Numerički-upravljani-alatni-strojevi-Mladen-Bošnjaković

s\"5. Radno podrudje DIAGNOSIS To podrucje prikazuje alarme i poruke u punoj formi, ito: . broj alarma (Alarm number) . datum kad se alarm dogodio (Date) . brisanje alarma (Delete criteria) . opis alarma (Iext). U prirutniku Softwore Description EMCOWin NCdetaljno su opisani svi alarmi i poruke. 1. Objasnite osnovni izbornik programa WinNC. 2. Nabrojite radna podrudja programa SINUMERIK 810/840. 3. Koja je namjena JOG natina rada? PokaZite kako se aktivira. 4. Kako se stroj dovodi u referentnu toiku? 5. Kako se regulira brzina pomicanja suporta? 6. Kojije najmanji inkrement pomicanja suporta? 7. Kojaje namjena MDA naiina rada? B. Koje je preduvjete potrebno ispunitida bise program mogao izvestiu AUTO naiinu rada? 9. PokaZite i objasnite kako se kreira novi alat. 10. Objasnite parametre alata za glodanje u tablici alata. 1 1. Objasnite postavljanje nultodke G54. 12. Cemu sluZi radno podruije PROGRAM? 13. Nabrojite tipove programa za rad s WinNC. 14. Objasnite postupak kreiranja mape izratka i novog programa u toj mapi 15. Cemu sluZi izbornik ALTER ENABTE? 16. Gdje se smjeStaju potprogrami, a gdje korisnitki ciklusi?EE:F'Fr'

Nu'ne'ict i uprav jani alatn SIffiIJLE&XJ& #ffiffiAffitr Slmulaeiin sbrade n* tskariliciSimulacija obrade moZe se vriiti u ravniniXZodabirom izbornika Simulation ili u prostoruodabirom izbornika 3D View.Simulacijom obrade provjerava se ispravnost pisanja naredbi programa te putanja alata,Simutacija ne prepoznaje tehnoloike pogrjeike kao ito su pogrjeian smjer rotacije, loie iza-bran reZim rada, pogrjeine vrijednosti korekcija alata, uporaba naredbe G0 umjesto G1 i sl.$lika $\"1. lzbornici za sinnulaciju obradeTipkom Simulation otvara se prozor za simulaciju u 2D koji nam graficki prikazujetrenutnu poziciju alata, posmak (feed), alat (tool), status simulacije (Run/Reset/Stop),postavu simulacije (Settings) te omogu(uje poveianje ili smanjenje prikaza putanjea lata.Stika 6.2. Srmulacija obrade u ravniniPrikazane boje na ekranu znace slijedeie:svijetlo zelena - putanja alata u radnom hodutamno zelena - putanja alata u brzom hoduzuta - simbol alata, srediSnjica itd.prava - pomo(ne crte kru2nog gibanja

Start pokre(e simulaciju, Reset prekida i vra(a na pocetak, a Single omogu(uje pra(e-nje simulacije blok po blok pritiskanjem tipke Start. lzbornik Edit vraca u program.Odabirom 3D-View otvara se prozor simulacije u prostoru. Horizontalna alatna trakanudi izbornike Start, Reset, Single i Edit koji imaju isto znacenje kao i kod prikaza u rav-nini. Okomita alatna traka nudi izbornike View, Parameter, Workpiece iTool.$lika G.3. Srmulacrla obrade u prostorulzbornik View omoguduje odabir pogleda na izradak (2D,2D sjeniano ili 3D)te oda-bir presjeka (bez presjeka, gornji poloviini presjek, donji polovicni presjek ili punipresjek)Takoder je mogucezadatiivelicinu prikaza (<1000/o umanjenje, >100% uve(anje).Siika 6.4, lzbor pogleda na izradaklzbornik Parameter daje nekoliko mogu(nosti:Clamping omogu(uje prikazivanje stezne glave (Clamping device visible) ili ne, po-stavljanje stezanja na automatiku (ako postoji na stroju) te prikazivanje konjiia ili ne(Tailstock visible).Resolution omoguiuje prilagodbu kvalitete prikaza mogu(nostima racunala. OnamoZe biti:visoka (High), srednja (Medium)i niska (Low).

Numeridki upravljani alatniPrikaz alata (Tool presentation) moZe biti:Volume model - prikazuje alat kao neprozirno trodimenzionalno tijelo,Transparent volume model - prikazuje alat prozirnim,Wire model - prikazuje alat kao iiiani model,No tool representation - ne prikazuje alat.cs.rE:.rrl.|'bLtdus'€il.*l jiil;* Irsl \"iSlika 6.5. lzbornik 3DViewiParameterOp(i parametri (General) omogucuju: r otkrivanje sudara (Colision detection) alata i izratka u brzom hodu, alata i stezne glave, te dijelova alata koji ne reZu materijal s izratkom ili steznom glavom r prikaz simulacije od strojne nultocke (MCS) ili nultocke obratka (WCS). r zadavanje brzine simulacije rezanja (Cutting)lzbornikWorkpiece daje skicu pripremka (sirovca) u koju se upisuje: I udaljenost tocke Wod nultocke M (na slici 111 mm) r udaljenost totke tzV do ieone povriine pripremka (na slici 1 mm - dodatak za poravnavanje) r duljinu obratka nakon poravnavanja (na slici B0 mm).To je vrijednost koja se upi- suje u naredbu TRANS, ako smo prije toga definirali toiku A na celu stezne glave. r promjer izratka (na slici30 mm) r udaljenost ieone povriine pripremka do celjusti stezne glave (na slici 60 mm).

Slika 6.6. lzbo'nik Wor(piecelzbornik Tools omoguiuje postavljanje alata za obradu.U polju Toolholder pozicioniramo se na broj alata koji smo definirali u programu. Zatimse pozicioniramo u polje Tools te pronailemo potreban alat. S Take tool postavljamooznaceni alat u oznaceni driac alata. Na mjesta s parnim brojem postavljamo alatzavanjsko tokarenje, a alat za unutarnje tokarenje ili buienje na neparni broj. Po postav-ljanju svih potrebnih alata potvrdujemo odabir funkcijskom tipkom OK.lffiaqnsMr le@6mll:lt::!:ll::11 Slika 6.?. lzbornik Tools

Numeridki upravijani alatni $*mer*e*iie **r*** e\":* gE****i*i ::::i::WsSlmu&1UEPqqrru:Wofe:f:Jit-t&*Wr5UoUS.1E-rCBncO0BESE&Eie:l-UMAwmrr.X$RlLr$Ao' XSut Slcr\uffiK8le MUTqE* XO.$WMffiAISimulacija obrade moZe se vriiti u ravnini odabirom izborni- : YO-WlMruFA5ka Simulation ili u prostoru odabirom izbornika 3D View. :i$AtuS:P@J*rcSAS.WR@ffirtoBS! : rliln.'.6rtrrrdF4{n\Simulacijom obrade provjerava se ispravnost pisanja naredbiprograma te putanja alata.Kao i kod tokarenia, simulaciia ne prepoznaie tehnoloike pogr-jeikekao 5to su pogrjeian smjer rotacije, loie izabran reZimrada, pogrjeSne vrijednosti korekcija alata, uporaba naredbeG0 umjesto G1 isl.. Siika 6 8. lzoorn:ci za s nulaci,u obradbeTipkom Simulation otvara se izbornik za simulaciju u2D koji grafitki prikazuje putanju alata. Alatna traka de-sno omogu(uje uveianje (ZOOM +) ili umanjenje prikaza(ZOOM -). lzbornik Settings omoguiuje izbor ravnine pri-kaza'. XY, XZ tli YZ.lzborom Start pokre(e se simulacija, Reset vra(a simula-ciju na poietak, a Single pokre(e simulaciju blok po blok(nastavlja se sa Start).lzbornikom Edit vra(amo se u program. Siik* *,*. Simulacrja obradbe u 2DSimulacija u prostoru pokrece se odabirom 3D View. Ho-rizontalna alatna traka nudi izbornike Start, Reset, Single iEdit koji imaju jednako znaienje kao i u prikazu u ravnini.Okomita alatna traka nudi izbornike View, Clear section, Pa-rameter, Workpiece i Tool.Da bismo izveli simulaciju obradbe, moramo odabrati od- Siriia o 10 lzbor izometrijs(og pog eda ra ,zradakgovarajuie alate za simulaciju. To cinimo aktiviranjem iz-bornika Tool.U polju Toolholder pozicioniramo se na brojalata koji smo definirali u programu (npr.T9 spiralno svrdlos5 mm). Zatim se pozicioniramo u polje Tools te pronade-mo potreban alat (pod brojem 29 nalazi se spiralno svrdloo5 mm). lzbornikom Take tool postavljamo oznaieni alat uoznaceni drZat alata.

Postavljeni alati u Toolholder vrijede samo za simu- laciju, ali ne i za obradbu na stroju. Za obradbu na stroju vaZeii podatci o alatu su upisani pod Parame- ter 4 Tool offset.Slika 6.11. lzbor alata za simulaciiu Nakon definiranja alata potrebno je de-Slika6.12. Uprsiva nie podataka o izratku finirati i pripremak. lzbornik Workpiece daje skicu u koju se odgovarajuca po- lja upisuju dimenzije pripremka te vri- jednosti za X, Y i Z iz sistemske varijable G54 koja se nalazi pod Parameter 4 Work offset. Naoomena: kod konkretnog stroja polo- Zaj celjusti za stezanje ne mora odgova- rati prikazanom na slici. Okomiti izbornik Parameter omogucuje postavljanje vri- jednosti parametara koji odreduju izgled simulacije. Stezanje izratka (Clamping) omoguiuje prikaz steznih ce- ljusti ili pak ne omogu(uje, te mo2e biti postavljeno na au- tomatiku (ako postoji automatsko stezanje na stroju). Tako- der, u simulaciji celjusti mogu biti postavljene u smjeru osi XIiY.Slika6.13. Od redivanje izg leda sim u lacije

Numericki upravljani alatniKvaliteta prikaza (Resolution) moie biti: visoka - High srednja - Medium niska - Low.Prikaz alata (Tool presentation) moie biti: Volume model - prikazuje alat kao neprozirno trodimenzionalno tijelo Transparent volume model - prikazuje alat prozirnim Wire model - prikazuje alat kao Ziiani model No tool representation - ne prikazuje alat.Opci parametri (General) omogucuju otkrivanje sudara (Colision detection) alata iizratka u brzom hodu, alata i steznih celjusti te dijelova alata koji ne reiu materijal sizratkom ili steznim Skripcem. Prikaz simulacije mogui je u odnosu na nul tocku M liW(MCS/WCS position), a Cutting lenght odreduje brzinu simulacije. Mali broj (npr.3)omogu(it ie spori prikaz gibanja alata, a veliki broj (npr. 1 000) brzi prikaz gibanjaalata.View - omoguiuje biranje izometrijskog pogleda na izra-dak (lijevo iza, lijevo ispred, desno iza, desno ispred, iznadcentra te slobodni odabir). Preporuka je isprobati sve po-glede s prethodnim dovodenjem alata na koordinate 0,0,0.PrirodnipoloZajpogleda na obradak je lijevo ispred.Mogu(e je mijenjati ivelicinu pogleda od 10 do 1000/o' Slika 6.14. lzbor izometrijskog pogleda na izradakffi Na sljedeia pitanja odgovori za tokarilicrtiza g odalicu. 1. Kako se provodi simulacija obradbe u ravnini? 2. Kako se provodi simulacija obradbe u 3D? 3. Dokazite kako se postav jaju alat za s n-laciju. 4. Pokalite i objasnite kako se definira obradak (Workpiece). 5. Objasnite izbornikView. 6. Objasnite izbornik Parameter.

POSTUPAK PROGRAMIRANJAProgramiranje je postupak pisanja programa premo dogovorenim pravilima, o moie seobaviti rutno ili pomo(u raiunala.Ruino programiranje podrazumijeva da tehnolog ruino ispisuje svaki redak progra-ma. Posebno je zahtjevno za sloZene oblike obratka (gibanje u viie osi) i traZi tehno-loga visoke izobrazbe i bogatog iskustva. Uz to, potrebne su dobro aZurirane datotekestrojeva, alata i naprava 5to zahtijeva dodatan napor. lz tih se razloga rutno programi-ranje uglavnom rabi za 2D obradbu (tokarenje) i za jednostavnije geometrijske oblikepriglodanju.Programironje pomoiu raiunalo podrazumijeva automatsku izradbu CNC progra-ma na osnovi 3D geometrije izratka, raspoloZivih alata i reZima obradbe pomotu CAD/CAM sustava kao 5to su CATIA, MASTERCAM, SOLIDCAM i dr. Time se skraiuje vrije-me i smanjuju troikovi izradbe programa. Naielo programiranja je uporaba razvijenogCAD sustava u kojemu definiramo 3D model obratka. Tako definiran model povezujese s CAM modulom za generiranje putanja alata. lzbor redoslijeda operacija i zahvatakao i tehnoloikih parametara obradbe odreduje tehnolog. Podatci dobiveni iz modulamoraju se obraditi u postprocesoru kako bi se dobio ispis programa za upravljacku je-dinicu CNC stroja na kojemu ie se obavljati obradba. Simulacija (provjera) obradbe ta-koaler se provodi u CAM modulu. Za razlitite vrste obradbe postoje odgovarajuii CAMmod u I i (toka renje, g loda nje, elektroerozija, plazma reza nje, itd.).lako su proizvodi vrlo razliciti, pri izradbi programa za njihovu izradbu na CNC strojumogu se odrediti neki zajedniiki koraci.\" ' Analiza crteia izratkaOsnovna namjena crteia je opisati geometriju, tj. oblik proizvoda. Zato je prvo potreb-no predotiti oblik predmeta sa svim detaljima. To je puno lakie uiiniti ako je proizvoddizajniran u nekom od programa za 3D dizajniranje (npr. CATIA). Nakon toga treba oda-brati operacije obradbe kojima ie se dobiti osnovna geometrija proizvoda. Slijedi de-taljna raiilamba podataka na crteZu, zaglavlju, sastavnicite ostalim tablicama i napo-menama. Drugi dokument koji takoder treba prouiitijer mo2e sadrZavati bitne podat-ke za izradbu proizvoda jest narudZba ili ugovor. Pri tome pozornost treba usmjeriti na: .'mjnearininejkeodtiriannicjae . tolerancije . dosjede . materijal pripremka, dimenzije i stanje isporuke . hrapavost povriina . navoje . toplinsku obradbu . uklanjanje oitrih rubova.Nakon analize crte2a pristupa se izradbi tehnoloike dokumentacije.

Numeridki upravljani alatnr? ::.lzradba tehnolo$ke dohusnentae ii*Tehnoloika dokumentacija je skup dokumenata koji sadrZavaju informacije kojima seodreduje postupak izradbe proizvoda te potrebna sredstva za njegovu izradbu. Obuhva-ca dokumente kao 5to su plan stezanja, plan alata, operacijski list, plan rezanja, program-ski list i sl. Pojedine tvrtke u razlicitom opsegu dokumentiraju obradbu na CNC stroju.Tri su bitna cimbenika koja odreeluju naiin i opseg dokumentiranja: a) opseg ponavljanja istog posla, b) broj ljudiukljucenih u izradbu proizvoda, c) sloienost posla s obzirom na razinu osposobljenosti i znanja ljudi ukljucenih u izradbu proizvoda.Sto je veii opseg ponavljanja operacija obradbe, potrebno je detaljnije dokumentira-nje. Tvrtke koje imaju serijsku proizvodnju ne smiju si dopustiti nejasnoce glede doku-mentacije koje bi mogle rezultirati gubitcima vremena. Ako je nakon nekog vremenapotrebno provesti odredene manje izmjene na proizvodu, a samim tim i u programu,to (e biti puno lakie uiiniti postoji Ii dobra dokumentacija. lzmjene ie moii obaviti iaki programer koji nije pisao program.Sto je vise ljudi ukljuieno u izradbu proizvoda, dokumentacija treba biti detaljnija. Utvrtkama u kojima jedna osoba izrailuje program i obavlja obradbu na stroju, a po-gotovo ako je rijec o pojedinainoj proizvodnji, izradba dokumentacije je gubitak vre-mena. S druge strane, u tvrtkama u kojima je u izradbu ukljuceno viSe ljudi potrebnaje meilusobna komunikacija u obliku dokumentacije. eak i pri serijskoj proizvodnji naistom poslu ne moraju raditi uvijek isti ljudi. Pojedine obradbe rade se u dvije ili trismjene. U svim slucajevima operateri moraju raspolagati istovjetnim informacijamakako bi se posao obavio kvalitetno. To mora osigurati tehnoloika dokumentacija. Akodokumentacija ne postoji, velika je vjerojatnost da (e svatko obaviti posao na drugaiijinaiin. Jednako tako, ima li tvrtka viie tehnologa, svi se trebaju koristiti istim obrascimaza tehnoloiku dokumentaciju kako bi olakiali rad operaterima.Dokumentacija treba biti prilagoclena operaterima s najmanje vjeitina i znanja.Koliko je dokumentacija dobra vidise izbroja poziva operatera za pomoc priobradbi,zatim po kolicini 5karta i dorada ili cak broju oSteiivanja stroja.7.'::. Odabir GNC stroja za obradbuJedna od vaZnih odluka je koji stroj upotrijebiti za izradbu proizvoda. lma li radionicasamo jedan CNC stroj ta odluka je unaprijed odrealena. Odluka moZe biti uvjetovanamoguinostima jednog stroja u odnosu prema drugom koji nema odrealene mogu(-nosti. Takoder, odluku mogu uvjetovati slo2enoS(u geometrije (zahtjev za 4-osnim ili5-osnim CNC strojem), dimenzije proizvoda ili njegova masa. Ponekad na odluku utje-ie i zauzetost kapaciteta pojedinog stroja u odredenom vremenskom intervalu.Pravilo je da se uvijek odabere najmanji CNC stroj na kojemu je mogu(a izradba u tra-ienoj kvalitetijer se na taj naiin osiguravaju najmanji troikovi izradbe.

: Pretvaranje radnih koraka u programNa osnovi plana stezanja, plana alata, koordinata totaka u planu rezanja i ostalih ras-poloZivih podataka piie se CNC program zaizradbu proizvoda na konkretnom stroju iligrupi strojeva.To znaci da treba znati koja se upravljaika jedinica nalazi na tom strojukako bi program bio prilagoden upravo njoj.Takoder, potrebno je uzeti u obzir pravila o oblikovanju programa. Ta pravila su detalj-nije objainjena u odgovarajucem poglavlju 1 1.: . Simulaciia shradbePrije izradbe probnoga komada na stroju potrebno je provjeriti dva aspekta ispravno-sti programa: . formalnu toinost pisanja naredbi . tocnost kretanja alata.Upravljacke jedinice nekih proizvodaca omogucuju simulaciju obradbe tako da pro-gramer ima moguinost provjere programa prije nego 5to 9a ucita u stroj' ProgramWinNC sadrZava dva modula za provjeru programa koja omogu(uju: . simulaciju obradbe u ravnini (2D) . simulaciju obradbe u prostoru (3D).Ako se pri simulaciji obradbe pojave pogrjeike, potrebno ih je otkloniti te ponovno na-ciniti simulaciju obradbe.Takva simulacija otkriva pogrjeike u pisanju naredbi ipogr-jeSke u putanji alata, ali najieiie ne otkriva pogrjeike vezane za tehnoloike parametreobradbe.Te pogrjeSke mogu se uoiiti i otklonititek nakon izradbe probnoga komada(v. poglavlje o simulaciji obradbe).i ,' leradba prsbnsga ksmadaNakon otklanjanja formalnih pogrjeiaka na osnovi simulacije izradbe, pristupa seizradbi probnoga komada. Pri tome treba biti oprezan jer program joi uvijek moZe sa-drZavati tehnolo5ke pogrjeSke koje mogu dovesti do loma alata' Zbog toga, dobro je prvo program izvesti u DRY RUN modu kako bi se uocile i ispravile eventualne pogr-jeike. Nakon toga, treba iskljuciti DRY RUN mod rada, te izvriiti obradu s postavljenim alatima, tj. s postavljenim obratkom. Ako izradba prode bez problema, pristupa se kontroli kvalitete izradbe:kontroliostva- renih dimenzija i kvalitete povriinske obradbe. Nakon analize ostvarenih rezultata i utvrdivanja uzroka za moguta odstupanja, donosi se odluka o potrebi izmjene progra- ma i ponavljanju izradbe probnoga komada. U zadnjem koraku prije serijske proizvodnje teZi se optimizaciji putanja alata i parame- tara re2ima obradbe u svrhu postizanja 5to krateg vremena izradbe uz optimalni vijek trajanja oitrice alata, tj. uz najmanje troikove obradbe.

Numeridki upravljani alatni ' Seriiska proizvodnjaNakon uspjeino izrailenog probnoga komada pristupa se serijskoj proizvodnji.Koraci pri programiranju izradbe proizvoda mogu se shematski prikazati kao na slici 7.1.Slika7.1. Shematskiprikaz koraka priprogramiranju izradbe na CNC1. Na kole podatke treba usmjeriti pozornost pri analizi crte2a?) knie dnk, mcla o6r rly363 tei.noloika duvO|\ukUn| |eLIn'atucL Ji.ur:7? Knii iimhpn ri ndrorl, r'r , nnlilz i nncon tehnnln(lre dnl , rmontar'ie74 Cime mnic hiti tUrvrrJiLpLtnvV\"-O^I | tU-^U' L'\tr'\L )itUld Zd U-hurr:uduvi InLpl^uun9n euUliiLetlo:7: t1\ KO,i ie Lzaudun.Jii Lr\rr.urk\PDrirPnw.n9^r,:oml ;l.l.lnoil\"UU 4zr.o:ruloEPnrlU^i?l4vvovdvAupnrrUiipLr(Lprir/(rlrp\LnprnvirzLrv,nvdvnrro!Ti

ISTRUKTURA SADRZAJ PROGRAMAStruktura isadrZaj programa definiranisu propisom DIN 66025. Svakom programu slo-bodno se odabire naziv pri cemu je pravilo da prva dva znaka moraju biti slovo ili znakza podvlacenje, a ostali znakovi mogu biti slova engleske abecede ili brojke (najviSeukupno 24znaka).Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska recenica. Blok se sastoji od RIJECI(npr. G90), a rijeci od ADRESE i pripadaju(e brojcane vrijednosti.7a rijetitesto koristimo naziv naredbe programa.Blok Rijec Rijec Rijec ; KomentarBlok N10 GO x20 ; prvi blokBlok N20 UI Y37 ; drugi blokBlok N30Blok \rl ;tre(i blokBlok N 120 M30 ; kraj programa; Rilee Blok moie sadrZavati najviie 512 znakova ukljudujuii komentar iznakza kraj retka (Lr). l,I Preporuieni redoslijed rijeci u bloku jest:b({rDu|)lttl9._ N... G... X... Y...2... F... S... T... D... M.,. H....-1I P* lzmedu rijeii treba se nalaziti minimalno jedno praznoHfr[ruHM mjesto. / Pri pisanju rijeti nema razlike u velikim i malim slovima.BlokPojedine rezervirane adrese imaju sljedeie znacenje: odreduje rednibrojbloka (podbloka), a moie se pisatiu jedinicama (1,2,3'...), de- N seticama (10,20,30, ...)iliproizvoljno. Mogute je pisatiblokove ibez N adrese. G kazuje nacin kretanja alata (brzihod, radnihod...) X,Y,Z velicina pomaka alata u smjeru osi X,Y,Z Fq adrese koje odreduju reZim obrade ID adrese koje odreduju alat M pomocne strojne funkcije H ostale funkcije

Ostale vaZnije rezervirane adrese jesu: Numericki upravliani alatni I,J,K koordinate u kru2nim gibanjima L poziv potprograma m. il P broj pozivanja potprograma R aritmeticka konstanta glavni blok iza ovog znaka (adrese) slijedi komentar:i' Popis glavnih naredbi;.,1; G-naredbeNaziv OpisGO gibanje u brzom hoduUI pravocrtno gibanje u radnom hodu kruZno gibanje u smjeru kazaljke na satu\lz kruZno gibanje suprotno smjeru kazaljke na satu vrijeme cekanjaG3 precizno zaustavljanje nemodalnoG4 izbor radne oovr5ine - XYG9 izbor radne oovriine - XZGl7 izbor radne oovriine - YZG18 donja granica radnog podrutja/ograniienje brzine okretanja vretena gornja gra nica rad nog pod rucja/og ran icenje brzine okretanja vretenaGi9 tokarenje / glodanje navojatrZ) urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glaveG26 urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave - povratno gibanje(lJ5G331 iskljuienje kompenzacije radijusa alataG332 u klj uiiva nje lijeve kom penzacije rad ijusa a lataG40 ukljutivanje desne kompenzacije radijusa alataG41 poniStavanje nultoikeG42 postavljanje nultotketrf JG54-G57 precizno zaustavljanje - modalnoG60 definira preciznost izradbe kutova - velikaG601 definira preciznost izradbe kutova - sredniaG602

Naziv OpisG603G63 definira preciznost izradbe kutova - malaG64G640 urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glaveG70 neprekinuta putanja pri izradbi kontureG71 neprekinuta putanja pri izradbi konture, moguie definiranje zaobljenjaG90 mjerni sustav u engleskim jedinicama (iniima)G91 mierni sustav u milimetrimaG94 apsolutni mjerni sustavG9s inkrementni mierni sustavG96 brzina posmaka u mm/min (inch/min)G97 posmak u mm/o (ini/o)G110 konstantna brzina rezanja ukljuiena\rll I konstantna brzina rezanja iskljuiena zadavanje pola u odnosu prema trenutnacnoj tocki alataGl12 zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja zadavanje pola u odnosu prema posljednje zadanom vaZeiem poluG147 prilaz alata prema predmetu pravocrtno odmicanje alata od predmeta pravocrtnoGl48 naiin prilaZenja i odmicanje alata oko konturne toikeG450 natin prilaienja i odmicanje alata oko konturne toikeu+f I M-naredbeNaziv OpisMO progra mi rano zaustavljanjeM1M2 uvjetno zaustavljanjeM3 kraj programaM4 ukljutivanje vrtnje vretena udesno (u smjeru kazaljke na satu)M5 ukljutivanje vrtnje vretena u lijevo (suprotno smjeru kazaljke na satu)M6 za ustavljanje vrtnje vretenaM8M9 izmjena alata - okretanje revolverske glaveM17M30 ukljuienje rashladnog sredstva iskljutenje rashladnog sredstva kraj potprograma kraj glavnog programa

Numeridki upravljani alatnir:,:, Popis ostalih vaZnijih naredbiIRANS programirona nultoikaATRANS programirana nultoika inkrementnoCHF umetni zakoienje po osi ZCHR umetni zakoienje po konturictP kruZno gibanje u radnom hodu kroz toike brzina vrtnje vretena ili obratka (frekvencija vrtnje)S posmak / brzina posmakaF adresa (broj) alata broj korekcije alataT ukljuiivanje podrufja radaD iskljutivanje podruija radaWALIMON ogranitavanje najveie brzine vrtnje vretenaWALIMOF programrrano mjenroLIMS zadavanje x koordinate preko promjeraSCALE zadavanje x koordinate preko radijusaDIAMON unos aosolutnih koordinata u inkrementnome moduDIAMOF unos inkrementnih koordinata u apsolutnome moduAC zaobljenje kutova nemodalnoIC zaobljenje kutova modalnoRNDRNDM pravocrtni naiin prilaZenja poietnojtoiki - kompenzacija radijusa alataNORM naiin prilaienja poietnojtotki po radijusu - kompenzacija radijusa alataKONTDISC regulira zaobljenje na vanjskoj konturiSOFT meko ubrzanje posmakaBRISK oitro ubrzanje posmaka

,.'. Friciraliiivee\"ci* urijedx*st* mdrssiAko se adresa sastoji od jednog znaka, pridru2ivanje brojcane vrijednosti obavlja sepisanjem adrese i uz nju brojiane vrijednosti (npr. X14), iako je mogu(e pisati i X = 10.Uporaba znaka = obvezatna je u sljede(im primjerima: . ako se adresa sastoji od dva iliviSe znakova (npr. NRD = 8) . ako se jednoj adresi pridruiuje viSe vrijednosti ' ako je vrijednost definirana aritmetiikim izrazom (npr. X = 14* (7 + sin(36)).Brojtane vrijednosti mogu biti cjelobrojne ili decimalnet+. Primjeri pridruiivanja vri-jednosti adresi dani su niZe: X10,25 pridru2uje vrijednost +10,25 adresi X X-l4,5 pridruZuje vrijednost -14,5 adresi X Y0,37 pridruZuje vrijednost +0,37 adresiY Y,37 pridruiuje vrijednost +0,37 adresiY Z=-,2EX-3 pridruZuje vrijednost -0,2\"10-3 adresi Z.,,' '1, ffi*d**** I sr*cst*d*l** n*r*tih*Modalne naredbe ostaju aktivne s pridruZenom vrijednoidu sve dok im se ne pri-druii nova vrijednost. Nemodalne naredbe su aktivne samo u bloku u kojemu suprogramirane.Primjer uporabe modalnih naredbijest: N40 G1 F500 X10 Y-20 N5O YBO.Blok N40 sadrZava modalne naredbe G1, F500, Xl0 iY-20. Blok N50 potpuno napisanglasio bi: NsoG1 Fs00xl0Y80.Budu(i da se mijenja vrijednost samo adrese Y, zbog preglednosti nije potrebno pisatiadrese kojima se vrijednost ne mijenja.Primjer uporabe nemodalnih naredbijest N120 G1 X=lC(12)Y=|C(B) N1 30 X=lC(1 2) Y=lC(-1 0).U ovom sluiaju G1 je modalna naredba, a naredba X=lC(12)je nemodalna. PovecanjeXza 12 definirano u bloku N120 vrijedi samo u tom bloku. Ako Zelimo da se i u blokuN130 vrijednost adrese X poveia za 12to moramo i napisati.t+ U programu se decimale odvajaju toikom dok se u tekstu prema ISO normi odvajaju zarezom.

Numeridki upravljani alatni:': j' Sistematizacija naredbiU jednom programskom bloku moie se nalaziti i viSe od jedne G naredbe. Npr.N70 G90 G0 X r 0 Y20 230Pritome treba paziti da se u istom bloku ne budu naredbe koje ne mogu biti aktivne uisto vrijeme. Npr. u blokuN90 G0 Gl X2Y3 26zadano je gibanje u brzom hodu (G0) igibanje u radnom hodu (G1). Ocito je da se uisto vrijeme ne mogu ispuniti oba zahtjeva jer su medusobno u suprotnosti. lsto tako,G1iG2,tj. G2 iG3 ne mogu biti u istom bloku. Da bise ovakvisluiajevi lakie izbjegliSINUMERIK B40D svrstava naredbe u 29 grupa. Naredbe iz iste grupe ne mogu se kom-binirati u istom programskom bloku. U tablici nize navedene su samo grupe i naredbeopisane u ovoj knjizi.Grupa Naredbe Modalna Nemodalna GO, G1, G2,G3, G33, G331, G332, CIP X 1 G4, G63, G1 47, G1 48, G247 X TRANS, ATRANS, ROT, AROT, SCALE, ASCALE, X X o MIRROR, AMIRROR, G25, G26, G1 1 O, G1 1 1, Gl 12 X 7 G17, Gl8,G19 X 8 G40, G41, G42 X X 9 G54, G55, G56,G57 X 10 G53 X G60,G64,G640 X 11 \ly X 12 G601,G602,G603 G70,G71 x 13 G90, G91 14 G94,G9s,G96,G97 X 15 NORM, KONT 17 BRISK, SOFT 21 WALIMON,WALIMOF 28 DIAMOF, DIAMON 29

Pomocne strojne naredbe (M naredbe) takoder se mogu svrstati u grupe prema svo- joj namjeni. Te grupe su prikazane niZe, a takoder vrijedi pravilo da u jednom bloku ne mogu bitidvije M naredbe iz iste grupe jer su medusobno u suprotnosti. Grupa Naredbe Modalna Nemodalna MO, M1, M2, M3O X 1 M3, M4, M5 X M6 X z M8, M9 X 3 4 Neke M naredbe izvriavaju se na potetku bloka bezobzira na kojem se mjestu u bloku nalazile.To su naredbe M3, M4, M6, M8, M9. Npr. u bloku N100 G0 x14Y23211 MB, ukljuiivanje rashladnog sredstva (MB)je na kraju bloka, ali (e se poceti izvrSavati isto- vremeno s potetkom gibanja alata (G0). Pomoine strojne naredbe koje se izvriavaju na kraju bloka su: M0, M1, M2, M5, M9, M30. Ove naredbe se mogu pisati u bloku zajedno s ostalim G naredbama, ali ih ieiie piie- mo u zasebnom bloku radi preglednosti programa. Neke M naredbe izvrie se u bloku u kojem su navedene i time prestaje njihovo djelo- vanje (M0, Ml, M2, M6, M30). Djelovanje drugih M naredbi(M3, M4, M5, MB, M9)traje sve dok se ne zada neka druga M naredba iz iste grupe.ti

I Numeridki upravljani alatni:i\".::, lzbor mjernih iedinicaNa osnovi dimenzija s crteZa zadaju se koordinate putanje alata. Dimenzije na crteZumogu biti izraiene u metrickim ili engleskim mjernim jedinicama pa i upravljacka jedi-nica stroja omogucuje unos dimenzija (koordinata) u metriikim ili engleskim mjernimjedinicama. lako je u postavkama stroja jedna od te dvije moguinosti ve( predodabra-na14, programer moZe po Zelji odabrati u kojim te mjernim jedinicama raditi. Naredbekojima se definira vrsta mjernih jedinica su: G70 - mjerni sustav u incima G7 1 - mjerni sustav u milimetrima.Veza izmedu engleskih i metriikih jedinica jest: 1 inch (in) = 25,4 mm mm1 = 0,0393699 in 1 foot (ft) mm= 304,8 1 mm = 0,0032808 ft 1 yard (yd) =914,4mm 1 mm = 0,0010936 yd'lzbor vrste jedinica odraziti ce se pri: . koordinatama X,YZ te l,J,K ' korekcijialata . brziniposmaka (mm/min iliin/mm) . konstantnoj brzini rezanja7.-:' lzbor radne povrsinePriprogramiranju mogu(e je biranje radne povriine u kojoj (e se izvoditiobradba. Naj-ieita radna povr5ina obradbe pri glodanju je XI ravnina. Os alata je okomita na radnupovrSinu.G17 - naredba za rad u XY ravniniGl8 - naredba za rad u XZ ravniniG 1 9 - na red ba za rad u YZ ravniniNaredbe G41lG42 odnose se na ravninu obrade. Nije moguie mijenjanje ravnine obra-de dok su aktivne naredbe G41 li G42. t+ U Engleskoj, SAD-u i Kanadi osnovno su postavljene engleske jedinice, a u ostatku svijeta metriike.

wt4i GE ,W, zsla) glodanje b) tokarenjeSlika 8.1. lzbor radnih povrSina, izvor Siemens [2] Zadavanje mjernog sustavaApsolutni mjerni sustav zadaje se naredbom G90.Inkrementni mjerni sustav zadaje se naredbom G91. ilstodobna uporaha apsolutnog inkrementnoga mjernog sustavaPostoji mogu(nost uporabe apsolutnog i inkrementnoga mjernog sustava u istom blo-ku. Ako je prethodno pozvana naredba G90 (apsolutni sustav mjerenja), koordinate uinkrementnomu mjernom sustavu zadat (emo u obliku X=lC(...) Y=lC(...) Z=lC(...).Ako je aktivan inkrementni sustav mjerenja (G91), koordinate u apsolutnomu mjer-nom sustavu zadat cemo u obliku X=AC(...) Y=AC(...) Z=AC(...).Naredba lC i AC je nemodalna naredba i vrijedi samo u bloku u kojemu je napisana.Naredbe G91 iG90 su modalne naredbe.f,: : t\"s'\" \" r.r : Primjer kod glodalice: G91 ,UO O1 ,OO ; tocka 2 N70 Gl X=AC(50) ;toika 3 N80 G1 X=20 Y=AC(30) ; toika 4 N90 Gl X-60 Y-20 ;tocka 1Slika 8.2. lstovrevema uporaba apsolutnog i inkrementnog njernog sustava

Numericki upravljani alatni-=.i: Uprauljanje alatomDa bi se izradio sloZeniji predmet potrebno je izvriiti viSe operacija obrade tj. upora-biti viSe razliiitih alata. Da bi se vrijeme izmjene alata svelo na najmanju mogu(u mje-ru, vetina danainjih alatnih strojeva ima automatsku izmjenu alatat+. Prije izvoilenjaobrade potrebnialatise smje5taju u revolversku glavu tj. u magazin alata.Tijekom izra-de ti alati se po potrebi pozivaju i automatski izmjenjuju.Na tokarilicama alati se smjeitaju u revolverskuglavu na odredena mjesta koja su oznacena bro-jevima 1 do B (do 12 kod veiih tokarilica). Broje-vi mjesta su nepromjenjivi, a alati se smjeitaju naodgovarajuca mjesta prema planu alata ili premaunaprijed dogovorenom pravilu.Svaki postavljeni alat treba izmjeriti te potrebne)podatke upisati pod Parameters Tool offset (vidipoglavlje 5.2). To znati da iemo podatke o alatukoji se nalazi na mjestu oznacenom 2 upisati podalatom T2.Alat u programu definiramo adresom (naredbom) Slika 8.3. Revolverska glava kod SkolskeT.. (T1 do T99) gdje broj iza alata oznacuje mjestona koje je alat fizicki smjeiten u revolverskoj gla-vi. Uz navedenu naredbu treba definirati korekcijualata. Ona se zadaje adresom D (Dl do D8) gdjebroi iza adrese D oznacava aktivnu korekciiu alata.Naredbe T.. D. neie pozicionirati odgovarajuii alat u revolver glavi u poloZaj za obradunego ie samo ucitati podatke o alatu u memoriju racunala te ih uiiniti aktivnim. Na-redba koja fiziiki okrece revolversku glavu tako da mjesto (alat) navedeno u T naredbibude u poziciji za obradu je M6. Primjer definiranja alata u programu: *noto D1 M6 ilis definiranjem naredbe M6 u posebnom bloku N9OT4 D1 M6Programiranje alata kod manjih glodalica se vrii na sliian nacin. Kod obradnih sustavagdje se u magazin alata smje5ta iviSe od stotinu alata, postupak je poneSto drugaciji, atq vidi poglavlje 10.7 Sustavsmjeitaja i izmjene alata

moZe se i razlikovati na pojedinim upravljaikim jedinicama. Alati se smje5taju na proi-zvoljna mjesta u magazinu alata, a operater na stroju u posebnoj tablici u postavkamastroja pojedinom mjestu u magazinu alata pridruZuje pojedini brojalata.Time je omo-gu(eno da programer naredbom T zadaje broj alata, a ne broj mjesta na koje se alatsmjeita 5to je puno prakticnije i fleksibilnije.Naredbom T u ovom sluiaju se zadaje mehanizmu za automatsku izmjenu alata dapostavi alat u pripremni polo2aj za izmjenu alata. Naredba M6 vrii izmjenu alata, tj po-stavljanje alata u vreteno stroja.Da bise izvriila izmjena alata moraju biti ispunjenisljedeii uvjeti: o vrtnja vretena mora bitizaustavljena (naredbom M5 iliM0) o alat treba dovesti u tocku izmjene alataTakoder, treba voditi ratuna da se deaktiviraju naredbe koje su vezane za odredeni alat(npr. kompenzacija radijusa alata). Operater prilikom postavljanja alata na odredenamjesta u magazinu alata treba voditi raiuna o najveioj dozvoljenoj teZini alata kao inajveiem dopuStenom promjeru alata,:' ''' Upravljanje glavnim vretenom Programiranje brzine vrtnjeNa CNC strojevima vrlo je vaZno upravljanje brzinom vrtnje vretena te posmakom (br-zinom posmaka) kako bi se postigli optimalni rezultati obradbe. Kontrola brzine vrtnjeu programu se obavlja adresom S.Vrijednostisu cjelobrojne, a nalaze se u podruiju 1do 9 999, a za visokobrze CNC strojeve od I do 99 999. Najveca brzina vrtnje vretenana pojedinom stroju ogranicena je konstrukcijom stroja, tj. u postavkama stroja, a neograniiava ju upravljatka jedinica.Postoje dva naiina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena: . direktno (min-t) ' posredno preko obodne brzine (m/min ili ftlmin ovisno o izboru mjernih jedinica).Na CNC tokarilicama u uporabi su oba nadina, a na glodalicama samo prvi. Direktninaiin zadaje se naredbom G97, a posredni naredbom G96,5to se poslije objainjavadetalino. Primjer direktnog programiranja: 200S1 (brzina vrtnje vretena je 1200 min t)

I Numeridki upravljani alatnii; i:.11. Smier vrtnieOsim brzine vrtnje, upravljacka jedinica treba podatak o smjeru vrtnje glavnog vre-tena. Smjer moZe biti istovjetan smjeru kretanja kazaljke na satu (M03) ili suprotan(M04). Pri tome je referentni smjer gledanja od nosaia vretena u ku(i5tu duZ osi vrete-na prema steznoj glavi u koju se stavlja obradak (ili alat). Nepraktiino bi bilo gledati nataj nacin pa se s glediSta operatera (pogled sprijeda) smjer vrtnje moZe definirati kakoje prikazano na slici 8.4.i,li-:+;-=E*_1-----fw\ritl-WrZt.;-t\M03 vertikalna glodalicaM03 Pogled A+-- A k/,A-AS\\e\J i/-/\S\ \-dql,,-- \--.2\" i\&---e-,'d)\",konji6 \t Y M03 M04tokarilicaSlika 8.4. Smjer vrtnje glavnog vretena kod tokarilice i glodaliceU programu smjer okretanja se zadaje naredbama: M3 - ukljutivanje vrtnje vretena u smjeru kretanja kazaljke na satu M4 - ukljuiivanje vrtnje vretena u smjeru suprotnom od kretanja kazaljkeSmjer okretanja i brzina okretanja po pravilu se zadaju u istom bloku. Ako nisu zadaniu istom bloku, vreteno se neie poieti okretati dok upravljatka jedinica ne dobije obapodatka.

Primjer zadavanja smjera okretanja i brzine okretanja: Ns0 s2000 M03.(Brzina okretanja je 2 000 min r privrtnjivretena u smjeru kretania kazalike na satu.)Napomena: M03 i M3, tj. M04 i M4 imoiu iednako znaienie.:-,,.:. Zaustavljanje vrtnje glavnog vretenaPonekad je u tijeku obradbe potrebno zaustaviti vrtnja vretena. Primjerice, pri izmjenialata okretanje se mora zaustaviti da bi se moglo izvaditijedan i staviti u steznu glavudrugi alat. Takoder, pri urezivanju navoja vrtnja vretena se mora zaustaviti na dnu pro-vrta, a zatim promijeniti smjer vrtnje pri povratnom kretanju. Neke naredbe, kao 5tosu M0, M1, M2 i M30, uz druge aktivnosti, automatskizaustavljaju ivrtnju vretena. Na-redba koja ima namjenu samo zaustavljanje vrtnje vretena je M5. Rabi se u slutajevi-ma kad je potrebno zaustaviti vrtnju vretena bez utjecaja na provedbu ostalih naredbipro9rama.,i : , Ograniienje brzine vrtnjeProgramira se na sljedeii nacin:G25 S... - najmanja dozvoljena brzina vrtnje vretenaG26 S... - najveia dozvoljena brzina vrtnje vretenaNapomena:Te vrijednosti mijenjaju osnovne postavke stroja te ostaju u memoriji i na-kon zavrietka programa. : ..: UPBAVLJANJE BRZINOM POMAKA ALATAPomak je usko povezan sa smjerom i brzinom vrtnje vretena, a moZe se zadati u dvaoblika: . brzina pomaka u jedinici vremena (rabimo naziv brzina posmaka) . pomak po jednom okretaju vretena (rabimo naziv posmak). Naredbe kojima se definira jedan ili drugi nacin su: G94 - naredba za brzinu posmaka (mm/min) G95 - naredba za posmak (mm/okr) Na posmak nema utjecaja naredba G71 / G70.

Numeridki upravljani alatniNaredba kojom se zadaje velicina posmaka, tj. brzine posmaka je F. Naredba je modal-na i moZe se promijeniti samo drugom F naredbom.Posmak primjenu nalazi uglavnom na tokarilicama, a oznacuje udaljenost koju alat pri-jecle za vrijeme jednog okretaja vretena. Oblik zadavanja je Fx.xxx za metricki mjernisustav i Fx.xxxx za engleski mjerni sustav.Posmak pri pravocrtnom gibanju Posmak pri kruZnom gibanju G95 G1 X30 Z-40 FA A5 G95 tz s2000 F0 05 M3 G2 X30 Z-40 CR10 r+ +tz- I I Ix30 z-44 100 mm/min sredi5te luka (0,05 mm/okr) x3a z-44Slika 8,5. Grafidki prikaz posmaka pri pravocrtnom i kruZnom gibanju alataZadani iznos posmaka pri pravocrtnom gibanju je u smjeru putanie alata, a pri kruZ-nom gibanju tangencijalno na smier gibania alata u svakoj toiki putanje alata.Primjer programiranja s grafiikim prikazom posmaka dan je na slici 8.5.Brzina posmakaje brzina pomoinog gibanja alata ili obratka, a oznaiuje udaljenostkoju alat prijede u jedinici vremena (mm ili incha ovisno o odabranim mjernim jedini-cama). Oblik zadavanja je Fxxx.x, a podruije iznosa brzina posmaka ovisi o moguino-stima stroja14.1a Upravljaika jedinica stroja dozvoljava puno veti opseg vrijednosti posmaka nego ito su mo- guinosti stroja.

Bzina posmaka pri pravocrtnom gibanju Bzina posmaka pri kruZnom gibanju G1 X30 Y40 F350 G3 X30 Y40 CR22 F180 (x30,Y40) sredi$te luka (x30,Y40) 'l _+l VrxSlika 8.6. Grafidki prikaz brzine posmaka pripravocrtnom ikruZnom gibanju alata Smjer brzine posmaka je tangencijalan na putanju alata u svakoj totki gibanja alata. Primjer programiranja s grafitkim prikazom brzine posmaka dan je na slici 8.6. I::.: Vrijeme iekania To je period vremena u kojem je zaustavljeno gibanje duZ koordinatnih osi dok osta- le funkcije ostaju nepromijenjene, Nakon isteka tog vremena upravljacka jedinica na- stavlja izvoditi naredbu koja neposredno slijedi nakon naredbe za vrijeme iekanja. Naredba se primjenjuje u dva primjera: . za vrijeme rezanja materijala dok je alat u kontaktu s materijalom . pri izvriavanju pomoinih radnji kad se ne obavlja rezanje materuala. Za vrijeme rezanja upotrebljava se za lom odvojene iestice pri buienju, upuitanju, odrezivanju i slicno. Moie se rabiti i za upravljanje usporavanjem prilikom obradbe ku- tova pri velikim posmacima. To se posebno odnosi na starije upravljatke jedinice. U oba sluiaja naredba osigurava da se trenutaina operacija izvede do kraja prije no 5to se poine izvoditi sljede(a operacija.

i Numeridki upravljani alatniPri provedbi pomocnih operacija vrijeme iekanja se rabi nakon odreilenih M nared-bi. Obicno te naredbe upravljaju konjitem, automatskom dostavom pripremka i slii-no. Time se osigurava da se potpuno izvede pomoina radnja, a tek onda operacijaobradbe.';i.''==2.=. Programirania vremena cekanjaG04 F... (sekundi)G04 S... (broj okretaja glavnog vretena)Naredba se programira u zasebnom bloku, izuzev pri standardnim ciklusima i nijemodalna.'i:.+ =.:,i\" Najmanje vrijeme cekanjaBez obzira na naiin zadavanja vremena tekanja bitno je odrediti najmanje vrijeme ie-kanja. Po definicijito je vrijeme potrebno da se izvede jedan okret glavnog vretena: =1 najmanje vrijeme tekania nPrimjerice, ako je brzina vrtnje glavnog vretena 20 s-1, najmanje vrijeme tekanja je1/20=0,05 s.U praksi ponekad postoji potreba da se posmak smanji i do 500/o, pa se zbog toga naj-manje vrijeme cekanja uzima dvostruko ve(e kako bi se osigurao jedan puni okretajvretena.U nekim primjerima (npr. pri buienju provrta) potrebno je osiguratitri ilivise okretajavretena. Vrijeme cekanja (u sekundama) tada se raiuna po izrazu vrijeme iekanja= ieljeni broj okretaja za vrijeme iekanjaPoito je vrijeme cekanja neproduktivno vrijeme treba biti najmanje koje zadovoljavasvrhu za koju je pozvano. Odaberemo li vrijeme tekanja od samo 1 sekunde duie odpotrebnog pri buienju 600 provrta, nepotrebno iemo izgubiti 10 min.ii.iZ.?,. Dugo vrijeme dekanjaZnati li prethodno receno da dugo vrijeme cekanja nije nikad potrebno niti po2eljnoTPri normalnoj obradbi je to toino, no ono je potrebno za osoblje koje odrZava stroj iprovodi njegovo testiranje. Pretpostavimo da je pri testiranju stroja nakon popravkapotrebno drZati 500 min-t todno 10 minuta, zatim 1000 min-t tocno pet minuta ina

kraju 1500 min-t totno tri minute. Problem se moZe elegantno r'rjeiiti koristeii se vre-menom iekanja. Programtii koji rjeiava taj problem izgledao biovako.Dugo vrijeme tekanja rabi se iza postizanje radne temperature stroja pri izradbi pred-meta za koje se zahtijeva vrlo velika toinost dimenzija, te na poietku smjene ili ako jetemperatura okoline ni2a od normalne.i. Kako se vrii pridruZivanje vrijednosti adresi?2. Od tega se sastoji blok programa?3. Od fega se sastoji rijea?4. Objasniznaienje pojedinih G naredbi.5. Objasniznadenje pojedinih M naredbi.6. Objasniznaienje ostalih vaZnijih naredbi .7. Kakve su to modalne, a kakve ne-modalne adrese?^8. ;. znati naredba G70, a 5to G71 ? Sto9. Navedi primjer zadavanja brzine vrtnje.10. Sto znade naredbe M03, a Sto M04. Objasni.1 1. Koje naredbe zaustavljaju vrtnju glavnog vretena?1 2. Koje naredbe slule za upravljanje alatom?13. Kojom naredbom se zadaje brzina posmaka?14, lzratunaj brzinu posmaka za deono glodalo s40 mm pri poravnavanju povriine obratka.

_Numene kr uprlyllll jlall','. CNC tokarenieTokarenje je obradba rotacijskih dijelova na tokarilicama. Ovisno o naiinu stezanjamogu se obradivati idijelovi koji nisu simetricni kao 5to je npr, koljenasto vratilo.Glavno gibanje je kruino i ostvaruje ga obradak stegnut u steznu glavu. Pomoino gi-banje je translacijsko i izvodi ga alat. e$C tokariliceMedu prvim konstruiranim strojevima bile su i tokarilice. S razvojem NC-upravljanjatokarilice su se razvijale u konstrukcijskom i upravljatkom dijelu pa ih ima razlicitih vr-sta. Prema poloZaju radnog vretena tokarilice se mogu podijeliti na: . horizontalne (horizontalno radno vreteno) i . vertikalne (karuseltokarilice).Horizontalnu tokarilicu susre(emo gotovo u svakoj strojarskoj radionici, a vertikalne surijetke i uglavnom se primjenjuju za obradbu predmeta veiih dimenzija.Pravac i smjer glavnih osi odreduje se na temelju pravila,,desne ruke'i Vertikalne toka-rilice imaju uglavnom dvije osi koje se oznaiuju sa X i Z. Horizontalne tokarilice moguimati dvije, tri, cetiri i iest osi. Pozitivni smjer osiZ usmjeren je od radnog vretena pre-ma van i poklapa se s osi radnoga vretena, a pozitivni smjer osi X ovisi o smjeitaju no-saca alata (s prednje ili straZnje strane). Bez znanja o smjerovima osi na stroju nije mo-guce programirati stroj.Slika 9\"1. Horizontalna CNC tokarilica, a)smjer osi na Skolskojtokarilici, b) industriiska

1 - okretni radni stol 6 - suport2 - stup 7 - spremi5te alata3 - popreini nosac 8 - platforma za operatera4 - vertikalna vodilica 9 - upravljaika jedinica5 - horizontalna vodilica9lika 9.2. Dvostupna vertikalna tokarilica: a) fotograf i1a, b)Tokarilica s tri osi ima dodatnu os koja se obicno oznacuje sa C u apsolutnom modu, aH u inkrementnom. Dodatne moguinosti su joj poprecno glodanje, izradba Zljebova,izradba poprecnih provrta i sl. Ta os sluZi kao zamjena za jednostavnije operacije naglodalici, ali iesto ima odredena ograniienja.Tokarilica s cetiri osi ima potpuno drugaciji koncept od one s tri osi. Programiranje tetokarilice svodi se zapravo na programiranje rada dviju dvoosnih tokarilica istovreme-no. Pri tome jedna obavlja obradbu vanjskih povriina, a druga obradbu unutarnjih po-vriina. Tokarilice sa Sest osi su specijalne tokarilice s dva magazina alata te sa setom odtriosipo magazinu. Rabe se u radionicamazaizradbu vijaka isl.Alat je sastrainjestrane{iliodozgo} +7$lika 9.3. Tipidno oznadivanje glavnih osi na tokarilici

upravijani alatniCNC tokarilica EMCO TURN 55, kakva se rabi -r srednjo5kolskoj nastavi, prikazana je naslici9.4. 1 - za5titni poklopac stroja 2 - stezna glava 3 - pogon glavnog vretena 4 - nosai alata - revolverska glava 5 - istosmjerni motor za posmak 6 - konji( 7 - klizne staze 8 - sigurnosna sklopka 9 * elektrika i elektronika strojaSlika 9.4. Glavni dijelovi CNCSvaki stroj obiljeZavaju tehnicke i tehnoloike moguinosti. Programer ih mora pozna-vati kako bi za konkretan obradak mogao odabrati odgovarajuci stroj ili grupu strojevana kojima ce se provoditi obradba. Bitniji tehniiki podatci stroja EMCO Turn 55 dani suu tablici u nastavku. Radni prostornajveii razmak izmedu centara (stezna glava - konjit) mm 280 215najveia du ljina izratka mm @s2 48najveii promjer izratka (uz uporabu konjita) mm t50korisni popreini pomak alata mm o16 o30korisni uzduZni pomak alata mm 1 20 - 4000 najviie 14 Glavno vreteno 1 400otvor kroz olavno vreteno mm 750promjer stezne glave mm 0,0005 0,006brzina vrtnje glavnog vretena min 1 0,008okretni moment na olavnom vretenu Nm 0 - 2000 Pogonski motor 2000 1 000trofazni asinkroni motor 12x12nominalna brzina motora mln-1 410snaga motora W Posmitni motorinajmanji jediniini pomak mmtocnost pozicioniranja po X osi mmtocnost pozicioniranja po Z osi mmradna brzina oosmaka - radni hod mm/minbrzina oosmaka - brzi hod mm/minnajve(a posmitna sila N Nosai alata - revolverska olavabroj alata (4 vanjska i 4 unutarnja)poprecni presjek vanjskih alata mmprovrt za unutarnje alate mm

:t.3. Tipicne operacije obradbe na tokariliciOsnovne operacije koje se izvode na tokarilicama ovisno o koriStenim alatima jesu(v. sliku 9.7.): . uzduZno vanjsko i unutarnje tokarenje . obradba iela . izradba 2ljebova . odsijecanje . zabuiivanje i buienje . profilna obradba (kugla, utora) . narezivanje i urezivanje navoja . izradba konusa.Kvaliteta obradene povriine kreie se od Ra 0.2 (Na) prizavrinoj finoj obradbi.a, Uzdrtuwtd<aerje Er'.+b) laada ksr.sac) Profilm tokaer{ed) Odsiiecanje - .*i or.tina \ rewiae) Uzd.ffro toltafie fl Obrada ee|a g) ltadg Zjebova na h) Unu*arnje toftarenje iz*Zjebora edu obdka &' i iaada Zjebovafwfi$pdduni)Otrada profifnimj)lzr*rwt$a k) BGenje l) OhrilavlienF povrEineSlika 9,5. Tipidne operacije obradbe na tokarilici

Numeridki upravljani alatni'3:1. Alati za tokarenje Alati se smjeitaju u revolversku glavu prema planu alata. Revolverska glava moZe ima- ti 6, 8 ili 12 mjesta za smjeitaj alata. Svako mjesto oznaieno je odgovarajucim brojem. Na Skolskoj tokarilici alati na mjestu s parnim brojem su za vanjsko tokarenje, a na mje- stu s neparnim brojem sluie za obradbu unutarnjih ploha ili buienje. S obzirom na os rotacije revolverske glave u odnosu prema osi rotacije obratka razliku- ju se tri vrste revolverskih glava: . paralelne osi rotacije (manji prostor, ali i opasnost od sudara) . os rotacije revolver glave okomita na os radnog komada (zauzima ve(i prostor, sudar izbjegnut) . koso postavljena os rotacije revolverske glave (kompromisno rje5enje).Slika 9.6. Vrste revolverske glave:a)zvjezdasta, b) kosa, c) paralelna osi rotacijePri postavljanju alata leZiSte alata mora biti fisto. Stezanje alata se vrii odgovarajuiimkljucem. Pri postavljanju alata na neparna mjesta prvo se postavi odgovarajuca cahura(slika 9.7.b).Slika 9.7. Postavljanje alata u revolversku

Da bi izvriili pojedine operacije obrade na obratku potreban je odgovarajuci alat. Takoimamo alate za: r tokarenje I odsijecanje i izradu utora r izradu provrta r izradu navojati.:'.::. 4,u,, za tokarenieU ovu skupinu ubrajamo tokarske no2eve za oblikovanje vanjske ili unutarnje povrSineoperacijom tokarenja. Rezna oitrica se izraCluje od slijedecih materijala: I brzorezniielik r tvrdimetal I cermet r keramika I dijamantPri obradi mekiih materijala primjenjuju se brzorezniielici, a pri obraditvrdih materi-jala primjenjuju se ostali materijali.lzvedba tokarskog noZa moZe biti: a) integralna b) ic) s izmjenjivom plocicom od tvrdog materijala d) s lemljenom ploiicom at plodica c)Slika 9.8. lzvedbe to<arskih noZeva

Numeridki upravljani alatnlNajteite upotrebljavan noZ je s izmjenjivom plocicom od tvrdog metala. NajvaZnijidi-jelovi tog noia su: t drLac olocice I izmjenjiva ploiicaTip rezne plocice se odabire na osnovi: r materijala obratka r geometrije obraclivane povriine r vrste obrade (gruba, srednja, fina) r uvjeta obrade (dobri, uobicajeni, loii)Postoje razliiiti oblici reznih plocica, a o obliku ce ovisiti mogu(i reZim obrade te cvr-stoca o5trice (vidi sliku 9-9). Oblik i oznake plocica su standardizirani (vidi prilog 5). Povecana dvrstoca\-, 1\i0,\02e01_l8V,0,''6/0_h\55\/A/.'\A/\\/alataPoveiano trosenie i lom \"VSlika 9.9. Oblici reznih plodtcaNakon odabira rezne plotice iz kataloga alata se odabire odgovarajuii driai na koji iese ona pricvrstiti, a koji ie omoguiiti izradu traZene geometrije obradivane povriine .Oznacivanje drZaca je takoder standardizirano (vidi prilog 6).lj\"1=.-:. lzbor plocica za grubu obraduVeliki dio obrade na tokarilici predstavlja odstranjivanje viika materijala kako bi se do-bio osnovni oblik predmeta. Ova obrada naziva se gruba obrada. Ciljjoj nije postizanjevisoke toinosti dimenzija, vec odstraniti viSak materijala 5to brZe i s optimalnim 2ivot-nim vijekom trajanja rezne ploiice. Ovo treba posti(i uz ostavljanje dodatka materijalaza zavrinu obradu.Rezne ploiice za grubu obradu su ivrste, obiino s velikim radijusom vrha plocice kakobi izdrZale velike dubine i brzine rezanja. Uobiiajeni romboidni oblik ploiice za grubuobradu ima kut B0' (uz 2+21tt rezne oitrice. Trokutaste ploiice imaju do 3+3 rezne oi-trice. Neke plocice imaju rezne oStrice samo na jednoj strani. Slika 9-10 prikazuje tipii-ne oblike ploiica za grubu obradu.14 2+2i 3+3 znaii 2 ili 3 rezne oitrice na svakoj strani rezne plotice

lako veliki broj alata moZe rezati u svim smjerovima, neki smjerovi nisu preporuieni ilisu preporuteni samo za povoljnets uvjete rezanja. U praksi treba se pridriavati osnov-nog pravila u strojnojobradi: samo povoljni samo povoljni luvjeti rezania iuvjeti rezania+tiio--l)1- tt-lnoz-\ + ,?Ff +rlo--ir- f+ + r*----. \o / \\,/ I \fsamo povoljni f samo povoljni uvjeti rezanja uvjetirezanja Uvijek treba prvo izvriiti operacije koje se odnose na nepo- voljne uvjete rezan)a, a zatim operacije koje se odnose na povoljne uvjete rezanja.Slika 9.10. Oblici olodica za qrubu obraduOvo osnovno pravilo sugerira da se treba izvriiti sva gruba obrada prije nego 5to sekrene na zavrSnu obradu. Razlog je izbjegavanje moguieg pomicanja obratka koje na-staje zbog velikih sila rezanja pri gruboj obradi, a nakon 5to je fina obrada ve( dje-lomicno izvriena, 5to bi dovelo do nedozvoljenih odstupanja dimenzija. Npr. neka jepotrebna gruba ifina obrada vanjske i unutarnje povriine obratka. Primjenom pravilaprvo iemo grubo obraditi vanjske i unutarnje povrSine, a zatim (emo izvriitifinu obra-du vanjskih i unutarnjih povriina.ts Povoljni uvjeti rezanja su kod neprekinutog reza, dobrog stezanja komada, velikih brzina re- zanja, a nepovoljni uvjeti su kad nije mogu(e ostvariti dobro stezanje komada, kod obrade odljevaka ili otkivaka problematiine kore.

Numericki upravljani alatn;..t i..:. ,zbor plocica za finu obradulzvr5ava se nakon ito je sva gruba obrada zavriena. To je jedan +,+samo povoljni uvjeti rezanjaprolaz alata po konturi kojim se skida dodatak ostavljen pri gruboj lA,/r,v J/ltf o l./ fo(obradi. Zbog male kolicine materijala koja se skida javljaju se malesile rezanja, pa je moguie posti(i visoku toinost dimenzija. Da bi se l-. ,*ostvarila manja hrapavost povr5ine primjenjuju se ve(e brzine re-zanjai manji posmaci.Zazavrinu obradu koriste se razlicite rezneplotice, a najteiie su romboidnog oblika s kutom 55\"ili 35\". Oblik i povoljni ili prosjeini uvjeti rezanjasmjer rezanja dani su na slici 9.1 1. + N \\\+P':-.- t-+il,\o\'i]:-:;. Dsdatak za zavr$nu obradu I o |--'tDodatak za zavrinu obradu je manja koliiina materijala ostavlje- *r *lna pri gruboj obradi s ciljem da se skine u finoj (zavrinoj) obradi samo povoljni uvjeti rezanjaradi postizanje tra2ene toinosti dimenzija i kvalitete obrade povr-5ine. Ako je taj dodatak preveliki, javiti ie se velike sile rezanja kaopri gruboj obradi, a premali dodatak krije opasnost nemogucnostidobivanja traZene tocnosti dimenzija i kvalitete povrSine pri finoj Slika 9.!1. Plodice za finu obraduobradi. Oriientaciono za finu obradu se moZe uzeti iednak ili neitoveci od radijusa vrha rezne ploiice. Ovaj dodatak je po strani obratka, a dodatak popromjeru je duplo veii (npr. ako je vrh rezne ploiice radijusa 0,4 mm, dodatak po pro-mjeru moZe bitiido 1 mm).Dodatak za finu obradu u smjeru osi Z (popreina obrada) je kriticniji zbog rezne ge-ometrije ploiice, tj. drZaia alata. Preporuieni dodatak je 2 do 3 puta manji u odnosuna dodatak u smjeru osi X. Kako su deformacije obratka u smjeru osi Z manje nego usmjeru osiXovo je sasvim logicno rjeienje.i?i.'*.t:. Adabir alata za izradu zaobljenja sko$enjaStrojni dijelovi osim ploha koje su medusobno okomite i paralelne sadrZe i opieni-to postavljene ravne ili zakrivljene plohe. Pri programiranju izrade tih ploha vrlo bitankorak je odabir alata kojim se ta ploha mo2e izraditi. Razmotrimo problematiku na pri-mjeru niZe. detalj \"a\" detaljalata \ Slika 9.12^ Primjer za odabir alala za izradu zaoblienia i

A) SVJNR Neka se obrada vrii na stroju koji ima alat,,odozdo\".Za poravnavanje iela, izradu kon- veksnog radijusa 2,5 mm i ravnog dijela sve do konkavnog radijusa uporabit iemo, bez sumnje, desni noZ. Ako Zelimo cijelu konturu obraditi s istim alatom, pitanje je s kojim i da lije to uopie moguie? Prvo 5to treba razmotriti je izrada radijusa prikazanog na detalju,,a\". Kako je mogui- nost obrade pojedine plohe ovisna o izboru dr2aca alata iodgovaraju(e ploiice tj. o kutu o, prvo je potrebno izracunati kut B koji mora biti ve(i od kuta o. F^ :cos_1-f'Rl -OB\J:cos_-,'/t5, -,1\J:36,87' U obzir dolazi driai alata tipa SVJCR ili SVJNR tj. MVJNRl6 s rombo- idnom ploticom koja ima kut vrha plocice 35\". U slucaju da je izracunati kut B > 50\", ali manji od72,5'zaizradu radijusa odabire se neutralni noZ prikazan na slici d). Naravno, ne- utralnim noZem ne moiemo izvr5iti poravnavanje tela kao niobra- du lijevo od konusa 25\". Konus 25\" moguie je izraditi i noiem prikazanim na slici c), ali tim noiem nije moguie izraditi radijus R5 jer je najveii moguii kut obrade kojise moZe ostvarititim noZem 27\". Slika 9.13. Alati za izradu skoSenja i zaobljenja I Skiciraite noloiai osi kod vertikalne i horizontalne tokarilice. 2. Nab\"ojrte vrs[e revolverskii glava. 3 Nab'oj re vrste a ata ko-i se rabe na tokari'icana 1 l\lrhrni rptinienc - 6-yn-4,1Jru-iliJa€ o^hD/r,d..o1e^ lndr rlorLKrrdililrl:trl(ol''d. 5 Stn ie ci n\"r rne a <to zav'sre obrade? 6 ran6 ' 'v. Hl\u,lr.vkLve VnrlvnLrrLiLrp r(Ltr rJv- LO 9 UUU' U-U^l\"dU' U-r,' O \O-\v'E\"^ zd zav'Snu obradu? '/. \nruL]id^)'^ili ^r.^ )'^c u^ur-dLuii\"le dodatak zazavrln| obradu. ^dKU OQ. nAi1.^i U^U.]O.hUIi. A-IlO-'IA. LrAiz,r4aruCuultr Jq\\"vOJ\ (prlJnil 4zuavovrnj\ lien| Joa rlro unudlLrUpLdr pnrnermrr nwrrri.nrUieL .U, VUJO)'ll r6 Oznaiavanje ploiica dano je u Prilogu 5, a drlata alata u Prilogu 6

Numeridkr- upravljani alatni*,4. lzbor reiima obrade kod tokareniaPod izborom reiima obrade podrazumijevamo izbor vrijednosti sljedecih parametara:r brzine rezanja v. (m/s) ili (m/min)r posmaka f (mm/min)r dubine rezanja ao (mm)Vrijednostise biraju na osnovi: r vrste materijala obratka r vrste materijala reznog alata I geometrije alata (kutovi, dimenzije, radijus vrha plocice) I tipa operacije i vrste obrade (gruba, tista ili fina obrada)uvaiavajuii ograniienja vezana uz: o kvalitetu obrade (tolerancije, hrapavost povr5ine) o stroj (snaga, okretni moment, najveta brzina vrtnje i najveii posmak) . sigurnost (brzina vrtnje povezana sa stezanjem obratka, nebalansiranost ste- gnutog obratka) o tehnicko-ekonomske kriterije (troikovi, produktivnost) koji ovise o Zivotnom vijeku alata, a time io odabranim parametrima obrade. Slika 9.14. Parametri obradeOdreilivanje vrijednosti parametara obrade moZe se temeljiti na: r iskustvu tehnologa obrade odvajanjem iestica; r priruinicima i katalozima proizvodata alatatq; r racunalskim sustavima za odredivanje parametara obrade.Metoda temeljena na iskustvu se zasniva na bogatom iskustvu tehnologa obrade odva-janjem iestica na istim ili sliinim poslovima. U novim situacijama primjena ove metodenosi veliki rizik. Da li su odabrane vrijednosti parametra obrade optimalne ostaje nepo-znato. Dobra strane metode je brzina odredivanja vrijednostiparametara obrade.t+ U prilogu 1. dane su orijentacijske brzine rezanja za razlitite materijale pri tokarenju.

Metoda temeljena na podatcima iz kataloga proizvodaca alata i priruinika rabi podat-ke o vrijednostima parametara obrade dobivenim na sustavno izvedenim laboratorij-skim eksperimentima. lako je pouzdanija od iskustvene metode, ima i nedostatke: r zasnovana je na najnepovoljnijem sluiaju, ! op(enita je pa ne pokriva specifiinosti obrade konkretnog obratka,Kod primjene ove metode potrebno je prepoznati specifiinosti obrade konkretnogobratka te u tom smislu izvriiti korekciju preporutenih vrijednosti parametara obradeiz kataloga (npr. ve(a tvrdoia materijala obratka, loSe stezanje i sl.).Metoda temeljena na podatcima dobivenim pomoiu raiunalnog sustava za odredi-vanje vrijednosti parametara obrade pocinje se razvijati pojavom CNC strojeva, a po-gotovo razvojem CIM sustava. Za odredivanje vrijednosti parametara, raiunalni sustavmoZe rabiti: . baze podataka, . matematitke modele sustava obrade.Metoda je pouzdanija od prethodnih, ali podrazumijeva posjedovanje odgovarajuiegracunalnog sustava.i\": :1.i. Brzina rezaniaTo je brzina kojom se materijal krece u odnosu prema oitrici alata. 7a dani materijal idani skup uvjeta rezanja postoji optimalna brzina rezanja. Glavni cimbenici na osnovikojih se raiuna optimalna brzina rezanja jesu: a) vrsta materijala koji se obraduje tj. rezljivost materijala; materijali s vecim otpo- rom za rezanje razvit ie viSe topline, a time ie temperatura i alata i obratka biti ve(a; b) vrsta materijala alata, tj. sposobnost alata da izdrii toplinu bez gubitka reznih karakteristika; c) vrsta obrade (fina ili gruba obrada) d) ekonomitni Zivotni vijek alata (troiak oitrenja ili nabavke novog alata s obzirom na koliiinu proizvedenih proizvoda). Na 2ivotni vijek alata neposredno utjece to- pline koja se razvija pri obradits.1s Proizvedena toplina ne predstavlja problem, ako se moZe odvoditi jednako brzo kao 5to se i stvara.

Numeridki uoravliani alatniMaterijali koji se rabe za izradu alata imaju neku graniinu temperaturu nakon koje seoitrica brzo zatupljuje. Prosjeine vrijednosti tih temperatura dane su u tablici. Materijal alata Graniina temperatura (\"C)Visokougljiini ielik 150 Brzorezni ielik 600 Legure 700Volframovi karbidi i titanii karbidi 870Oksidna keramika 1 150Brzina rezanja se raiuna pod pretpostavkom da su ispunjeni optimalni uvjeti rezanja5to podrazumijeva: . konstantno i adekvatno hladenje . optimalna kolicina odvojenog materijala . odgovarajuiu krutost sustava obradak - alat - stroj . neprekinuti rez (u usporedbi s prekinutim kada se tokari pravokutni pripremak) . povoljnu strukturu materijala (bez otvrdnutih dijelova, ukljuiaka pijeska, ogorine i sl.)Ogranicavajuci cimbenici pri oda biru najveie brzine rezanja mogu biti: . karakteristike stroja (snaga, okretni moment, najve(a brzina vrtnje i najve(i posmak) . tehnicko stanje stroja i sl.Prevelika brzina rezanja moie uzrokovati preveliko troienje alata, lom alata ili odvaja-nje dijelova alata ito dovodi do potencijalno opasnih uvjeta rada. Takoder moZe dove-sti i do pregrijanja izratka ito dovodi do njegovog znatnijeg Sirenja. Nakon hladenja ta-kav obradak (e imati manje dimenzije od potrebnih. Jednako tako, pregrijavanje nekihmaterijala moZe dovesti do strukturnih promjena u povriinskom sloju, mijenjajuii muna taj nacin svojstva.Pri tokarenju aluminijevih legura brzine rezanja su manje nego kod glodanja gdje jealat dobro balansiran u odnosu na obradak koji se okreie kod tokarenja.Na osnovu brzine rezanja raiuna se brzina vrtnje vretena:n = _JL15_,; rc'dgdje je d promjer obratka u metrima, a v. brzina rezanja u m/s.Kako brzina rezanja direktno utjeie na vrijeme obrade, a znacajno utjeie i na velicinepri stvaranju odvojene cestice i pri tro5enju oitrice reznog alata te na ostvarenje odgo-varajuie kvalitete obradene povriine, potrebno ju je optimirati. U primjeni su najce5tedva kriterija optimiranja:

. najkrade vrijeme obrade jednog komada (najve(a produktivnost) . najniZi troiak obrade jednog komada (najveia ekonomitnost)lzucavanje pojedinih metoda optimiranja nije predmet ove knjige, a njihov opis mo-guie je prona(i u odgovarajucoj strucnoj literaturi. FssmakPri gruboj obradi posmak je vezan uz geometriju plocice i dubinu rezanja. Posmak netreba biti veii od 1/z radijusa vrha plocice. Najvete vrijednosti posmaka u ovisnosti o ra-dijusu vrha plocice dane su u tablici niZe.radijus vrha ploiice (mm) 0,4 0,8 1,2 1,6 2,4najveii posmak (mm/okr) 0,13 - 0,2s 0,2s - 0,50 0,35 - 0,70 0,5 - 1,0 0,7 - 1,5Posmak se bira tako da se postigne najve(e volumno odstranjivanje materijala za danukrutost sustava obradak-stroj-alat te raspoloZivu snagu stroja. Pri finoj obradi posmakje odreden zahtijevanom kvalitetom hrapavosti obradene povriine. Hraoavost oovriine Radijus vrha ploiice (mm) Stare Ra Rt 0,4 0,8 1,2 1,6oznake 1,6 posmak (mm/okr)N6 0,8 0,07 0,1 0,12 0,14N7 4 0,11 0,16 0,19 0,22 10 0,17 0,15 0,30 0,35N8 ?? 16 0,22 0,32 0,39 0,45N9 6?Za postizanje vrlo male hrapavosti Ra < 0,8 pm veliki utjecaj ima i stanje rezne oitriceo to Lo.Na osnovu odabranog posmaka moZe se izratunati brzina posmaka vr=,t-n\/mlmm.rn)/l. *ari:irra rerilirjaPri gruboj obradi ogranicena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana jes brzinom rezanja i posmakom (vidi proraiun potrebne snage za rezanje).Sto je vecadubina rezanja, broj prolaza ie biti manji, a time i vrijeme izrade kraie.Pri finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se dobila dobra kvaliteta obrade: 0,2 < ao <0,5 mm.Nakon definiranja parametara n, f i a, moie se izracunati kolicina odvojenog materijala Q: Q=a^.f.'vln' ^'\ lmin/r

Numeridki upravllani alatni'':'.. Tehnslo$ka dokumentacija za tokarenjei. :'. Plan stezanjaPlan stezanja je dokument koji operateru na stroju kazuje kako stegnuti pripremak zapojedine operacije obrade. U njega se ucrtava: . nul totka izratka (tocka W) . glavne izmjere pripremka (izratka) . koordinatni sustav izratka . mjesta stezanja i mjesta oslanjanja pripremka . potetna totka alata . poloZaj alata pri izmjeni izratkaAlati za stezanje i pozicioniranje osiguravaju pravilan poloZaj obratka u odnosu premastroju i reznom alatu za vrijeme obradbe. Ti alati jesu: r Stezna glava . planska ploca . tokarsko srce . lineta . jahai (konjii)s pinolom iSiljkom . cvrsti i podesivioslonci.O njihovoj kvaliteti uvelike (e ovisiti i kvaliteta izradenih predmeta. lzvedba alata zastezanje i pozicioniranje treba omoguiiti: . da se obradak ne savije viSe od dopuitene vrijednosti . da obradak ne promijeni poloZaj (kliZe) pod djelovanjem sila rezanja . da se obradak ne uniiti silama stezanja na obradenim povr5inama . da se obradak ne slomi poradi djelovanja optereienja . da se obradak pozicionira i stegne u ito kratem vremenu.Nacin stezanja odabire se s obzirom na geometriju obratka i traZenu kvalitetu povrii-ne, vode(i racuna o tome je li to zadnja operacija ilifaza obradbe. lzbor naiina oslanja-nja istezanja utjete na sljedeie: . velicinu povriina koje se mogu obradbiti . toinost izradbe ' velitinu dopuitenih sila rezanja, a time i na izbor reZima obradbe . putanju alata, a time na oblik i velicinu alata.

Dvije su vrste obradaka koje je potrebno stegnuti: . obradci koji su kruZno simetriini ' obradci koji nisu kruZno simetriini. KruZno simetritni obradci ste2u se u steznu glavu s tri ieljusti. Preporuka je da duljina dodirne povrSine izmedu celjusti i pripremka (obratka) bude najmanje r,2 puta ve(a od njegova promjera 5to osigurava poklapanje osi obratka s osivretena stroja. Pri tome duljina stezanja ne smije biti manja od 5 mm. Stezne celjusti djeluju silama na obradak cime uravnoteiuju rezne sile u aksijalnom i smicnom smjeru. Sile stezanja se transformiraju u smicne sile preko koeficuenta trenja izmedu obratka iteljusti. Aktivni moment moieizazvati rotaciju obratka u teljustima ako je veii od momenta stezanja. S ekonomskog glediSta, poieljno je rabiti maksimalnu dubinu rezanja te brzinu po- smaka.Takvire2imirada rezultiraju velikim reznim silama koje je potrebno uravnoteZi- ti velikim silama stezanja, odnosno poveianjem koeficijenta trenja.To se moie izvesti upotrebom tvrdih teljusti (nazuptanih) za grubu obradbu i mekih celjusti (glatkih)za zavrinu obradbu. Meke teljusti se izraduju glodanjem za konkretni obradak iz odgovaraju(eg pripremka.al c) $lika 9.15. Tvrde deljusti a) i b), meke deljusti c)

Numeridki upravljani alatniObratke ciji je omjer duljine i promjera L/d > 2,5 potrebno je centrirati i Siljkom ste-gnuti s druge strane. U tom slucaju potrebno je najprije napraviti srediSnje gnijezdo.Stezanje iiljkom preporuiuje se i kad je duljina stezanja manja od 5 mm ili omjer dulji-ne stezanja ipromjera stezanja manjiod 0,8.Tajtip stezanja omogucuje obradbu pred-meta s omjerom Ud do 6. Problem pri takvu stezanju je obradba ieone povrSine. Ta seobradba moie utiniti uporabom linete.glava vretena konjic planska ploda tokarsko srceSiljak obradakSlika 9.16, Stezanje SiljkomPrimjeri stezanja dani su na slikama 9,17. a,b i c.Slika 9.17, Stezna glava. a)s trideljusti, b) ic) detallstezanja

Kru2no nesimetriini obradci steiu se u steznu glavu s cetiri celjusti. Tim tipom steza-nja postiZe se visok stupanj tocnosti, alije viie vremena potrebno za centriranje obrat-ka. Za stezanje nesimetriinih obradaka ili obradaka velikog promjera rabi se i planskaoloca.*lll: *.1*. Stezna g ava: a) s cetiri celjust, b) planska ploda sa 5tllkom, c) tokarsko srceOsim oslonca u steznoj glavi na dugackim obradcima potrebno je izvesti oslanjanje ipozicioniranje drugoga kraja u pinoli konjica-jahata. Zahtijeva li se malo odstupanjeod cilindriinosti, stezanje se obavlja izmedu Siljaka. U tom slucaju upotrebljava se to-karsko srce za stezanje.Pri obradbi iela iliza unutarnju obradbu dugih iteikih obradaka (s|.9.19.) rabe se /i-nete koje sluie kao oslonac obratku. Lineta se moZe upotrijebiti samo na mjestu gdjeje obradak centrican, tj, vei predobraden. U protivnom bi doilo do loma linete. Ako selineta rabi na mjestu gdje je obradak ve( zavrino obraden, da ne bi doilo do oite(iva-nja povriine mogu se uporabiti prstenovi naiinjeni za tu svrhu koji se postave na obra-dak i stegnu (sl. 9.19.c).'i :r: \":1 a) Mehanicka lineta, b) rrdrar,licka lineta, c) pomocn, prste'l

Numeridki upravllani alatniPrimjer fiksnih oslonaca na vertikalnoj tokarilici prikazan je na slici 9.12. Predmet semoZe postaviti i na prizme te stegnuti (sl. b). Pritome se prizme najprije stegnu na rad-ni stol tokarilice.Slika 9.20. Primjer fiksnih oslonaca na horizontalnoj tokarilici: a) posebno na pravljen i h, b) sta nda rd ne prizme, c) detaljstezanjaprizmenaradnistolPrimjer plana stezanja pri tokarenju dan je na slici 9,14. ( nepomidni centar (Siljak) { okretni centar (iiljak) { lineta N ${ dvrst oslonac na povrsini n $ mjesto stezanja na pripremku I f mjesto stezanja na obraelenoj povrSini A bazna povniinaSlika 9.21. Primjer plana stezanja za tokarenjePri odredivanju pozicije tocke B treba voditi racuna da prilikom izmjene alata ne dodedo sudara alata i obratka (npr. ako je rijei o svrdlu, udaljenost po Z osi moZe biti B0).ffsd*tnk e* vjeibn*lzradite plan stezanja za obradak dimenzija @22x65, ako je nultocka W na telu obratka.

Operacijski list je dokument koji definira: . redoslijed svih operacija i zahvata s obzirom na zahtjeve na crteiu (geometrijske tol era ncije, I i nea rne tolera ncije, h ra pavosti, topl i nske obrad be) . potrebne stezne, rezne i mjerne alate za pojedinu operaciju izradbe . re2im obradbe (dubina, posmak, brzina rezanja) za pojedinu operaciju . pripremno-zavrino, pomoino i glavno vrijeme obradbe. Oblik formulara se razlikuje od tvrtke do tvrtke, a prikazani oblik moie se rabiti u 5koli. OPERACIJSKI LIST Datum Llst (Naziv ikole) Naziv CrteZ broj Dimenzije Vrsta Masa Upravljaika lzradio 1/1Naziv objekta pnpremKa (ko) Pregledao dijela 11 -1 materiiala iedinica Osovinica AlCu5Mgl Sinumerik B4ODOperacija/ Naziv operacije i zahvata, skica Rezni, stezni i v\" n t mm mtn mtn zahval PRIPREMNE RADNJE mjerni alat m/mtn mtn'1 mm/ 1510 okr10t10 Pripremiti stroj10t20 lzmjeriti i pripremiti alate (na stroju)10i30 lzmjeriti i stegnuti pripremak pomidno mjerilo,10t40 Postaviti nul todku obratka stezna qlava pomicno mjerilo20 TOKARENJE20t10 Uzdu2no tokarenje do konture grubo noZ za vanjsko tok. 120 G96 0,1 120t20 Uzdu2no tokarenje do konture fino noZ za vanjsko tok 120 G96 0,06 0,2 130 ZAVRSNE RADNJE 530/1 0 Otpustiti obradak30t20 Odistiti obradak30/30 Kontrola ostvarenih dimenziia pomicno mjerilo Pri izradbi operacijskog lista treba utvrditi: r ponavljaju li se neki elementi;ako se ponavljaju, mogu se napisati u obliku potprograma . jesu li pojedinielementivei rijeieni na postojeiim crte2ima pa se mogu primijeniti Najprije je potrebno obraditi bazne povriine tj. povriine koje odreduju polo2aj pri- premka u steznim celjustima. Te su povriine cesto odredene na crteZu nacinom kotira- nja izadanim geometrijskim tolerancijama. Njima treba usmjeriti posebnu pozornost jer utjecu na tocnost izmjera svih povriina koje ie se nakon njih obraditi. Povriine od- ljevaka i otkivaka su obiino grube, neravne, a dimenzije variraju od pripremka do pri- premka. Pri stezanju je potrebno voditi ratuna o ravnomjernoj raspodjeli dodataka za

Nr.'t\"trcl., rp^rt1'* ulutniobradbu. Za velike odljevke za plinske turbine ta aktivnost moie trajati satima, Ako priobradbi baznih povriina skinemo viSe materijala no 5to je potrebno, moZe se dogoditida pri obradbi ostalih povriina ne moZemo dobiti predmet zadanih dimenzija. Nakonobrade baznih povriina treba donijeti odluku o redoslijedu ostalih operacija i zahvataobrade.TehnoloSki proces moZe se organizirati tako da broj operacija u njemu bude mali, asvaka operacija sadrZi veliki broj zahvata (koncentracija operacija). Jednako tako, teh-noloiki proces mo2e se organizirati tako da broj operacija u njemu bude veliki, a svakaoperacija sadr2i mali brojzahvata (podjela operacija).Pri tokarenju redoslijed operacija, tj. zahvata mo2e biti sljedeci: . pripremne radnje . pripremitistroj . izmjeriti i postavitialate . izmjeriti istegnuti pripremak . postaviti nultocku obratka . operacije (zahvati) obradbe . poravnavanje fela grubo . zabuiivanje . buienje . unutarnja obradba po konturi . vanjska obradba po konturi . izradba utora . izradba navoja . odrezivanje . zavrine radnje'. otpustitiobradak ocistitiobradak. provjeriti ostvarene dimenzije i kvalitetu povriine.U nacelu se najprije radi gruba obrada, a zatim iista te zavrina (fina) obrada. Operacijegrube obrade, radi uklanjanja velikih koliiina suviinog materijala, karakteriziraju velikesile pri obradi. Posljedica toga su dosta velike deformacije obratka i alata 5to utjeie natoinost obrade koja je pri takvim uvjetima rada mala. Pri operacijama tiste obrade, ko-licina materijala koju treba uklonitiznatno je manja pa su sile ideformacije male. Akose predmet podvrgava toplinskoj obradi, tada operacije zavrSne obrade dolaze nakonnje. Pri toplinskoj obradi takodler dolazi do stanovitih deformacija predmeta koje trebaotkloniti u zavrinoj obradi.Medutim, u nekim slutajevima moguie je pojedine elemente obraditi grubo, cisto izavrSno prije prelaska na slijedeii element obrade. Toian redoslijed operacija i zahvataovisit (e i o zadanim tolerancijama izratka, 5to znaci da treba analizirati utjecaj redosli-jeda jednog zahvata na ostale zahvate obrade.