sredstvo i njima je što se prirodni pripravkom će ojačati koji uživaju u prinosu na svjetlosti raspadne u svoj energetski naboj. u jer se makar minimalni dva dana dok sintetični praksi uzročnici bolesti ostaci djelovanja zbra- traje prilično dulje. kao i štetnici napadaju jaju u organizmu. pos- Nasuprot njima glavna manje otporne biljke. toje i prirodni pripravci karakteristika i prednost58
59 vixamagazin.com
Kakva je učinkovitost na homeopatske prip- najvjerojatnije dogoditi agro-homeopatskih ravke, ovisno o tome u određenim situacija- proizvoda u usporedbi u kakvom su stanju.. ma. tako, na primjer. u sa fitofarmaceutskim općenito za njih su na- kišnim i vlažnim ljetnim sredstvima (pesticidi- jranjivije mlade biljke. mjesecima rajčice got- ma)? Mogu li se meha- ovo sigurno ne mogu nizmi djelovanja ho- izbjeći napad plijesni Eksperimenti su poka- meopatskih “lijekova” rajčice … pripravci koje zali da sa njima može- na biljaka s usporediti smo razvili uzimaju u mo riješiti u prosjeku 70 sa djelovanjem na čov- obzir zakonitosti te- do 80 posto problema, jeka? meljene na upotrebi što je usporedivo s kon- Mogu, razlika u up- kombinacije aktivnih vencionalnim zaštite otrebi je u tome da supstanci koje zovemo bilja. insekticidi imaju homeopat čovjeku matične tinkture. veći- najopasnije nuspojave, postavlja anamnezu, na naših homeopatskih međutim kada se ko- razgovara sa njim o pripravaka pokriva riste u skladu s uputa- problemima dok se kod široki spektar sličnih ma, unište 95 do 100 biljaka moraju znati problema kako bi ih posto od štetnika. važ- agronomske zakonito- vrtlari koji ih možda ne no je znati da pojedine sti. razlikuju, lakše koristili. biljke različito reagiraju Za biljke problemi će se60
Ostali dio razgovora pročitajte u nastvaku na portalu vixamagazin.comNa koji način objasn- pripravaka je masa no određeno djelovan-iti čovjeku koji želi ra- koja će djelovati vrlo je), manja a povećavacionalno shvatiti kako malena. njen ener- se djelovanje. zbogdjeluju homeopatski getski dio predstavlja daleko manje mase,pripravci? kruženje elektrona po ona ne može biti više putanji oko jezgre ato- opasna, ostaje samoSpomenuli smo da je ma – kako si oni različi- energetski naboj kojiključno djelovanje en- tih energetskih stanja i zalijevanjem prenosi-ergetskog naboja. kod putanja, nastaju foto- mo u biljku. i pesticidproizvodnje preparata ni – dijelovi bez mase ima energetski nabojpostupkom potenci- pri čemu se poveća ali je kod njega kemijs-ranja energija se po za- energetski naboj kod ka reakcija tako snažnakonima kvantne fizike potenciranja (jačanja) da ga uništi.povećava. sa njegovim energetskog pripravkaobjašnjenjem se bavio pri potenciranju ho-poznati stanični biolog meopatskega priprav-dr. Bruce Lipton,autor ka (tj. razrjeđivanja iknjige »Biologija vjero- određenog načina pro-vanja i spontana evolu- tresanja) masa matičnecija«. pojednostavlje- tinkture, (to je osnova,no, kod homeopatskih za koju je karakteristič- 61
zelzelnaoto Društvo za socijalnu ekologiju Zeleno ZlatoVeć duže vrijeme pratimo rad Zeleng Zlata oduševljeni smo njihovom energijom ali i dobrim projek-tima koje organiziraju-vode. Tko su oni i što zapravo rade reći će nam gospođa Saša Balen AndrićZeleno Zlato, Društvo za so- prirodnih resursa i povezivan- nastanjenih u ruralnim krajevi-cijalnu ekologiju osnovano je je privatnog, javnog i civilnog ma u okolici Gline, Petrinje i Sis-krajem 2009. godine u Brežana- sektora. Projekt „Mogućnosti ka. Organizirano je sakupljanje,ma Lekeničkim (Sisačko-mo- samozapošljavanja u održivom sušenje i skladištenje samonik-slavačka županija) s ciljevima sakupljanju samoniklog bilja“, log bilja, te pokrenut plasmanpromocije održivog, ekološ- financiran sredstvima EU, te- bilja na tržište.ki prilagođenog razvoja; os- melj je razvoja modela je samo-naživanja socijalno ugroženih zapošljavanja žena starijih od Osim toga, u sklopu projek-skupina; brige o životnom oko- 50 godina u ruralnim područji- ta izrađeni su udžbenik, radnilišu i buđenja ekološke svijesti; ma kroz obuku za održivu berbu priručnik i video instrukcije zarazvoja civilnog društva na raz- samoniklog bilja, izradu proiz- sakupljanje samoniklog bilja, aini lokalne zajednice te promo- voda te povezivanja s tržištem. 6 polaznika je prošlo i dodatnucije zdravog načina života. U provedbi projekta razvijen obuku za trenere čime se osig- je teoretski i terenski program urava daljnji prijenos znanja iKao prvi projekt Zeleno Zlato obuke za sakupljače samonik- širenje predstavljenog modelarazvija model samozapošlja- log bilja, kroz koji je osposoblje- samozapošljavanja.vanja i socijalnog poduzetništ- no i certificirano 46 nezapos-va kroz održivo iskorištavanje lenih osoba, uglavnom žena sa62
zelzelna6o3to
zelzelnaotoJedan od projekata koje Zeleno Zlato provodi u uselili’ .Navalu očekujemo ovoga proljeća, nakongradu Sisku su i Gradski vrtovi Sisak. Vrtovi su na što očistimo svih 15 000 m2 koliko naš vrt ima.raspolaganju svim građanima Siska zainteresir- Osim vrtlarenja, Vrtovi su namijenjeni i družen-anim za organski uzgoj voća, povrća i bilja. ju te razvoju zajednice, pa će Vrtovi imati i nizIdilična lokacija za Vrtove uz rijeku Odru na ulazu zajedničkih prostora poput staklenika ( kojeg jeu Sisak ( radi se o području bivšeg rasadnika tvrtke zatečen na parceli, ali potrebno ga je rekonstru-Komunalac Sisak koji se tim prostorom ne koristi irati) u kojem osim uzgajanja presadnica mislimood početka Domovinskog rata, a nalazi se u do čuvati sjeme, imati knjižnicu sjemena i društveninedavno marginaliziranom kvartu Siska) osigura- centar, gdje bi korisnici mogli kroz cijelu godinuna je kroz zakup od Grada Siska, te ima kapacitet kreirati sadržaj Nadamo se da će vrtovi postatiza oko 80 parcela od po 100 metara kvadratnih poligon koji će s vremenom građane skupiti oko–koliko je potrebno jednoj četveročlanoj obitelji jedne šire priče, tako bi razvijali zajednicu Gradaza proizvodnju hrane za vlastite potrebe. koji uči, živi i misli “zeleno”Za sada je prijavljeno 28 vrtlara, a prvi su već’64
Iz iste želje za jačanjem zajednice, mjestom za su kroz osam mjeseci uređivale prostor pred-druženje, ali i iz potrebe da se zaštiti šumarak viđen za park. Ove godine čeka nas ugodniji diokoji smo zatekli na parceli proizašao je i projekt posla, razmještanje cvjetnih gredica i stazica, iuređivanja parka – Park Vrtni zelenjak, kroz koji postavljanje klupa i stolova.je u suradnji sa HZZ-om zaposleno pet žena, koje zelzelna6o5to
zelzelnaotoZelena edukacija zlata vrijedi serija je edukaci- pokrećemo u njihovim dvorištima i terasama.ja i radionica sa svrhom uključivanja i podizan- Kad školska godina završi naše aktivnosti se sele uja svijesti građana grada Siska o većoj kvaliteti vrtove. Prošlo ljeto smo pilotirali posvetili ljetnojživota koja se postiže kroz ekologiju i korištenje školi te na području Gradskih vrtova održali serijuprirodnih resursa u svakodnevnom životu. Djeci radionica na teme preživljavanja u prirodi, tjelov-vrtićkog i školskog uzrasta posvećujemo najviše ježbe, uzgoja začinskog bilja i cvijeća, spremanjapažnje, u suradnji sa dva vrtića i dvije osnovne sjemena, kopmpostiranja, camere opscure itd.škole pokrenuli smo program koji će teorijs- Želimo utjecati na svijest mladih osoba u svrhuko i praktično znanje objediniti u vrtovima koje zdravijeg načina života u skladu s prirodom.66
Od početka ove godine Zeleno Zlato partner je talih u sklopu europske strategije Europe 2020na projektu Trans eScouts, započetom kao pri- za održiv i uključiv rast. Radi se o strategiji kojajenosom uspješne društvene inovacije iz pro- potiče širu primjenu i učinkovito korištenje digi-jekta „e-Scouts - međugeneracijski krug učenja talnih tehnologija koje bi građanima Europe tre-zajednice“ na Hrvatsku, Latviju i Litvu. Projekt bale pružiti veću kvalitetu života. , organizacijekoordiniraju partneri iz Španjolske, a nositelj u civilnog društva kao što su Centar M.A.R.E., Fo-Hrvatskoj je organizacija Telecentar iz Zagreba. rum 50+, Telecentar, Zeleno zlato i CTK Rijeka većIdeja projekta je olakšati društveno-digitalnu in- godinama svojim programima potiču digitalnukluziju starijih i mladih osoba te kroz međugen- inkluziju građana. Zato su se i okupile oko pro-eracijski dijalog i uzajamnu potporu unaprijediti jekta Digitalna agenda za kreativnu Hrvatsku čijiživot lokalne zajednice. U Republici Hrvatskoj još je cilj umrežavanje i zajedničko zagovaranje orga-ne postoje javne politike koje bi trebale popratiti nizacija civilnog društva radi postizanja utjecajapotrebe digitalnih industrija te iste iskoristiti za na pozitivne društvene promjene u područjupoboljšanje socijalne slike. Digitalna agenda za digitalnog uključivanja i obrazovanja za digitalnuEuropu prva je od sedam ključnih inicijativa nas- industriju. zelzelna6o7to
VRTLARENJE S MJESECOM68
69
Marica vrtlarica U prošlom broju pisali smo o jednostav- nosti uzgoja bilja ravnajući se prema Mjesečevom sjetvenom kalendaru. U ovom broju donosi- mo koje je radove poželjno odraditi kroz pojedine dane, ali i mali pods- jetnik po kojem principu se u Mjesečevom kalendaru biljke dijele. Treba napomenuti da su ovo samo savjeti, a na vama je da prema danima u kalendaru odredite svoje prioritete i prionete poslu. 70
Marica vrtlarica vixamagazin.com KROZ TRAVANJ I SVIBANJTako biljke možemo razvrstati u:1. biljke korijena – u ovu skupinu ubrajaju se sve vrste korjenastih biljaka, gomolja ilukovice (celer, repa, mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, crna rotkva, cikla, peršin korijenaš,krumpir, luk, češnjak)2. biljke cvijeta - u ovu skupinu ubrajamo sve biljke koje uzgajamo radi cvijeta (cvijeće,lukovičasto cvijeće, ljekovite biljke, brokula)3. biljke ploda – u ovoj skupini nalazi se sve plodovito voće i povrće (rajčica, paprika,mahunarke, tikvenjače, žitarice, bobičasto voće…)4. biljke lista – u ovu skupinu ubraja se većina kupusnjača i lisnatog povrća (kupusnjače,salate, matovilac, endivija, cikorija, špinat, blitva, peršin liščar, trava…), te većina začinskogbilja (ono bez eteričnih ulja) 71
Marica vrtlarica U travnju intenzivni radovi koji se tiču sjetve, sadnje, presađivanja, orezivanja i berbe započinju tek 12. travnja i to iza 16 sati, a traju sve do 27. travnja do 6 sati. To bi značilo da su ostali dani poželjni za održavanje pojedinih biljaka i njihovu zaštitu, iako se i pod prvo spomenute dane iste radnje mogu odvijati. Pod održavanjem se smatraju radovi kao što su okapanje, plijevljenje, zalijevanje, a pod zaštitom radovi koji se odnose na eventualna prskanja zaštitnim sredstvima, povezivanje, pokrivanje, itd. Pa krenimo redom: 72
Datum Vrsta biljaka Radovi 732.-3. Korijen4.-5. Cvijet Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta Plod korjenastih biljaka – mrkva, cikla, rotkvice, češnjak8.-9. Korijen Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta10.-12. cvjetnica – čišćenje cvjetnjaka i kamenjara12. Cvijet13. Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta Plod plodovitih biljaka – okapanje i gnojenje bobičastog14. List voća Plod15. List Okapanje i zaštita svih vrsta korjenastih biljaka –16.-17. Korijen dobro obratiti pažnju na eventualan napad štetnika ili18. Cvijet bolesti List19.-22. POČETAK PRESAĐIVANJA23. Plod24.-26. Korijen Sjetva i sadnja cvjetnica (kadife, neveni), sadnja27. lukovičastog cvijeća, orezivanje cvjetnih grmova27. (hortenzije)29. Sadnja bobičastog voća, voćaka, rasađivanje presadnica rajčice, paprike, patlidžana, sjetva rajčica, paprika i patlidžana, branje graška i boba Berba i sjetva salate, blitve, špinata, popravljanje travnjaka Sjetva krastavaca, tikvica i tikvi za presadnice Sadnja kupusnjača uzgojenih iz presadnica, sjetva začinskog bilja Prorjeđivanje mrkve, cikle, rotkvica, ponovljena sjetva mrkve, rotkvica, peršina korjenaša, pastrnjaka, sadnja luka Sjetva cinija, dragoljuba Sjetva salate, začinskog bilja KRAJ PRESAĐIVANJA Okapanje bobičastog voća, zalijevanje i gnojenje presadnica u zatvorenom Plijevljenje i prorjeđivanje korjenastih biljaka
Marica vrtlarica SVIBANJ U svibnju intenzivni radovi koji se tiču sjetve, sadnje, presađivanja, orezivanja i berbe započinju 10. svibnja i to iza 1 sat, a traju do 24. svibnja do 13 sati. 74
Datum Vrsta biljaka Radovi1.-2. Cvijet Okapanje, zalijevanje i gnojenje cvjetnih grmova3. Plod Zaštita presadnica rajčica i patlidžana od bolesti sredstvima4.-5. List za jačanje biljke Okapanje i plijevljenje salate, blitve i začinskog bilja7. Plod Okapanje graška i boba10. Cvijet10.-11. List POČETAK PRESAĐIVANJA12. Plod Sjetva brokule i cvijeća na cvjetnim gredicama13.-15. Korijen Berba špinata, blitve, salate, sjetva salate, šišanje živice,16.-19. košnja trave Cvijet20.-21. List Presađivanje u vrt paprike, rajčica, patlidžana, krastavaca,22.-23. Plod tikvi, sjetva graha24. Plod Berba rane mrkve i rotkvica, sjetva pastrnjaka, rotkvi, mrkve,24. Korijen korabe, sadnja luka25.-26. Cvijet26.-28. List do 17 sati Orezivanje cvjetnica, sadnja i sjetva novih29. Plod od 18 sati30. Sjetva i berba salate, špinata i blitve, košnja trave List31. Presađivanje u vrt paprike, rajčica, patlidžana, krastavaca, tikvi, sjetva graha KRAJ PRESAĐIVANJA Zalijevanje i zaštita presađenog plodovitog povrća Prorjeđivanje korjenastih biljaka Zalijevanje, okapanje i plijevljenje cvjetnica Zalijevanje, okapanje i plijevljenje Zalijevanje, okapanje i plijevljenje 75
75$9$1- 2ŀXMDN 3(7$. 68%27$ 6YLEDQM 68%27$ 1('-(/-$ 1('-(/-$ 321('-(/-$.8WRUDN Ⴡ 321('-(/-$. 8725$. 1HGMHOMD6ULMHGD 8725$. 65,-('$ 65,-('$ Î(7957$. 3RQHGMHOMDN Î(7957$. 3(7$.ÎHWYUWDN 3(7$. 8WRUDN 68%27$ Ⴠ3HWDN 1('-(/-$ 6ULMHGD 321('-(/-$. 68%27$6XERWD 8725$. 1('-(/-$ ÎHWYUWDN 65,-('$ 321('-(/-$.1HGMHOMD Î(7957$. 8725$. 3HWDN Ⴠ 65,-('$ 6XERWD3RQHGMHOMDN Î(7957$. 3(7$.8WRUDN 1HGMHOMD Ⴢ 6ULMHGD Ⴠ 3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN 68%27$ 8WRUDN3HWDN 6ULMHGD6XERWD ÎHWYUWDN1HGMHOMD 3HWDN Ⴢ3RQHGMHOMDN Ⴜ 6XERWD 1HGMHOMD8WRUDN Ⴢ 3RQHGMHOMDN6ULMHGDÎHWYUWDN 8WRUDN3HWDN 6ULMHGD 6XERWD ÎHWYUWDN1HGMHOMD 3HWDN3RQHGMHOMDN 6XERWD Ⴜ 1HGMHOMD8WRUDN6ULMHGD Ⴜ 3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN 8WRUDN3HWDN 6ULMHGD6XERWD ÎHWYUWDN1HGMHOMD 3HWDN3RQHGMHOMDN 6XERWD 8WRUDN 1HGMHOMD Ⴡ6ULMHGD 3RQHGMHOMDNჁÎHWYUWDN 8WRUDN nepovoljni dani cvijet 3(7$. plod Ⴡ list korijen presadnja76 3RGDFL VX X]HWL V GR]YRORP DXWRUD L] 6MHWYHQRJ SULUXÿQLND 0DULH 7KXQ NRMHJ X QHVNUDýHQRP REOLNX X +UYDWVNRM L]GDMH $MGD =DJUHE GRR • 7HO • HPDLO DMGD]DJUHE#KRWPDLOFRP
69,%$1- 7UDYDQM 1('-(/-$ 8725$. /LSDQM 321('-(/-$. 8725$.3HWDN 65,-('$ 65,-('$ 6ULMHGD Î(7957$.6XERWD 3(7$. ÎHWYUWDN 68%27$1HGMHOMD 1('-(/-$ Î(7957$. 3HWDN 321('-(/-$.3RQHGMHOMDN 8725$. 6XERWD 65,-('$8WRUDN Î(7957$. 1HGMHOMD Ⴠ 3(7$.6ULMHGD 68%27$ 3(7$. 3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN Ⴠ 8WRUDN3HWDN 68%27$ 6ULMHGD 6XERWD ÎHWYUWDN1HGMHOMD Ⴜ 3HWDN 6XERWD3RQHGMHOMDN Ⴠ 1('-(/-$ 321('-(/-$.8WRUDN 1HGMHOMD Ⴢ6ULMHGD 3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN Ⴢ 8WRUDN3HWDN 6ULMHGD6XERWD 8725$. ÎHWYUWDN1HGMHOMD 3HWDN3RQHGMHOMDN 65,-('$ 6XERWD 8WRUDN 1HGMHOMD6ULMHGD Ⴜ3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN Î(7957$. 8WRUDN3HWDN Ⴜ 6ULMHGD6XERWD 3(7$. ÎHWYUWDN1HGMHOMD 3HWDN3RQHGMHOMDN 68%27$ 6XERWD8WRUDN 1HGMHOMD6ULMHGD Ⴡ3RQHGMHOMDNÎHWYUWDN Ⴢ 1('-(/-$ 8WRUDN 321('-(/-$. 3HWDN Ⴡ 6ULMHGD ÎHWYUWDN6XERWD Ⴡ 1('-(/-$ 8725$. nepovoljni dani cvijet 321('-(/-$. plod list korijen presadnja773RGDFL VX X]HWL V GR]YRORP DXWRUD L] 6MHWYHQRJ SULUXÿQLND 0DULH 7KXQ NRMHJ X QHVNUDýHQRP REOLNX X +UYDWVNRM L]GDMH $MGD =DJUHE GRR • 7HO • HPDLO DMGD]DJUHE#KRWPDLOFRP
ROTKVICA SAVJETUJEMO Suhi i jaki vjetrovi joj škode u rastu RAJČICA zbog kojih postaje manje sočna. Do- bra obrana od suhih vjetrova je nasip Rajčica raste vrlo brzo, ali ne smijemo od zemlje oko gredica. Rotkvica zaht- dopustiti da se razvija odviše bujno, jeva sunčani, topli položaj te mnogo jer tako snagu troši na stvaranje gra- vlage, jer u sjeni ne uspijeva dobro. na, što rezultira smanjenim urodom. Ne smije se gnojiti prije same sjetve, Zato je potrebno rajčicu prikraćivati. a ako ipak moramo, činimo to sa vrlo malo komposta.78
CELER SAVJETUJEMOBudući da sporo niče, sjeme je dobro MRKVA24 sata prije sjetve namočiti u top-loj vodi. Voda za to vrijeme mora biti Prije sjetve dobro je sjeme pomiješa-stalno topla, ali ne i vruća. Nakon što ti sa finim pijeskom što će pomoći dabiljčice dovoljno ojačaju, presađuju ne sijemo pregusto. Sjeme sijemo use na stalno mjesto, to je obično tri redove na dubinu od 1cm, a nicanjemjeseca nakon sjetve. Budući da je možemo očekivati već kroz 8-10 dana.celer vrlo osjetljiv ne smijemo ga sadi- Mrkva se prorjeđuje kada dosegneti na istom mjestu prije nego proteknu visinu 5cm, odnosno kada razvijetri godine 3-4 listića. Treba ostaviti samo dobro razvijene biljčice na udaljenosti od 6-10cm, ili već prema veličini pojedi- ne sorte. Mrkvu valja okapati i čistiti od korova, a za vrijeme suše zalijevati, jer u protivnom neće biti sočna.KRASTAVCI DINJE I LUBENICETlo mora biti zaklonjeno i zaštićeno od Ove biljke najbolje je saditi u jarkehladnih vjetrova i mrazeva. Možemo duboke 20 cm, koje ispunimo sipkomih donekle obraniti od vjetrova ako zemljom pomiješanom sa kompostomoko gredice posadimo kukuruz. Sje- i drvenim pepelom. U sredini jarka nana im ne smeta, štoviše dobro uspi- razmak od oko 1m napravimo plitkejevaju u zasjenjenom položaju, ali im udubine i u njih sadimo po 3-5 sje-jako sunce naročito smeta. Međutim, menki. Nakon nicanja iščupamo slabi-ne treba ih saditi u dubokoj hladovi- je biljčice tako da ostane samo jednani, jer im treba dosta topline. Tlo za dobro razvijena biljka na svakih 1mkrastavce treba obilno gnojiti, osimzrelim stajskim gnojem i kompostom, 79dobro je pognojiti i drvenim pepelom.
80
KLIKNITE na SLIKU,kako biste preuzli bojanku. www.vixamagazin.com 81
Ayurveda Naš galop u proljeće Tekst i fotografije: Larisa Čižmešija Larisa Čižmešija je ayurvedski terapeut koja završava studij ayurvede u Švicarskoj. Drži ayurvedske konzultacije, bavi se yogom i vedskom astrologi- jom i, kao diplomirani sociolog, zainteresirana je za promociju društveno korisnih aktivnosti poput paraglidinga, jahanja, skijanja i ronjenja. Proljeće je tu. Krajem zime svoj posao i grijala nam tije- na pojava kojom naše tijelo osjeća se lagani proljetni lo dok je vanjska temperatura pokušava dati do znanja da vjetar, a s prvim znakovima niža od naše tjelesne. Kako se postoji višak u organizmu proljeća krene se buditi i naša u proljeće temperatura zraka (hrane, vode, energije, kilaže) volja za aktivnostima. Cijele diže, sunce postaje sve češće i da bi trebalo potaknuti tije- zime se uglavnom skrivamo vidljivo, sve manje imamo lo i um da rade brže, kako bi unutra. To je i prirodno. Isto potrebu za težom hranom i naše tijelo moglo pratiti naše radi i naše tijelo – hibernira. okrećemo se laganijim obro- želje i kako bismo bili aktivniji Tijekom zime treba nam više cima, šetnji i boravku vani. i brži – sve ono što se u prol- hrane, one kisele, fermenti- Vjerojatno ste čuli za izraz jeće i dešava: radimo u vrtu, rane, masnije, kako bi naša „proljetni umor“, a sigurno ga šećemo, češće smo vani, na termoregulacija obavljala i iskusili. To je jedna prirod- kavi, na izletima. 82
Ayurvedi je poznat cijeli mehani- svoju okolinu, posao, osim ako suzam prelaska iz zime u proljeće, baš primorani na to ili su pod pris-odnosno u ljeto. Prvom polovicom ilom. Ono što ne vole je upravozime vlada Vata dosha – onaj suhi pritisak, a to je jedini način da seperiod, kada puše i hladno je, sni- pokrenu. Vole ljude i ljudi običnojeg škripi pod čizmama. Kada taj vole njih. Vrlo su puteni i nježni.snijeg postaje mokar, gnjecav, topli Najbolji način da nešto promijenese i osjećamo vlagu i hladnoću u jest poticaj drugih ljudi. Stoga volezraku, taman pred proljeće i prvi vježbati u grupama, igrati grupnedio proljeća, Kapha dosha dolazi sportove jer se osjećaju djelom sk-na red. Ona je najstabilniji princip upine. Budući da su dosta intertniu nama. Ona predstavlja sve ono i teško se pokreću, biraju sportovešto ima tradiciju i stabilnost – naše koji nisu previše zahtjevni, a trebalidnevne rutine, naš sjećaj sigurno- bi raditi upravo suprotno. Njihovasti, nježnost i brigu u nama. Ona tijela su stvorena za velike naporevlada svim tkivima, svime što je pa su plivanje, vaterpolo, jahan-solidno. Sastoji se od vode i zem- je, biciklizam i neki „teži“ sportovilje – voda daje koheziju, a zemlja upravo stvoreni za ljude domi-stabilnost i formu. Ljudi koji u sebi nantne Kapha doshe. Kao i fizički,imaju dominantnu Kapha doshu su psihološki se vole osjećati sigurni.čvrstih tijela, stabilnog misaonog Stoga su sretni u velikim grupama,toka, ne vole promjene, vole ljude poslovima u velikim korporacija-i velike obitelji. Kako je izgradnja ma, zaštićeni na mjestu koje ih netkiva i lubrikacija osnovna značaj- tjera donositi rizične poteze. Čineka Kapha doshe, obično su čvrstih sjajne šefove, pogotovo ako imajukostiju, prekrasne, guste kose, sja- i dozu kompetitivnosti i u tim kom-jnog tena, lijepih zubiju. Tijelo im binacijama su dobri s ljudima, ima-je mekano, osjećaj temperature je ju razumjevanja, a opet i dovoljnostabilan – nije im ni vruće ni hlad- strpljenja da ustraju u dugotrajnimno. Koža im je na dodir hladnija, i napornim projektima. Kapacitetiali im ne smetaju velike promjene su im veliki, ali im treba dovoljnou temperaturi jer se u njihovim or- motivacije – više nego drugim tipo-ganizmima sve događa polagano i vima. Naravno, sve su ovo vrlo općepostepeno. Ne pate od tempera- informacije i svi smo mi kombinaci-turnih šokova, naglih promjena je Vate, Pitte i Kaphe pa se utoliko iraspoloženja i ne mijenjaju sebe, razlikujemo jedni od drugih. 83
Ayurveda Tipični predstavnici Kapha doshe : Marlon Brando i Merylin Monroe 84 Hrana koju biraju je slatka i slana, a kako imaju tendenciju tješiti se njome, često se događa da imaju nekoliko kilograma viška. Osjećaju se teški i naduti kada su u disbalan- su, sve više jedu i postaju gramzivi, depresivni i letargični. Kako se nositi s time? Prehrana i životni stil dvije su najbitnije kom- ponente bilo kakvog rada na sebi. Tijelo slijedi mozak i obratno pa da- jem nekoliko savjeta Kapha tipovi- ma, pogotovo u ovo rano proljeće kada je ona najjača u svima nama: Jedite lagano, puno gorkog povrća (kuhanog zelenog) i žitarica. Smanjite ili eliminirajte unos slatk- og i slanog, a pojačajte ljuto i gorko. Ujutro, natašte, popijte čašu tople vode s malo limunovog soka. Ne jedite dok niste zaista gladni.
: Ayurveda 85
Ayurveda Bavite se sportom – svakodnevo i vodite računa da se dobro ozno- jite. Znoj je eliminacijski kanal masnog tkiva i najlakše ga se rješavamo putem fizičke aktivno- sti. Jedan od najnapornijih sportova koje si požete priuštiti jest – jah- anje. Konji daju osjećaj povezano- sti i suradnje, što je Kaphama vrlo bitno. Ostati u sedlu jest jedna od najtežih stvari koje možete zamis- liti dok ta životinja trči pod vama. Ujedno je i najveličanstveniji os- jećaj dok osjetite da komunici- rate s njim, a on uživa noseći vas na svojim leđima. Udobrovoljite Kaphu u sebi i uz- jašite jednog konja. Osjećaju sve što je u vama i pružit će pov- jerenje i strpljenje natrag. Ono se gradi kroz upornosti i dosljednost – sve ono što je urođeno oso- bama Kapha doshe, ujedno će dati jedno iskustvo napora koje je tijelu neophodno da se oslobodi toksina nakupljenih preko zime i osjeća lakše. 86
Ayurveda 87
Kako se s Vatom odnosima kao sa cvjetićem, sa Kaphom možemo biti odlučniji i istraživati svoje granice. Oslobodit ćemo puno uspa- vane energije u proljeće, stvarajući plodno tlo za navike koje su za nas dobre, a koje možemo svakog proljeća primjeniti kako bismo se osjećali bolje i energiziranije. Pokrenite se, trčite, skačite, plešite – s drugima je zabavnije, a životinja će vratiti trostruko. Budite si dobri!88
Tipični predstavnici Kapha doshe(unatoč trendovima mršavica, neke od najpoželjnijih žena svijeta su upravo Kapha tipovi):Kate Winslet, Merylin Monroe, Beyonce, Eva Mendes, J. Lo, Oprah Winfrey,Shaquille O'Neal, Marlon Brando, Elvis Prestley 89
90
Cvijet u srcu mom i oku tvom Što bi svijet bio bez boje, mirisa, oblika?Svakako, neka vrst pustoši duha. Jer ako cvijet nije bljesak vječnosti u našem oku, što onda je? Zato je pravo pitanje: Što bi Zagreb bio bez Floraarta?Bez više od pedeset godina cvijeća u srcu grada. Bez stotina i tisućarazličitih i čudesnih biljaka, svakovrsnih aranžmana, akcija, svetkovi-na i čarolija koje smo vidjeli, doživjeli i primili. Kao dar i kao dio naše tradicije. Kao našu hortikulturu ili točnije – kao kulturu samu. Dakle, što bi Zagreb bio bez Sajma cvijeća, bez Floraarta?Odgovor je jednostavan: to ne bi bio Zagreb kakav su nam u baštinuostavili naši preci, to ne bi bio Zagreb kakav smo mi dužni ostaviti našoj djeci!Zato nije pretjerano reći da ovo zagrebačko hortikulturno i kulturnodogađanje svoje korijene crpi još iz daleke 1891. godine ili 1906. jer tosu godine prvih zagrebačkih cvjetnih izložbi zabilježenih na starim raz-glednicama. Naravno i ta su se vremena oslanjala na ona još starija,na tradiciju zagrebačkih srednjovjekovnih vrtova, onih dražesnih oazaljepote iz kojih je kasnije niknula perivojna kultura grada, kultura čiji su povijesni vrhunac svakako perivoj Maksimir i linija gradskih parkova koji čine Lenucijevu potkovu. 91
92
Search
