SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ 155. godina od rođenja

SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ 155. godina od rođenja (1865. – 17. II. – 2020.) KATALOG IZLOŽBE KNJIGA Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Zagreb, Baltazara Bogišića 13 od 17. do 29. veljače 2020.

Nakladnici Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Zagreb, Baltazara Bogišića 13 HKD Napredak – Zagreb Bogovićeva 1 – p. p. 569 HR – 10 000 Zagreb Za nakladnike Melita Haluga, prof. ravnateljica Osnovne škole S. S. Kranjčevića Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak – Zagreb Glavni urednik Franjo Marić, prof. Odabir knjiga za katalog Franjo Marić, prof. Postavka izložbe Nermina Beširević, prof. Grafičko-likovno oblikovanje kataloga i prijelom Krešo Turčinović Naklada 100 primjeraka

Uvod Povodom 155. godina od rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića Hrvatsko kulturno društvo Napredak Zagreb i Osnovna škola S. S. Kranjčevića dana 17. veljače 2020. priredili su prigodni program pod nazivom Misao svijeta posvećenu ovome velikom pjesniku i velikanu pisane riječi. Prigodni program izveden je u prostorijama Osnovne škole S. S. Kranjčevića u Zagrebu (Baltazara Bogišića 13). Program je otvorila prof. Melita Kuntić, a u programu nastupili su akademski glumci Ornela Vištica, Vinko Kraljević i Niko Pavlović. U glazbenom dijelu programa nastupio je Miljenko Puljić. Ovo prigodom otvorena je i zanimljiva izložba rijetkih knjiga S. S. Kranjčevića koje su prezentirane i u ovome katalogu prema godinama tiskanja. Za ovu izložbu knjige i ostalo posudio je iz svo- je knjižnice bibliofil prof. Franjo Marić. 3

Prigodna poštanska dopisnica povodom 100 godina pjesnikove rođenja. Senj, 17. 2. 1965. Prigodna poštanska dopisnica povodom 80 godina pjesnikove smrti. Virje, 29. 10. 1988.

Popis izloženih knjiga prema godinama tiskanja u Osnovnoj školi S. S. Kranjčevića Zagreb, Baltazara Bogišića 13 od 17. do 29. veljače 2020. povodom 155. godina od rođenja SILVIJA  STRAHIMIRA  KRANJČEVIĆA (1865. – 17. II. – 2020.)

1.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Bugarkinje. Troškom i tiskom Marijana Župana u Senju 1885.; materijalni opis: tvrdi naknadni uvez: 152 str.; 13 × 18,5 cm 2.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izbrane pjesme. Zabavna knjižnica Matice Hrvatske, svezak CCX-CCVII. Naklada »Matice Hrvatske« u Zagrebu 1898.; materijalni opis: tvrdi uvez: 224 str.; 12,5 × 19,5 cm 3.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Trzaji. Tiskom i nakladom N. Fissenbergera i J. Schnürmachera komandnog društva u D. Tuzli 1902.; materijalni opis: meki uvez: 134 + 2 str. sadržaja, 11,5 × 15,5 cm 4.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pjesme, ilustrirano. Ovaj predbrojni primjerak nosi broj 396, tiskano 500 primjeraka. O pjesnikovoj dvadesetpetogodišnjici izdalo Društvo hrvatskih pjesnika, Zagreb, 1908. (divot-izdanje); materijalni opis: tvrdi uvez: 116 str.; 20,5 × 26 cm 6

5.  SPOMEN – spis Silviju Strahimiru Kranječeviću prigodom 25. godišnjice njegovog pjesnikovanja. preštampano iz »Behara« (s tri slike), Islamska dionička štamparija, Sarajevo, 1908.; materijalni opis: meki uvez: 73 str.: 15 × 22,5 cm 6.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Odabrane pjesme omladini. Tisak i naklada Daniela A. Kajona, Sarajevo 1909. Cijena K. 1.50.; materijalni opis: meki uvez: XXXVI, 76 str.; 15,5 × 22 cm 7.  SILVIJE Strahimir Kranjčević. Pjesnička proza. Uredjuju za Odbor nakladnog fonda D. H. K. u Zagrebu Julije Benešić i dr. Vladimir Gudel. Zagreb lipanj 1912. Suvremeni hrvatski pisci. Redovita izdanja Društva hrvatskih književnika [knjiga devetnaesta] Silvije S. Kranjčević: Pjesnička proza [Naklada Društva hrvatskih književnika; Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu], Knjižarska cijena dvije krune; materijalni opis: meki uvez: XLII, 95 str.; 12 × 17,5 cm 8.  DLUSTUŠ, Ljuboje, Silvije Strahimir Kranjčević. Život i probrane pjesme, slika S. S. Kranjčevića. Izvanredno izdanje Kluba hrvatskih književnika. Studija o S. S. Kranjčeviću preštampana je iz Almanaha i kalendara »Jeka od Osijeka« za g. 1919. Tisak Hrvat. štamparskog zavoda d. d. podružnica u Osijeku, 1918.: materijalni opis: tvrdi naknadni uvez: 170 str.: 12 × 16,5 cm 7

9.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izabrane pjesme. Crteže izradio Jozo Kljaković. Izdanje biblioteke jugoslavenske književnosti, Ženeva, 1918. (ćirilica); materijalni opis: meki uvez: 224 str.; 12 × 16,5 cm 10.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Život i probrane pjesme. Predgovorom popratio Lj. Dlustuš. Uredio R. F. Magjer. Svjetska biblioteka. Broj 46. Knjigotiskara Vinka Vošickog u Koprivnici [1921.]: materijalni opis: 196 str.; meki uvez: 13 × 18 cm 11.  SILVIJA Strahimira Kranjčevića, Pjesme. Novi izbor. Uredio i s uvodom popratio Branimir Livadić. Izvanredno izdanje »Matice Hrvatske« Zagreb 1926.; materijalni opis: tvrdi uvez: 182 str.; 13 × 19,5 cm 12.  IZABRANE pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića. Srpska književna zadruga kolo XXXII Br. 211, Beograd 1929. (ćirilica); materijalni opis: tvrdi uvez: 99 str.: 13 × 19 cm 8

13.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Za narod, svezak prvi. Djela Silvija Strahimira Kranjčevića, priredio dr. Branimir Livadić. Noviji hrvatski pisci, urednik dr. Slavko Ježić. Minerva nakladna knjižara d. d., Zagreb, 1933.; materijalni opis: tvrdi uvez: 224 str.; 15,5 × 22,5 cm 14.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Za čovjeka, svezak drugi. Djela Silvija Strahimira Kranjčevića, priredio dr. Branimir Livadić. Noviji hrvatski pisci, urednik dr. Slavko Ježić. Minerva nakladna knjižara d. d., Zagreb, 1934.; materijalni opis: tvrdi uvez: 206 str.; 15,5 × 22,5 cm 15.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pred vizijama, svezak treći. Djela Silvija Strahimira Kranjčevića, priredio dr. Branimir Livadić. Noviji hrvatski pisci, urednik dr. Slavko Ježić. Minerva nakladna knjižara d. d., Zagreb, 1934.; materijalni opis: tvrdi uvez: 224 str.; 15,5 × 22,5 cm 16.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Kroz život i djelo, svezak četvrti. Djela Silvija Strahimira Kranjčevića, priredio dr. Branimir Livadić. Noviji hrvatski pisci, urednik dr. Slavko Ježić. Minerva nakladna knjižara d. d., Zagreb, 1934.; materijalni opis: tvrdi uvez: 215 str.; 15,5 × 22,5 cm 9

17.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pjesme. Izdanje Matice Hrvatske. Pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića; novi izbor. Uredio i uvodom popratio Branimir Livadić. Novo dopunjeno izdanje. Prvo izdanje 1926. Izdanje Matice Hrvatske Zagreb 1943. Tisak »Tipografija« d. d. u Zagrebu. Uvez: Knjigovežnica Bogomil Šoban; materijalni opis: tvrdi uvez: 224 str.; 16 × 21,5 cm 18.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izabrane pjesme. Crtež Fedor Vaić, uredio Dragutin Tadijanović. Hrvatski pisci. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946.; materijalni opis: meki uvez: 195 str.; 14,5 × 20 cm 19.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pjesme. Izbor pjesama izvršili Marin Franičević, Jure Kaštelan, Vladimir Popović, napomene i dokumenti Dragutin Tadijanović. Tehnička oprema Frano Baće, Izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1948.; materijalni opis: meki uvez: 200 + XXX + 3 str. kazalo; 17 × 24 cm 20.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izabrane pjesme. Korice i inicijale nacrtao Edmond Stepančić. Izdanje »Jugoslovenske knjige«, Beograd, 1949.: materijalni opis: tvrdi uvez: 219 str.; 20 × 28 cm 10

21.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Odabrane pjesme. Prvo izdanje, odabrao i za štampu pripremio prof. Ilija Kecmanović. Izdavač Svjetlost, Sarajevo, 1951.; materijali opis: meki uvez: 225 str.; 14,5 × 20 cm 22.  SILVIJE S. Kranjčević, Čovjek i pjesnik. Ogledi i uspomene. Priredio Ilija Kecmanović. Naslovnu stranu izradio ing. Husref Redžić. Školska biblioteka; 10. Urednici Boško Novaković i Milica Cesarović. Izdavač Svjetlost Sarajevo 1955. Štampano u štamparskom zavodu »Tipografija« Zagreb. Štampanja završeno novembra 1955.; materijalni opis: meki uvez: 202 str.; 12 × 16,5 cm 23.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pjesme, izbor pjesama i predgovor Marin Franičević u spomen prdesetgodišnjici smrti Silvija Strahimira Kranjčevića 1908. – 29. X. – 1958. Domaći pisci, urednik Vinko Antić. Izdavačko poduzeće »Otokar Keršovani« Rijeka, 1958. materijalni opis: meki uvez: 182 str.: 12 × 18,5 cm 24.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Sabrana djela, Pjesme I, Bugarkinje (1885.) – Izabrane pjesme (1898.) – Trzaji (1902.) – Pjesme (1908.). Uredio Dragutin Tadijanović, Odjel za suvremenu književnost. Kranjčević Sabrana djela; svezak prvi. Urednici Dragutin Tadijanović i Marijan Matković. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb 1958.; materijalni opis: tvrdi uvez s omotom: 680 str.: 16 × 20,5 cm 11

25.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Sabrana djela, Pjesme II, neuvršteno u pjesnikove zbirke postuma, uredio Dragutin Tadijanović, Odjel za suvremenu književnost. Kranjčević Sabrana djela; svezak drugi. Urednici Dragutin Tadijanović i Marijan Matković. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb 1958.; materijalni opis: tvrdi uvez s omotom: 667 str.: 16 × 20,5 cm 26.  KECMANOVIĆ, Ilija, Silvije Strahimir Kranjčević. Život i djelo, monografija, [ilustrirano]. Urednik Mak Dizdar. Izdavač: Izdavačko preduzeće »Narodna prosvjeta« Sarajevo, [1959.?]. Štampa; Sarajevski grafički zavod, Sarajevo; materijalni opis: meki uvez: 563 str. + [8] str. s tablama;15 × 21 cm 27.  SILVIJE Kranjčević, Pesme, priredio dr. Ilija Mamuzić. Nolit – Školska biblioteka 3. Izdavač Nolit Beograd 1959. Štampanje završeno novembra meseca 1959 godine u Grafičkom preduzeću »Prosveta« Beograd. Tiraž 10.000 primeraka; materijalni opis: meki uvez: 179 str.; 12 × 17 cm 28.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izabrane pjesme, drugo izdanje. Nacrt za korice Oton Gliha, pogovor napisao Emil Štampar, uredio Dragutin Tadijanović. Hrvatski pjesnici. Izdavač: Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1962.; materijalni opis: meki uvez: 118 str.: 12 × 17 cm 12

29.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Pjesme, pjesnička proza, kritike, o sebi. Priredio Ivo Frangeš. Crteži Milenko Bosanac, znak biblioteke i hrbat Željko Hegedušić. Grafička oprema: Majstorska radionica Krste Hegedušića. Pet stoljeća hrvatske književnosti knjiga 60. Izdavači: Izdavačko poduzeće »ZORA« Zagreb i Matica hratska Zagreb 1964. Štamparija »Vjesnik« Zagreb. Tiskanje dovršeno 15. XI. 1964.; materijalni opis: tvrdi uvez s ovitkom: 287 str.; 14 × 20 cm 30.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Sabrana djela, Pjesme III, proza, prepjevi. Uredio Ivo Frangeš, Odjel za suvremenu književnost. Kranjčević Sabrana djela; svezak treći. Urednici Dragutin Tadijanović i Marijan Matković. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb 1967.; materijalni opis: tvrdi uvez s omotom; 915 str.; 16 × 20,5 cm 31.  SILVIJE S. Kranjčević, Dom pod zvijezdama. Urednik Đurđa Mačković, likovna oprema Metka Škrabar. Izdavač Založba Mladinska knjiga Ljubljana – Zagreb, 1990. Tisak Grafički zavod Hrvatske; materijalni opis: tvrdi uvez s ovitkom: 156 str.; 14 × 20 cm 32.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Izabrane pjesme, priredili Enver Kazaz i Josip Baotić. Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga; knjiga 13. Glavni urednik Mirko Marjanović. Izdavači: Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d. o. o. Sarajevo, 2007. Tisak BEMUS, Sarajevo. Tiskano u 1000 primjeraka; materijalni opis: tvrdi uvez: 243 str.; 14 × 20,5 cm 13

33.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Bugarkinje, troškom i tiskom Marijana Župana u Senju 1885. Reprint izdanje, Biblioteka Hrvatska rara. Izdavač Fortuna d.o.o. Strmec Samborski, Zagreb, studeni 2013.; materijalni opis: tvrdi uvez: VIII + 152 + XXV, str.; 13 × 20 cm 34.  SILVIJE Strahimir Kranjčević, Trzaji, pretiskano prema izvorniku iz 1902. Urednici Ivica Matičević, Antun Pavešković, za nakladnika Đuro Vidmarović. Nakladnik Društvo hrvatski književnika, Zagreb, prosinac 2017.; materijalni opis: meki uvez: 147 str.; 12 × 16 cm Ostalo 35.  PRVI grijeh, alegorična opera u 3 čina na riječi Silvija Str. Kranjčevića glazbotvorio Ivan pl. Zajc [fotografija] [Spomenspis u proslavu sedamdesetgodišnjice rodjenja i dovršenja 1000. opusa hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca], Nakladom Hrvat. pjev. društva »Kolo« u Zagrebu 1907.: materijalni opis: meki uvez: 64 str.; 13,5 × 18 cm 14

Iz životopisa Silvija Strahimira Kranjčevića1 17. vel­jače 1865. rođen je u obit­ e­lji grad­skog­ a kanc­ el­is­te Spiri­ diona (Špir­ e) Kra­njčevića (1814. – 1885.) i Mar­ i­je rođ. Marković (1832. – 1880.). Vje­nčani su 27. 10. 1861. Špi­ri je ovo bio treći brak, a Ma­ri­ji dru­gi. Iz pr­vog­ a bra­ka imao je Špi­ro si­na Fil­i­pa, upr­ avnog činov­nik­ a u Bosn­ i, a Mar­ i­ja kćer Otil­i­ju (1853. – 1939.). Posl­i­je Silvija, Špi­ro i Ma­rij­a imal­i su još dva si­na, An­tun­ a (1867. – 1942.), odv­ jet­nik­ a, i Spir­ id­ io­na (1871. – 1929.), svećenik­ a, te kćer Ern­ es­ti­ nu (1870. – ?) koj­a je ran­ o umr­ ­la. 3. trav­nja 1865. kršten je Silv­ io u senjs­ koj je kat­ edr­ a­li, ned­ al­ek­ o svoj­e kuće, neob­ ičnog dan­ a u tjed­nu, u čet­vr­tak. Uje­sen 1871. pošao je Silv­ io u prv­ i raz­red pučke škol­e u Sen­ ju. 1875. Silv­ io je zavr­ šio pučku ško­lu i pos­tao đakom pr­vo­ga razr­ e­da senj­ske gim­naz­ ij­e. 1. lip­nja 1880. umir­ e Ma­ri­ja Kra­njčević, Sil­vij­e­va maj­ka. Smrt majk­ e os­tat će Sil­vij­u teška ra­na ci­jel­og­ a živo­ta. On je bašti­nio mno­go od nje­zi­ne osj­ećajn­ os­ti i tank­ oćutn­ ost­ i i bio joj osob­ it­ o priv­ržen. 27. srp­ nja 1883. Silv­ io zav­ršava os­mi raz­red – bez ma­tur­ e. Dob­ io je svje­do­džbu o zavr­ šenom osm­ om razr­ ed­ u. Doša­vši u suk­ ob sa školskim vlas­ti­ma od­stup­ io je od već zap­ očetog isp­ i­ta zrel­os­ti. 1. ko­lo­voz­ a 1883. izlaz­ i mu prv­ a tis­ka­na pjes­ma Zavj­ et, u pravaškom časop­ i­su »Hrv­ at­ska vi­la« koj­em­ u je ured­ni­kom bio Eu­gen Kum­ ičić. Pjesm­ a je pot­pi­san­ a kra­tic­ om ime­na: Si­lv. Kr. 1. list­ op­ ad­ a 1883. Silv­ i­je počinje slušati kao eks­ ter­nist pre­dav­ an­ ja u senjs­ koj bo­gos­lov­ ij­i. 11. list­ o­pa­da 1883. Senjs­ ko-mod­ruški bis­kup Ju­raj Posilović šalje u Rim zam­ ol­bu da se Silv­ i­ja pri­mi u Germ­ an­ i­cum. Pri­mi­vši zam­ ol­bu, rekt­ or od­mah poz­ i­tivn­ o od­gov­ ar­ a. 29. list­ o­pad­ a 1883. zagov­ o­rom tad­ ašnjeg­ a bisk­ up­ a senjs­ kog ­Juraja Posilovića, od­la­zi u Rim, u »Col­leg­ ium Ger­ma­nic­ o-Hung­ ar­ i­cum«, gdje je imao steći najv­ išu teol­ošku naob­raz­bu. 1. ve­ljače 1884. u prav­ aškoj »Slo­bod­ i« br. 27 iz­laz­ i drug­ a Kranjč­ e­ vi­ćeva pjesm­ a Poz­drav. 1 Us­por­ e­di: www.sskranj­cev­ ic.hr/zivotopis.ASP?PisID=1 15

6. trav­nja 1884. u Zagr­ eb­ u (Pri­laz 21) piše molb­ u Zem­ alj­skoj vlad­ i, da mu do­pust­ i po­lag­ a­ti is­pit zre­lost­ i u senj­skoj gim­na­zi­ji, jer želi, »ako je lanj­skim pos­tupk­ om svoj­e učite­lje uv­ri­je­dio, na taj način sve opet pop­ra­vi­ti«. Ali mol­ba mu je bi­la, na pri­jedl­og ravn­ at­ el­ja senj­ske gim­na­zi­je, od­bij­en­ a. 6. travn­ ja 1884. izdan­ a mu je svje­dod­ žba, na­pušta Col­le­gium i u Za­vod­ u sv. Jer­ on­ i­ma izl­a­zi pred Stross­ mayer­ a s molb­ om za po­ moć. Do­bi­vši od nje­ga pre­por­ uk­ u za Fra­nju Račko­ga, vraća se u Hr­vat­sku i prek­ o Zadr­ a do­la­zi u Zag­reb. U vla­ku će upoz­nat­ i svog­ a kas­nij­e najb­ o­ljeg prij­a­tel­ja, Jo­si­pa Milakovića. U lje­to 1884. Silv­ i­je put­ uj­e u Vr­hov­ i­ne. Nemajući do­volj­no novc­ a, tri mje­sec­ a bo­rav­ i u Vrh­ ov­ i­nam­ a, kod te­te Amal­i­je Lon­ čarić, učite­ lji­ce, gdje je nap­ i­sao veći broj pje­sa­ma i sred­ io svo­je već nap­ i­san­ e i dje­lom­ i­ce ob­je­lod­ a­nje­ne sti­hov­ e. 27. ruj­na 1884. u »Hr­vats­ koj vi­li« obav­ješta­va jav­nost da »Mlad­ i pjes­nik Silv­ ij­e Stra­hi­mir Kra­njčević poz­ iv­lje iz Se­nja na pretp­ lat­ u prve svo­je zbirk­ e pje­sa­ma Bu­gar­ki­nje, ko­je će izići kon­cem mje­sec­ a stu­den­ og. Tis­ ak preuz­ el­a je tis­ka­ra i knji­gov­ ežni­ca g. M. Župa­na.« Ipak, zbir­ka je izišla nešto kasn­ ij­e. U vel­jači 1885. dolaz­ i u Zag­reb gdje uz Stros­smayer­ ov­ u potp­ o­ru po­hađa tečaj u pre­par­ an­di­ji iz slov­ničko-his­to­rij­ske gru­pe, za zva­ nje učite­lja »na građan­skih ško­lah«, ka­ko piše u jed­noj pot­vrd­ i ko­ju mu je iz­dao rav­nat­ elj zav­ od­ a Lju­de­vit Mod­ ec. 9. lipn­ ja 1885. u Se­nju umir­ e Spir­ id­ on (Širo) Kran­ jčević, Sil­vij­ev otac. Počet­kom ko­lo­vo­za 1885. iz­la­zi mu pr­va zbir­ka pje­sa­ma, Bu­gar­ kin­ je, nakl­a­dom knjižara Ma­ri­ja­na Župa­na, s pos­vet­ om »Us­po­me­ni neum­rl­og­ a Au­gus­ta Šenoe«, i to u Sen­ ju gdje bo­ra­vi od smr­ti oca. 19. ve­ljače 1886. Kra­njčević pos­taj­e učite­ljem. Izd­ an­ a mu je svje­ do­džba zag­reb­ ačke prep­ a­rand­ i­je. 8. ožuj­ka 1886. Silv­ ij­e dob­ io »svjed­ o­džbu osp­ os­ ob­ni­cu« koj­a ga utv­ rđuje »osp­ o­sob­ljen­ im za učite­lja na građanskih ško­lah, i to da može pred­ a­va­ti: hrv­ ats­ ki i nje­mački je­zik, zem­ljo­pis i po­vij­e­st«. 27. trav­nja 1886. iz Sen­ ja, upućuje pis­me­nu molb­ u »Vi­so­koj ze­ malj­skoj vlad­ i« u Zagr­ eb, da mu ona, »namj­est­ iv ga ma kam­ o i ­kada«, omog­ ući »da se pos­ve­ti uz­višenoj dužnos­ti učite­lja«. Molb­ a mu je bi­la od­bi­jen­ a. 6. svin­ ja 1886. upućuje Vla­di nov­ u mol­bu, da mu do­pust­ i bes­plat­ no prakt­ ic­ i­ran­ je u senj­skoj pučkoj škol­i. 8. srp­ nja 1886. grad­ski načel­nik u Se­nju izd­ ao je Sil­viju svje­dodžbu da je »uo­pće uzorn­ og­ a ka­ko mor­ al­nog­ a tak­ o i po­li­tičko­ga po­ našanja«, i to kao pril­og i prep­ o­ru­ku mol­bi za »mjest­ o učitel­ja u trg­ ov­ ačkoj ško­li u Bosn­ i i Herc­ eg­ ov­ i­ni«. 16

31. kol­ ov­ oz­ a 1886. Kra­njčević je ime­nov­ an učite­ljem tr­gov­ ačke ško­le u Mos­tar­ u. 13. rujn­ a 1886. Silv­ ij­e je stu­pio u svo­ju službu u Mos­ta­ru i od­mah po­ložio prop­ i­san­ u pri­seg­ u. 5. pros­ i­na­ca 1886. Kra­njčević bi­va oba­vij­ešten da je »iz služben­ ih obz­ i­ra« premj­ešten na trg­ ov­ ačku ško­lu u Liv­no. 14. ko­lov­ oz­ a 1888. premj­ešten iz Livn­ a u trg­ ovačku ško­lu u ­Bjeljin­ i. 15. ko­lov­ o­za 1891. na dan ot­vor­ en­ ja Hr­vat­ske gosp­ o­dar­ske iz­ ložbe, bo­ra­vi u Zagr­ e­bu. U sla­vu to­ga do­gađaja is­pje­vao dvij­e pjes­ me, i ob­je su na sa­mi ovaj dan ob­je­lo­dan­ je­ne: Do­mo­vi­ni (u »Vij­en­cu«) i U slav­ u otv­ or­ en­ ja iz­ložbe (u »Obz­ o­ru«). 13. kol­ ov­ oz­ a 1892. oba­vi­ješten da će ponov­no bi­ti prem­ješten u Li­vno u trg­ ov­ ačku ško­lu. 17. list­ op­ ad­ a 1893. premj­ešten na prep­ ar­ an­di­ju u Sa­raj­ev­ o. 8. ruj­na 1894. unap­rij­eđen i do­di­jel­jen na rad Ze­maljs­ koj vladi u Sar­ a­je­vu, kao sur­ ad­nik red­ ak­ci­je nov­ og polumj­es­ ečni­ka za knji­ ževnost i umj­etn­ ost »Na­da«. 14. ruj­na nas­tu­pio je na dužnost u V. Sekci­ji I. Od­je­la Zem­ alj­ske vla­de, tj. u ad­mi­nis­trat­ ivn­ oj jed­ in­ i­ci koj­oj je pri­pa­dal­a i nov­ oust­ roj­en­ a red­ akc­ i­ja »Na­de«. 1. sij­ečnja 1895. u Sar­ a­je­vu, izašao pr­vi broj »Nade«; Kran­ jčević je u njem­ u ob­ja­vio pjes­mu San. 13. vel­jače 1898. na svoj 33. rođend­ an, oženio se s Gabr­ i­jel­om Anom Kašaj, kćer­kom ka­pet­ an­ a Fra­nje Kašaja i Ju­li­ja­ne Slav­ ic­ e rođ. Kop­ et­zky. Ku­mo­vi su bil­i Lju­boj­e Dlus­tuš i Jo­sip Milaković. 22. vel­jače 1898. pred­ ao je osob­no Ma­ti­ci hr­vat­skoj ru­ko­pis Izab­ ra­ nih pjes­ am­ a. Nak­ on vjen­ čanja ot­pu­tov­ ao sa sup­ru­gom u Zagreb. Po­tom s Elom bor­ a­vi u Zla­ta­ru, Sen­ ju i Ba­njoj Lu­ci. 10. ožujk­ a 1899. nakl­ad­ om Ma­ti­ce hr­vat­ske, kao sv. CCX-CCXII Zab­ avn­ e knjižnic­ e, izašla mu je zbir­ka Izab­ran­ e pjesm­ e (na ko­joj je označena 1898. kao god­ i­na iz­da­nja). 15. pros­ inc­ a 1901. u Sar­ a­jev­ u, Silv­ i­je gov­ or­ io svečanu bes­je­du na prosl­a­vi 400-go­dišnji­ce Marulićeve »Jud­ i­te«. 31. pro­sinc­ a 1901. Hrv­ at­ski pe­da­goško-književ­ni zbor u Zag­reb­ u izabr­ ao ga svo­jim do­pisn­ im čla­nom. Sred­ i­nom 1902. u Tuzl­i, »tis­kom i nakl­a­dom N. Pis­sen­berg­ er­ a i J. Schnürmac­he­ra, kom­ an­ditn­ og društva, izašla je – nas­toj­a­njem I. Ostojića, – treća Kra­njčevićeva zbir­ka pje­sam­ a, Tr­zaj­ i, ujedn­ o i pos­ljedn­ ja za život­ a. 15. pro­sinc­ a 1903. izašao posl­jed­nji broj »Na­de«. 17

18. sr­pnja 1904. rodil­a se Silv­ i­jev­ a i Elin­ a je­din­ i­ca Iva­na Višnja. Ona će se kasn­ ij­e udat­ i za dr. Ant­ u Vuletića (2. rujn­ a 1899. – 14. svibn­ ja 1977.) te s nji­me imat­ i dvoj­i­cu si­no­va: Duška (ko­ji je do­bio ime po nje­zi­nu tetku) 12. lip­nja 1927. – 24. trav­nja 1950. i Sil­vij­a koj­i no­si ime svo­ga dje­da. 21. pro­sinc­ a 1904. Kran­ jčević je ime­nov­ an up­ra­vi­tel­jem tr­gov­ ačke škol­e u Sa­ra­jev­ u nak­ on što je vr­hbos­ ans­ ki kap­tol spri­ječio nje­go­vo ime­nov­ a­nje škols­ kim nad­zorn­ i­kom za grad Sar­ aj­evo. 30. ožuj­ka 1905. Izab­ran pra­vim čla­nom Hrv­ at­skog­ a ped­ a­goško- -književ­nog zbo­ra u Zagr­ eb­ u. 4. stu­den­ og­ a 1905. putuj­ući iz Sa­ra­jev­ a pre­ko Pešte, Sil­vi­je je do­ put­ ov­ ao u Beč, na li­ječenje. Od­sjeo u Hot­ el­u zur Po­st, sob­ a 85. Pišući Eli, prisj­eća se za­jed­ništva u Beču i dje­lu­je bar­ em na pr­vi pogl­ed mir­no, ali ipak sjetn­ o. Kon­cem lipn­ ja 1908. Društvo hrv­ at­skih književ­nik­ a pokr­ eće akciju pri­kupl­ja­nja sred­sta­va za pom­ oć Silv­ ij­u pri li­ječenju. U tu svrh­ u namj­e­ra­vaj­u tisk­ at­ i luks­ uzn­ o div­ ot-iz­dan­ je Kran­ jčevićevih pjesam­ a u ogr­ a­ničenoj nak­lad­ i. Tak­ o će nas­tat­ i zbir­ka Pjesm­ e, koj­u Sil­vij­e neće dočekat­ i živ, iak­ o je pripr­ e­man­ a u pov­ o­du 25. god­ išnji­ce pjes­ ničkog stvar­ a­nja, što je bil­o u ko­lo­vo­zu 1908. U sr­pnju 1908. umjest­ o u kup­ a­lište Wil­dun­gen ka­ko je bi­lo plani­ ran­ o, Silv­ ij­e je mo­rao pon­ ovn­ o u bol­nic­ u, ovaj put sa­raj­evs­ ku, gdje je po­novn­ o ope­ri­ran. U to vri­je­me »prosl­a­više nje­go­vi književn­ i prija­te­lji nje­gov­ u lit­ e­rar­nu 25-god­ išnji­cu po­seb­nim bro­jem lis­ta »Be­har«. Na­kon izl­as­ka iz bol­nic­ e, bo­rav­ i u Ki­sel­ja­ku na opo­ravk­ u. 25. list­ op­ ad­ a 1908. u 12 sa­ti i 15 min­ u­ta u svom­ e sta­nu umir­ e S. S. Kran­ jčević. 18

Nadgrobni spom­ en­ ik Silv­ ij­u Stra­him­ i­ru Kranj­čev­ ić­ u u Sara­je­vu Na kat­ ol­ičk­ om grob­lju sv. Jo­si­pa u Sa­ra­jev­ u na­laz­ i se vri­jedn­ i spo­ me­nik Silv­ ij­u Stra­him­ ir­ u Kranj­čev­ ić­ u ko­ji je iz­građ­ en u du­hu se­ce­ sion­ ist­ ič­ke umj­et­nost­ i. Spom­ en­ ik je ura­dio ki­par Ru­do­lf Vald­ ec, a pred­lo­žak za spom­ e­nik bi­lo je Vald­ ec­ o­vo ra­ni­je djel­o Sa­pe­ti Genij iz 1898. go­din­ e ko­je u ori­gin­ a­lu ni­je sa­ču­va­no. Na spo­men­ i­ku, u vis­ o­kom rel­jef­ u, izr­ a­đen je mušk­ i akt nag­la­šen­ e mus­kul­at­ u­re, u sje­de­ćem zgrč­ e­nom pol­o­ža­ju, sa­pe­tih nog­ u, ru­ku i kri­la. Povr­ ­šin­ a poz­ a­di­ne prek­riv­ e­na je sti­li­zi­ra­nim lo­vo­rov­ im liš­ćem, sim­bol­om pjes­niš­tva. Za izr­ ad­ u nad­grob­nog spom­ e­ni­ka svo­jevr­ em­ e­no po­ kaz­ ao je int­ er­ es i Ivan Meštrović koj­i još 1910. god­ i­ne predl­až­ e sfin­gu, vr­lo čes­tu te­mu Kranj­čev­ i­ćev­ og pjesn­ iš­tva. Sil­vi­je Strahimir Kranjčević je um­ro 29. 10. 1908. go­di­ne, a sah­ran­ jen je dva dana pos­li­je, dok je spo­men­ ik na nje­gov­ om grob­ u o ot­kri­ven 28. rujna 1913. god­ in­ e.2 Trošk­ ov­ e iz­gra­de spo­men­ ik­ a fi­nan­ci­ra­lo je Hrv­ at­sko kul­tur­no dru­ štvo Nap­re­dak. Već trad­ i­cio­nal­no sva­ke go­di­ne na blagd­ an Svih sve­tih u or­gan­ iz­ a­cij­i HKD Napr­ ed­ ak na grob­ u vel­i­ka­na pi­san­ e ri­ječ­ i S. S. Kranjč­ ev­ i­ća mo­li se opi­jel­o.­­­ Spomenik Silv­ ij­u Strah­ im­ i­ru Kranjč­ ev­ i­ću u ka­tolič­kom grob­lju sv. Jos­ i­pa u Sar­ aj­e­vu. 2 Us­por­ e­di: sar­ a­jev­ o18781918.blog­ger.ba/arhiva/2005/12/27/124618 19

osn­ ov­na ško­la s. s. kranjčevića zag­reb, baltazara bogišića 13 hkd napr­ ed­ ak – zag­reb bog­ ov­ i­ćev­ a 1 – p. p. 569 hr – 10 000 zag­reb