Important Announcement
PubHTML5 Scheduled Server Maintenance on (GMT) Sunday, June 26th, 2:00 am - 8:00 am.
PubHTML5 site will be inoperative during the times indicated!

Home Explore Školski časopis

Školski časopis

Published by infosekcija1, 2022-11-17 17:07:32

Description: Školski časopis

Search

Read the Text Version

školska 2021/22. godina


Riječ direktora: Dragi čitaoci, Posle kraćeg odsustva, uzrokovanog epidemijom korona virusa, pred vama je novo izdanje našeg školskog časopisa „Schooloranje“. Potrudili smo se da ovo izdanje bude, što je moguće više, zanimljivo širokom spektru čitalaca. Pokušali smo da prikažemo život Škole, prezentujući aktivnosti koje su obilježile prethodnu školsku 2021/2022. godinu, likovne i literarne radove učenika, ali i zanimljive i poučne teme iz oblasti sporta, jezika, pravopisa. I ljubitelji enigmatike mogu za sebe pronaći zanimljive stvari u ovom broju. Koristim priliku da se zahvalim svima koji su, na različite načine, pomogli funkcionisanju Škole: Ministarstvu prosvjete Crne Gore, Opštini Nikšić, Savezu izviđača Crne Gore, Foto studiju „MM“ Nikšić, NVO FORS Montenegro, Crvenom krstu Nikšić, Centru bezbjednosti Nikšić, Službi zaštite i spašavanja Nikšić, kompaniji „Arhitektonika“ Nikšić. Na kraju, veliko hvala učenicima i nastavnicima na trudu prilikom pripreme ovog izdanja časopisa „Schooliranje“. Čestitam im što su, i pored brojnih obaveza, uspjeli da kreiraju, bar se nama tako čini, jedno zaista kvalitetno izdanje školskog časopisa. Iako smo, samo po broju, mali, dokazujemo da u našoj Školi obitava veliki duh i zavidno pregalaštvo. Želimo vam prijatan čitalački ugođaj. Direktor Čitajmo se! Branislav Ćeranić Redakcija školskog časopisa JU OŠ “Pavle Kovačević”, Schooliranje Izdavač: JU OŠ “Pavle Kovačević” Za izdavača: Branislav Ćeranić, direktor Glavni i odgovorni urednik: Branislav Ćeranić Urednici: Milojka Jauković i Gordana Kontić Nastavnici saradnici: Milojka Jauković, Vjera Bigović, Angelina Ćalasan i Petar Tomanović Dizajn i tehnička obrada: Gordana Kontić Lektori: Branislav Ćeranić i Milojka Jauković


Uvaženi čitaoci, vjerujemo da ćete sa interesovanjem i zadovoljstvom čitati stranice Dnevnika naših školskih aktivnosti. Na radost učenika i zaposlenih, 1.09. otvorena su vrata naše škole. Učenici su dočekani toplom dobrodošlicom, prvaci obradovani skromnim poklonima, đačke torbe napunjene dodijeljenim uđžbenicima. Ra d Krajem septembra, učenici viših razreda su, sa nastavnicima, Dan evropskih jezika obilježili različitim aktivnostima koje su realizovane u školskom holu. Nakon osvrta na istorijat i cilj manifestacije, nastavnice su objasnile pojam jezičke porodice, govorile o slovenskoj grani indoevropskih jezika, osobenostima našeg maternjeg jezika, narodnom i književnom jeziku. Učenici su recitovali pjesme na jezicima koje izučavaju u Školi, a završnu fazu su ispratili zvuci melodija na različitim jezicima. U oktobru smo Dječju nedjelju obilježili vedrim duhom i radnim elanom. Realizovano je više radionica koje su učenicima pružile mogućnost da ispolje svoju kreativnost, sposobnost timskog i svaralačkog rada, vještinu kritičkog mišljenja, te sposobnost korišćenja digitalnih tehnologija. Učešće u društvenim igrama i izviđačkim aktivnostima pružilo je učenicima trenutke relaksacije, a posebnu radost su im pružili zvuci dječjih pjesama i puštanje balona sa porukama „odraslom svijetu”. Učenici I razreda su primljeni u Dječji savez. 3


Učenici sedmog i osmog razreda naše škole učestvovali su u programu \"Cetinje - jedna priča\". Program je realizovan posjetom istorijskih i kulturnih znamenitosti Cetinja, a takodje i nizom zabavno - rekreativnih segmenata, a učestvovali su i u kvizu znanja \"Upoznaj Prijestonicu\". Realizujući radionice \"Programiranje bez računara\" i \" Učim da programiram\", učenici petog i šestog razreda su sa nastavnicom informatike Gordanom Kontić obilježili Evropsku nedjelju programiranja. Cilj ovih radionica bio je sticanje osnovnog znanja iz programiranja, razvijanje algoritamskog načina razmišljanja, promovisanje kreativnosti, rješavanje problema, saradnja kroz programiranje, itd. Takođe u oktobru, pedagoškinja Irena Čalovic je održala profesionalnu radionicu sa učenicima VII, VIII i IX razreda na temu \"Vjerujte mi na riječ\". Obilježavanje godišnjice Njegoševog rođenja je bio lijep povod za realizaciju časa koji u potpunosti odgovara zahtjevima savremene nastave. Učenici su sa zadovoljstvom i zavidnim stepenom motivisanosti učestvovali u kvizu koji je, pored istorijskih podataka o Njegošu i dinastiji Petrović, uključio i njegovo književno stvaralaštvo. Dočaravanju Njegoševog lika i djela doprinijeli su stihovi i aforizmi iz \"Gorskog vijenca\". U saradnji sa učenicima, nastavnice istorije i CSBH jezika i književnosti su povezale gradivo istorije, jezika, književnosti, medijske kulture, informatičke pismenosti i predstavile ga na zanimljiv način, uz učenje kroz igru i istraživački rad. Učenici naše škole su, učešćem u uređivanju školskog dvorišta, pokazali da su aktivni u očuvanju i unapređenju kvaliteta životne sredine. Dvorište naše škole jeste i ostaće primjer razvijene ekološke svijesti učenika. Nizom aktivnosti učenici su, u saradnji sa nastavnici- ma, obilježili Međunarodni dan tolerancije. 4


Sredinom novembra, pedagoškinja Irena Čalović je održala edukativnu radionicu sa učenicima od IV do IX razreda na temu \"Nasilje\". Našu školu je krajem novembra posjetio predsjednik Opštine Nikšić, gospodin Marko Kovačević sa saradnicima. Tom prilikom je predsjednik uručio donaciju Opštine Nikšić-TV uređaj. V.d. direktora Škole se u ime učenika i nastavnika zahvalio na vrijednoj donaciji, koja će omogućiti učenicima da na savremen način prate i usvajaju nastavne sadržaje. Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Nikšić, komandir Slavko Tadić i Goran Tripković, održali su našim učenicima i nastavnicima više nego zanimljivo predavanje, na temu reagovanja u kriznim situacijama. Nakon što su pojasnili djelokrug svog rada, predstavili su svoju opremu i alate, a potom pojasnili kako da se reaguje u kriznim situacijama, sa posebnim osvrtom na zemljotrese i požare. Učenici prvog i drugog razreda su, zajedno sa učiteljicom Natašom Bajović, obilježili Dan djeteta. Obilježavanjem ovog značajnog datuma, istakli smo važnost dječjih prava. Učenici su se sa svojim pravima i obavezama upoznali kroz niz zanimljivih aktivnosti, poput maskenbala, i na taj način, obučeni u jesenje boje, poručili svojim drugarima, ali i odraslima, da su prava djeteta najosjetljiviji zakoni svijeta na kojima počiva cjelokupni razvoj čovjeka. U okviru projekta \"Nastavnik za 21.vijek\", koji realizuju British Council i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, školama je dodijeljena micro:bit oprema za kodiranje. Na taj način, stekli su se uslovi da naši učenici svoje kreativne i inovativne ideje pretoče u djelo. 23.11. smo imali priliku da uživamo u interesantnom predavanju u okviru kampanje \"I ja sam sa vama\", posvećenoj zaštiti biodiverziteta, a koju realizuje Evropska unija u Crnoj Gori. Fokus predavanja je bio na urbanim vrstama flore i faune. Predavači su nam na veoma zanimljiv način približili biljne i životinjske vrste koje žive sa nama i pored nas. Učenici, koji su bili aktivni tokom predavanja, dobili su prigodne poklone, po svom izboru. 5


Početkom decembra, održano je lijepo i korisno predavanje u našoj školi. Rukovodilac Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti Opštine Nikšić, Ljubica Abramović, govorila je o različitim oblicima zavisnosti i štetnim efektima konzumiranja psihoaktivnih supstanci, sa osvrtom na najnovije proizvode. Irina Milunović, inspektor Jedinice za borbu protiv droge, upoznala je učenike sa vrstama droga koje se najčešće koriste, kao i posledicama konzumacije istih. Službenici Uprave policije, Vladimir Ivanović i Ilija Roganović, pojasnili su osnovna pravila ponašanja u saobraćaju. O djelatnosti, istoriji i značaju Crvenog krsta, krajem decembra su nam govorili predstavnici Crvenog krsta Nikšić, Goran Damjanović i Dragan Nikolić. Posebno je bilo interesantno čuti da je jedna od prvih ćelija ove organizacije, ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu, formirana upravo u Grahovu. Imajući tu činjenicu u vidu, tokom predavanja bilo je riječi o tome da se u narednom periodu, uz podršku Škole, u Grahovu formira omladinski klub Crvenog krsta. Na kraju, Goran i Dragan su svim učenicima podijelili novogodišnje poklon paketiće. U okviru programa profesionalne orijentacije, odradjena je radionica sa učenicima sedmog, osmog i devetog razreda na temu \"Koliko poznajem zanimanje koje biram\". Radionicu je realizovala pedagoškinja Irena Čalović. Igrom, pjesmom i širokim osmjesima, naši učenici su ispratili 2021. godinu. U saradnji sa svojim nastavnicima, osmislili su i realizovali bogat kulturno-zabavni program, kojim je ujedno označen i kraj prvog polugodišta. Ovom prilikom, zahvaljujemo se gospodinu Zoranu Zviceru, članu Školskog odbora naše škole, koji je, ne prvi put, za sve učenike obezbijedio prigodne poklone. Početkom februara, nastavnica Gordana Kontić je sa učenicima četvrtog, petog, šestog i sedmog razreda obilježila Dan sigurnog interneta, realizujući nekoliko radionica. Cilj realizovanih aktivnosti je bio da učenici shvate aktuelnost interneta i društvenih mreža, da shvate kako se i na koji način informacije dijele sa drugima, da prepoznaju rizične situacije koje se mogu dogoditi na internetu i moguće posledice tih situacija, da prepoznaju i razumiju različita ponašanja na internetu i e - nasilje. 6


Raznovrsnim aktivnostima, koje su sa učenicima viših razreda realizovale nastavnice Milojka Jauković i Ljiljana Damjanović, obilježen je 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika. Krajem marta, nastavnica Dragana Bajović održala je učenicima mlađih razreda, a nastavnica Milica Mrkaić učenicima starijih razreda, predavanje o poplavama. Cilj predavanja bio je informisanje učenika o aktivnostima koje mogu preduzeti i koje im mogu pomoći da ostanu bezbjedni u vanrednim situacijama. Međunarodni dan žena smo obilježili aktivnostima u kojima su učestvovali članovi recitatorsko-literarne sekcije mlađih i starijih razreda. Učenici starijih razreda su prezentovali rezultate svog literarnog stvaralaštva -\"Buket najljepših stihova za moju mamu\". U okviru nastave preduzetništva, učenici devetog razreda su osmislili i pripremili poklone (čestitke i cvjetove) kojima su obradovali svoje nastavnice. Nastavnica Gordana Kontić je sa učenicima od petog do devetog razreda obilježila Svjetski dan energetske efikasnosti. Dan energetske efikasnosti obilježava se sa ciljem podizanja svijesti o potrebi redukcije korišćenja energije, na način kojim se neće dovesti u pitanje komfor svakodnevnog života, a uz to će se doprinijeti očuvanju životne sredine. Svjetski dan voda, 22.mart, obilježili smo brojnim aktivnostima. Za učenike starijih razreda, upriličen je izlet u Perast. Tu, \"u najljepšem zalivu na svijetu\", podsjetili smo se značaja vode i naše obaveze da se odgovorno odnosimo prema njoj. Ljubazno osoblje Muzeja Perast upoznalo nas je sa bogatom istorijom, kulturom i tradicijom ovog prelijepog mjesta, a brojni muzejski eksponati pomogli su nam da, bar na trenutak, zaronimo u prošlost Perasta. Učenici od prvog do četvrtog razreda, učestvovali su u radionici tematski posvećenoj vodi. Nakon toga, za njih je organizovana posjeta Nikšićkom pozorištu, gdje su prisustvovali predstavi \"Aska i vuk\". 7


U okviru programa profesionalne orijentacije ,odrađena je još jedna radionica sa učenicima sedmog, osmog i devetog razreda, na temu \"Na slovo na slovo\". Radionicu je realizovala pedagoškinja Irena Čalović. 23.03. u biblioteci škole je obilježen Svjetski dan poezije. Krajem marta, članovi izviđačke sekcije realizovali su nekoliko aktivnosti. Jedna od njih bila je polaganje zakletve i prijem u SČI Grahovo, kao i dio iz programa izviđača kao sto su čvorovi i putni znaci i izviđačke igre. Dio aktivnosti smo realizovali u dvorištu Škole, a dio u Arboretumu. Svjetski dan osoba sa autizmom, 1.april, u našoj školi je obilježen višestrukim aktivnostima u kojima su učestvovali učenici svih razreda. Realizacija aktivnosti je počela prezentovanjem video zapisa, putem kojeg su učenici proširili svoja znanja o autizmu i načinu razumijevanja i prihvatanja osoba sa autizmom. Sredinom aprila, propraćeno zadovoljstvom učenika i nastavnika Škole, u prijatnom ambijentu školskog dvorišta, realizovano je takmičenje učenika u izražajnom recitovanju stihova. Takmičili su se članovi recitatorsko- literarne sekcije mlađih i starijih razreda. Vještinu tehnike govorenja stihova procjenjivao je žiri koji je imao težak zadatak - da između uspješnih takmičara izabere po tri najuspješnija u kategoriji mlađih i kategoriji starijih razreda. Njima su dodijeljene diplome, a aktivnost svih učesnika je nagrađena gromkim aplauzom i riječima pohvale i podrške. 8


Dan planete Zemlje je obilježen oglednim časom koji 26. april, Svjetski dan knjige i autorskih prava, učenici su su, sa učenicima starijih razreda, realizovale nastavnice obilježili raznim aktivnostima. Realizovane aktivnosti su Milica Mrkaić, Gordana Kontić i Milojka Jauković. planirale i pripremile nastavnica informatike Gordana Kontić, Nastavnice su uspješno primijenile inovaciju koja je nastavnica CSBH jezika i književnosti Milojka Jauković i objedinila integrativni pristup nastavnim sadržajima po bibliotekarka Ljiljana Damjanović. Bibliotekarka je učenike horizontalnoj i vertikalnoj korelaciji (CSBH jezik i podsjetila na istorijat i značaj obilježavanja ovog datuma, književnost, geografija, informatika, preduzetništvo), nakon čega je sprovela anketiranje na temu čitanja. primjenu Wordwall alata, microbit i radijsku vezu, kao i Nastavnica CSBH jezika i književnosti je, tokom prikazivanja integraciju ključnih kompetencija u nastavni proces prezentacije, sa učenicima razgovarala o višestrukom značaju (kompetencija pismenosti, digitalna kompetencija, čitanja, nakon čega su primijenili usvojena znanja rješavanjem građanska kompetencija, preduzetnička kompetencija). zadataka u LearningApps alatima. Nastavnica Gordana Kontić Aktivnosti učenika su bile usmjerene na primjenu usvojenih učenicima je predstavila digitalnu biblioteku i uputila ih u način znanja, što su učenici uspješno realizovali učešćem u korišćenja i preuzimanja digitalnih knjiga. Takođe je govoreno Wordwall kvizu i igricama, kodiranjem micro:bita i o prednostima korišćenja digitalnih knjiga i o korišćenju korišćenjem radio veze. Primijenjene su brojne metode aplikacija za čitanje istih. Svoje utiske, nakon realizovanih savremene nastave. Metodom demonstracije, učenici su aktivnosti, učenici su ispoljili čitanjem izabranih vizuelno predstavili mjesto Zemlje u Sunčevom sistemu i književnoumjetničkih tekstova, u prelijepom školskom problem zagađenosti, koristeći se maketama koje su dvorištu. izradili. 9


Istog dana, pedagoškinja Irena Čalović je održala edukativnu radionicu sa učenicima od prvog do devetog razreda, na temu: \"Prevencija bolesti zavisnosti (droge i (zlo) upotreba)\". Svjetski dan ptica, učenici prvog i drugog razreda obilježili sa sa učiteljicom Draganom Bajović. Planirane aktivnosti učenika bile su usmjerene na razvijanje svijesti o značaju zaštite ptica i njihovih staništa. Ovom prilikom, učenici su proširili svoja znanja o pticama, razvijali ljubav prema njima i cjelokupnoj živoj prirodi. Kroz niz zanimljivih aktivnosti, izrazili su svoju podršku očuvanju ptica i pridružili se globalnoj kampanji proslave ovog dana. Učenici su poručili da pomažući pticama učimo da volimo prirodu i svijet oko sebe. Sredinom maja, održana je još jedna radionica sa učenicima sedmog, osmog i devetog razreda, u okviru programa profesionalne orijentacije na temu: \"Moj profil ličnosti-mišljenje roditelja\". Radionicu je sa učenicima realizovala pedagoškinja Irena Čalović. Nastavili smo lijepu saradnju sa Crvenim krstom Nikšić. Od naših prijatelja dobili smo bežični zvučnik sa mikrofonom, kao i opremu za stoni tenis. Ovim poklonom, unapređujemo nastavu fizičkog vaspitanja i muzičke kulture. U maju smo iskoristili prelijepe proljećne dane, i sproveli akciju uređenja dvorišta. Svi zajedno, za ljepše i čistije okruženje! Nastavnica matematike i fizike Anka Bulajić i nastavnica informatike sa tehnikom Gordana Kontić su sa učenicima od 6. do 9. razreda obiježile 20. maj - Svjetski dan metrologije. 10 0


Pjesmom, igrom i lijepim željama, ispratili smo generaciju uzornih, vrijednih i kreativnih polumaturanata. Svojom kreativnošću i brojnim aktivnostima u kojima su učestvovali, i sami ih inicirali, dali su značajan doprinos Školi. S ponosom i vjerom u njihove potencijale, ispraćamo ih na put daljeg obrazovanja. Tradicionalno veoma dobrim i raznovrsnim kulturno-zabavnim programom, svečano smo obilježili Dan škole, 6. jun. Svečanost je, nakon državne himne, otvorio direktor koji je podsjetio na istorijat Škole, te upoznao prisutne sa aktivnostima koje su realizovane u školskoj godini na izmaku. Potom je razredni starješina, Milica Mrkaić, svršenim osnovcima uručila svjedočanstva. Uslijedile su recitacije na maternjem, a i stranim jezicima koji se izučavaju u Školi, horske pjesme, a posebnim simpatijama je propraćen ritmički ples učenika prvog razreda. Poseban ugođaj prisutnima je pružio video zapis o lokalnoj kulturnoj baštini, a na sebi svojstven način ih je „razgovorila“ guslarska pjesma sa obradom lokalnog motiva. Na zadovoljstvo učenika i nastavnika, svi prikazani sadržaji su propraćeni gromkim aplauzima. 11


DANI EVROPSKE BAŠTINE U okviru manifestacije \"Dani evropske baštine\", koju organizuje Savjet Evrope, naša škola je učestvovala u takmičenju \"Heritage:all inclusive-Baština otvorena za sve\". Za tu priliku, naši učenici na čelu sa mentorkom, nastavnicom Gordanom Kontić, kreirali su petominutni video o kulturno-istorijskom nasleđu našeg kraja, pod naslovom \"Grahovo-naše parče zemlje i neba\". Tekst je na engleski jezik prevela nastavnica Vjera Bigović. Zbog strogih kriterijuma takmičenja koji su nas ograničavali, nijesmo bili u mogućnosti da obuhvatimo sve znamenitosti. Video zapis možete pogledati na linku: https://www.facebook.com/watch/?v=272502148039500 Ovom prilikom, zahvaljujemo se našim prijateljima iz studija \"Foto video MM\", koji su bez ikakve nadoknade, snimili kadrove i montirali ovaj lijepi video zapis. 12


„KAMEN U RUKAMA MAJSTORA“- NAGRAĐENI RAD U predivnom ambijentu sela Petnjice, uz bogat kulturno-zabavni program, sredinom jula su učenicima naše škole uručene nagrade za osvojeno drugo mjesto na manifestaciji \"Petrovdanski đački vijenac\". Tema konkursa \"Kamen u rukama majstora\", inspirisala je učenike koji su, u okviru izborne nastave, ispoljili svoju kreativnost i smisao za preduzetništvo. Učestvovala su dva para učenika devetog razreda, a drugu nagradu u kategoriji ručnih radova, osvojio je rad Tijane Vučković i Željka Kovačevića. 13


Poboljšanje uslova rada u Školi Dozvolite da vas upoznamo sa aktivnostima koje smo sprovodili na poboljšanju uslova za funkcionisanje škole. U septembru 2021.godine dobili smo vrijednu donaciju-Ministarstvo proscjete, kulure, nauke i sporta doniralo je našoj Školi novi kombi. Na taj način, značajno smo podigli bezbjednost i komfor prilikom prevoza učenika i nastavnika. Potpisali smo ugovor sa kompanijom koja se bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom objekata, čime smo stvorili uslove za bezbjedan boravak učenika i nastavnika, posebno u izazovnom vremenu epidemije. Početkom prošle školske godine, izvršena je kontrola elektrinstalacija u Školi. Pokušali smo da riješimo naš gorući problem-nefunkcionalnu fiskulturnu salu. Stoga, napisali smo projektne predloge i aplicirali prema Upravi za sport i mlade, kao i prema Ambasadi Republike Bugarske. Očekujemo rezultate ovih poziva. U decembru smo sanirali manja oštećenja na krovu fiskulturne sale. JU OŠ“Janko Mićunović“ Vitalac donirala nam je jedan računar, koji smo ustupili našoj biblioteci. Tokom ljeta, zahvaljujući donaciji Saveza izviđača Crne Gore, ugrađeni su novi radijatori u jednoj učionici. Kompanija „Strabag“ nam je besplatno iscrtala teren na školskom igralištu. Škola je u prethodnoj školskoj godini krenula u obiman posao sređivanja arhivske i registraturske građe. 14


15


„ Vječna zublja vječne pomrčine, nit'dogori, niti svjetlost gubi“ „Eternal flame of eternal eclipse, neither burns nor loses light“ 16


A Vi kako ste? Zašto senekomeobraćamosaVi,anekomesatiikadasuljudipočelijednidrugimadapersiraju? Kod nas takvog običaja nije bilo ranije, što se može zapaziti u narodnim pjesmama i pričama, u kojima su kmetovi, na primjer, svojim gospodarima uvijek govorili ti. Oslovljavanje sa Vi nastalo je još u Rimskom carstvu, gdje su se caru obraćali u drugom licu množine zato što je on, prema nekim tumačenjima, bio predstavnikcijelognaroda.Tajobičajseraširio iustalio ufeudalnojEvropi,gdje susaVipočelidaseoslovljavajunesamovladari,većiostali predstavniciviših slojeva (M. Šipka,Zanimljiva gramatika). Tagovorna praksa se otud prenijela i na naše područje, ali se znatno više utemeljila ugradskimsredinamanego useoskim. Upotrebazamjenicati iliVidruštvenojeodređenaizavisiodsituacije iodnosameđuljudima.Danasjeprirodno daseprijatelji,rođaciivršnjaci jedni drugima obraćaju sa ti, što pokazuje bliskost i ravnopravnost među njima. Oslovljavanje sa Vi, međutim, upućuje na „društvenu i emocionalnu distancu komunikatora, na službeni odnos, bez bliskosti ili intimnosti, čak i na određenu rezervisanost jednih prema drugima“ (M. Šipka, Kultura govora). Treći slučaj je relacija Vi – ti, koja se ostvaruje u odnosu između mlađeg i starijeg, podređenog i nadređenog, što sugeriše generacijsku ili društvenu nejednakost. Oslovljavanje sa Vi nije uvijek izraz poštovanja i posebnog uvažavanja. Nekim ljudima persiramo, iako ih ne cijenimo i ne volimo, dok najveće poštovanje gajimo upravo prema onima s kojima smo na ti. Vjernici najdublje poštovanje imaju prema bogu, ali mu kažu : “Hvala ti, Bože!” (M. Šipka, Naš jezik XXXIX) Upotreba ovih zamjenica, lične i prisvojne, u množini odnosno jednini, u obraćanju jednoj osobi ima ulogu da istakne prirodu odnosa među govornicimaidauputinadruštvenistatusučesnikaukomunikaciji.Izbortihjezičkihsredstavaje,dakle,društveno uslovljeniodređeniizvanje gramatičkih principa; priručnici i gramatike ga ne uređuju, a pojava se naziva još i „gramatikom” društvenog statusa (Milorad Radovanović, Sociolingvistika). Onoštosedonekletičejezičkenormejestepisanjevelikogslova„izpoštovanja”.Pravopis(2010) samokonstatujedajeuslužbenimprepiskama uobičajenaupotrebakurtoaznogV,tenemarazlogadasetapraksaosporava.Pisanjevelikog,odnosnomalogv,sestoganepropisujenormom, već zavisi od samostalne procjene. U priručnicima se, ipak, ističe da je kurtuazno V opravdano samo kad se odnosi na jednu osobu. Ono, pored toga, ima funkciju i da napravi razliku između jednine i množine, pa bi iz tog razloga veliko V ponekad bilo i neophodno. Jovana Banićević Sport Moderne olimpijske igre Čovjek koji je presudno uticao na organizovanje i održavanje prve moderne Olimpijade bio je francuski pedagog Pjer de Kuberten. Pod njegovim pokroviteljstvom, igre su ponovo održane 1896. godine. Na predlog Međunarodnog olimpijskog komiteta, a shodno tradiciji, Atina je bila grad domaćin. Igre je svečano otvorio grčki kralj Đorđe I. Otvaranju je prisustvovalo preko 80 000 ljudi. Prema nezvaničnim podacima, učešće je uzelo oko 285 sportistaiz14 zemaljaširomsvijeta.Po uzorunaantičkeOlimpijskeigre,idaljesusetakmičilisamomuškarci,ovogputau9sportova,odnosno43 različitediscipline.Ženesuprviput učestvovaleuParizu,1900.godine,itoujedrenju,tenisuigolfu. KolikojepopularnostOlimpijaderaslasvjedočiipodatakdasenasledećim igramatakmičilo1225sportistaiz24 zemlje. Nažalost, popularnost Olimpijskih igara ubrzo opada. O tome nam svjedoče dvije Olimpijade koje su uslijedile i na igrama1904. u Sent Luisu i 1908. u Londonu gdje su se takmičili samo takmičari iz zemalja domaćina. Zanimljivo je reći da je tačno trajanje Olimpijskih igara utvrđeno tek 1932. godine – 15 takmičarskih dana. Lazar Vučković 17 0


Jesen je kriva Zašto je lišće ovako žuto, jutro mrko, oštrim dahom studi? To se sjeverac nakašljao ljuto, namrgođen, fijukom nas budi. Magla sada daljine nam skriva, iskra gasne u Sunčevom oku. Lokvom sjenka gole grane pliva, tugovanku pjeva, svoju bol duboku. Kud u zimu golim stablom ići, kako mrazu pogledat u lice? Kako, kad će laste sa suncem otići, tužnu pjesmu pjevat samo stanarice? Zašto nam stvarnost sad postaje siva? Jesen je kriva...Jesen je kriva... Jovana Banićević, VII razred Moj virtuelni svijet Tema virtuelnog svijeta i vremena koje tinejedžeri, a i odrasli, provode u njemu, veoma je aktuelna. Iskreno, o ovom pitanju nijesam ni razmišljala, ali me je tema pisanog zadatka navela na razmišljanje i u izvjesnoj mjeri zabrinula. Mjerivši vrijeme koje provodim van realnog svijeta, zaključila sam da to nije malo, zapravo je mnogo. Svi moji vršnjaci će priznati da je virtuelni svijet i te kako zabavan, gotovo zarazan. Razni sadržaji, animacije, komunikacija sa “prijateljima“, smijeh, vrlo brz protok vremena koji nam ne dozvoljava da se dosađujemo i da budemo nervozni. Čak i kada imamo obaveza, uzmemo telefone i prepustimo se njihovim čarima. Od Instagrama do Fejsbuka, od objave do objave, od storija do storija, pa na Jutjub kanal, Tik Tok, i da nema opomena starijih, prvenstveno roditelja koji opominju da uzmemo knjigu, tako bismo u nedogled. A, tek kakvo zadovoljstvo predstavljaju igrice! Kad se uhvatimo u to kolo, nikad izaći iz njega. Zabavne su, uzbudljive, a kad se tome doda i međusobna komunikacija igrača, malo im ko može odoljeti. U trenucima takve dramatičnosti koja nas ponese, svaki poziv na povratak u realni svijet doživljavamo kao udarac. Kao da nas svijet šamara. Ako napravim poređenje sa onim što nudi stvarnost, zaključiću da i njoj ima mnogo draži. Svi imamo porodicu, braću, sestre, dobre drugare, šetnje... Mnogo razloga da ostanemo tu, budemo zadovoljni, postavljamo ciljeve i trudimo se da ih realizujemo. Jer, ipak, mi stojimo na zemlji, svi naši uspjesi i neuspjesi su vezani za nju, sve što posijemo tu će pronićii i rasti. Budemo li zanemarili snove o uspješnoj budućnosti i uživali u lagodnom i zabavnom virtuelnom svijetu, nećemo daleko stići. Digitalna tehnologija nas, zaključujem, odvlači od društva i porodice, a ipak su to osnovne ćelije života i uspjeha. Mi, djeca dvadeset prvog vijeka, treba da se češće zapitamo kuda digitalizacija vodi i da češće uzmemo druga za ruku i izađemo u šetnju, da organizujemo zabave i druženja, zagrlimo najrođenije i sa njima dugo razgovaramo, šalimo se i smijemo. Treba jasno da zacrtamo životnu stazu kojom ćemo koračati i uživati u ostvarivanju ciljeva koje ćemo postavljati u ovom, stvarnom svijetu. Tijana Vučković, IX razred 18


Pravopis je jedna od bolnih tačaka i nedoumica svakoga od nas. Sveske išarane crvenom olovkom, ukazano na greške, ali se one, nekako, ponove. Telefoni su nam uvijek pri ruci, ali gotovo nikad ne posegnemo za njima kada treba i kada je to korisno. Odgovor na ovu temu, ovo pitanje, ponudio je upravo telefon. Zato – koristimo ga u korisne svrhe. Na skoro svakom internet forumu postoji tema jezičkih nedoumica i grešaka, gdje se u najsitnije detalje raspravlja o gramatičkim i pravpisnim začkoljicama, u koje ponekad nijesu sigurni ni oni kojima je jezik profesija. Kao rezultat standardizacije i normiranja jezika, pojavljuju se različiti priručnici, gramatike i pravopisi. Međutim, pravila data u navedenim priručnicima nijesu definitivna. Jezik se stalno mijenja iz različitih razloga, a zadatak lingvista je da te promjene prate i one koje su dobre i opravdane-prihvate, a one koje nijesu - isključe iz standarda. Ovo su najčešće greške u pisanim zadacima učenika. Iskorijenimo ih! Negacija uz glagole se piše odvojeno: Negacija uz pridjeve se piše sastavljeno: \"Neznam, neželim, nemogu\" su katastrofalne nepravilnosti. \"Ne srećan\", \"ne umoran\", \"ne zadovoljan\" su nepravilni oblici. Pravilno je \"ne znam\", \"ne želim\", \"ne mogu\". Izuzetak su riječi Pravilno je \"nesrećan\", \"neumoran\", \"nezadovoljan\". \"neću\" i \"nemoj\" koje se pišu sastavljeno. Kada se rječca \"li\" odvaja? Aorist glagola \"biti\" \"Da li\", \"je li\", a ako pišemo u skraćenom obliku takođe sastavljeno da l’, Pravilno je \"ja bih, ti bi, on/ona bi, mi bismo, vi biste, oni bi\". je l’ (nipošto se je l’ ne miješa sa jer!) Sve ostalo je nepravilno. Slovo J, da ili ne? Hvaliti i faliti Slovo J je suvišno u prošlom vremenu (učio, radio, bio), ali je Kada vam nešto nedostaje, onda vam fali, a kada je neophodnou prisvojnim zamjenicama - moje, tvoje. neko nešto dobro uradio, onda se on hvali. Superlativ je uvek jedna riječ: Itekako ili i te kako? Najbolji, najjači, najslabiji, a ne naj bolji, naj jači, naj slabiji... Pravilno je odvojeno, i te kako. Lap top ili laptop? Nijedna ili ni jedna? Pravilno je laptop. Koriste se oba. Najčešće se piše spojeno, osim kada želimo da naglasimo značenje. Recimo: „Nijedna ptica nije crna“, ali zato „Ni jedna ni druga ptica nije crna“. Bezveze ili bez veze? Pravilno je odvojeno, bez veze, kada je u pitanju spoj predloga „bez“ i imenice „veza“. „Ostao sam bez veze.“ U slučaju pridjeva „bezvezan“ piše se spojeno: „Bezvezna priča“. 19


Tele gleda u šarena vrata Medvjeđa usluga Kucni u drvo da ne čuje zlo Izraz “gledati kao tele u šarena vrata” koristi Skoro da nema čovjeka koji se bar Svaki put kada neko prokomentariše se da opiše osobu koja nešto ne razumije, tj. jednom tokom života nije naljutio nešto dobro ili se dogodi neki gleda tupo, sa nerazumevijanjem. na nekoga od svojih bližnjih koji mu je \"učinio medvjeđu uslugu\". povoljan preokret, čovjek kucne u Ovaj idiom vodi porijeklo iz doba kada je Pod medvjeđom uslugom se misli drvo i obično kaže: \"Da kucnem u šarena površina značila da je nešto ispisano na na onu kada nam neko, u najboljoj drvo da ne čuje zlo.\" njoj, a znamo koliku vajdu tele može da ima namjeri, nanese štetu. od čitanja bilo čega. Ovo je najzastupljeniji vid sujevjerja, Izraz potiče od davnina, a prvi je koji se zasniva na starom vjerovanju Mlaćenje prazne slame priču o njoj zabilježio Ivan da su bogovi živjeli u drveću koje je raslo po šumama. Kad je neko dolazio Kad neko radi beskoristan posao, za njega se Andrejevič Kirilov 1808. godine. da moli nekoga od tih bogova, ritual kaže da mlati praznu slamu. Naime, nekada se Priča govori o čovjeku, pustinjaku, je zahtijevao da najprije dodirne koru zrno od stabljike žitarice odvajalo mlaćenjem, koji je živio sam, bez igdje ikoga. drveta. Ako bi mu se ta želja kasnije Tako se jednog dana sprijateljio sa ispunila, on je ponovo dolazio do tog odnosno udaranjem požnjevenog žita drveta da kucne u njega, što je bila jednostavnom alatkom, koja se zvala mlatilo medvjedom. ili mlatač. Taj posao je imao svoju svrhu jer se poruka bogu da je molba urodila na taj način dobijalo čisto zrno, ali mlatiti po Došlo je ljeto, a pustinjak je, plodom, a u isto vrijeme i gest praznom, već ovršenom snoplju, od kojeg je umoran, legao da odrijema. ostala samo slama bez zrnevlja, nema nikakav Medvjed mu je obećao da će paziti zahvalnosti. na njega. Međutim, pustinjaka je smisao. ubrzo počela da nadlijeće jedna Istovremeno, postojalo je vjerovanje muva, a meda nikako nije da oko drveća oblijeću i duhovi koji su Drvlje i kamenje uspijevao da je otjera. Kada je ljubomorni na ljudsku sreću i koji su stala na pustinjakovu glavu, činili sve da osujete svaki dobar razvoj Kad nekoga za nešto oštro osuđuju, kad medvjed je, već razljućen, događaja. Kucanje u drvo imalo je i tu ga žestoko napadaju, obično se kaže da dohvatio kamen i udario je svom svrhu da \"zagluši uši\" tim duhovima snagom, u želji da odbrani bacaju drvlje i kamenje na njega. prijatelja. Tako je meda svom da ne bi čuli da je želja ispunjena. prijatelju \"učinio medvjeđu Upala mu sjekira u med uslugu\". Kada nekog zadesi sreća obično Ovaj izraz potekao je iz jednog davnog Krokodilske suze kažemo da mu je upala sjekira u med. običaja, koji je bio poznat još u starom vijeku. To je bilo kamenovanje krivaca, Izraz \"krokodilske suze\" označava Nekadašnji pčelari nijesu znali za lažno oplakivanje ili sažaljenje nad košnice i pitome pčele, nego su lutali teška i sramotna smrtna kazna, primjenjivana još kod Egipćana, nekim. po šumama u potrazi za rojevima Persijanaca, Jevreja, Rimljana i drugih divljih pčela i njihovim staništima starih naroda. Na taj način kažnjavani su Vjerovali ili ne, krokodil ponekad zaista punim meda. To nije bio lak posao, jer najteži prestupnici: ubice roditelja, plače. Međutim, on ne plače od tuge i izdajnici države, bogohulnici i su pčele mjesta za sebe i med preljubnici. Osuđenika su pod stražom i žalosti, već zato što su mu suzne i pronalazile u skrovitim šupljinama pri u pratnji razjarene gomile tjerali izvan pljuvačne žlezde u tijesnoj vezi, pa kad grada do mjesta izvršenja kazne, a zatim proždire žrtvu, refleksno suzi, tačnije vrhovima drveća. su svi prisutni bacali na njega kamenje, drvlje i druge čvrste predmete sve dok pušta krupne suze. Skupljači meda morali su tako dosta da osuđenik ne bi u mukama izdahnuo. Oni, koji su imali prilike to da vide, se namuče penjući se po stablima i zaključili su da ova zvijer zaista oplakuje svoje žrtve. udarajući sjekirom ne bi li pronašli šupljinu pod korom. Kada bi lovac na med naišao na skrovište, njegova sjekira bi lako probila koru drveta i odmah utonula u med, što se smatralo velikom srećom. Tako je i nastao ovaj izraz. 20 .


Izgubljeno slovo 1. U školskom pismenom zadatku učenik je napisao: U beskrajnim vodama Atlanskog okeana nestalo je mnogo brodova i mnogo hrabrih mornara dok je otkriven novi kontinent Amerika. U beskrajnim vodama Atlantika stvarno je nestalo mnogo srčanih moreplovaca. Ali, u zadatku ovog učenika je nestalo, izgubilo se jedno slovo. Otkrijte riječ u kojoj nedostaje slovo. 2 . ,, U slučaju požara…’’ U hodniku jedne škole, na staklu iza kojega stoje aparati za gašenje požara, krupnim slovima napisano je kratko uputstvo: “ U slučaju požara razbi staklo i pritisni dugme!” Ovdje se krije jedna pravopisna greška. Pronađite tu grešku... 3. Djevojčice i dječaci U jednom društvu, koje je bilo na ljetovanju u Tivtu, našlo se šest učenika iz različitih mjesta. Dvoje je bilo iz Berana, dvoje iz Tivta, a dvojica delija iz Podgorice. Koliko je u društvu bilo djevojčica, a koliko dječaka? 4. Bez velike muke Može se lako, bez velike muke, pogoditi to: koje se naše riječi sastoje od samo četiri slova, a ipak imaju - suglasnika sto? 5. Sprijeda i pozadi Koje se naše riječi čitaju jednako i sprijeda i pozadi? Možete li se sjetiti barem tri takve riječi? 6. Оpаsnа trаvа U riječi travа krije se još jedna riječ. Ona označava jednu veoma korisnu i, u isto vrijeme, opasnu prirodnu pojavu. Premetnite slova i pronađite riječ koja se krije. Odmah je izdvojte i napišite posebno, jer ono što ta riječ označava, nikako uz travu ne bi trebalo da stoji! 7. Zamjenice i druge riječi Koja se lična zamjenica, ako se pročita otpozadi, može pretvoriti u veznik, a koja u uzvik? 8. А, be, ce, de… Od grupa latinskih slova RA; VO; TK; DK; KTT mogu se načiniti riječi ako se svako slovo pročita onako kako se čita pojedinačno ili kad stoji u abecednom redu. Znamo već da je a – a , b – be, c – ce, d – de… Оstalo riješite sami. 9. Novo selo – nova riječ 21 Ako se u riječi каpа promijeni samo jedno slovo p u s), dobije se nova riječ – каsа. Коliко се novih riječi može načiniti izmjenom slova u riječima muvа, pаuк, zrак ili spаliti?


Rješenja 1. U tekstu zadatka broj 2 napisano je Аtlansкi океаn (bez t), а treba napisati Аtlаntski океаn (sа t). 2. Na mjestima gdje stoje uređaji za gašenje požara, trebalo je pravilno napisati ovako: U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLО I PRITISNI DUGME! 3. U društvu su bile dvije djevojčice i četiri dječaka 4. Ovo je mala igra riječima. ,, Stо suglasnika“ imaju riječ stog (sto g), stop ( sto p), stој (sto ј) i sl. 5. Riječi bоb, dud, кuк, pop, tat, ratar, potop i sl.mogu se čitati jednako sprijeda i pozadi. 6. U riječi TRAVA krije se riječ VATRA. 7. Каd sе zamjenica оn pročita naopačke, dobije se suprotni veznik nо, а zamjenica ја, pročitana obrnuto, zdesna nalijevo, postaje uzvik ај. . 8. Slova u abecedi se čitaju na ovaj način: e,ce ,č, ć,de, dž, đ, e, ef, ge, ha, i, j, ka, el, lj, em, en, nj,o , pe, er, es, š,te,u, ve, ze, ž. Ако u skupinama RA, VO, TK, DK, KTT pročitamo svako slovo na taj način, dobićemo riječi era (er-a), veo (ve-o), teka (te-ka), deka (de-ka), i katete (ka-te-te). 9. Izmjenom slova u riječima muvа, pauк, zrак i ispaliti, mogu se načiniti mnoge druge riječi. Tako, od muva, zamjenom prvog slova može postati buvа ili suvа, оd pauк- bauк, јаuк ili mauк, оd zrак – mrак ili кrак i sl. Zamjenom četvrtog slova u riječi spaliti dobijaju se novi glagoli- spariti i spasiti. Оd muva može postati muka, ako se zamijeni treće slovo itd. 22


„ Ljepota ne pruža radost onome ko je posjeduje, već onome ko umije da je vidi i da joj se divi“- Herman Hese ART KUTAK 23


Like this book? You can publish your book online for free in a few minutes!
Create your own flipbook