KNJIGA BROD

Ljubomir Križ ZNAMENITOSTISLAVONSKOG BRODA



Ljubomir Križ ZNAMENITOSTISLAVONSKOG BRODA Slavonski Brod, 2015.

Ljubomir KrižZNAMENITOSTI SLAVONSKOG BRODA Recenzent Dr. sc. Andrija Zirdum Prijelom knjige Autor, Slavonski Brod Fotografije oltara Lukačević Brankica Design naslovnice Autor, Slavonski Brod Tisak Elektroničko izdanje ISBN: 978-953-58690-3-0

Kazalo1. Uvodne riječi ................................................................................................................................ 52. Grb grada Broda ........................................................................................................................... 73. Rijeka Sava – znamenitost Broda na Savi ..................................................................................... 84. Savski most kod Slavonskog Broda ............................................................................................. 95. Galovo - arheološki lokalitet Neolitika ........................................................................................ 106. Rimska vojnička diploma iz Slavonskog Broda ............................................................................ 127. Rimski paradni štitnik (knemida) iz Slavonskog Broda ................................................................ 138. Marsonija ...................................................................................................................................... 149. Povelja hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV .................................................................................. 1510. Brodska tvrđava ............................................................................................................................ 1611. Hornverk u Brodskoj tvrđavi ........................................................................................................ 1812. Kavalir – iznimna građevina u Brodskoj tvrđavi ........................................................................... 1913. Galerija „Ružić“ ............................................................................................................................ 2014. Branko Ružić ................................................................................................................................ 2115. Tvrđavska crkva sv. Ane u Slavonskom Brodu ............................................................................. 2216. Franjevački samostan u Slavonskom Brod .................................................................................... 2317. Franjevački križ ............................................................................................................................ 2518. Franjevačka crkva sv. Trojstva u Slavonskom Brodu .................................................................... 2619. U spomen Ivanu Velikanoviću ....................................................................................................... 2720. Oltar Presvetog Trojstva ............................................................................................................... 2821. Oltar sv. Josipa .............................................................................................................................. 2922. Oltar sv. Antuna ............................................................................................................................ 3023. Oltar sv. Ane ................................................................................................................................. 3124. Oltar sv.Križa ................................................................................................................................ 3225. Oltar Marije Pomoćnice ................................................................................................................ 3326. Oltar sv. Franje .............................................................................................................................. 3427. Oltar sv. Didaka ............................................................................................................................ 3528. Knjižnica franjevačkog samostana ............................................................................................... 3629. Orgulje u crkvi sv. Trojstva ............................................................................................................ 3730. Propovjedaonica u crkvi sv. Trojstva ............................................................................................ 3831. Kipovi crkvenih naučitelja ............................................................................................................ 3932. Kip sv. Franje s golubovim ........................................................................................................... 4033. Sakristijski ormar u crkvi sv. Trojstva .......................................................................................... 4134. Slike u crkvi sv. Trojstva i Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu ................................. 4235. Slika Marije Pomoćnice ................................................................................................................ 4336. Slika Poklon Mudraca ................................................................................................................... 4437. Slika griješnice Magdalene ........................................................................................................... 4538. Oltarna slika Krunjenje Marijino .................................................................................................. 4639. Martin Pilar ................................................................................................................................... 4740. Župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Podvinju ......................................................................... 4841. Spomen ploča Antuna Živkovića .................................................................................................. 4942. Spomen ploča i skulptura Dr. Josipa Stadlera ............................................................................... 5043. Spomen ploča Đuri i Martimu Pilaru ............................................................................................. 5144. Bista akademika Đure Pilara ........................................................................................................ 5245. Hugo Badalić ................................................................................................................................ 5346. Spomen ploča i bista Huge Badalića ............................................................................................ 5447. U spomen Dr. Anti Starčeviću ...................................................................................................... 5548. Spomen obilježje Stjepanu Radiću ............................................................................................... 5649. Bogoslav Šulek ............................................................................................................................. 5750. Spomen bista Bogoslava Šuleka ................................................................................................... 5851. Spomen ploča Stjepanu Marjanoviću ............................................................................................ 5952. Spomen ploče Matiji Mesiću ........................................................................................................ 6053. Spomen ploče Tomi Matiću .......................................................................................................... 61

54. Književnica Ivana Brlić – Mažuranić .............................................................................................. 6255. Spomen kuća Ivane Brlić – Mažuranić ............................................................................................ 6356. Spomenik Ivane Brlić – Mažuranić ................................................................................................ 6457. Publicist i odvjetnik Andrija Torkvat – Brlić ................................................................................... 6558. Fanikin križ ..................................................................................................................................... 6659. Brlićevac .......................................................................................................................................... 6760. Vatrogasni Dom .............................................................................................................................. 6861. Kip sv. Florijana .............................................................................................................................. 6962. Vatrogasni penjački toranj .............................................................................................................. 7063. Zgrada gradskog poglavarstva ........................................................................................................ 7164. Palača Horvat .................................................................................................................................. 7265. Zgrada Državnog arhiva ................................................................................................................. 7366. Prof. Dr. Josip Benčević ................................................................................................................. 7467. Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu ............................................................... 7568. Biste šokca i šokice ......................................................................................................................... 7669. Sinagoga Brodske židovske zajednice ............................................................................................. 7770. Razigrane konjske glave ................................................................................................................. 7871. Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ ............................................................................................ 7972. Hrvatski dom .................................................................................................................................. 8073. Radnički dom u Slavonskom Brodu ............................................................................................... 8174. Kuća Merkadić ................................................................................................................................ 8275. Brodska gimnazija - Strojarski fakultet .......................................................................................... 8376. Đuro Đaković .................................................................................................................................. 8477. Bista slikara Vladimira Filakovca ................................................................................................... 8578. Slikar Ivan Domac .......................................................................................................................... 8679. Bista hrvatskog slikara Ivana Domca .............................................................................................. 8780. Spomen ploča slikara Jerolima Miše .............................................................................................. 8881. Likovni salon „Vladimir Becić“ ..................................................................................................... 8982. Bista i spomen ploča Vladimira Becića ........................................................................................... 9083. Vasilij Petrović Antipov .................................................................................................................. 9184. Bista hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića ............................................................................ 9285. Književnik i akademik Dragutin Tadijanović .................................................................................. 9386. Spomen dom Dragutina Tadijanovića .............................................................................................. 9487. Spomen ploča prve hrvatske balerine Mie Čorak – Slavenske ........................................................ 9588 Folklorni ansambl Broda ................................................................................................................ 9689. Kuća i spomen ploča Luke Lukića u Brodskom Varošu ................................................................. 9790. Grob neznanog palog borca Jugoslavenske armije u Brodskom Varošu ........................................ 9891. Spomen kosturnica na Gradskom groblju ....................................................................................... 9992. Spomenici u slavu Hrvatskog kraljevstva – Kralju Tomislavu ...................................................... 10093. Spomenik Dr. Franji Tuđmanu ........................................................................................................ 10194. Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata ................................................... 10295. Spomen soba Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata u Slavonskom Brodu ...... 10396. Neki spomenici žrtava rata ............................................................................................................. 10497. Spomenik „Djevojčica“, Mali križ – velika žrtva ........................................................................... 10798. Gradsko groblje u Slavonskom Brodu ............................................................................................. 10899. Kapelica sv. Lovre na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu ..................................................... 109100. Središnji križ i spomenik poginulim braniteljima ............................................................................ 110101. Crni križ .......................................................................................................................................... 111102. \"Križić\" u Ličkom šoru ................................................................................................................... 112103. Nadgrobne ploče na Radničkom trgu ............................................................................................. 113104. Izvori ............................................................................................................................................... 114105. Literatura ......................................................................................................................................... 116106. O piscu ove knjige .......................................................................................................................... 118

UVODNE RIJEČI Naš grad svakodnevno raste i postaje zapaženije regionalno i kulturno središte, a svojomspomeničkom i kulturnom baštinom te dugom i bogatom prošlošću, iznenađuje i obogaćuje svegrađane i ljude koji ga posjećuju. Po vojničkoj diplomi cara Vespazijana iz 71. godine poslije Krista, ukojoj se spominje Marsonija, Brod spada među najstarije dokumentarno zabilježeno naselje ujugoistočnoj Europi. Ai sve što suvremena znanost otkriva, obogaćuje i proširuje naše spoznaje. Zato sam se potrudio da slikom i riječju predstavim dio tog vrijednog blaga. To se moglo uraditi naviše načina, ali ja sam se, nakon studija i razgovora, odlučio na ovakav. Predstavio sam brojne znamenitosti. Pri tome sam se držao uglavnom kronološkog slijeda. Najednoj je stranici slika, a na drugoj šira obavijest. Kako je svaka znamenitost posebna i unikatna, to ni usamom rasporedu u knjizi nema većeg značenja. Budući da o našem gradu postoji cijela knjižnica radova, mišljenja sam da o njemu, u ovomrelativno kratkom kulturno – spomeničkom predstavljanju, čitatelju ne treba govoriti. Tragajući za ovom građom obilazio sam i snimao znamenitosti, susretao i razgovarao sa stručnimi znanstvenim djelatnicima. Svi su me podržavali i pomagali. Da ih posebno ne nabrajam svima iskrenahvala!Neka naš lijepi grad i na ovakav način bude prisutan među nama!Slavonski Brod, 25. srpanj, 2015. Ljubomir Križ 5



GRB GRADA BRODA Originalni izgled grba grada Broda nije poznat. U Statutu grada Broda iz 1883. g. stoji najstarijiopis grba na hrvatskom jeziku:„Sastojeći se od četverokutna polja kojemu su kutovi malo zaokruženi, u tom polju stoji bijela čaplja,koja je uprla glavom i očima u nebo na kojem se vidi mjesec i pred njim pet zviezdah.“U istom tekstu još stoji da se „ vidi čaplja stojeća na polju na jednoj nozi, u drugoj držeći komad trske,a u kljunu ribu. I ova zuri u mjesec i zviezde.“ Postojale su razne varijante. Tako se umjesto trske spominje povelja, u starijim varijantama čapljagleda na lijevo, u kasnijim u desno.1910. g. akademski slikar Josip Muravić rođeni Brođanin, izradio je grb grada Broda s novimlikovnim riješenjima. Pored čaplje, mjeseca i zvijezda naslikana je vijugava Sava i obronci Motajicešto se uklapa u horizont gledajući iz Brodskog Posavlja. U travnju 1992. g. Predsjedništvo općine Slavonski Brod raspisalo je natječaj za redizajn grbagrada Broda. Od pet dostavljenih radova prihvaćen je i nagrađen rad autora Zvonimira Lončarića.Lončarić je stilizirao grb na temelju stare varijante iz 1910. g. Čaplja u kljunu drži ribu, u lijevoj pandžisvitak, upotrijebivši kombinaciju boja: na crnom polju stoji zlatna čaplja sa zlatnim polumjesecom i sapet zlatnih šesterokrakih zvijezda na valovitim potezima tirkizno-modrih linija, a sve je to smještenona podlozi slike tvrđave i grada nepoznatog autora a koja je nastala 1750. g. Na sliku su „ubačene“crne rupe koje simboliziraju razaranje grada što odgovara vremenu kada je redizajn naslikan. Na naljepnici sa suvremenim grbom koju nudi Turistička zajednica u Slavonskom Broduzadržano je povijesno znamenje u suvremenoj umjetničkoj obradi. Oblik grba je polukružni štit. Naplavome preko bijele ili srebrne grede je zlatna ili žuta čaplja s ribom u kljunu i svitkom u podignutojdesnoj nozi. U gornjem desnom kutu pet šesterokrakih zlatnih ili žutih zvijzda (3 + 2).Ispod štita polukružno piše „Slavonski Brod.“ 7

RIJEKA SAVA - ZNAMENITOST BRODA NA SAVI Rijeka Sava čini južnu granicu između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.Razdvaja dva grada Broda, Slavonski i Bosanski. Pritokama Mrsunjom i Glogovicom omeđuje gradSlavonski Brod tokom od zapada prema istoku. Kod Broda, čini dva velika luka pa ima oblikpoloženog slova S. Od šume Migalovci do zemljišta Savskog Polja duga je oko 11 km. Najveća širinaje kod mosta 425m. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda od 21. XI. 2011. vodostajSave kod Slavonskog Broda bio je -6, dnevna tendencija 10, protok 223m3/s. I temperatura vode 5stupnjeva C. Prisutnost Save utjecalo je i na imenovanje naselja koje se do 1934. g. zvalo „Brod na Savi“.Suživot Brođana i Save veoma je važan za razvoj ovog naselja od najstarijeg doba. Narušavanje tesimbioze uvijek dovodi do negativnih posljedica kako za Brođane tako i za rijeku. Brod je nastaozahvaljujući Savi. U gospodarskom životu Broda, Sava ima važnu ulogu. Koriste se njene trgovačke i prometnemogućnosti. Uz suživot Brođana i Save idu i teškoće u osposobljavanju rijeke na korist građanima i njenopokoravanje željama građana. Jedan od većih problema bio je prelazak preko Save na Bosansku stranui obratno, osobito dok nije bilo komunikacija. Tada se prelazilo uglavnom čamcima. Iznad svega bila jeborba protiv poplava i ledenih santi. Sava, kao i prije, pruža mogućnosti za ribolov pa na njenim obalama često susrećemo pecaroše.Za odmor i razonodu uz obalu Save od granika1 do Poloja služe splavarske kućice. Svake godine seorganiziraju splavarske regate i tradicionalno natjecanje u kuhanju „fiš“ paprikaša. Brođani volepromatrati i hraniti bijele labudove koji dolaze zimi na obalu Korza.U novije vrijeme Savom u riječnu luku uplovljavaju i turistički brodovi.Nema Broda bez Save! Istočna i zapadna strana rijeke Save kod Slavonskog Broda ( Snimljeno 25. V. 2012.)1 Dizalica za utovar i istovar sa šlepera.8

SAVSKI MOST KOD SLAVONSKOG BRODA Prema dosadašnjim saznanjima danas je na Savi između dva Broda 14. most po redu. Četiri od njihizgradila je Tvornica vagona i mostova u Brodu, kasnije poznata pod imenom „Đuro Đaković“. Prvi čvrsti most sa željezničkom prugom i kolnim prometom izgradila je Austrija nakon okupacijeBosne 1878. To je bio najveći i najljepši most preko Save u Zemlji. Služio je 61 godinu kada ga jevojska Kraljevine Jugoslavije digla u zrak kako bi spriječili prelaz njemačke vojske u Bosnu. Nastankom Nezavisne Države Hrvatske ustaše i Nijemci nastojali su što prije premostiti Savu. Uprodužetku današnje Preradovićeve ulice podigli su drveni most isključivo za potrebe vojske. Gotovoistodobno dat je nalog da se preko Ade obnovi most za željeznički i kolni promet. Glavni dio poslaizvela je “Tvornica vagona strojeva i mostova d.d. Broda n/S.“ Radovi su završeni 31. kolovoza 1944. Oba ova mosta nisu preživjela rat. Bili su glavna meta prilikom bombardiranja od strane,uglavnom engleske avijacije. Oba mosta su pogođena 1944. g. Dokrajčili su ih sami Njemci kodpovlačenja, minirajući ih bombama od 250 kg pri čemu su i sami mineri poginuli. Pobjedu partizana Brođani su dočekali krhotinama mostova u Savi. Izgradnja mosta opet jeprimarni zadatak. Još u tijeku obnove, u lipnju 1945. Tvornici vagona i mostova u Slav. Brodupovjerena je izgradnja savskog mosta.Tadašnja vrijednost bila je 1, 500 000 000 Dinara.Otvorenje mosta kojemu je nazočilo veliki broj građana na čelu sa predstavnicima Saveznog iRepubličkog vrha organizirano je 29. XII. 1961.g. I ovaj most je kao i njegovi prethodnici doživio sudbinu rušenja. U Domovinskom ratu bio jebombardiran od strane avijacije Jugoslavenske armije. Najjači udar bio je 10.V. 1992. i 7. X. 1992.Snažna eksplozija uzrokovana je miniranjem mosta koji je tako ostao neupotrebljiv, slomljene„kičme.“ Treba reći da su hrvatske snage nakon svakog oštećenja vrlo brzo osposobljavale most, no ovajputa trebalo ga je obnoviti. Nakon dužeg vremena, tek u 2000. godini međunarodna zajednica jepredala obnovljeni most. Cijela prometnica između dva Broda duga je oko 600 m. Od toga na pristupne ceste otpada oko100 m sa svake strane. Željeznidio od Slavonskog Broda dootočića Ade ima oko 100 m atoliko ima i armirani betonskidio od Ade do Broda. Most jedakle dug bez pristupnih cestaoko 400m. Postavljen je na petmasivnih upornih stupovaobzidanih kamenom. Most imakolnik širine 5 m. i pješačkestaze s obje strane. Ukupnaširina u željeznom dijelu je 9,5m. a u betonskom 7,5 m. Preko mosta vodi „meka“granica pa je komunikacijaizmeđu dva Broda slobodna. Dio mosta koji pripada Republici Hrvatskoj 9

GALOVO – ARHEOLOŠKI LOKALITET NEOLITIKA Neolitsko naselje otkriveno je 1995. godine na tlu sjeveroistočnog dijela Slavonskog Broda, nazemljištu zvano Galovo, gdje su bile tzv. „Ciglarske bare.“ Tu je otkriveno naselje starčevačkekulture1 na tadašnjoj obali Save koja je bila oko 3,5 km sjevernije. Naselje je postojalo prije 8000godina. Zone naselja starčevačke kulture otkrivene su u ovom dijelu na 5 lokacija. Prva je otkrivena uUlici Šime i Kate Marukića br. 14, 1975. g. Galovo je četvrta lokacija. Kompleks naselja prostire se uširinu istok-zapad 1,5 km., a u dužinu sjever-jug 2 km. Na tom području provode se sustavna arheološka istraživanja u okviru projekta „Prapovijesniidentitet Sjeverne Hrvatske.“ Naselje na Galovu otkriveno je na dubini 80 cm. ispod današnje površinezemljišta. Istraživanjem rukovodi dr.sc. Kornelija Minichreiter iz Instituta za arheologiju u Zagrebu sasuradnicima arheolozima iz Muzeja Brodskog Posavlja.Do sada su otkriveni:1. Zapadni dio prostora; zemunice i objekti za kultne obrede, četiri kostura odraslih, starosti 40– 50 g., žrtvenici, kadionice, glineni diskovi, zoomorfijska plastika i kamene izrađevine.2. Sjeverna vrata i Zapadna vrata : niz okomitih stupova između kojih se iz naselja silazilo u obredni dio.3. Središnje naselje : stambene i radne zemunice. Pokapanje mrtvih se u Galovu vršilo unutar naselja, ali unutar ukopnog prostora, u jami spokojnicima i kultnim objektima, izdvojeno drvenim ogradama, što je prvi takav slučaj. Nalazi su razni kao keramika, litika, glineni i kameni predmeti, životinjske kosti, ugljen i zemlja.Do sada je istražena 1/10 prostora tj. oko 2500 m2. Od nalaza je najbrojnija lončarska produkcija grubei fine fakture: lonci, zdjele i šalice. Upotrijebljena je tehnika urezivanja i utiskivanja, plastičnomodeliranje i bijeli slikarski motivi. Od obrednih predmeta pronađeno je 89 žrtvenika u nekoliko varijanti, 18 primjerakaantropomorfne ideoloplastike (ljudske figure), 5 primjeraka zoomorfne idealoplastike (srna, svinja,pas) i jedan amulet2 od gline sa pijeskom dug 2,2 cm i debeo 6 cm promjera 4cm. Od nakita su pronađeniu glineni i kameni privjesci, a od oruđa koštano šilo, kugle za lov na divljač,utezi za tkalački stan i glačana kamena oruđa: klinovi, dlijeta i sjekire. Galovo u Slavonskom Brodu jedna je od rijetkih istraženih lokacija ranoneolitičkog naseljakontinentalne Hrvatske. Žrtvenici1Starčevačka kultura=kultura srednjeg neolitika, dobila ime po mjestu Starčevu u Srbiji nedaleko Pančeva.2Amulet = predmet koji štiti od uroka, obično se nosi oko vrata..10

Lonci različite izradeNalazište Galovo 2011. 11

RIMSKA VOJNIČKA DIPLOMA IZ SLAVONSKOG BRODA Kada je 1997. g. građevinsko poduzeće „Zid“iz Slavonskog Broda izvodilo radove na obnoviporušenih kuća u Nijemcima kraj Vinkovaca, jedanradnik iz požeškog kraja, prosijavao je pijesak ipronašao Rimsku vojničku diplomu. To je bionajnoviji nalaz Diplome iz I. stolj. Danas se nalaziu Muzeju Brodskog Posavlja u SlavonskomBrodu. Na diplomi se spominje imeMARSVNNIA, antički grad na ušću rijekeMrsunje u Savu. Vojnička diploma je legaliziraniprijepis carskog dekreta s izvornika koji jeobjavljen javnim uvidom u Rimu. Dekretom suvojnici nakon vojne službe dobivali određenaprava i zakonske povlastice. Ova diploma je izdana 5. II. 71. g. n.e. u dobacara Vespazijana (69. – 79. g.) Diplomu je dobiocenturion2 LIKAJ iz Marsunije, nakon 27 g.vojevanja u Mizenskoj floti. 3Diploma se sastoji od dvije brončane ploče spojenena dva mjesta žicom. Sve četiri strane ispisane suurezanim slovima. Tekst dekreta upisan je naunutarnjoj stranici po širini i na vanjskoj po visini.Na prvoj vanjskoj stranici su imena svjedoka injihovi pečati koji su smješteni u posebnomprostoru po sredini pločice. Prijevod teksta glasi:3 Imperator Cezar Vespazijan August vrhovnisvečenik - s tribunskom vlašću drugi put, imperatoršesti put, otac – domovine, konzul treći pout, -veteranima koji su vojevali u mizenskoj floti – podSekstom Lucilijem Basom, koji su – odslužilidvadeset i šest ili više stipendija – i naseljeni su uPestumu - čija imena su dolje potpisana, -njima,djeci i potomcima njihovima – daje civitet ipravo zakonitog braka sa suprugama, - koje su tada imali, kada im je civitet dan, - ili, ako su koji bililedični, s onima, koje su poslije – doveli, naravno pojedini s pojedinom. – Peti dan prije februarskih ida( 9. veljače ) – za konzulovanja imperatora Cezara Vespazijana Augusta treći put, - ( i ) Marka KokceejaNerve (1. godine) – (centurionu) Likaju, Birsovom sinu, iz Marsunije – m (redni broj 23) – Prepisano iprovjereno s bakrene ploče, - koja je pričvršćena u Rimu na Kapitoliju – na podnožju are Julijevskogroda. Rubovi vanjskih stranica ispunjeni su cik-cak urezima. Dimenzije svake pločice su 16,8 x 13,1 cm,a debljina prve je 1,5mm, a druge 2 – 3,2 mm. Za razliku od drugih Brodska diploma je dobro očuvana ipo tome jedinstvena. Ona je antički spomenik iznimne vrijednosti i ima istaknuto mjesto u antičkomdijelu Muzeja Brodskog Posavlja.1.Zapovjednik centurije – vojne jedinice od 100 vojnika,2. Italska flota iz Misene (Miseniuma).3. Tekst iz brošure „Rimska vojnička diploma iz Slavonskog Broda „ Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Broid, svibanj, 1998.12

RIMSKI PARADNI ŠTITNIK (KNEMIDA)IZ SLAVONSKOG BRODA Brodska knemida je brončani posrebreni štitnik za donjidio noge kao svečani dio opreme rimskog dostojanstvenika izprve polovine III. st. Otkrivena je u rijeci Savi kraj gradskogstadiona 1975. g. Izrađena je visokom umjetničkom izvedbomu tehnici iskucavanja i graviranja na brončanom limu, sareljefom boga rata Marsa u centralnom dijelu. Oko njega sucrteži sa raznim likovima, scenama i ornamentima. Prvi puta jeobjavljena 1979. g. od strane Jasenke Miškiv. Konzerviranje irekonstrukcija je obavljena u Meinzu. Nepoznati autor jenačinio jednostavne, vjerodostojne crteže u četvrtastimpoljima. Ovakvi radovi nisu poznati na ostalim primjercimarimskog svijeta. Iako je površina metala djelomično izjedena,moguće je razaznati religijske – božanske motive (bogoviMars, Dioniz, Diana, Silenova maska) i likovi izvan božanskesfere kao što su boksači. Polivalentni statuarni stojeći lik bog Mars je reljefnoizrađen kao nagi muškarac kovrčave kose sa nadignutomkacigom u stojećem stavu, oslonjen na desnu nogu. Lijevanoga je slobodna i svinuta u koljenu. U desnoj ruci mu je dugokoplje upereno u zemlju. U lijevoj ruci mu je štit ukrašenzrakama. Na ramenima se vide zaobljeni kutovi plašta. Iznad Marsa su četvrtasta polja na kojima su urezivanescene u metalnu podlogu. Lijevo su urezivani cvjetovi sa četirilatice, zatim nagi Dioniz1 koji sjedi na leopardu. Desno je jelen na kojemu sjedi žena u haljini sa obješenimnogama, božica Diana.2Desno i lijevo od Marsove glave je ornamentika. Ispod desnogpazuha je urezana glava bez tijela sa dugim pramenovima ibradom. To je Silenova maska.3 pripremljena za nastup. Kraj lijevog ramena omeđeno je polje u kojemu se nazirescena šakačkog dvoboja.Donja polja su od gornjih odvojena trakama.U prvom od njih, vidljive su samo noge u iskoraku.Predpostavlja se da se radi o boksaču sa vrećom.U nižem polju je ljuskasti dekorativni ornament.Kraj samih stopala je rimski oklop sa kacigom i zaštitom na lice.Donja dva polja prikazuju dva muška lika u pozi boksača. Lijevi napada, a desni ima obrambeni stav.Raspored motiva slučajno je odabran. Oni ne ukazuju na neke međusobne veze.Slavonsko – Brodska knemida jedinstveni je i iznimno vrijedan dio turnirske vojne opreme. Zato jeuvrštena u red značajnih svjetskih arheoloških lokaliteta antičkog razdoblja.1 Bog životnih radosti2 Rimska božica lova3 Teatarska maska u obliku glave, Silen = zaštitnik izvora, pratilac boga Dioniza. 13

MARSONIJA Na prostorima današnjeg Slavonskog Broda, na tragovima Kasnog brončanog doba (1300.-700.g.pne.) u II. i III. st. p.n.e. Ilirska plemena Kelti osnovali su naselje koje antički pisci nazivajuMarsonija. Kad je naselje točno nastalo još je otvoreno pitanje. Novija istraživanja upućuju nas da jeMarsonija bila grad čija obilježja još nisu potpuno poznata. Predpostavlja se da su Kelti na prometnom čvorištu starog posavskog puta i puta s juga na ušćurijeke Mrsunje u Savu podigli manju utvrdu s naseljem. Ona je bila lokalno središte manjih sela uzrijeku Savu. Na tzv. Peutigerovoj tabli gdje su označene udaljenosti na relaciji od Siscie (Siska) doSirmiuma (Sremske Mitrovice), Marsonija je nedvojbeno označena na mjestu današnjeg Broda.Ime „Marsonija“ nastalo je u ilirskom govornom jeziku prije dolaska Rimljana. Značenje riječiMarsonija je Crna Voda (mar = voda, sonia = crna boja). Arheološka istraživanja na području nekadašnje Marsonije nisu sustavna. U Rimskom razdobljuMarsonija se razvila na panonsko - keltskom području uz ušće rijeke Mrsunje i obalu rijeke Save. Natemelju dosadašnjih nalaza moguće je ustvrditi da je Marsonija imala izduženi pravokutni oblik sazemljanim bedemima i drvenim palisadama.Sjeverna granica je bila između Ulice Matije Mesića i Ulice Dr.Ante Starčevića.Zapadna granica imeđu Ulice Ivana pl. Zajca i Tome Skalice.Na jugu do otočićaAde i djelom današnjeg korita Save.1 Najstariji poznati narod su ilirsko-keltska plemena Breuci i Oserijati. Njih su pokorili i Marsonijuosvojili 43. g. Rimljani u doba cara Oktavijana. Od tada se vrši romanizacija pojačavanjem utjecajanad plemenskim vođama. Treće stoljeće, je doba maksimalnog razvoja Marsonije. U IV. stoljećupočinje njeno propadanje sukobom cara Konstantina II. i uzurpatora Magnencija 351. g. Provalom Gota nastaje rasulo Rimskog carstva. Stanovništvo Marsonije bježi iz grada i okoline uizbjeglištvo. Pojavom ratobornih Huna 441. g. Marsonija je razvaljena. Kad su kasnije nakonkratkotrajne uprave Gota došli Slaveni na mjestu Marsonije našli su samo razvaline koje su nazvaliStari Grad.1 Vidi14

POVELJA HRVATSKO-UGARSKOG KRALJA BELE IV. Bela IV. (1235. – 1270.) bio je hrvatsko – ugarski kralj izdinastije Arpadovića. Zemlja mu je bila ugrožena od tatarskih imongolskih konjanika ispred kojih je morao i sam pobjeći uDalmaciju. Da bi ojačao obrambenu moć hrvatskih gradovadarivao im je status slobodnih kraljevskih gradova s obavezompodizanja utvrda i jačanjem obrambene moći. Jedna Belinapovelja – darovnica odnosi se na zemlje Brodskog Posavlja ukojoj se po mišljenju nekih povjesničara prvi puta spominje imeBROD, pa se ta godina izdanja darovnice, 1244. smatralanastankom grada Broda. U tekstu se detaljno određuje darovano zemljište kakoslijedi: „Međe ovih zemljišta razlikuju se ovim redom: prvapočinje od rijeke Save, tamo gdje izvire rijeka Biođ (Boyg) inastavlja se prema sjeveru u šumama preko mjesta zvanihZuibnich, Gnilotech, Elenoa greda preko zemljanih i drvenih međaša do opkopa BOARAIDA;... odsela BRAIDA penje se na vrh brda i ondje napušta spomenuto zemljište Toliše (Tolys)1 i skreće premaistoku;...“2Prema mišljenju Vladimira Rema Povelja kralja Bele IV. je prva povijesna isprava o Brodu. Opisigranica i zemljišta pojmovi „BRAIDA“ i opkop „BOARAID“ odnose se na naselje gdje se danasrazvio grad Brod Istraživači prošlosti Broda nisu jednako tumačili ove dvije riječi. Prvi je u Belinoj povelji imeBroda prepoznao Josip Koprivčević u knjizi „Spomenici Broda“ iz 1943. g. Franjevac Paškal Cvekan usvom povijesno kulturnom prikazu „Franjevci u Brodu“ dokazuje da BOARAIDA i VILA BRAIDAnisu spomen starog Broda već je to ime BRAZDA kod današnjeg sela Paka na vrhu brda. Dokaz nalaziu dokumentima Brođanina Mate Mesića „Građa mojih rasprava“ u kojima se realni datum prve pojavetoponima BROD uzima 10.VIII. 1470. Po Cvekanu, Belina darovnica ne spominje Brod. Brod jemožda i prije postojao kao i Tomica, ali o tome nema pisanih dokaza. Među srednjevjekovnim selima i naseljima oko Staroga Grada koja se spominju u ispravama gdjese potvrđuju posjedi Berislavićima ne spominje se Brod. U kasnijim godinama imena nekih sela sunestala (Ovar, Čeznik, Priplaće i dr.). Tako je moguće da je selo Braid ili Brod promjenilo ime. Pošto seono javlja na periferiji današnjeg Broda nema razloga da ga ne prihvatimo.1 Tomica2 Vidi : M. Matković „Brod“ str. 9. 15

BRODSKA TVRĐAVA Brodska tvrđava jedinstven je primjer baroknog vojnog graditeljstva u Hrvatskoj. Ona jespomenik nulte kategorije i čini znamenitu jezgru Slavonskog Broda. Od 1715. do 1780. Austrija jegradila veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Ova utvrda spadameđu najveće građevine takvog tipa u Evropi. To je najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a neki jestavljaju kao pandam Dioklecijanovoj palači. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci – graničari, podvodstvom carskih vojnih inženjera. Do 1723. g. podignuti su glavni temelji, ozidano glavno utvrđenje ciglom i sazidana su vrata.Izgrađen je stan za zapovjednika, vojarna uz istočni bedem i bastioni sv. Eugena i sv. Mihovila kaopeterokutni elementi te bastioni sv. Karla i sv. Elizabete po kojima je i danas prepoznatljiva.Najznačajniji graditelj Bečkog dvora u 18. st. koji je zaslužan za vanjske bedeme bio je Nikola Doxat.Pojedini dijelovi tvrđave imaju specifične nazive baroknog vojnog graditeljstva. Hornverk je rogastidio utvrde okrenut prema Savi, Kontragarda je utvrda ispred čela bastiona, Kurtina je glavni spojnibedem, Kazamati su hodnici unutar bedema, Kavalir je zidana zgrada u obliku potkove na centralnomtrgu, a Ravelini su trostruki bedemi od nabijene zemlje optočeni ciglom. Unutar bedema tvrđave izgrađeni su objekti različite namjene. Neki od njih su i danas u funkcijikao obnovljeni, neki su još u ruševinama a nekih više nema ili su otkopani samo temelji.Tvrđava i grad Brod nikada nisu bili jedna cjelina. Naselje se razvijalo istočno od samostana i crkve.Već od sredine 19. st. Brodska tvrđava je izgubila svoju obrambenu zadaću. Bila je napuštena i počelase sama orušavati. U Domovinskom ratu vojska Jugoslavije je koristila tvrđavu kao svoju zaštitu i iznjenih prostora pucali su na grad. Nakon Domovinskog rata Tvrđava se postepeno uključuje u život grada. 1994. g. Ministarstvoobrane Republike Hrvatske predalo je Festung gradu Brodu. Tada je i Gradsko poglavarstvo prihvatilokoncepciju sjedinjene konzervatorsko urbanističke arhitektonske obnove na prijedlog projektnogpoduzeća SAM N. P. P., iz Zagreba. Na tim temeljima sklopljen je i ugovor o izradi idejnog rješenja uključivanja tvrđave u prostorgrada. Nakon čišćenja terena obnavlja se bastion sv. Mihovila i sv. Eugena, zgrada Slavonske vojarne natrgu obnovljena je u Klasičnu gimnaziju. „Fra Marijan Lanosović“. Nastava je započela 1997/98., uprostorima zapadnog Kavalira na 750 m2 postavljena je Galerija „Ružić“, časnički paviljon preuređenje u Gradsko poglavarstvo, Velika barutana je sada Glazbena škola, obnovljen je Kapelanov stan, unjemu je sada Informacijski centar, vanjski radovi na cvrkvi sv.Ane su okončani. Daljnji planovi predviđaju izgradnju hotela, različite trgovačko – ugostiteljske sadržaje satrgovačkom ulicom između kavalira i kurtina i uređenje „Muzeja Granice“ u drugom dijelu kavalira.Na prostoru centralnog trga organiziraju se razni javni nastupi. Brodski Festung je austrougarski, kraljevsko – jugoslavenski vojni objekt. Poznat je po svojojfortifikacijskoj i slavan po kulturno – povijesnoj vrijednosti, ali ne i po vojnim postrojbama koje sukroz njegovu prošlost tu obitavale.16

V. Antipov: Tvrđava i grad Brod oko 1750. (Ulje na lesonitu) Skica idealne rekonstrukcije Brodske tvrđave 17

HORNVERK U BRODSKOJ TVRĐAVI Hornverk je fortifikacijski objekt građen kao obrambeni dodatak tvrđavi u obliku rogova.Smješten je južno prema Savi kao manja tvrđava za sebe umjesto četvrtog revelina, pa tako potpunorazbija zvjezdoliku osnovu tvrđave. Izveden je sa dva polubastiona povezana sa kurtinom između III iIV bastiona.1 Sa čela tih bastiona topovima su mu štićena krila. Osnovna namjena hornverka je bila dauz pomoć topova spriječi prijelaz Turaka preko Save. Prvi zemljani radovi su izvedeni 1721. g. pod vodstvom inž. Vesentina, a kasnije Heyssa. U lipnju1722. general Petraš javlja u Beč da radovi na bedemima Hornverka dobro napreduju.Širina prednje strane je oko 210 m, a visina bedema 3,4 i 4,4 m Čela polubastiona imaju 55 i 57 m, abokovi 26 i 25 m. Polubastioni su šuplji. Grabište ispred hornverka široko je oko 18,9 m te je ispodnajvišeg vodostaja 3,4 i 4,4 m. Branjeno je s prsobrana bastiona i kontragarde. Nad njime je otvorendvostruki kaponir2 između kojih je ostavljen prolaz širine 3,8 m. U sredini kurtine hornverka su trikazamata i jedna poterna.3 Pred frontama hornverka prostirala se do Save glasija u najširem dijelu 22,7m. U dvorištu hornverka izgrađeno je nekoliko objekata. Međuprostori u hornverku bili su obrađenikao parkovi, vrtovi i voćnjaci. Od nekad podignutih zgrada nekih nema, a neke su obnovljene i danas služe u razne namjene.Časnički paviljon je Gradsko poglavarstvo, Glazbena škola je na mjestu prijašnjih štala, a ukapelanovom stanu je Informativni centar turističke zajednice. Jugozapadni dio hornverka1 III bastiobn sv. Mihovila, IV bastion sv. Eugena..2 Bunker-utvrda s puškarnicama.3 Podzemni hodnik.18

KAVALIR - IZNIMNA GRAĐEVINA U BRODSKOJ TVRĐAVI U zamjenu za obrambene vojarne tzv.kavalire, iza kurtina u obliku potkove sa zapadne,sjeverne i istočne strane, izgrađen je atraktivan ireprezentativan fortifikacijski objekt u središtubrodske tvrđave, kavalir. Poseban je oblikom ifunkcijom. Ovdje je prije svega služio za logistikuvojske pa su tu smještena skladišta, pekare,bolnica, prostorije za odmor i spavaonice. Udaljenost kavalira od kurtine je 12 m,greben je 3 m viši od ostalih, čelni zid je visok 7,2m, širina bedemskog hodnika je 11,4 m, debljinaprsobrana je 7,5 m, a kazamati kao osnovniunutrašnji sadržaji, široki su 5,84 m i svodovi suim debeli 1 m. Čelni zidovi kazamata imaju po dvaprozora u razmaku od 1,25 m. Krila kavalira supovezana svodovima s kurtinama. Srednji i kutni dijelovi imaju prolaze na glavni trg odnosno dvorište,koje je dugačko 128,6 m i široko 109,1 m. Razlozi za gradnju kavalira bili su praktičnog i vojno strateškog karaktera. Logistika je bilasmještena u lošim i skučenim prostorima hornverka. Prvi sačuvani projekti kavalira potječu iz1766./67. i 1767./78. g. Intenzivno se gradilo u 60-im godinama 18. st. 70-tih godina ulaze prvistanovnici. U sredini središnjeg krila izgrađen je toranj sa satom radi točnije orijentacije u vremenuzbog smjene straže. Prema planu iz tog razdoblja u lijevom krilu je smještena opskrba, u srednjemtopništvo i u desnom posada. Tri krila kavalira završena su 1784. g. Planirano je i četvrto krilo no dogradnje nije došlo. Glavni građevinski materijal je cigla velikog formata i nabijena zemlja. Od 1785.do 1788. uklonjen je zemljani nasip jer je propuštao vlagu pa je izvršeno popločavanje zalivenocementnim malterom.Unutarnji dijelovi kavalira bili su namjenjeni i nastanjeni određenim službama.Inače je kavalir imao 64 kazamata, 24 polukazamata i 26 kuhinja.Danas je ova iznimna građevina podvrgnuta sistematskoj obnovi i pobuđuje posebno zanimanje. Dva pogleda na Kavalir Brodske tveđave

GALERIJA „RUŽIĆ“ Galerija Ružić smještena je u jugozapadnom kavaliru tvrđave. Osnivanje galerije prvi puta jeobjavljeno u listopadu 1993. kada je akademski kipar, brođanin Branko Ružić odlučio pokloniti svomegradu do 365 radova pod uvjetom da se u gradu Brodu otvori galerija umjetnina u kojoj će GalerijaRužić biti poseban segment. Gradske vlasti su prihvatile Ružićev prijedlog. Nastao je „trolist“ nazvanGalerijom umjetnina: „Spomen dom Dragutina Tadijanovića“ (Starčevićeva 8), „Likovni salon Vladimir Becić“ (TrgI.B.Mažuranić 1) i „ Galerija Ružić i suvremenici.“ (Brodska Tvrđava). Odluku o osnivanju donijelo jeGradsko poglavarstvo na 16. sjednici 31. I. 1995. Unutar te kulturne ustanove posebna je cjelina „Galerija Ružćić i suvremenici.“ Za smještajGalerije određena je zgrada povijesne tvrđave Brod. Započelo se s obnovom tog spomenika nultekategorije u koji će se među prvima useliti Galerija Ružić. Za rekonstrukciju i obnovu jugozapadnogkavalira, za potrebe galerije utrošeno je 14.831.591,00 kn. Sredstva su osigurana u Ministarstvukulture, u Brodsko–posavskoj županiji i najviše iz proračuna grada, 7.306.591,00 kn. Projektnudokumentaciju izradila je tvrtka „Sam N.P.P. d.o.o. iz Zagreba. Autor glavnog projekta je tvrtka „Arc“iz Zagreba, a postav je načinio prof. Mladen Pejaković. Radove je započela tvrtka „Energobrodingd.o.o.“ od 1998.– 2002. g., a završila tvrtka „Vukojević gradnja“ Slav. Brod. Opremu je izradila„Stolarija Mirković“, Slav. Brod. U listopadu 1993. u Gradskom poglavarstvu Sl. Broda svečano je potpisan „Ugovor o donacijiBranka i Julije Ružić gradu Slav. Brodu.“ U ime grada ugovor je potpisao gradonačelnik dr. MatoVukelić. U Ugovoru je rečeno da će broj poklonjenih umjetnina biti između 250 i 360 i sastojat će se odprvih radova, pa kroz cijelo stvaralačko razdoblje u svim materijalima i dimenzijama. Do 2000. g.preuzeta je definitivno kompletna donacija. Koncem 1996. g. za privremenog ravnatelja Galerije, akasnije 1988. za ravnatelja, Gradsko Vijeće je imenovalo mr. Predraga Golla, višeg kustosa,akademskog slikara i profesora. Zapadni kavalir barokne tvrđave Brod postao je svečanim otvaranjem15. lipnja 2004. g. u doba gradonačelnika dr. Joze Metera. Otvorena je jedinstvena galerija modernehrvatske umjetnosti XX. stoljeća. Utemeljena je jedna od najznačajnijih kulturnih i umjetničkihinstitucija u Hrvatskoj. Unutrašnjost Galerije podjeljena je s dva uzdužna hodnika. Poprečnim lučnim zidovima dobivenisu izložbeni prostori u površini od 1800 m2. U prizemlju je 8 takvih prostora. Radovi Ružićevihsuvremenika, koje je on sam odabrao, postavljeni su u 6 izložbi i djelomično u prostoru ulaznogpredvorja i recepcije. 155 umjetnika izložilo je 195 umjetnina.Galerija „Ružić“ smještena je u zapadni dio Kavalira Na izložbi 8 postavljeni su Ružićeve skulpture:u Brodskoj tvrđavi Činele, Kokoš i Čovjek s krilima20

BRANKO RUŽIĆ (1919. – 1997.)Branko Ružić rođen je 4. III. 1919. g. u Slavonskom Brodu od ocaAntuna (1885. – 1977.) iz Vrbovskog i majke Katarine rođeneBlažeković (1895. – 1975.) iz Novske. Imao je tri sestre. S NadomŠnajder imao je sina Vladimira, a ovaj je imao sinove Igora i Janka. Udrugom braku s Julijom-Rišavi-Sekom imao je kćer Rajku i od nje unukuNiku i unuka Radovana.Djetinjstvo je proveo kod bake u Novskoj. Školovanje počinje uVinkovcima 1925. Već tu profesor zapaža njegove crtačke sposobnosti.U završnim razredima gimnazije osniva i uređuje list „Svjetlost“. Unjemu objavljuje tuđe i svoje radove. 1940. g. upisuje kiparstvo na akademiji u Zagrebu. Po završetkustudija dobiva naslov akademskog kipara pa ipak upisuje četverogodišnji studij slikarstva. 1948. stječenaslov akademskog slikara. Odmah su mu prihvaćena slikarska djela „Zlodjelo okupatora“ i „Cigani.“1951. g. ima svoj atelje u Voćarskoj 76 u Zagrebu. Iste godine u Vinkovcima otvara svoju prvusamostalnu izložbu slika. 1953. prihvaća mjesto profesora na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Svoj rad sadjecom izložio je u knjizi „Djeca crtaju“ (1958.). Uz crtanje, pisanje i slikanje sve više jača želja zaskulpturom. Svoijim prvim kiparskim djelom smatra glavu „Otac“ (1956.). 1959. i 1960. priređujesvoje samostalne izložbe skulpture u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Na poziv umjetnika VanjeRadauša preuzima na Akademiji posao docenta upredmetu Kiparstvo. 1962. u Portorožu izradio jedvije figure u grožnjanskom kamenu, a godinu danakasnije pridružuje se umjetničkoj koloniji uRovinju. Na XXXII. bijenalu u Veneciji zainternacionalnu skulpturu žiri mu dodjeljuje drugunagradu. Svoj rad u mramoru „Dvoje“ izradio je zamuzej Henrox iz Quercete, nedaleko Cararre. Uradionicama ove tvrtke upoznao je i radio sabrojnim umjetnicima. 1969. g. ima samostalnuizložbu skulpture u Londonu. 70-tih godina Ružićauvrštavaju u brojne izložbe. Početkom 80-tih napoziv Saveza boraca grada Zagreba izradio jespomenik od aluminijske figure visok 7 m u B. Ružić: Spomenik poginulim Zagrepčanima, - aluminijspomen palim Zagrepčanima 1941.-1945., na 2,5 m. x 2,5 m. x 7 m., Zagreb, park Dotrščina (foto 2011.)spomen obilježju Dotršćini. Na poziv Provincijalata Bosne Srebrne u crkvi „sv. Križa“ u Sarajevuizradio je 14 križnih postaja u drvetu. 1986. Ružić dobiva Republičku nagradu „Vladimir Nazor“ zaživotno djelo. Izvodi radove na terakoti i priprema radove iz papira. 1993. ostvaruje se ideja oosnivanju Galerije umjetnina unutar koje je posebna cjelina „Galerija Ružić i suvremenici“, u prostoruTvrđave. U 90-tim godinama izlaže u Duisburgu, Zagrebu, Rijeci i Šibeniku. Ružićev opus je obilan.Radio je najviše u drvetu. Za svoja umjetnička djela, osim trupaca koristio je i različite drugematerijale: gips (kokoš), bronca (čovjek s krilima), kamen (staza slonova), cement (katedrala),aluminij (Dotrščina), terakota (Ela), papir (Kafka), ulje na platnu (Jasenovac). Ružić je svoje radoveizlagao oko 100 puta samostalno i oko 200 puta s drugima. Sudjeluje na desetak kiparskih simpozija.Dobitnik je 15 nagrada. Njegovi javni spomenici su u Zagrebu, Vinkovcima, Osijeku, Slav. Brodu,Sarajevu(Križ), Beogradu (M. Pijade), Hannoveru, Wolsburgu (Donja Saska), Querrceti (Italija). Predkraj života kad više nije zbog bolesti mogao „kipariti“ u teškim materijalima radio je s papirom ili bi naplatnu nacrtao motiv, a onda ga je žena Julija izvezla. Ružić je bio veliki radnik i pronalazač kako ukiparstvu tako i u slikarstvu. Raznovrsnost kipova nadjačava njihov broj.Branko Ružić umro je u 78 godini u Zagrebu. Grob mu je na Mirogoju, polje 135, grobno mjesto 59. Naspomeniku je brončani kip „Sakiet Sidi Jusef“ iz 1958. g. 21

TVRĐAVSKA CRKVA SV. ANE U SLAVONSKOM BRODU U sjecištu dijagonalnih osi, u sredini tvrđavskog trga izgrađena je crkva posvećena sv. Ani. „ Donje se dolazilo preko dva mosta i dvije kapije „1 Ova crkva je bila prva građevina terezijanskog razdoblja u razvitku tvrđave. Projektant je biodvorski arhitekt Johan Lucas ( Genova 1668. – Beč 1745.). Dijagonalne strane rastvorene su sa četiriprozora. Vrata su na četiri strane. Sredina crkve bila je jedino mjesto za postavljanje oltara.Crkva je građena tako jer je imala posebne namjene: za blagoslov vojnika prije borbe, kada mogupojedinačno s bilo koje strane proći do oltara kroz crkvu ili prilikom blagoslova raznih zastava koje semogu pojedinačno prinositi. Oltar je bio jezgro crkve koja ga nadkriljuje. Krovište je dvostrukoprelomljeno i pokriveno šindrom. Tako se dobiva dojam da je krov kruna zidova. Na sljemenu su biladva franjevačka križa. U 18. stoljeću preuređena je unutrašnjost crkve koja je 1775. g. doživjela velikaoštećenja od poplave. Tom prilikom centralni oltar je uklonjen Preuređenjem je oltar premješten nasjeverni zid, a ulaz je u zidu zatvoren. Novi oltar je posvećen sv. Mariji Pomoćnici s vrijednom ipoznatom slikom iz Insbrucka. Tako je nekadašnja tvrđavska crkva pretvorena u kapelu.Mise u kapeli služili su franjevci. Do 1778. g. kapelanija je bila podložna zagrebačkoj biskupiji, akasnije đakovačkoj. Nakon II. svjetskog rata, 1949. godine, crkva je srušena. Od 1993. do 1995. g. organizirana je rekonstrukcija i revitalizacija objekata tvrđave. StručnjaciMuzeja Brodskog Posavlja otkopali su temelje crkve i istragama doprinijeli novim saznanjima o crkvi.Na tom mjestu podignuta je nova građevina pri čemu se vodilo računa da bude što sličnija prethodnoj.Prilikom čišćenja i otkapanja temelja crkve 1996. g., gospodin Matuško Željko izradio je tlocrttemelja. Vidljivo je da su u crkvici pronađeni jedna grobnica u sjevernom dijelu i jedan grob u sredinigdje je nekada bio oltar. Dimenzije osmerokutnog temelja su slijedeće: čelni zidovi – 9,6 m, pobočnizidovi – 13,2 m, bočni paralelni – 11,4 i debljina zida temelja je 60 cm. Opseg temelja je 34,2 m, apovršina 80,62 m2. Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba napravio je projekt obnove na temeljukojega je 2009. g. obnovljena tvrđavska crkva sv. Ane. Izvođač radova je tvrtka „Šprajc THD d. o. o.“iz Slavonskog Broda. Unutrašnje uređenje se nastavlja. Ova crkva sv. Ane ima posebno mjesto u našoj sakralnoj arhitekturi. Ona obilježava povijesnujezgru grada Slavonskog Broda.1 I. A. Brlić, : „Uspomene na stari Brod“ str. 29.22

FRANJEVAČKI SAMOSTAN U SLAVONSKOM BRODU Dopuštenjem turskog sultana i odobrenjem pape Grgura VIII. franjevci dolaze u Veliku 1775. g.Pored ostalih župa služili su misu u kući upravitelja župe Brod. Imali su sjedište svoje župe sv. Ivana iistoimenu crkvu nešto istočnije od današnjeg samostana i crkve. Od tada počinje opstojnost, život irazvitak Franjevačkog samostana u Brodu na Savi. Nije poznato kako je župna crkva sv. Ivana postalacrkva Presvetog Trojstva. Iako je Brod tada bio vojnički grad, u podizanju zidane crkve i samostana franjevci su seprvenstveno mogli osloniti na pomoć svojih vjernika – građana. Odlučili su graditi crkvu i samostanistovremeno. Ipak je najprije 12. VIII 1727. g. barun Ivan Trenk postavio kamen temeljac za crkvu.Potom su franjevci odlučili graditi samostan, pa je gradnja crkve nastavljena nakon 15 godina.Najprije je sagrađen zapadni trakt1 samostana i ozidan je vrt. 1730. g. izgrađen je južni trakt udaljen odSave 29 m. 1758. g. sagrađen je sjeverni trakt uz sada već postojeći zid crkve. Istočni trakt završen je1770. g. Zapadni trakt je najstariji. Prislonjen je na crkvu i gleda prema savskom mostu. Glavnasamostanska fasada ima vrata odmah kraj crkvenih vrata i to je ulaz u hodnik. Ovaj dio je dugačak 35,širok 8,92 m, a visok 7,30 m. Hodnik na katu ima 10 soba s obje strane, stube za tavan i za prizemlje. Uprizemlju ima 10, a na katu 11 prozora.Južni trakt se prostire od istoka prema zapadu uz Savu. Dugačak je 46,90 m, širok 8,92 i visok 7,30m.Ima vrata za izlaz prema Savi, 13 prozora u prizemlju i 11 prozora na katu. Dvoja vrata vode u istočnitrakt. U prizemlju južnog trakta smještena je blagovaoniva i kuhinja. U vrijeme dokinuća samostana ublagovaonici je smještena Trivijalna škola 2. Zidove blagovaonice rese slike svetaca i portreti viđenihBrođana. Posebna je slika Marije Pomoćnice na čelu blagovaonice, donešene iz crkve sv. Ane u tvrđavi1749. g. Kuhinja je uz blagovaonicu s 3 prozora prema SaviIstočni trakt je u vrijeme ukinuća samostana pretvoren u magazin. Dug je 35,86 m, širok 13,23 m ivisok 7,30 m. U sobama ovog trakta prema kvadratu, bila je smještena knjižnica. Ona je nastala u vezi srazvojem studija i škole.1 Dio zgrade u sklopu samostana 2 Tada Osnovna škola 3 Četverokutno unutrašnje dvorište samostana okruženo trijemom sa stupovljem 23

Kvadrat je prostor između 4 zida građevine. Omeđen je s tri zida trakta i zidom crkve. On je uressamostana pretvoren u park. Nekada je u sredini parka bio bunar, a danas je kip sv. Franje sagolubovima. To je reprezentativni klaustar3 izgrađen u baroknom stilu. Svodove hodnika drže veliki isnažni betonski stupovi. 1787. godine po naredbi cara Josipa II ukinut je Franjevački samostan uBrodu. Od 1787. do 1806. samostanska zgrada služila je kao škola. Tu su se povremeno održavale idruge društvene aktivnosti kao priredbe i veselice. Tu je bilo i skladiše erarijalne2 soli čije se posljedicei danas vide na zidovima kapelice u istočnom dijelu. Sve je to uništavalo postojeće zgrade pa je nakonponovog otvaranja samostana trebalo izvršiti brojne popravke i obnovu. Za to su posebno zaslužniTomo Jarić iz Brodskog brda i fra Marijan Lanosović. Iste godine odlukom Ratnog Savjetafranjevcima u Brodu predana je brodska župa. Prestala je sa radom Trivijalna škola, učitelji su napustilisamostan i mogla je započeti obnova. Što se tiče samostanskih poglavara od 1694. do 1708. u Brodu je Franjevačka rezidencija kojomupravljaju župnici kao predstojnici. Kada 1708. rezidencija postaje samostan, poglavari su gvardijani.Od 1900. do 1918. opet se imenuju predstojnici jer se Brod nalazi u Hrvatskoj provinciji Svetih Ćirila iMetodija.2 Državna sol24

FRANJEVAČKI KRIŽ Na inicijativu fra Andrije Zirduma i privolom Franjevački križ akademskog kipara Šime Vulasa namanastirske braće, u Franjevačkom samostanu u Trgu sv. Trojstva u Slavonskom BroduSlavonskom Brod na sredini Trga svetog Trojstva uomanjem parku postavljen je 2003. godine križ,zvan Franjevački. Križ je djelo akademskog kiparaŠime Vulasa. Rodno mjesto mu je Drvenik Veli krajTrogira 1932. g. Diplomirao je u klasi umjetnikaVanje Radauša u Zagrebu na ALU 1958. g. gdje jekasnije radio kao profesor i od 1991. g. redoviti ječlan HAZU. Na mnogim javnim prostorima nalazese njegovi spomenici i skulpture. Jedan od njihizrađen na temelju crteža olovkom je i Franjevačkikriž. Postav mu je od granita dimenzija: 150 x170cm i visine 33 cm. Tijelo križa je od bronce.Postavljeno je na nosač u obliku kvadra 88 x 82 x 45cm. Stup ima četiri nastavka koji djelujuizrezbareno u izmjnjenim položajima. Mjere su mu254 x 69 x 58 cm. Gornji, vodoravni dio križa imaoblik kape koja je postavljena na četvrti nastavaktako da u jednom dijelu ima prozračni prostor.Dužina krila je 135 cm, visina 80 cm, a širina 61cm.Visina kape je 40 cm. Ukupna visina križa je 372cm. Skulptura u tom prostoru djeluje nametljivo ipotiče na razmišljanje. Naime, križ je postavljentako da je svaka strana različita, bez obzira od mjestapromatranja. 25

FRANJEVAČKA CRKVA SV. TROJSTVAU SLAVONSKOM BRODU Katolička crkva i njene ustanove su upočetku bile tjesno vezane za franjevce.Nakon odlaska Turaka iz Slavonije Brod jepripojen Zagrebačkoj biskupiji, ali su brodskužupu i dalje vodili franjevci. No 1754. g.zagrebački biskup postavio je u Brodu zažupnika svjetovnog svečenika Josipa Zniku.Novi župnik je od franjevaca naslijedio nekamaterijalna dobra, a neka je samovoljnoodnio. Franjevci su pristali da novi župnik,dok se ne sagradi nova župna crkva,bogoslužja obavlja u samostanskoj crkvi.Nepoznato je tko je bio graditelj samostanskecrkve. Temeljac za crkvu postavljen je 1727.g. Radovi su nastavljeni tek 21. ožujka 1743. itada je ozidana polovina građevine. Radove jevodio fra Ambrozije iz Broda. 1753. g.završeni su radovi u crkvi pa je 14. listopadana ukrašenom oltaru sv. Josipa služena misa.Crkva je jednobrodna građevina sa debelimzidovima u baroknom stilu. U gornjem dijeluzidova ima male prozore. Tu su i tripolukružne niše za oltare i bogati profiliranivijenac te lukovi sa susvodnica stropa. To jenajveća crkva u Hrvatskoj Provinciji SvetihĆirila i Metoda. Dugačka je 43,60 m a široka13,27 m. Crkva ima svetište, lađu, kor,pročelje i toranj. U nišama iznad vrata nalazese kameni kipovi sv. Dominika i sv. FranjeAsiškog postavljeni 1761. g. Unutrašnjost crkve ispunjena je oltarima s baroknim svecima. Ima 6 oltara. Glavni oltar SvetogTrojstva je u svetištu, a u nišama sa svake strane su još po 3 oltara i to: 1. Oltar sv. Josipa (1753.), 2. Oltarsv. Ane (1924.) i 3. Oltar sv. Antuna na sjevernom zidu. Na južnom zidu su: 1. Oltar sv.Križa, 2. Oltar sv.Franje, 3. Oltar Marije Pomoćnice (1779.). Lijevo od ulaznih vrata je u špilji Gospa Lurdska. Desno odvrata je kompozicija Žalosne Gospe s mrtvim tijelom Isusa Krista.Ispod glavnog oltara izgrađena je 1766. g. kripta1 u kojoj su se osim redovnika pokapali i ugledniBrođani. Prvi je pokopan fra Franjo Mayer. Godine 1879. zaustavljeno je zakapanje u kripti, pa se odtada zakapanja vrše u posebnoj grobnici na gradskom groblju. Tu je i nekoliko nadgrobnih ploča. Trebaimenovati i ostala umjetnički izvedena zdanja: propovjedaonicu, sakristiju, mramorne posude za svetuvodu, samostanski oratorij2, kipovi, prizemne i korske klupe, raspela i orgulje. Orgulje se prvi puta spominju 1767. Današnje orgulje su još iz 1838., i obnovljene su 2010.Zvona su prenešena iz Đakovačke crkve nakon povratka brodskih franjevaca. U Prvom svjetskom ratu(1914. – 1918.) skinuta su za izradu topova. Ipak fratri su uspjeli spasiti jedno zvono. Ono je i danasjedino u tornju. Zahvaljujući franjevcima samostan sa crkvom Svetog Trojstva predstavlja i danas prvorazrednispomenik vjeri i kulturi1.Mjesto za ukapanje u crkvi2. Mjesto za molitvu, kapelica26

U SPOMEN IVANU VELIKANOVIĆU Slika Ivana Velikanovića nalazi u blagovaoniciFranjevačkog samostana u Slavonskom Brodu. Naslikana je1744. g. uljem na platnu u veličini 88 x 67 cm. Slika je tamnasa isto tako tamnim profiliranim ramom širiokim 6 cm. OtacVelikanović stoji iza pisaćeg stola na kojemu je pisaći pribor.U desnoj ruci drži molitvenik. Iza, na zidu je raspelo saIsusom. Na slici su ispisana slova P. F. J. V. M. P., početnaslova latinskih riječi koje znače: „Otac brat Ivan Velikanović,minister provincijal u svojoj 50-oj godini.“ Slikar nepoznat.12. studenoga 2010. godine u Aleji velikana u parku dofranjevačke crkve Presvetog Trojstva otkrivena je bistabrodskog velikana Ivana Velikanovića. Postav spomenika jekvadar obložen crnim mramorom 118 cm x 81,5 cm. Nagornjem dijelu je postavljena ploča 70,5 cm x 38cm. Na pločuje učvršćena bista s likom Ivana Velikanovića u fratarskom ruhu. Poprsje je u dnu široko 20, a uramenima 40 cm. Visina biste je 60 cm, odlivena je u bronci i zlatne je boje. Tekst je upisan na crnumramornu podlogu. Bista je djelo akademskog kiparaAnte Starčevića iz Zagreba. Ivan Velikanović rođen je u Slavonskom Brodu 7. kolovoza 1723. g. od oca Đure i majkeMagdalene. Kršteno ime mu je bilo Josip. Nije poznato gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1740.g. stupio je u franjevačku zajednicu Bosne Srebrne. U Cerniku i Vukovaru je učio filozofiju. Teologijuje studirao najprije u Budimu, a zatim završio u Bolonji 1747/48. g. S 27 godina postaje profesorfilozofije te predaje na filozofskom učilištu u Osijeku. 1768. uključuje se kao član Upravnog vijećaProvincije sv. Ivana Kapistranskog da bi 1771. postao provincijal. Velikanović je radio na jačanjufranjevačkog identiteta i promicanju duhovne obnove. Konfliktne situacije nije rješavao novimsuprotstavljanjima već je napetosti u franjevačkim krugovima rješavao na polju pisane riječi.Tako je 1771. g. izdao liturgijsku knjižicu Enhiridion Franciscanum, a 1773. Priručnik franjevačkeduhovnosti Regula et testamentum seranici... koji sadrži Pravilo i Oporuku sv. Franje i tumačenja papeNikole III. Ovaj priručnik tiskan je u Osijeku i na hrvatskomjeziku.. Za nas je značajan njegov rad na prijevodu knjige fraAntuna Bačića iz Vrbe Život Majke Božje tiskane u Pečuhu1773., petnaest godina nakon Bačićeve smrti. Od 1774. – 1783. Velikanović je dekan filozofskog učilištai bogoslovne škole u Osijeku, a nakon toga boravi u Vukovarukao tamošnji župnik do kraja svog života. U to vrijeme radi kaopisac crkvenog prosvjetiteljstva i reformnog katoličanstva. Iztoga je proizašao njegov prijevod Katekizma Upućenjakatoličanstva. To su prva djela takve vrste u hrvatskoj literaturi Slavonije.U njima se osjeća nov i vlastiti nazor i stav Velikanovića zareformom katoličanstva. On teži za crkvenom obnovomudaljavajući se od baroknog kršćanstva na prosvjetiteljskomradu. Njemu sa pravom pripada status književnika angažiranogu tumačenju i riješavanju dvojbe u franjevačkom okruženju. Bista I.Velikanovića ispred Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu, postavljena 2010. g. 27

OLTAR PRESVETOG TROJSTVA Za razliku od većine baroknih oltara Veliki oltar ove crkve, zbog dva prozora koji osvjetljavajuSvetište tabernakula1 ne pokriva cijelu pozadinu istočnog zida već je retabl postavljen iznad oltarnemenze. Iznad tabernakula na središnju plohu pozadinskog zida Svetišta obješena je s bogatoukrašenom ramom oltarna slika Presvetog Trojstva, zaštitnika samostanske crkve. Oltar je postavljen 1754. g. Izvorni je samo djelomočno sačuvan i zna se da je 1919. doživioznačajne preinake. Drveni stipes u obliku sarkofaga ostao je do danas i na njega je 1919. postavljenagranitna ploča. Stipes je visok 158 cm, a prilazi mu se preko tri stepenice. Flankiran je s obje stranevolutnim ukrasom, a s prednje strane ima reljefe četiri evanđelista. Na sredini menze koja je duga 324 cm postavljeno je trodijelno Svetohranište u dubinu 62 cm.između dva postamenta s ugrađenim moćnicima. Vratašca su ukrasno pozlaćena. Iznad Svetohraništau niši je raspelo. Svetohranište je od menze do završne kape visoko 160 cm, a sama kapa ima 80 cmZavršna kapa je ukrašena anđelima. Na vrhu je simbol janjeta na pozlaćenim trakama. U pozadini oltara se vrlo dobro uklapaju oslikana dva prozora. Najprije ih je oslikao i postaviostaklar Stjepan Muravić 1859. g. Drugi prozori su dar Aurelije Kus 1923. g. l944. g. prozori su stradaliu ratu prilikom bombardiranja. Novi prozori su opet postavljeni l957. u vrijeme gvardijana o. IvanaKrznara. Desni prozor Svetišta prikazuje Navještenje Blažene Djevice Marije i natpis „Sveta Marijomoli za nas.“ Lijevi prozor prikazuje Svetu obitelj i piše „Sveta obitelj zaštiti nas.“ Prozore je izradioPavao Sušilović iz Zagreba. Veliki oltar je nekoliko puta bojan i obnavljan. Zadnje konzervatorsko restauratorske radoveizveli su restauratori iz Ludbrega 2010. g. pod upravom Hrvatskog Restauratorskog Zavoda izZagreba.1 Sveti šator, svetohranište u obliku šatora28

OLTAR SVETOG JOSIPA Oltar sv. Josipa je najstarije i najljepšebarokno umijeće crkve Svetog Trojstva uSlavonskom Brodu. Postavljen je 1753. g. 14.listopada prvi puta se na njemu služila Sv. Misa.Najbliži velikom oltaru u prvoj niši sjevernogzida. Stoji u koso tako da gornji triumfalni lukzatvara prostor između lađe i stupa svetišta. Trodijelno oblikovani drveni retabl širok je3,80 m i visok 7 m. Zidana menza je presvučenadrvenim stipesom u obliku sarkofaga. S objestrane stipesa su ukrašena izrezbarena podnožja sdva glatka stupa. Predele završava s profiliranimvijencem. S obje strane retabla su ukrašenipilasteri. Iznad predele je oltarna niša, visoka 250cm. i široka 130 cm. Niša je uramljena širokomukrasnom ramom. Uz nišu se nalazi sa svakestrane po jedan ukrašeni pilaster. U oltarnoj niši jekip sv. Josipa sa djetetom Isusom u naručju, držećiga desnom rukom. Kip je umjetnički izrađen,pozlaćen, obojen i stoji na visokom ukrašenompodnožju. Visok je 147 cm. Na pozadini iza kipasu pozlaćene trake. Kraj nogu su dva anđelčića,iznad njih u oblacima su glave još dva anđelčića ina vrhu dva anđelčića u letu. Perisoma1 jepozlaćena. Iznad glave kipa je oveći rokaj. Uzkonkavnu stijenku središnjeg dijela retabla nadesnoj strani je 130 cm. visok kip sv. Katarine –mučenice sa kotačem kao simbolom. Lijevo je sv.Barbara – mučenica s oznakom kule te s kaležom i hostijom u desnoj ruci. I ovaj kip je visok 130 cm.Obje svetice imaju na sebi nošnju rimskih plemkinja. Iznad stupova su grede, a iznad njih je vrlo lijepoi zanimljivo u obliku šatora oblikovana atika. U šatoru je figura Boga Oca koji desnom rukomblagoslivlja, a u lijevoj drži zemaljsku kuglu. Na gređu sjede još dva krilata anđela od kojih jedanodozdo pridržava zemaljsku kuglu, a iznad su figure još četiri anđela. Šator je u vrhu ukrašen vijencemu kojemu je goruće srce. Šator je izvorno posrebren, svi ukrasi pozlaćeni i u cijelosti mramorizirani.Autori oltara su nepoznati. Do danas nije doživio veće promjene. Koncem 2010. je restauriran. Kao iostali inventar crkve i samostana zaštićeno je kulturno dobro.1 Tkanina kojom je prekriven leđni dio kipa, plašt2 Kamena streha iznad oltara3 Plašt 29

OLTAR SVETOG ANTUNA U trećoj niši od glavnog oltara u sjevernom zidulađe smješten je oltar sv. Antuna. Izgrađen je ipostavljen između 1767. i 1771. Niša je široka 378cm. a duboka 142 cm. Drveni retabl u stilu rokokoa1visok je 6 m i ispunjava cijelu pozadinu niše. I ovdjeje oltarni stol oblikovan kao sarkofag. Od poda dopredele ima 111 cm, širok je 250 cm i 61 cm dubok.Četiri podnožja su profilirana vijencem. Na dvapodnožja sa svake strane uzdižu se stupovi, a nasrednjem, nešto širem i povišenom podnožju je kipsv. Antuna sa djetetom Isusom. Drži ga na lijevojpodlaktici a desna mu je spuštena držeći ljiljan.Izmneđu stupova na desnoj strani je kip franjevca sv.Paskala, a lijevo takođe franjevca sv Salvatora. Okokipa je dvostruka rama.Pretpostavlja se da je tu izvorno bila slika sv. Antunana što upućuje bogato izrezbaren ukras polu-kružnog oblika s dvije ruže. Kip sv. Antuna razlikujese od kipova prisutnih franjevaca i novije je izrade.Vjerojatno je postavljen za vrijeme obnove 1919. g.Iznad ukrasnih letvica u gornjem prostoru smještenaje atika flankirana u podnožju ukrašenom vazom sasvake strane. Na središnjoj plohi u rokoko raminaskikan je uljem na platnu lik sv. Vandelina. Krajtamne slike su kipovi: Ljudevita kralja – desno i sv.Elizabete – lijevo. Na središnjem vrhu atike je ukrassa resama i kartuša a sa strane je po jedna ukrasnavaza. Oltar je mramoriran,2 pozlaćen i obnovljen.1 Kićeni i raskošni oblici u baroku.2 Imitirati mramor slikarskim sredstvima.30

OLTAR SVETE ANE Do oltara sv. Josipa u drugoj niši sjevernog zidapostavljen je oltar sv. Ane. Prije je tu bio oltar sv.Ambrozija, a onda je do 1924. postavljen oltarŽalosne Gospe. Tada je o. Dominik Dražić, koristećioltar sv. Ane iz južnog zida lađe, oltar Žalosne Gospepretvorio u oltar sv. Ane. Ovaj oltar u južnom zidupodigao je otacAugustin Zomborčević između 1767.-1771. Umjesto slike Žalosne Gospe postavljena je slikasv. Ane. Retabl je ostao isti i istovjetan s oltarom sv.Franje, jer je to radio isti majstor. Niša je 352 cmširoka i 142 cm duboka. Retabl je visok 6 m, a širok340 cm. Zidani oltarni stol presvučen je drvenimstipesom u obliku sarkofaga i visok je od poda 122cm, širok je 238 i visok 64 cm. Iznad menze oltara jeravno predele a odmah ispod oltarne slike je eliptičnamramorizirana kartuša sa profiliranom ramom. Krajvitičasto oblikovana valuta sa svake strane je po jedanstup a uz samu oltarnu sliku je po jedan pilaster uobliku navoja. Između stupova su kipovi: sv. IvanKrstitelj na desnoj i njegova majka sv. Elizabeta nalijevoj strani. Kipovi su visoki 105 cm. Obojeni su iukošeni prema oltarnoj slici. Oltarna slika je ulje na platnu 186 x 106 cm utamnoj profiliranoj rami 11 cm širine. Boje su dobrosačuvane. Sveta Ana sjedi s knjigom u krilu, do njestoji Djevica Marija pokazujući prstom na tekst. Izaleđa Djevice Marije je njen otac sv. Joakim kojidesnom rukom pridržava knjigu. Iza sve Ane je sv. Josip s rascvalim ljiljanom. Na gornjem dijelu slikesu dva anđelčića u letu i gore desno golub-simbol Duha Svetoga. Iznad stupova u sredini jeprelomljeno gređe. Ono nosi jednostavnu atiku. Na stupovima sjedi po jedan veliki krilati anđeo. Usredini je slika sv. Blaža, ulje na platnu okvirena 11 cm širokom ramom. Stupovi uz sliku završavajupostoljima na kojima sjede krilati anđeli.Atika završava trokutasto na vrhu s krunom. Graditelj i slikar ovog oltara su nepoznati. Obnavljan je i dobro sačuvan. 31

OLTAR SVETOG KRIŽA Suprotno oltaru sv. Josipa u južnom dijelu lađe,stilski istovjetan i kvalitetan smješten je oltar Sv. Križa.Nepoznato je kad je napravljen, ali se pretpostavlja daje to bilo istovremeno kad i oltar sv. Josipa (1753.).Oltar je s drvenim retablom širok 3,8 m, a visok 7 mmramoriziran i obnavljan. Stipes u obliku sarkofaga je drven, a stol zidan.Menza je široka 212 cm, duboka 75 cm, a visina odpoda do predele 117 cm. Podnožja stipesa s obje stranesu u završecima bogato rezbareni. Predele završavaprofiliranim vijencem. Središnja je niša široka 130 cm,a visoka 260 cm. ispunjava oltarnu plohu retablazadirući u gornji dio atike u obliku šatora. Razapeto Kristovo tijelo na 123 cm drvenom križudojmljivo je oblikovano. Uz križ su u visini Kristovihkoljena dva krilata anđela. Figure su pozlaćene. Niže supozlaćeni kipovi Žalosne Gospe - desno i sv. Ivanaapostola – lijevo, visoki po 123 cm. Iznad stupova i pilastra je na bogato ukrašenomgređu atika, flankirana s po jednom volutom. S objestrane sjedi po jedan mali krilati anđeo. Ispod gornjihanđela na rubovima atike leži još po jedan anđeo.32

OLTAR MARIJE POMOĆNICE Ovo je najmlađi rokoko oltar u čast BlaženeDjevice Marije. Imenovan je kao Oltar PomoćniceGrešnika. Nalazi se u trećoj niši južnog zida lađe.U sredini je bila slika koju je naslikao LukaCranach, a zvala se „Marija pomaže“ i prenesenaje iz crkve sv. Jakova u Insbrucku. Oltar je podigaoo. Simon Bukvić 1779. g. uz pomoć dobročinitelja.Isti majstor je radio i oltar sv. Antuna, iako je 10 g.mlađi. Oltar zaprema cijelu pozadinsku stijenu nišeširoke 378 cm i 142 cm duboke. Retabl ima 6 m sakarakterističnim baroknim oblicima 18. st. Stipes je zidan u širinu 250 cm, u dubinu 61cm i u visinu 111 cm. Ima oblik sarkofaga. Krajsredišnje oltarne ravne plohe sa svake strane su podva stupa od kojih je jedan pilaster. Izmeđustupova su kipovi visoki 116 cm, desno – klarisesv. Agneze i lijevo – utemeljiteljice klarisa sv.Klare. Na središnjoj plohi je obješena slika – ulje naplatnu, kopija Cranachove slike. Dimenzije su 97 x75 cm. u pozlaćenoj 11 cm širokoj rami. Rama imaukrašenu nadstrešnicu sa resama. Iznad slike jevijenac s oblačićima i s 12 zvjezdica i trakama, aunutar vijenca je tekst MARIA. Sve to djeluje lijepo i skladno. Iznad gređa u ravnoj plohi atike jeokvirena slika mućenice sv. Blandine. Na postamentima vanjskih stupova su postavljene stiliziranevaze, a ispred pilastera su postavljena dva kipa svetaca klarisa visine 60 cm. Na vrhu atike sa svakestrane su još dvije stilizirane vaze i kao završetak retabla u sredini gornjeg vijenca je lijepo izrađenakartuša.1 Zavjetni dar božanstvu od koga se nešto moli ili očekuje. 33

OLTAR SVETOG FRANJE Oltar sv. Franje je oltar Bratovštine, a nalazi se udrugoj niši južnog zida. Ne zna se kada je postavljen.Sa sigurnošću se može reći da je oltar postojao 1767.kada se na njemu služila sv. Misa u povodu blagdanautisnutih rana sv. ocu Franji. Niša je široka 352 cm. a duboka 142cm. Oltar od6 m je drven, barokno oblikovan u tri dijela,mramorniziran, a kipovi pozlaćeni. Ukrašeni stipes jeu obliku sarkofaga. Širina oltarnog stola je 234 cm,dubina 70 cm, a visina 122 cm. Stipes u dnu imadvodjelna ukrašena podnožja, rokajima i cvjetnomgrančicom. Donji dio predele također je ukrašenprofiliranim vijencem. U središnjem dijelu kraj oltarne slike nalaze sesvrdlasti pilasteri i nedaleko stupovi sa kompozitnomglavicom istaknuti malo naprijed i flankirani svanjske strane vitičastim volutama. Uz desni pilaster je rustkalni kip sv. Ljudevitafrancuskog kralja i lijevo kneginje sv. Elizabete. Ovikipovi nepoznatog kipara visoki su 132 cm. Oltarnaslika – ulje na platnu u profiliranoj rami širokoj 13cm. s polukružnim završetkom prikazuje sv. Franju umolitvi. Stojeći drži raspelo, pred njim je knjiga imrtvačka glava. U pozadini iznad njegove glave su anđelčići. U lijevoj pozadini vidi se crkvica sv.Marije od anđela i sv. Franjo kako se baca u trnje. Prostor između rame i gređa je spojen s obje strane. Usredini atike smještena je slika sv. Klare – ulje na platnu. Svetica sjedi obučena u nošnju klarise, držiraspelo a pred njom je mrtvačka glava. Iznad njene glave su dvije glavice krilatih anđelčića. Uz ramu suukrasi od rokaja. Atika na krajevima ima dva lijepa pilastera na kojima stoji po jedan krilati anđeo. Uzpilastere atike u vitičastoj voluti sjedi po jedan krilati anđeo. Na vrhu trokutastog dijela atikepostavljene su prekrštene ruke Krista i sv. Franje i među njima križ s pozlaćenim trakama štopredstavlja franjevački grb.34

OLTAR SVETOG DIDAKA Ovaj oltarić izradili su isti majstori –autori sakristijskog ormara. Obojio ga jeslikar Franjo iz Đakova za kojega sepretpostavlja da je naslikao i oltarnu sliku.Sastavio ga je fra Henrik Pölszl i ukrasiokipar Juniper Stilp. Sveti Didak je zaštitnik braće laika,posebno ranarnika i ljekarnika. Nalazi se usakristiji u južnom zidu svetišta crkve.Retabl ima 3,10 m i širinu 232 cm. Stipes uobliku sarkofaga visok je 1 m. Na menzi jemalo svetohranište 76 x 60 cm. Iznadsvetohraništa je oltarna slika sv. Didakapostavljena između dva pilastra. Slika je uljena platnu 110 x 83 nepoznatog slikara.Lijepa je i kvalitetna sa interesantnomkompozicijom. Sv. Didak franjevac stojiispred oltarića sv. Marije, lijevu ruku pružaprema sirotici, a u desnoj drži svjetiljku. Ulijevom donjem dijelu slike kleči prosjak saviolinom u platnenoj torbi. Oltar završavapolukružno s ornamentom. 35

KNJIŽNICAFRANJEVAČKOG SAMOSTANA 1708. g. rezidencija u Brodu postaje Franjevačkisamostan. Pridošli franjevci sa sobom su donijeli crkveneknjige. Tada je nastala već poveća zbirka knjiga, ali one tadajoš nisu bile pohranjene na jednom mjestu. 1700. godina jevrijeme za koju možemo vezati nastanak franjevačkeknjižnice, na što upućuju neki podaci. Tada je samostan imaoorganiziranu zbirku knjiga s oko 100 do 200 svezaka. Većiknjižni fond u samostanu je omogućio otvaranjeprovincijskog studija filozofije, a kada je samostanproglašen kućom novicijata1 potreba za knjižnicom sepovećala. Na inicijativu lektora na studiju filozofije oca JeronimaBačića – Brođanina donesena je odluka da se odredi jednasoba za knjižnicu. Soba je odabrana u zapadnom krilu, trećaod stuba s desna. Jeronim Bačić je bio prvi knjižničar od1772. – 1777. Za svoje vrijeme napravio je knjigu inventara Jedna od prostorija franjevačke knjižnice u samostanuknjižnice i nabavio još vrijednih knjiga. Danas je u knjižnicinajstarija inkunabula2 svezak Biblije 1492. – 1494. koju jenabavio Bačić. Uz nju i knjigu Bibliju 1495. Vrijedna knjigau knjižnici je knjiga Matije Divkovića \"Nauk Karstijanski iz1611g.\" pisana Bosančicom, tiskana u Veneciji. Dužnost knjižničara su uglavnom obavljali gvardijani.Njihovom odlukom su nabavljane knjige i širio se utjecajknjige na samostan i njegovu okolinu. Među knjižničarimase spominje i Blaž Tadijanović od 1782. – 1785.g. U doba ukinuća samostana 1787. veći dio inventarabrodskog samostana, a među njima i knjige, prenesen je udruge samostane u Našice, Požegu, Đakovo i Osijek. Tako jefranjevačka knjižnica koncem 18. st. svedena na 200 – 300svezaka koliko je imala u početku.Tek 1805. g. otvaranjem samostana u Brodu je opet proradila Matija Divković: „Nauk karstijanski za narod Slovunski...“i samostanska knjižnica. Tiskano bosančicom u Veneciji, 1611. g. Posebne zasluge za to je imao o. Marijan Lanosović. Tada su iz samostana u Đakovu premapostojećem popisu 1806. g. vratili 381 knjigu. Broj naslova popeo se na 600. Prema podacimautvrđeno je da su pojedinci knjižnici darivali vlastite knjige. Svaki novi franjevac koji bi došao usamostan darivao bi jednu ili više knjiga. Kada je l855. umro Ignjat Alojzije Brlić tada je obiteljskaBrlićeva knjižnica po odobrenju njegove djece prenesena u samostan na čuvanje. Radilo se o 8 – 9tisuća svezaka. Te su knjige i ostale sve do 1983. g. Prema popisu knjiga naših autora do 1850 g. bilo je435 naslova.Sredinom 19. st. u knjižnicu se sve više nabavljaju knjige na hrvatskom jeziku. Osim crkvenih knjiganabavljaju se i knjige drugih sadržaja. Starija izdanja pisana su na latinskom, a nešto i na njemačkomjeziku. Poslije II. svjetskog rata knjižnica je preseljena u tri prostorije istočnog krila. Danas ima oko20.000 knjiga. U posjedu su knjige visoke starosne vrijednosti, jer se kontinuirano nadopunjuje od 17.st. do danas. U fondu knjižnice nalaze se i knjige iz vremenskog raspona od 15. st., a ima i unikata.Knjižnica franjevačkog samostana u Brodu najstarija je i najvrednija u brodskom Posavlju.Zgrada za redovničke kandidate.1Knjiga iz prvog doba tiskarstva, objavljena prije 1500.g.36

ORGULJE U CRKVI SVETOG TROJSTVA Kada je u novoj samostanskoj crkvi 1767. g. nazočio prijestolonasljednik Josip II zapisano je da jeto bila pjevana misa uz orgulje. Sviralo se na starim orguljama tzv. pozitivu.1778. g. po nalogu Blaža Tadijanovića Savom su dovežene orgulje iz samostana u Čuntićima krajPetrinje. Imale su 8 registara i pedal. 1836. su prodane za 300 fl.1 u župnu brodsku crkvu. Kao prviorguljaš spominje se 1771. g. klerik fra Cecilijan Okkcl.Kako su ove orgulje za crkvu bile slabe i male provincijal Marijan Jaić – Brođanin dao je naručiti većeorgulje silnijeg glasa. Predthodno je dao produljiti kor kako bi se nove orgulje postavile Izgradili su ihlaici Ignacije Lehner, Fridolin Vagner i Šimun Tommel za 2 godine. Prvi puta je na njima zasvirao namisi sam graditelj Ignacije Lehner 12. IX. 1838. U vrijeme I. svjetskog rata jedva su preživjele rekviziciju. Obilno su korištene ne samo na sv. Misiveć i na drugim prigodama na koncertima ili posebnim svečanostima kao što je bila 200. godišnjicacrkve 1723. g. 1955. g. majstori Andrija Bende, Ivan Zabret i Ivan Loboda za jedno do podne orgulje su rastavili,očistili i ugodili. Tada je orguljaš bio o. Kamilo Kolb. Ove orgulje su do danas sačuvane, one sumehaničke, imaju: 20 registara, 2 manuela, 1 pedal, glasove – crne tipke, poluglasove - bijele tipke,igraonik ispred dvodjelnog kućišta, 68 cm visoke ormariće sa sviralama i prospektom na središnjemdijelu, donji dio kućišta širok 250 cm i dubok 168 cm, te mijeh koji radi na električni pogon. Nakon 172g. orgulje su oslabile pa je gvardijan Sebastijan Golenić pokrenuo kampanju za obnovu orgulja. Dobioje veliku podršku građana i vjernika cijele Brodsko-posavske županije. Posao je povjeren orguljarimaiz Slovenije „Orglarstvu Škrabl.“ Na sv. Benedikta, 11. VIII. 2010. g., na sv. Misi koju je predvodioVinko Sitarić, profesor crkvene glazbe u Đakovu, prvi puta je zasvirano na obnovljenim orguljama.Brodske orgulje su jedinstveni primjer glazbenog graditelja i stvoritelja njihove unutarnje snage,Lehnera i njegovih sljedbenika koji su ih obnavljali. Zbog toga su posebne. Zato i jesu spomenikkulture nulte kategorije.1 Filir, austrougarski kovani novac, stoti dio krune 37

PROPOVJEDAONICA U CRKVI SVETOG TROJSTVA Propovjedaonica je smještena na stupu južnog zidacrkve između oltara sv. Franje i Marije Pomoćnice.Izrađena je 1759/60. Djelo je nepoznatih majstora. Nanjoj je prvu propovijed održao sibinjski župnik LukaMikšić, 25. V. 1760.g. Propovjedaonica ima četiri osnovna dijela:podanak, govornicu, stijenu i baldahin. Podanak kao postament svojom ravnom stranicomnaslonjen je na zid, a druge tri stranice su izbočeneprema lađi. Ukrašen je rezbarijama i plastikom anđela.Na gornjem rubu su četiri ukrasne kugle na kojima stojigovornica. Govornica je vitičastim volutama spuštena premakuglama. Na prednjoj strani je simbol IHS s križem navrhu i srcem s tri čavla i sve uramljeno akantovim1vijencem. Na istočnoj voluti sjede evanđelisti Matej iMarko, a na zapadnoj Luka i Ivan. S gornje strane jebogato profiliran vijenac. Pozadinska stijena ima vrata na kojima je naslikanDobri pastir – ulje na dasci, 100 x 73 cm. S obje stranevrata su vitičaste volute koje u gornjem dijeluzavršavaju u luku i povezuju profilirani vijenac.Između vrata i voluta izrezbaren je grozd i vinova loza.Iznad govornikove glave je simbol Duha svetoga –golub usred pozlaćenih traka. Kapa propovjedaonice je u suprotnom smjeruiznad govornice. Ima vijenac s resama, a iznad glavaevanđelista su po dva sjedeća krilata anđelčića.Trbušasta kapa s 4 vitičaste volute završava kipom sv.Ivana Kapistrana u pozi propovjednika. Iz hodnikasamostana spuštajućim stepenicama ulazi se upropovjedaonicu. Odmah s desne strane ruka držiraspelo u pravcu oltara sv. Franje. Izvorne boje na propovjedaonici bile su svjetlije alisu premazane tamnijim tonom. Propovjedaonica u crkvi Svetog Trojstva jesvakako vrijedan dio baroknog namještaja.1 Dekorativni element u obliku stiliziranog akantova lista38

KIPOVI CRKVENIH NAUČITELJA U crkvi Svetog Trojstva postavljeni su brojni kipovi izrađeni u drvu i umjetnički oblikovani. Na glavnom oltaru posebno se ističu četiri figure. Desno od oltara su sveti Grgur, papa s knjigom ulijevoj i papinskim križem u desnoj ruci te tijarom1 na glavi i sveti Ambrozije također biskup saknjigom u lijevoj i biskupskim štapom u desnoj ruci. Na lijevoj strani je kip svetog Jeronima koji držiknjigu u desnoj ruci i štap u lijevoj. Na glavi mu je kapa širokog oboda. Na istoj strani je kip svetogAugustina, biskupa sa knjigom u desnoj i biskupskim štapom u lijevoj ruci. Kipove je izradio nadareninepoznati kipar. Visoki su oko 250 cm i postavljeni na vrlo lijepo oblikovanim postamentima istevisine pa djeluju upečatljivo. Pozlaćeni su i posrebreni. Postavljeni su 1756. g.Kip sv. Grigorija Kip sv. Ambrozija Kip sv. Augustina Kip sv. Jeronima1 Papina kapa u obliku trostruke krune 39

KIP SV. FRANJE S GOLUBOVIMA Nalazi se u sredini dvorišta samostana. Stoji na dvodijelnom postavu. Donji postav ima oblikšesterokuta sa stranicama po 46 cm promjera 100 cm i visine 30 cm. U sredini donjeg postava nalazi sedrugi dio u obliku kvadra s dimenzijama 40 x 30 x 30 cm. Oba postolja su presvučena pločama crnogmramora. Na postolju se uzdiže kip sv. Franje u habitu, uzdignutih i raširenih ruku s pogledom premanebu. Na rukama i na plećima oblikovano je 20 ptica raširenih krila spojenih u nizovima.Kip je izliven u bronci, visok je 220 cm. do tjemena glave, a do vrha prstiju na rukama 256 cm.Postavljen je 2007. g., a izradio ga je zagrebački kipar Ivan Poljak. Doima se veoma markantno ipoletno.40

SAKRISTIJSKI ORMAR U CRKVI SVETOG TROJSTVA 1777. g. dovršeno je u samostanskoj crkvi Svetog Trojstva zidanje sakristije. Provincijal otac IvanVelikanović – Brođanin dao je fra Henriku Pölszlu, vrsnom stolaru da izradi ormar za sakristiju. On gaje nakon godinu dana 1774. sastavio od hrastovine u sakristiji. 1775. i 1776. slikar iz Đakova fratarFranjo ga je obojio u boju oraha, a kipar fra Juniper Stilp ga je ukrasio svojim umjetninama. Umjetničkiizrađen i elegantno oblikovan ormar, postavljen je po dužini sakristije. Izrađen je u dva dijela-ormara. Donji ormar je nešto širi i na njemu se nalazi nešto uži gornji ormar. Oni su različiti. Donji imadužinu 5,70 m, širinu 1,80 m i visinu 1 metar od poda. Sa svake strane ima troja dvokrilna vrata i na čelupo jedna. Tu su spremnice za misna odijela. U ormarima je spremljeno i sveto posuđe. Vrata suukrašena rezbarenim oblicima. Gornji ormar je također bogato ukrašen. Dug je 5 m, širok 80 cm i visok 1 m. Na gornjem rubuzavršava vitičastim profiliranim vijencem u sredini uzdignutim. Na srednji ormarić pričvršćeno jeraspelo. Sa svake strane središnjeg ormarića su još tri ormarića odijeljeni izrezbarenim pilasterima sakompozitnim glavicama. Ispod ormarića su ladice. Uglove na vrhu krase vaze.Ovo je jedan od najljepših i najelegantnijih sakristijskih ormara u nas. Dvodjelni ukrasni ormar u sakristiji crkve sv. Trojstva 41

SLIKE U CRKVI SVETOG TROJSTVAU FRANJEVAČKOM SAMOSTANU U SLAVONSKOM BRODUBrojne su umjetničke slike postavljene u prostorijama samostana i crkve. Izdvajam sljedeće slike:Žalosna Gospa, ulje na platnu Sv. Elizabeta Tirinska Sv. Marko – evangelist,167 x 97 cm., rama mramorizirana, ulje na platnu, 100 x 75 cm. ulje na platnu. Rama s pozlaćenim18. st. autor nepoznat autor nepoznat rubom. Slikar nepoznat.Sveti Anto Padovanski Portret oca Gregoriusa Ćevapovića, Fra Augustin Jarić ulje na platnu, 59 x 45 cm. Naslikala ga je sestra milosrdnica Ivana Šimeta iz Zagreba42

SLIKA MARIJE POMOĆNICE Slika se nalazi na čelnom zidu blagovaonice u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu.Naslikana je uljem na platnu 1749. godine, dimenzije 84 x 61 cm. 1945. g. je prenesena iz kapele sv.Ane u Brodskoj tvrđavi. Vrlo je lijepa, barokna, u raskošno ukrašenoj pozlaćenoj rami. Kompozicija jesljedeća: Djevica u crveno – plavoj odori, sjedi okrenuta malo u lijevo, drži dijete Isusa koje ručicomgrli Mariju prislonjena lica na Marijino lice. Na glavama su zlatne krune. Ova slika je naslikana na temelju izvorne slike čudotvornog obilježja u župnoj crkvi sv. Jakoba uInsbruku. To potvrđuje latinski zapis na poleđini slike kojega je pečatom i svojim potpisom potvrdioupravitelj župeAlbuin Nergerer 28. listopada 1749. 43

SLIKA POKLON MUDRACASlika „Poklon mudraca“ ili „Triju Kraljeva“ nalazi se u blagovaonici Franjevačkog samostana uSlavonskom Brodu. Dimenzije su 202 x 155 cm. Naslikana uljem na platnu baroknim predloškom oko1771. g. Slikar je nepoznat. Uramljena je u tamnu profiliranu ramu širine 11 cm. Kompozicijasimpatična: U sredini sjedi Djevica sa Isusom u krilu Dva kralja stoje lijevo i desno Djevici, a srednjikleči pred Isusom držeći kutiju. Uz Mariju je lik sv. Josipa Slika je restaurirana 1948.44

SLIKA GREŠNICE MAGDALENE Ova slika prikazuje sv. Magdalenu kako u kući gubavca Šimuna pere Isusu noge. Naslikana jeuljem na platnu, dimenzije 202 x 155 cm. i okvirena u tamnu profiliranu ramu širine 11 cm. Naručena jeza samostansku blagovaonicu Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu 1771. g. Slikar nepoznat,no pretpostavlja se obzirom na tehničku izvedbu i izbor boja da bi slikar mogao biti Gospodin Franjo izĐakova. Kao i slika „Poklon mudraca“ obnovljena je 1948. 45

OLTARNA SLIKA „KRUNJENJE MARIJINO“ U crkvi Svetog Trojstva Franjevačkogsamostana u Slavonskom Brodu, na glavnomoltaru centralno je velika oltarska pala saprikazom krunjenja Marijinog od stranePresvetog Trojstva. Izvorna slika je uklonjena ipostavljena sadašnja 1877. g. Naslikao ju je slikarBuday za dva mjeseca. Iz Beča je slika dovezenau Brod gdje su je brat Donicijan Prokupić i LukaTompak uramili u bogato rezbarenu ramu. Zaizradu i dopremu slike pobrinuo se otac NikolaBrezovski u doba gvardijana oca Ive Rodića a uzfinancijsku pomoć bečkih kršćana i okolnihbrodskih župnika. Posebnu pomoć pružio ježupnik iz Podcrkavlja Luka Falić. Prema izvornoj slika je rađena potpuno ustilu baroka. Na centralno smještenom tronu sjediDjevica Marija u crvenoj haljini i zeleno-modromplaštu s ljiljanom u ruci, a sa strane je pridržavajukrilati anđeli. Ispod njih su po dva anđela jednakostilizirana koji pridržavaju sliku za njen ram.Drugom rukom drže vijenac ruža koje se spuštajuiz sredine rama i tako povezuju sliku sa kipovimacrtkvenih naučitelja. Desno iznad Marije, Bogotac u lijevoj ruci drži kuglu, a desnom stavljakrunu na Marijinu glavu. U tome mu pomaže Bogsin sa križem na lijevom ramenu. Iznad njih upunom sjaju je golubica, simbol Duha svetoga.46

MARTIN PILARMartin Pilar, brat Đure Pilara rodio se u Slavonskom Brodu1861., a umro u Zagrebu 1942. g. Bio je poznati hrvatski arhitekt.Jedan je od arhitekata u Zagrebu koji su jasno uobličiliarhitekturu visokog historicizma u razdoblju od 1880. do 1900.g.Povezao je arhitekturu Zagreba s tadašnjim srednjeevropskimzbivanjima u građevinarstvu.Razdoblje od 1894. do 1907. obuhvaća zajednički rad uosnovanom građevinskom poduzeću s inžinjerom JulijemMallym i graditeljem Karlom Baudom. Poduzeće je bilo veomauspješno i razvilo je opsežnu produkciju. Tu treba svakakospomenuti kuću Amruš na Strossmayerovom trgu br. 5, (1892.- Arhitekt Martin Pilar (1861. 1942.)1893.), kuću Wellisch, Jurišićeva (1894.), zgradu Hrvatskogtopografskog društva, Primorska 2/Ilica, (1894.-1895.), kuću Antolković, Masarykova 16. (1896.)kuću Tomaj, Gajeva 38 (1897.), kuću Grahor, Gundulićeva 37, kuću Malli, Mihanovićeva 28 (1898),kuću Štokan, Ilica 73 (1898.-1899.), Povećanje crkve Sv. Vinka u Frankopanskoj 15 (1899.), kućuBauda, Mihanovićeva 36. (1899.-1900.), kuću Šulek, Preradovićeva 9., i još mnoge druge građevine.Arhitekt Martin Pilar sudjelovao je u ocjenjivanju pojedinih arhitektonskih natječaja: zaregulaciju Kaptola 1908., za projekat crkve Sv Blaža i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i za palaču Prvehrvatske štedionice u Osijeku 1909.g. Kod Slavonskog Broda, u Podvinju, nalazi se crkva Župe Sv.Antuna Padovanskog koju je projektirao Martin Pilar.Martin Pilar, pročelje kuće Amruš, Strossmayerov Trg 5, Zagreb, 1892 – 1893. 47

ŽUPNA CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOGU PODVINJU Podvinjska crkva i kip sv. Antuna Padovanskog akademskog kipara Ive Krajnovića - Blažev Podvinjska župa bila je od svog osnutka 1577. g. do 1574. filijala brodske župe kojom suupravljali franjevci. Srednjevjekovna crkva je postojala još u 17. st. kao župna crkva i za brodskekatolike. Oko stare crkve bilo je groblje gdje su zakopani i neki Brođani. 1886. srušena je stara crkva ipočeo je rad na novoj. Nacrt je učinio brodski arhitekt Martin Pilar. Gradnju su izveli na zemljištupovršine 282 kvadratna hvata (1128 m2), poduzetnici iz Požege. Hecht i Mravak, pod nadzoromgospodina Finka. Crkva je sagrađena troškom župljana i uz pomoć brodske imovne općine. Dovršenaje 1889. g. Iste godine na blagdan Svih Svetih blagoslovio ju je kanonik đakovački Josip Šestak.Koštala je 24000 forinti. Zemaljska vlada dala je kasnije 2700 f. čime je 1893. uređena unutrašnjost.Sazidana je u romansko-gotičkom stilu od opeke u dužini 30 m, široka je 9,5 m i visoka 8,5m. Zvonikje ukomponiran u glavno pročelje i visok je sa križem 32 m. Ova sakralna građevina je izdužena jednobrodna zidanica sa višekutnim svetištem kojeguokviruju potpornjaci. Zapadno od svetišta je sakristija. Etažu sa zvonima rastvaraju lučni prozorskiotvori. Iznad razdjelnog vijenca je poluetaža sa satnim mehanizmom. Zvonik je završen piramidalnimkrovištem. Južno glavno pročelje je rastvoreno lučnim portalom do kojega vode stube. Središnja zonaglavnog pročelja je razdjeljena sa četiri pilastra. U potkrovnoj zoni pročelje je naglašeno krovnomantikom, a ova opet polukružnim prozorom. Na istočnom pročelju je bočni portal. Iznad razdjeljnogvijenca su tri polukružna prozora, a na jugoistočnom uglu su dva pravokutna prozora. Zapadnopročelje ima dva polukružna prozora i na jugozapadnom dijelu još dva manja. U cintoru crkve,zapadno od ulaza, postavljen je 2005. g. kip sv. Antuna Padovanskog. Saliven je u bronci. U naručjudrži malog Isusa i na dlanu jabuku, a u lijevoj ruci grančicu ljiljana. Na spomeniku piše da ga je izradioIvo Krajnović-Blažev, domaći akademski kipar. Crkva sv. Antuna Padovanskog u središtu naseljaPodvinje ima izrazitu arhitektonsku vrijednost i odlikuje se originalnim autorskim izrazom arhitektaMartina Pilara, stoga je rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske broj: 532-04-10/2-09-1 od29. IX. 2009. g. stavljena pod preventivnu zaštitu.48