Anita Šupe Istina i laži o hrani

Nepravilna probava hrane dovodi i do drugih velikih problema, jernedovoljno iskorištavanje nutrijenata ujedno znači ozbiljni nedostatakesencijalnih vitamina, minerala i drugih vitalnih tvari o kojima ovisinaše zdravlje. Hipokrat je davno smatrao da sve bolesti počinju ucrijevima i danas se sve više liječnika funkcionalne medicine slaže stim. Nepravilna probava može biti uzrok mnogim ozbiljnijim bolestima.Studirajući zdravstvena stanja stotina pacijenata oboljelih od autizma,poteškoća s učenjem i koncentracijom i drugih poremećaja ponašanja,doktorica Campbell-McBride otkrila je da u gotovo svim slučajevimaova djeca i odrasli pate od probavnih tegoba koje su često ozbiljneprirode. Kroz svoje istraživanje, ustanovila je uzročno-posljedičnu vezuizmeđu nezdrave crijevne flore, slabe probave i toksičnosti kemikalijanastalih od neprobavljene hrane, koje mogu ozbiljno ugroziti kemijumozga. Ovo je nazvala crijevno-psihološki sindrom (Gut andPsychology Syndrome), u medicini poznatiji kao GAPS. Neprobavljeniugljikohidrati, slaba probava i brojčana nadmoć kandide rezultirajuproizvodnjom etanola i acetaldehida u crijevima, što može imati teškeposljedice na kemiju i razvoj mozga, osobito kod djece. I mnogi drugitoksini i bakterije prisutni su kod GAPS pacijenata, jer mnoge bakterijeproizvode neurotoksine koji mogu imati za posljedicu autističnoponašanje. Budući da je glavni uzrok opisanih problema pogrešna prehrana,znači da se pravilnom prehranom može izliječiti crijevna stjenka idovesti u ravnotežu crijevna flora. Domaći kefir je od svihfermentiranih namirnica najjače sredstvo za izgradnju normalne i zdravecrijevne flore, o čemu je već bilo riječi. No ima još jedna zaboravljenanamirnica koja pomaže zacjeljivanje crijevne stjenke, poput karike kojanedostaje u modernoj prehrani. To je juha od kostiju ili temeljac(bujon). Mesne, kokošje i riblje juhe od kostiju osiguravaju građevinskimaterijal za rast i obnavljanje stanica crijevne stjenke i imajuzacjeljujući učinak na upalne procese u crijevima. Kako se u crijevima

nalazi 80% imunološke zaštite organizma, tako zdrava crijevaosiguravaju općenito dobro zdravlje. Juhe od kostiju pomažu dobruprobavu i stoljećima su predstavljale narodni lijek za probavni sustav. Ukuhinjama naših baka, kao i u većini svjetskih tradicionalnih kuhinja,juhe od kostiju imale su važnu ulogu u pripremi hrane i smatrane sulijekom za sve. Uvijek se znalo da masna kokošja juha pomaže protivprehlade i davala se bolesnicima za brži oporavak. Juhe od kostijusadrže minerale, između ostalog kalcij i magnezij, u takvom obliku ukojem ih tijelo najlakše može iskoristiti. Juhe od kostiju sadrže tvari izhrskavica i tetiva (chondroitin sulfate i glucosamine) koji se danasprodaju kao skupi ljekoviti pripravci protiv artritisa i bolova uzglobovima. Juhe od ribljih kostiju i glava sadrže jod i tvari kojepotpomažu pravilnu funkciju štitnjače. Temeljac hlađenjem poprima želatinozni oblik. Ta želatina jevjerojatno najstarija funkcionalna hranaxxxi i stoljećima se znalo zanjezinu ljekovitost. U velikim količinama sadrži aminokiseline arginin iglicin koje omogućuju da se proteini iz hrane najbolje iskoriste, čak iako je prehrana siromašna proteinima. Najvažnija funkcija želatine je dapomaže probavu i vrlo uspješno se koristi za tretiranje mnogihprobavnih tegoba i crijevnih bolesti, kao i kod viška kiseline u želucu,kolitisa i Crohnove bolest. Mala djeca neće imati probavnih teškoća akoim u mlijeko dodajemo želatinu. Pokazalo se da ona pomaže i koddrugih kroničnih bolesti, kao što su anemija, dijabetes, distrofija mišića,čak i rak. Američki istraživač Francis Pottenger naglašavao je da ježelatina hidrofilni koloid, što znači da privlači i zadržava tekućinu patako olakšava probavu jer privlači probavne sokove na hranu uprobavnom sustavu. Osim što je izuzetno zdrava, želatina daje hrani izvrstan okus i zatoje temeljac u svim poznatim kuhinjama svijeta imao glavnu ulogu upripremi ukusne hrane. No, u drugoj polovici 20. stoljeća želatina padau zaborav, jer industrija preuzima stvar u svoje ruke. Prehrambenaindustrija otkrila je kako u laboratoriju proizvesti umjetne okuse i

arome, otkriven je mono-natrij glutaminat (pojačivač okusa) koji, navrlo jeftin način, hrani daje mesni okus. Tako su nastale kocke ikoncentrati za juhu, juhe iz vrećice, mješavine začina, gotovi umaci isva gotova i polugotova jela. Domaći temeljac, tj. ljekovita juha odkostiju bogata hranjivim tvarima, izbačena je iz našeg jelovnika uzamjenu za jeftine supstitute koji sadržavaju izuzetno štetno sredstvo -glutaminate. Zato bi bilo jako mudro vratiti domaće juhe od kostiju unaše jelovnike. Teleći ili juneći temeljac Za pripremu ovog temeljca izaberite dijelove s kostima: koljenicu,zglobove, rebra, dijelove od vrata i sl. Zamolite mesara da koljenicunareže na manje dijelove, kako biste kasnije mogli lakše doći do koštanesrži. Stavite kosti u lonac i pokrijte ih vodom. Dodajte malo octa, može ijabučnog, to će pomoći da se minerali izvuku iz kostiju. Neka sve takoodstoji jedan sat. Dijelove kostiju koji na sebi imaju meso, možete umeđuvremenu zapeći u pećnici na laganoj temperaturi dok ne uhvateboju. Ovaj postupak temeljcu daje bolji okus, ali nije obavezan.Zapečene kosti i sok koji su otpustile stavite u lonac s kostima pa jošdodajte povrće: mrkve, luk i celer. Zakuhajte. Na vrhu će se skupitidosta pjene, to je nečistoća pa je uklonite žlicom. Zatim smanjite vatru,dodajte svježi timijan (majčinu dušicu) i zdrobljeni papar u zrnu paostavite da temeljac kuha. Za pravi, gusti, želatinozni temeljac, trebali biste kosti kuhati 12 iliviše sati na tihoj vatri. Prema Sally Fallon, autorici NourishingTraditions: The Cookbook that Challenges Politically Correct Nutritionand the Diet Dictocrats (Prehrambene tradicije: Kuharica koja propitujepolitički korektne i službene prehrambene smjernice), čak i do 72 sata.Neposredno prije završetka kuhanja, temeljcu dodajte svježi peršin i sveprokuhajte još deset minuta, potom temeljac procijedite i ohladite.Ohlađeni temeljac izgleda kao želatina, a na vrhu će se izdvojitistvrdnuta masnoća. Bacite je jer nakon toliko sati kuhanja neće imati

dobar okus. Temeljac se može podijeliti u male porcije i zamrznuti, akasnije ga koristite za kuhanje jela, variva, umaka, gulaša i juha. Ovakokuhani temeljac obično je jakog koncentriranog okusa pa ga trebarazrijediti vodom ako ga želite jesti kao juhu. Obratite pažnju na to datemeljac nije posoljen pa uobičajeno solite jela u kojima ga koristite. Drugi način kuhanja juhe od kostiju je kraći, prema doktoriciCampbell-McBride. U juhu se dodaje sol i kuha se tri sata, što je pomom mišljenju prekratko. Ja je kuham najmanje šest sati. Ova juha sene razrjeđuje vodom, već se jede ili pije takva kakva jest. Može sečuvati u hladnjaku do sedam dana, a osobe s probavnim smetnjama icrijevnim bolestima trebale bije piti nekoliko puta tijekom dana. Čimprocijedimo juhu, jako je važno da iz nje odvojimo sve masne iželatinozne dijelove oko kostiju i da izvučemo srž iz kostiju. To sunajzdraviji dijelovi koji su pravi lijek za zacjeljivanje crijevne stjenke.Samo gole kosti se bacaju. Podgrijavaj te samo onu količinu juhe kojućete upotrijebiti, ali nikad u mikrovalnoj pećnici jer ona uništava hranu.Važno je pojesti sve masne dijelove s kostiju i srž iz kostiju, jer je onaljekovita. Umjesto tjestenine u juhu dodajte razmućeni žumanjak, adodajte i žličicu maslaca ili kokosovog ulja, ako juha nije dovoljnomasna. Kokošji temeljac Kokošja juha je naročito blaga za osobe s osjetljivim crijevima iprobavnim tegobama. Upotrijebite cijelu kokoš ili dijelove kokoši skostima: vrat, leđa, prsne kosti i krila. Po mogućnosti dodajte i pilećenoge. Naravno, najbolje su domaće kokoši. Postupak je isti kao kodjunećeg temeljca, koristi se isto povrće i začini, ali kokoš ne trebastavljati u pećnicu da se zapeče. Sve odmah stavite u hladnu vodu, spovrćem i malo octa. Čim juha zakuha, uklonite pjenu i kuhajte je nalaganoj vatri 6 do 8 sati. Juhu procijedite, a meso očistite od kostiju.Možete ga koristiti za razne salate, jela zapečena s povrćem ili odkomada mesa napravite paštetu.

Riblja juha Za pripremu ribljeg temeljca ne koristite plavu ribu. Osjetljivevišestruko nezasićene masnoće iz plave ribe mogu oksidirati tijekomdugotrajnog kuhanja, a osim toga plava riba daje gorak okus juhi.Birajte bijelu ribu, zajedno s kostima i glavama koje su bogate jodom ivitaminima topivima u masti. Povrće možete malo popržiti na maslacuda omekša, zatim dodajte ribu i sve prelijte vodom. Ili sve sastojkestavite u hladnu vodu pa dodajte maslinovo ulje. Ribljoj juhi obaveznododajte malo bijelog vina. Čim zakuha, uklonite pjenu pa dodajteperšin, timijan (majčinu dušicu), papar i sol. Kuhajte na tihoj vatri, štoduže to bolje. Ako imate osjetljiva crijeva, sindrom iritabilnog kolona ili kroničneupalne crijevne bolesti, povrće treba biti dobro raskuhano, jer sirovopovrće može biti iritirajuće za osjetljiva crijeva. Izbjegavajte jakovlaknasto povrće: kupus, celer, stabljike cvjetače i brokule, kao i drugedijelove koji izgledaju previše vlaknasto. Povrće jedite s dosta maslaca inasjeckanog češnjaka. Jedite juhe od kostiju s kuhanim mesom ipripadajućom masnoćom te dodajte žumanjak kao dodatni izvorvitamina i dobrih masnoća. Istovremeno, dok se koriste juhe od kostiju,koje pomažu da se izliječi crijevna stjenka, treba poticati izgradnjunormalne crijevne flore pomoću fermentiranih mliječnih proizvoda(domaćeg jogurta i domaćeg kefira) ili povrća (npr. domaćeg kiselogkupusa, za početak samo njegovog soka). Zdrava crijevna stjenka i normalna crijevna flora osiguravaju dobruprobavu, a dobra probava osigurava dobro zdravlje. Najveći broj bolestipočinje u crijevima, zato tamo treba tražiti njihove uzroke i tamo ihtreba liječiti.

Prehrambena revolucija Znanstveni novinar magazina Science, Gary Taubes, 2007. godineobjavio je knjigu Good Calories, Bad Calories (Dobre kalorije, lošekalorije). Taubes je tri puta nagrađen prestižnom nagradom Science inSociety Journalism Award za najboljeg novinara u SjedinjenimAmeričkim Državama, koje mu je dodijelilo udruženje NationalAssociation of Science Writers. Postao je opće poznat kao oštar kritičarameričkih prehrambenih smjernica, koje su gotovo iste kao i kod nas.Osnovna ideja njegove kritike zasniva se na tvrdnji d a j e konzumacijaugljikohidrata a ne masnoće, glavni uzrok epidemije debljine idijabetesa koji su galopirajućim korakom zahvatile Ameriku i većinuzemalja zapadnog svijeta tijekom zadnjih 20 godina. Najveću pažnjuprivukao je svojim člankom What if it's all Been a Big Fat Lie (Što ako jesve to bila velika debela laž?) u New York Timesu 2002. Godinе.xxxii Njegova je knjiga „Dobre kalorije, loše kalorije“ sveobuhvatno djelos popisom literature na 70 stranica i u njoj se nalazi sve što je vrijednoznati o prehrani i djelovanju prehrane na zdravlje. Pet je godinaistraživao i proučavao svu relevantnu literaturu, od knjiga o hrani izranog 19. stoljeća do zadnje dostupne znanstvene literature iz 2007.godine. Također je intervjuirao stotinjak znanstvenika. Ova knjiga preokreće naopako sve Što smo ranije znali, ili smovjerovali da znamo, o prehrani i utjecaju prehrane na zdravlje. U svojojknjizi, koja je mnogima otvorila oči,Taubes zaključuje sljedeće: Masnoće iz hrane ne uzrokuju ni debljinu, ni srčane bolesti, nitikakve druge kronične civilizacijske bolesti. Problem su ugljikohidrati u hrani, njihov učinak na izlučivanjeinzulina te time i cijelu hormonsku regulaciju homeostaze, sav tajhormonalni sadržaj i djelovanje u ljudskom tijelu. Što su ugljikohidrati

rafiniraniji, a time lakše probavljiviji, to negativnije djeluju na zdravlje itežinu. Šećer, naročito saharoza i fruktozni sirup, jako su štetni, vjerojatnozbog kombinacije glukoze i fruktoze koje zajedno dižu razinu inzulina ukrvi, istovremeno dok se jetra preopterećuje viškom ugljikohidrata. Rafinirani ugljikohidrati, šećer i škrob su, zbog izravnog utjecaja nainzulin i šećer u krvi, uzrok koronarnih (srčanih) bolesti i šećernebolesti. Oni su također najvjerojatniji uzrok raka, Alzhajmerove bolesti idrugih kroničnih civilizacijskih bolesti. Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoće i ne ovisi niti oprekomjernom jelu niti o premalo fizičke aktivnosti. Unošenje previše kalorija nije uzrok debljanju, kao Što nije uzrok nirastu djece. Trošenje više kalorija nego što se unosi hranom, ne dovodido dugoročnog gubitka težine, nego samo do izgladnjivanja. Nakupljanje masnih zaliha i debljina ovise o neravnoteži uhormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti. Sintezamasnoće i nakupljanje masnoće nadilazi razgradnju masnoće iz masnogtkiva pa time i sagorijevanje masnoće. Do mršavljenja dolazi kadahormonalno reguliranje masnog tkiva ponovo dođe u ravnotežu. Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoće. Kad je razinainzulina povišena, bilo kronično ili poslije jela, u masnom se tkivunakuplja masnoća. Čim razina inzulina padne, oslobađa se masnoća izmasnog tkiva i koristi se kao energija za tijelo. Budući da ugljikohidrati stimuliraju izlučivanje inzulina oni sudirektni uzročnik debljine. Što se jede manje ugljikohidrata, više semršavi. Osim što ugljikohidrati potiču nakupljanje masnog tkiva, takođerpojačavaju osjećaj gladi i smanjuju energiju koju koristimo zametabolizam i za fizičku aktivnost.

Sve je ovo “znanost” znala davno prije, ali se zadnjih 30 ili 40godina iz raznih razloga pred time zatvaralo oči. Nekada se znalo bolje To da šećer i škrob uzrokuju prekomjernu tjelesnu težinu, znalo sepuno prije nego što su masnoće proglašene krivcem za debljanje. Još jedavne 1825. godine gastronom Jean Anthelme Brillat-Savarin u svojojknjizi The Physiology of Taste (Fiziologija okusa) pisao da je debljinauvijek uzrokovana prehranom koja obiluje brašnom i škrobom, daživotinje biljojedi brzo postaju debele ako ih tovimo krumpirom,brašnom ili žitom te da životinje mesojedi nikad nisu debele. Budući daškrob i brašno uzrokuju debljinu, suzdržavanje od njih dovodi domršavljenja, smatrao je Savarin. U 19. stoljeću, profesor medicine Wilhelm Ebstein iz Gottingena uNjemačkoj, svojim je pretilim pacijentima prepisivao prehranu s niskimudjelom ugljikohidrata uz potpuno izbacivanje šećera i krumpira. Svevrste mesa i sve vrste masti bile su dozvoljene, kao i koštana srž i masnejuhe te masni umaci i povrće pripremljeno s puno maslaca.Dijabetičarima je Ebstein prepisivao potpuno izbacivanje ugljikohidrata,tj. prehranu temeljenu na mesu i masti. William Banting, londonski vlasnik jedne pogrebne tvrtke, 1869.godine napisao je knjižicu Letter on Corpulence (Zapisi o debljini),kojom je s drugima poželio podijeliti svoja dragocjena zapažanja.xxxiii „Od svih muka koje mogu zadesiti čovječanstvo, ne poznajem nitimogu zamisliti nešto gore od debljine, te mi je, nakon što sam iskusiovrlo dug period ove patnje, želja podijeliti svoja skromna saznanja sdrugim stradalnicima u iskrenoj želji da ih to dovede do istogblagostanja i sreće koju ja sada osjećam nakon ove izvanrednepromjene koja bi se mogla nazvati čudesnom da nije postignuta nanajjednostavniji način koji nam nalaže zdrav razum.“

Bantingovo iskustvo pokazalo je da su svi savjeti za mršavljenjekoje je dobivao i isprobavao godinama, a tražio ih je zbog debljine,nadutog trbuha i kile koja mu je otežavala kretanje, bili čisti promašaj,sve dok od svog liječnika konačno nije dobio jednu „novu” dijetu kojese počeo slijepo pridržavati. Iako je jeo do sita, svaki je tjedan biokilogram lakši. Uskoro je tako skinuo sve suvišne kilograme i više nijebio debeo! Kako su kilogrami nestajali, tako se i njegovo zdravljepomalo vraćalo. Svoju knjižicu „Zapisi o debljini” tiskao je u tisućeprimjeraka i dijelio je besplatno, jer je želio pomoći i drugima koji suimali iste probleme. Kasnije je knjižica prevedena na mnoge jezike. Njegova je dijeta bila vrlo jednostavna: trebao je izbjegavati šećer iškrob, a ostalo je mogao jesti do sita. Iz prehrane je izbacio šećer, kruh,pivo i krumpir. Jeo je koliko je htio slaninu i jaja za doručak te mesna iliriblja jela s povrćem za ručak i večeru. Ukusna jela čak je smio zaliti spokojom čašom vina, a bilo mu dozvoljeno i po jedno žestoko pićenavečer „za dobar san”. Ova knjižica jedan je od ranijih dokazaučinkovitosti načina prehrane kojeg danas zovemo LCHF i koja namsvjedoči da se nekada dobro znalo da glavnu ulogu u regulaciji tjelesnetežine ne igra količina, nego vrsta hrane. Kako je došlo do današnjih „prehrambenih smjernica” Dobro poznata hipoteza o kalorijama nastala je početkom 20.stoljeća. Sagorijevajući masnoću, bjelančevine i ugljikohidrate uzatvorenom sistemu, tzv. kalorimetrijskoj bombi, postalo je mogućeizračunati kalorijsku vrijednost raznih hranjivih tvari. Tako se pokazaloda gram masnoće ima dvostruko više kalorija od bjelančevina iugljikohidrata pa je sukladno tome donesen zaključak da masnoćadeblja. To je bio začetak današnje fobije od masnoće, a budući da su uto vrijeme parna lokomotiva i automobili počeli svoje osvajanje svijeta,postalo je popularno uspoređivati ljudsko tijelo s parnim strojem ilimotorom s unutarnjim sagorijevanjem.

Ovaj novi mehanički, kalorijski model koji je izjednačavao ljudskotijelo s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, bavio se računanjemkalorija umjesto da se bavi pitanjima hormonalnog utjecaja na osjećajsitosti i stvaranje masnih zaliha. Otkriće hormona inzulina početkom dvadesetih godina prošlogstoljeća donijelo je važne pokazatelje o biološkim mehanizmima zaspremanje i sagorijevanje masti. Zamijećeno je da šećerni bolesnici kojidobiju inzulin počinju dobivati na tjelesnoj težini. Također jeprimijećeno i da su injekcije inzulina dobro sredstvo za zaustavljanjeanoreksičnih stanja izgladnjelosti. Kasnije, 60-ih godina, razjašnjeni subiokemijski mehanizmi inzulina: pokazalo se da inzulin blokirasagorijevanje masnoće u tijelu, a omogućuje pretvaranje ugljikohidratau masnoću. Pokazalo se da inzulin koji se izlučuje nakon konzumacijeugljikohidrata, regulira nakupljanje sala kod sisavaca koji zapadaju ustanje zimskog sna, a uočilo se i to da jedna vrsta raka (inzulinom - kadastanice neprestano proizvode inzulin) dovodi do brzog debljanja.Pronađen je, dakle, cijeli niz čvrstih dokaza o tome da je inzulin glavnifaktor koji odlučuje da li će se masnoća nakupljati ili sagorijevati. Osim što ugljikohidrati, zbog djelovanja na inzulin, dovode dodebljanja, otkrilo se i to da našem zdravlju štete i na druge načine.Pedesetih godina prošlog stoljeća britanski je liječnik i marinac PeterT.L. Cleave, pomoću dobro razgranate mreže kolonijalnih liječnikasakupio je dragocjene podatke iz svih krajeva svijeta. Uvidio je jasnuvezu između zapadnjačkih bolesti i konzumacije ugljikohidrata.Smatrao je da veliki niz bolesti ima zajedničkog uzročnika kojega jenazvao The Saccharine Disease gdje riječ saccharine znači “iz porodicešećera” (i ne odnosi se na sladilo saharin)xxxiv. Drugim riječima, radi se obolesti izazvanoj ugljikohidratima, prvenstveno rafiniranim, kao što sušećer, bijelo brašno i bijela riža, dakle namirnicama koje mi danasnazivamo brzim ugljikohidratima. Danas se koristi naziv metabolički

sindrom za istu skupinu poremećaja za koje je još Clive utvrdio da oviseo ugljikohidratima, samo s tom razlikom što su u novije vrijeme za oveporemećaje okrivljene masnoće. Kako je do toga došlo? Teza o štetnosti masnoće lansirana je 50-ih godina prošlog stoljeća.Možemo je „zahvaliti” znanstveniku Ancelu Keysu koji je bio uvjerenda je masnoća glavni krivac za srčano-žilne bolesti pa je to odlučio idokazati. Uz pomoć prikupljenih podataka o konzumaciji masnoće iučestalosti srčanih bolesti u raznim zemljama, napravio je grafičkiprikaz koji je pokazivao linearnu podudarnost: što se u pojedinoj zemljitrošilo više masnoće, to je više dolazilo do srčanih bolesti. Kasnije jeotkriveno da je Keys proizvoljno izabrao podatke pa u rezultate svojihistraživanja nije ubrojio zemlje u kojima nije našao vezu između unosamasnoće i srčanih bolesti stanovništva. Iako je njegova „namještaljka”rano otkrivena, povratka nije bilo jer je teorija odmah objeručkeprihvaćena od prehrambene i farmaceutske industrije koje će unarednim godinama profitirati na račun ovog falsifikata. S druge strane,Peter T.L. Cleave nije za svoju hipotezu o štetnosti ugljikohidrata dobioistu vrstu podrške, jer kako bi industrija ostvarivala profit kada bi ljudiodbacili vrlo isplative rafinirane proizvode od šećera i brašna. S vremenom je Cleaveov izraz saccharine disease polako pao uzaborav, a masnoća, prije svega ona zasićena, proglašena je krivcem zabolesti zapadnog svijeta. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća izAmerike je krenula kampanja s prehrambenim smjernicama koje suupozoravale na opasnost od masnoća. Cijelim svijetom zavladale sutvrdnje da zasićene masnoće i sol uzrokuju srčane bolesti i da umjestomasnoća treba jesti više ugljikohidrata. Iako su ove tvrdnje svih ovihgodina bile znanstveno neutemeljene, ipak su službene prehrambenesmjernice uspjele ostati nepromijenjene zadnjih 30 godina! Ustoličenapiramida zdrave prehrane preporučuje unos 55-60% kalorija izugljikohidrata, 10-15% kalorija iz bjelančevina i 25-30% kalorija izmasnoća, od čega maksimalno 10% zasićenih. Te su preporuke iste pocijelome svijetu i prate preporuke WHO-a (Svjetske zdravstvene

organizacije) iza kojih, nažalost, stoje politika i prehrambena industrija,tj. profit, a ne znanost. Paradoksalno je da je ova „nemasna” dogma stara tek tridesetakgodina, jer je do kasnih sedamdesetih bilo općeprihvaćeno mišljenje dabjelančevine i masnoće daju sitost i time sprječavanju prejedanje te dašećer i škrob debljaju. Dok se Amerika tih godina prilagođavala novimprehrambenim smjernicama, smanjujući potrošnju prirodnih masti ipovećavajući potrošnju ugljikohidrata, Amerikanci su oboljeli odepidemije debljine. Do kraja osamdesetih gotovo je svaki četvrtiAmerikanac patio od debljine, koja se kod djece čak utrostručila. Svečešće se može dijagnosticirati dijabetes tipa 2 kod mladih, ranijenazivan staračkim dijabetesom. I Atkins je bio u pravu Sigurno ste čuli za dr. Roberta Atkinsa i njegovu „mesnu dijetu”.Atkinsova dijeta dobila je, nažalost, negativan prizvuk, vjerojatno zatošto se pojavila u krivo vrijeme. Atkins je još 1972. godine objavio svojupopularnu knjigu Diet Revolution (Dijetna revolucija) u kojoj jezagovarao prehranu s malo ugljikohidrata (low carb). S obzirom na toda je upravo tih godina Amerika dobila nove prehrambene smjernicekoje su upozoravale na štetnost zasićenih masnoća, Atkins je sa svojomteorijom da se lako mršavi ako se jede meso, jaja i maslac, proglašenšarlatanom i prevarantom. Međutim, trideset godina kasnije, Atkins više nije sam. Kako uAmerici, tako se i ostatku zapadnog svijeta pojavilo pregršt sljedbenikaAtkinsa i raznih verzija nisko-ugljikohidratnih-visoko-masnih dijeta(low carb, LCHF). Brojni liječnici, znanstvenici i profesori diljemsvijeta počeli su razotkrivati mitove pa je sve više onih koji tvrde da nimasnoća ni kolesterol nisu opasni po zdravlje, nego da su velike

količine šećera i škroba u prehrani, kao i rafinirana i hidrogenizirana(očvrsnuta) biljna ulja uzročnici debljanja i drugih modernih bolesti. Jasno je da farmaceutska industrija i medicinski lobi još nekovrijeme neće olako napustiti stare dogme na kojima masno zarađuju,nažalost, na račun ljudskog (ne)zdravlja. Najprodavaniji lijekovi nasvijetu su sredstva za snižavanje kolesterola (statini) koje milijuni ljudiuzimaju potpuno nepotrebno i pri tome se izlažu raznim nuspojavama. Sindustrijom lijekova pod ruku ide industrija hrane koja ostvaruje velikiprofit na jeftinim proizvodima prepunim šećera, škroba, biljnih ulja ikemikalija. Light proizvodi su priča za sebe. Iz njih se najprijeodstranjuje prirodna masnoća, a budući da takav odmašćeni proizvodnema više nikakvog okusa ni konzistencije, dodaju mu se raznekemikalije za zgušnjavanje i stabiliziranje te umjetne arome i boje.Odstranjena masnoća, vrhnje, prodaje se odvojeno, pa se na lightproizvodima zarađuje dvostruko. Većinu znanstvenih studija kojima se „dokazuje” veza između unosamasnoće i povišenog kolesterola s jedne strane, te debljine, dijabetesa,srčanih i drugih bolesti s druge strane, naručili su i platili upravo onikoji na njima najviše zarađuju pa se tumačenje rezultata studijaprilagođava željama naručitelja. Doktorima, dijetetičarima inutricionistima mozgovi su isprani još za vrijeme studija pa većina njihslijepo vjeruje u prehrambene smjernice o kojima odlučuju državneslužbe za prehranu i zdravlje, čije profesore plaćaju velike industrije... Itako se začarani krug zatvara. Srećom, na svim stranama svijeta ima neovisnih znanstvenika iliječnika otvorenog uma, koji razotkrivaju neosnovane mitove i zabludeo štetnosti masnoće i kolesterola. Nova hipoteza o tome zašto doistadolazi do začepljenja žila i srčanih bolesti, predstavlja vrlo plodnopodručje za znanstveno istraživanje. Atkins je ponovo popularan. Sve više američkih bolnica stavljasvoje pacijente na Atkinsovu dijetu kod tretiranja debljine i dijabetesa.

Gary Taubes je u svojim intervjuima saznao da je Atkinsova dijetapopularna upravo među onim liječnicima koji su ga prije 30 godinaproglasili prevarantom. Zašto ne možemo uvijek vjerovati znanstvenoj metodi S pravom možemo postaviti pitanje kako je uopće moguće da neštopostane sveopće prihvaćeno uvjerenje bez da se temelji na čvrstimznanstvenim dokazima. Konture ovog diskursa postavio je većspomenuti Ancel Keys, koji je pedesetih godina pod svaku cijenu želiootkriti uzrok srčanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasićene masnoće ikolesterol glavni uzročnik pa je proveo istraživanje u kojem je pokazaokorelaciju između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u šest zemaljasvijeta. Međutim, ubrzo je razotkriveno da je Keys u to vrijeme imaopodatke iz 22 zemlje, ali da je prikazao podatke sakupljene iz svih tihzemalja, statistička povezanost između unosa masnoće i smrtnosti odsrčanih bolesti potpuno bi nestala. Keys je kasnije proveo studiju Seven Countries Study (Studija sedamzemalja) kojom je obuhvatio 16 regija u 7 zemalja, s kojom je tvrdio daje pronašao još jaču vezu između unosa masnoće i smrtnosti od srčanihbolesti. Iz te je studije izvukao samo mali dio podataka koji su seuklapali u njegovu hipotezu. Dobiveni rezultat morao je opravdatiočekivanja njegovih pristaša, kao i utrošene milijune dolara poreznihobveznika. Nažalost, cijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje isavjeti temelje se na ovoj studiji iako druge velike studije provedenekasnije nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja. Velikiproblem sa znanstvenim istraživanjima je što se znanstvenici mogukoncentrirati na one metode analize koje potvrđuju očekivanjaupravo onih koji ih provode i, što je još gore, plaćaju. Štoviše,statističke analize ostavljaju mnogo prostora za različita tumačenja.

O tome je pisao Thomas S. Kuhn, povjesničar i kritičar znanosti.Kada jedna hipoteza postane dominirajuća, tada se koristi samo ono štose uklapa i što je relevantno za potvrdu te teze, dok se sve drugo što nepotvrđuje istu tezu unaprijed odbacuje. Teza tada postaje dogma koju seiz mnogih razloga brani svim sredstvima: Profesionalne karijere su u pitanju. Nerijetko su znanstvenici ilidoktori posvetili veći dio svoje karijere promovirajući hipotezu„zasićene masnoće i kolesterol uzrokuju srčane bolesti”. Iznenadnipreokret za 180 stupnjeva većini je nezamisliv, jer takva je ljudskapriroda - ljudi štite svoje vlastite interese. Znanstvenici bi mogli izgubiti financijska sredstva za istraživanjeako se usprotive općim uvjerenjima, jer je nemoguće naći novac zadokazivanje da su masnoće i kolesterol korisni. Jedino industrija:farmaceutska, prehrambena i poljoprivredna, ima toliko novaca da plaćaznanstvena istraživanja, ali oni sigurno neće plaćati dokazivanje da sumasnoća i kolesterol zdravi jer bi to značilo rezati granu na kojoj sesjedi. Nije lako priznati vlastitu odgovornost u nečemu što se vrlovjerojatno može pokazati kao najveći medicinski skandal u povijesti.Razotkrivanje ovih dogmi može dovesti do podizanja tužbi za davanjekrivih medicinskih savjeta, a u nekim slučajevima čak i smrtonosnih(npr. zamijećeno je da depresivne osobe s preniskim kolesterolom Češćepočine samoubojstvo). Propadanje bogatstva. Previše je novca već uloženo u istraživanja okolesterolu, a priznati da je sve bilo uzalud, sasvim je neprihvatljivo.xxxv Neki koji su se usudili ustati protiv ovih dogmi doživjeli su sljedeće: Znanstvenik Kilmer McCully otkrio je da je visoka razinahomocisteina, a ne kolesterola, točan pokazatelj arteroskleroze(začepljenja žila). Otpušten je jer je doveo u pitanje dogmu o

kolesterolu (The Cholesterol Thing) pa su mu američke vlastionemogućile da se bilo gdje bavi daljnjim istraživanjem. Finska mliječna industrija Valio proglasila je zasićene masnoće ikolesterol bezopasnima. Ušutkani su teškim medijskim napadima kojisu se održavali mjesecima. Finski prijevod knjige The Cholesterol Myths (Mitovi o kolesterolu),švedskog znanstvenika Uffe Ravnskova, zapaljen je u direktnomprijenosu finske nacionalne televizije! Međutim, zadnjih se godina ipak počinje mijenjati trend u svijetuznanosti. Sve više vodećih znanstvenika preispituje znanstvenu podloguslužbenih prehrambenih preporuka, raskrinkava se sustav koji jedozvolio zataškavanja i manipulacije pod okriljem znanosti. Istraživanjeprehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, koje je stagniralo još odsedamdesetih godina, ponovo oživljava. Znanost u službi industrije Svi koji vjeruju da je medicinska znanost neovisna djelatnost uslužbi čovječanstva, s ciljem da se iskorijene uzroci i pronađu najboljemetode sprječavanja i liječenja bolesti, potpuno su u krivu. I medicinskaznanost, kao i sve druge znanosti, razvija se braneći svoje dogme i teze.Kako sve to funkcionira u praksi, svojim knjigama razotkrivajuliječnici, znanstvenici, bivši zaposlenici farmaceutske industrije te bivšiglavni urednici uglednih medicinskih časopisa. Cijela moderna medicina orijentirana je na traženje simptomabolesti, a ne na otkrivanje njenih uzroka. Po istom principu proizvode sei lijekovi, kojima se samo tretiraju simptomi, ali ne i uzroci bolesti. Onii dalje ostaju neotkriveni. D a j e tome tako, potvrđuje ogromnaproizvodnja i potrošnja lijekova, a ljudi ipak nisu zdraviji.

Jedan medicinski eksperiment koji uključuje tisuće sudionika, koštastotine milijuna dolara i samo je farmaceutska industrija, kojuAmerikanci „od milja” zovu Big Pharma, zainteresirana za takveeksperimente, jer ima sredstva za njihovo provođenje. Zarada od jednogpreparata namijenjenog zdravim ljudima koji će ga dnevno uzimati dokraja svog života, ogromna je. Na listi 500 najprofitabilnijih tvrtki usvijetu, objavljenoj u financijskom časopisu Fortunes 2002., ukupnazarada deset farmaceutskih kompanija bila je veća od ukupne zaradesvih ostalih. Iste je godine zbroj vrijednosti lijekova prodanih na recept,procijenjen na 400 milijardi dolara. Osim što plaća istraživanja, farmaceutska industrija priprema istrukturira izvođenje eksperimenata, odlučuje da li će se rezultatiobjaviti, na koji način i u kojem znanstvenom časopisu. U velikombroju slučajeva odgovorna je i za pisanje znanstvenih izvještajaeksperimenata. Kad se jedan znanstveni članak ili izvještaj znanstvenogistraživanja objavi u nekom od mnogih svjetskih medicinskih časopisa,smatra se pouzdanim izvorom činjenica. Nažalost, ovo je daleko odistine. Mnogi medicinski časopisi puni su članaka koje za njihafirmativno pišu plaćene PR agencije i njihovi lažni autori(ghostwriters). Ti se tekstovi kasnije samo daju na potpis izabranimznanstvenicima koje farmaceutska industrija plaća i sponzorira na raznenačine, čak i tako da ih nagrađuje svojim dionicama. Isto je i sutjecajnim univerzitetima (npr. Harvard sponzorira desetak medicinskihtvrtki), kao i liječnicima opće prakse koji svojim pacijentima propisuju„odabrane” lijekove ili ih nagovaraju da sudjeluju u medicinskimeksperimentima. U Americi je farmaceutska industrija svoje veze proširila i nazakonodavstvo pa u upravama velikih kompanija, kao predsjednici,potpredsjednici, glasnogovornici ili članovi uprave, sjede ministriobrane, šefovi financija i bivši predsjednici. Na kraju, barem oni kojidonose službene smjernice za sprječavanje bolesti stanovništva, trebalibi biti neovisni liječnici i znanstvenici, ali i njih kontrolira farmacija.

Ovakve jake veze i moćne organizacije ne bi bile ni potrebne kad bifarmaceutska industrija radila ono što treba, međutim, čini se da jenjihov jedini motiv zarada pa beskrupulozno na tržište plasirajunedovoljno ispitane lijekove i pri tome ih uopće ne brine činjenica damnogi od tih lijekova uzrokuju ozbiljne, čak i smrtonosne, nuspojave. Jedan od mnogih primjera je tableta protiv bolova rofecoxibameričke farmaceutske tvrtke Merck, koja se nalazila u slobodnojprodaji punih pet godina. Američka služba za hranu i lijekove FDAprocijenila je da je u tom periodu ovaj lijek uzrokovao više od 100 000srčanih infarkta u Americi, od čega je jedna trećina bila smrtonosna.Kasnije je bilo dokazno da su u Mercku bili svjesni tog problema punečetiri godine ranije. Većinu članaka o ovom lijeku pisali su Merckovighostwritersi, a poznatim znanstvenicima samo su ih nosili napotpis.xxxvi Također, o farmaceutskoj industriji ovisi i egzistencija većinemedicinskih časopisa. Članci koji se u njima objavljuju, uglavnomgovore o pozitivnim efektima nekog lijeka i koriste se kao reklamaliječnicima pa se za te potrebe tiskaju u gigantskom broju primjeraka.Odbije li redakcija takav članak, igra se s višemilijunskim gubitkom odneprodane tiraže časopisa koji ionako većinu prihoda ostvaruju odreklama farmaceutske branše. Usude li se objaviti neki suviše kritičančlanak protiv industrije ili nekih lijekova, time čak riskiraju i budućuegzistenciju. Zašto LCHF-Paleo pokret nije službeno priznat? “Prvo te ignoriraju, zatim ti se smiju pa se bore protiv tebe, a ondapobjeđuješ.” Mahatma Gandhi

Ako ćemo vjerovati poznatoj izreci Mahatme Gandhija koja opisuječetiri faze do pobjede nekog nenasilnog aktivizma, onda možemo rećiovako: Paleo/low carb/LCHF pokret godinama se polako razvijao uskrovitosti prve faze „prvo te ignoriraju”, a onda je proveo i koju godinuu drugoj fazi „zatim ti se smiju” u kojoj je bio ismijavan kao dijetaspiljskog čovjeka, da bi sada, nakon višegodišnjeg eksponencijalnograsta, ovaj pokret napokon dostigao i treću fazu „pa se bore protiv tebe”. Zašto bi se netko uopće borio protiv tuđeg načina prehrane? Što sekoga tiče ako netko ne želi jesti žitarice i soju? Odgovor je vrlojednostavan: u igri je Big Money, veliki novac, profit. Postoji nebrojenopuno razloga zbog kojih je prehrambena industrija ogromna i isplativa.Žitarice i soja jeftino se otkupljuju, a proizvodi napravljeni od njihskupo se prodaju. I prehrambena industrija ima svoje moćne zaštitnike,medije i državu. Mediji žive od njihovih reklama, a država ubire poreze. Državi se prehrambena industrija toliko isplati da subvencionirapoljoprivrednike, ali ne zbog nesebične pomoći poljoprivrednicima,nego time zapravo pogoduje industriji koja plaća smiješno male otkupnecijene žitarica. Nažalost, poljoprivrednici ne zarađuju, potrošači nekupuju jeftiniju hranu, ali se zna tko ubire profit. U Americi je zarada na kruhu, proizvodima od kukuruza i sojeizmeđu 2 700% i 6 400% dok je zarada na slanini 400%. Osim toga,proizvodi od žitarica imaju dugi rok trajanja pa se lako skladište, dok semeso mora pohranjivati, transportirati i prodavati uz stalno hlađenje, aima i puno kraći rok trajanja. Kao dan je jasno da je isplativije prodavatiproizvode od žitarica, nego meso, jaja i povrće. Na taj način industrijaubire velike prihode, zato i može plaćati reklame za svoje proizvode.Nakon svega, doista postaje jasnije zašto državne službe i mediji takoagresivno propagiraju žitarice kao „bazu zdrave prehrane”. Kada umjesto toga kupujemo meso pašnih životinja i jaja izravno oduzgajivača, zaobilazimo cijeli taj monumentalni profitabilni sistemindustrijske poljoprivrede, transport žita, antibiotike, hormone rasta,

kemijska gnojiva, prerađivače, inspektore, proizvođače, dostavljače ioglašivače, koji svi zarađuju na pametan način pretvarajući jeftinežitarice u skupe stvari upakirane u šarene kartone, vrećice i tube. Izbjegavajući pšenicu, kukuruz i soju i birajući domaće meso, ribu,jaja i povrće iz lokalne proizvodnje, Paleo/low carb/LCHF pokret,stvorio je neke vrlo moćne neprijatelje: Medicinska i nutricionistička populacija, zato što se otkrivačinjenica da su već desetljećima u krivu i ubijaju ljude svojim krivimprehrambenim savjetima. Poljoprivredni biznis i industrijski proizvođači hrane, zato što sesmanjuje potrošnja visoko profitabilnih prerađevina od žitarica i soje. Farmaceutska industrija, zato što čovjek prirodnom prehranom lakoosigurava dobro zdravlje pa prestaje biti redovni potrošač lijekova. Mediji, zato što zarađuju veliki novac od reklamiranja proizvoda odžitarica i lijekova. Državne službe, jer su oni provedbena ruka poljoprivrednog biznisa,industrijskih prerađivača hrane i medija, i zato što njihova potporastvara brda viška žitarica koje se nekako moraju konzumirati.xxxvii Naravno da onda ne iznenađuje činjenica da država, koja trošiogroman novac na subvencioniranje proizvoda od kukuruza, soje ipšenice, ne dovodi u pitanje prehrambene smjernice koje preporučujuupravo ove proizvode kao temelj zdrave prehrane. No, pozitivno je dase trenutno nalazimo u trećoj fazi „pa se bore protiv tebe”, jer je to samokorak do posljednjeg „a onda pobjeđuješ”, koju je Kuhn označio kaopromjenu paradigme.

LCHF u Švedskoj Siječnja 2011. dr. Andreas Eenfeldt, specijalist opće medicine,objavljuje knjigu Matrevolutionen (Prehrambena revolucija). Temaknjige je uspon i pad fobije od masnoće, tj. važećih prehrambenihsmjernica od njihovog nastanka do događaja zadnjih godina koji uŠvedskoj mijenjaju stav prema prehrani. Podatak d a j e knjiga za samonekoliko mjeseci prodana u više od 20 000 primjeraka pokazuje kolikoje interes za LCHF način prehrane porastao. Andreas Eenfeldt stekao je veliku popularnost kroz svoj LCHF blogKostdoktornxxxviii (Doktor za prehranu), rado se odaziva na sučeljavanja spristašama službenih prehrambenih stavova u medijima te i takoneumorno dokazuje sve prednosti LCHF načina prehrane. Odnedavnose njegov blog može čitati i u engleskom prijevodu DietDoctorxxxix. Nasvojim stranicama on dnevno izvješćuje o najnovijim istraživanjima spodručja prehrane i zdravlja, često i s internacionalnih konferencija.Najvažniji mu je cilj, kako sam kaže, proširiti saznanje o tome kakozastrašujući broj Šveđana pati od debljine i zapadnjačkih bolesti naračun zastarjelih prehrambenih smjernica te kako se ovo može spriječiti. Pored doktora Eenfeldta, jedna od ključnih osoba za promicanjeLCHF-a u Švedskoj je i doktorica Annika Dahlqvist, koja je promjenudoživjela na vlastitom primjeru. Kao jedna od onih koji se cijeli životbore s prekomjernom tjelesnom težinom, imala je i fibromijalgiju,otečene zglobovi, ukočene i bolne mišiće i koljena, kao i stalno nadut iotečen trbuh. Promjena je nastala kad je otkrila dijetu s malougljikohidrata. Počela je gubiti jedan kilogram tjedno pa je gotovodostigla idealnu težinu. Izgubila je osjećaj stalne gladi i neprestanepotrebe za jelom, a s gubitkom kilograma povlačili su se i njezinizdravstveni problemi. Fibromijalgija, bolest za koju medicina nemaobjašnjenja, nestala je.

Preko otvorenih pisama u tisku, intervjua i bloga počela je debatiratii problematizirati vladajuće prehrambene preporuke, a svojim jepacijentima počela preporučivati LCHF prehranu. Naposljetku su je2005. godine dvojica dijetetičara prijavili socijalno-zdravstvenoj upravi,jer su smatrali da svojim preporukama ugrožava život pacijenatasavjetujući ih da jedu više masnoće. Međutim, njihova je prijavaizazvala suprotan učinak. Socijalno-zdravstvena uprava provela jeistragu koja je trajala preko dvije godine. Stručnjaci su istražili svuznanstvenu literaturu o prehrani sa smanjenim udjelom ugljikohidrata iu siječnju 2008. godine Dahlqvist je oslobođena optužbi. Ovo je u tiskuodjeknulo poput bombe. Uslijed cijele te žučne debate oko masnoća uprehrani, socijalno-zdravstvena uprava stala je na stranu pobornika„masne dijete” za koju su toliki tvrdili d a j e štetna. Zaključeno je da je„nisko ugljikohidratna prehrana u skladu sa znanošću i isprobanimiskustvom za redukciju tjelesne težine i dijabetičare tipa 2, jer suznanstveno dokazani njezini dobri efekti, te nikakvi dokazi o opasnostiovakve prehrane nisu pronađeni.” Od tada se LCHF etablirao kao pojam u Švedskoj, a Dahlqvist iEenfeldt nisu jedini liječnici pobornici ovakve prehrane. Mnogiliječnici, znanstvenici, profesori i znanstveni novinari angažirali su seda prošire istinu o prehrani i zdravlju pa su zadnjih godina napisanebrojne knjige, a na Internetu i u dnevnom tisku svakodnevno se mogučitati novi članci vezani uz LCHF. Naposljetku je 2010. godine osnovani LCHF časopis čiji su pokretači, osim Annike Dahlqvist, još i StenSture Skaldeman, novinar i bivši dijabetičar tipa 2 koji se uz pomoćLCHF prehrane izliječio od dijabetesa i prepolovio u težini, zatim BoZackrisson, novinar i glavni urednik znanstvenog časopisa 2000-taletsVetenskap (Znanost 20. stoljeća) te Margareta Lundstrom, pokretačkanajposjećenijeg foruma LCHF u Švedskoj Kolhydrater i fokus(Ugljikohidrati u fokusu) koji danas broji 17 000 članova. Stručni suradnici koji časopisu pružaju znanstvenu potporu suJorgen Vesti-Nielsen, vodeći specijalist dijabetolog iz Karlshamna, koji

je napravio najpoznatije istraživanje o LCHF prehrani na dijabetičarima,Uffe Ravnskov, docent iz Lunda koji je već preko 30 godina angažiranna pitanjima kolesterola i njegove „štetnosti” te je o tome napisao višeknjiga na raznim jezicima, zatim doktor Andreas Eenfeldt te BjornHammarskjold, umirovljeni doktor biokemije. Ova poduža lista i sama već dovoljno govori o ozbiljnosti LCHFpokreta u Švedskoj. Brojni drugi liječnici, znanstvenici i profesoritakođer pišu za ovaj časopis, kao i mnogi sljedbenici LCHF prehranekoji čitateljima rado dijele svoja iskustva s ovom prehranom i njezineučinke na zdravlje i mršavljenje. Zastarjelo shvaćanje o štetnosti prirodnih masnoća te iskrivljenepriče o tome da je za mršavljenje potrebno „jesti manje i trošiti se više”,polako ali sigurno razotkrivaju se kao jedan od najvećih medicinskihpromašaja 20. stoljeća. Jasno je da liječnicima, dijetetičarima inutricionistima nakon svega nije lako priznati da su tolike godine bili ukrivu, da su cijelo vrijeme svojim pacijentima davali pogrešne savjete ida su time otežali, ako ne i pogoršali, njihovo ozdravljenje. Radi seovdje i o egu, ali i o komercijalnim interesima velikih industrija,prehrambene i farmaceutske, koje štiti država. Zbog svih tih razloga,promjene se pokreću polako, vrlo polako, ali se ipak kreću. Smjenaparadigmi je u tijeku, a mi smo svjedoci velikih promjena koje će se tekdogoditi. Švedska je otišla korak naprijed u pomicanju paradigmi irazotkrivanju ovog fijaska, a drugim zemljama ne preostaje ništa drugonego da slijede ovaj put. Prehrambena revolucija je započela i više se nemože zaustaviti. LCHF i okoliš Da bismo postigli optimalne uvjete za dobro zdravlje i vitalnost,neminovno je da se vratimo izvornom načinu prehrane kojem smoprilagođeni. To podrazumijeva život u suradnji s prirodom, tako d a j e

ideja o zaštiti okoliša usađena u LCHF koncept. Čovjek ne može uništitiplanetu, a da pri tome ne uništi i samoga sebe pa zapravo i ne postojimogućnost izbora. Osim što je čista izvorna hrana povoljnija za čovjeka,ona također pogoduje okolišu i klimi. Zato s LCHF načinom prehranenastojimo birati namirnice iz organskog i lokalnog domaćeg uzgoja: Meso i masnoću životinja koje slobodno pasu travu, a ne životinjakoje se hrane žitaricama i sojom, hormonima rasta i antibioticima. Jaja koja su snijele kokoši koje slobodno trčkaraju i kljucaju podvorištu, a ne kokoši koje žive zbijene u kavezima i hrane sekoncentratima. Ribu koja slobodno živi u morima i rijekama, a ne ribu iz uzgajalištakoja se hrani koncentratima i pliva u vlastitom izmetu. Povrće i voće iz organskog uzgoja koje nije prskano pesticidima nignojeno umjetnim gnojivima. Lokalno, zrelo ubrano povrće i voće, a neuvezeno s druge strane zemaljske kugle. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onomhranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću,mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka.Lokalno proizvedeno i zrelo ubrano voće i povrće iz organskog ibiodinamičkog uzgoja, ima neusporedivo veći sadržaj vitamina iminerala važnih za dobro zdravlje. Osim toga ovakav uzgoj pridonosiravnoteži u prirodi i čuva biološku raznolikost na zemlji. Per Wikholm, pisac i molekularni biolog, naglašava na koje svenačine LCHF štedi okoliš, klimu i prirodne resurse: LCHF naglašava važnost biranja namirnica iz organskog uzgoja. LCHF ne znači da se jede više bjelančevina niti više mesa, nego sejede više masnoće.

LCHF znači da se iskorištava veći dio životinje. Ne konzumiraju sesamo skupi fileti od nemasnog mišićnog mesa, već se koristi masnoća,loj, kosti, koža, koštana srž - sve ono što se inače baca. Iznutrice kao što su jetra, bubrezi, žlijezde, jezik i mozak, koriste seza ljudsku prehranu umjesto da se bacaju ili daju kao hrana životinjamakoje uopće nisu mesojedi. Smanjeni unos ugljikohidrata koji potiču apetit i povećani unosmasnoće koja daje sitost, dovode do spontanog smanjivanja obroka ismanjenog unosa kalorija, što pridonosi štednji prirodnih resursa. LCHF znači smanjenu konzumaciju slatkog voća koje se transportirapreko polovice zemaljske kugle, pri čemu se zagađuje okoliš i trošefosilna goriva.xl Osim toga, prema LCHF prehrani ne konzumiraju se žitarice ni soja.Opće je poznato da su za uzgoj žitarica i soje posječene ogromnepovršine šuma i prašuma, preorani ogromni travnjaci i isušene močvare,što je dovelo do uništenja i istrebljenja brojnih vrsta iz životinjskog ibiljnog svijeta. Za uzgoj žitarica potrebne su ogromne količine fosilnoggoriva, nafte koje uskoro više neće biti, umjetnih gnojiva i pesticida.Masovni uzgoj žitarica uništava zemlju i iscrpljuje hranjive tvari iz njebez da zemlji išta vraća. Uzgajanje jednogodišnjih monosadnica ilimonokultura dovelo je do uništavanja biološke raznolikosti na zemlji,istrebljenja mnogih živih vrsta i nestašice vode u mnogim dijelovimasvijeta. Masovni uzgoj hrane uništava Zemlju i čovjeka. Moramo postatisvjesni da smo ovisni o resursima i da se održivi put ovog planeta možepostići samo kroz suradnju svih živih bića, međusobno i s prirodom.Svaka biljka i životinja ima svoju ulogu u prirodi. Prirodu treba shvatiti,a ne je pokušavati savladavati. Rješenje je ekološka, biodinamička,lokalna proizvodnja, permakultura i samoodržive zajednice na lokalnojrazini. Ideja i inicijative ima, samo se treba pokrenuti.

Iskustva s LCHF prehranom S Paleo prehranom prvi sam se put upoznala 2006. godine uŠvedskoj, a 2007. i s pojmom LCHF. Proučavajući literaturu i pratećiiskustva drugih te slijedeći i sama ovaj način prehrane koji mi je doniomnoge pozitivne promjene, osjetila sam potrebu da svoja saznanjapodijelim s čitateljima na materinjem jeziku. U travnju 2010. počelasam pisati blog Istine i laži o hrani koji je ubrzo postigao visokučitanost pa je pojam LCHF zavladao i našim prostorima. Pišući blog uspostavila sam kontakte s mnogim dragim ljudima kojisu prateći članke koje sam objavljivala na blogu i u časopisu Repete,postupno prihvaćali moje savjete. Njihovo oduševljenje i spoznaje dokojih su došli metodom „vlastite kože”, dragocjena su svjedočenja opozitivnim iskustvima s LCHF prehranom. Koliko god puta ih čitam, tespontano nastale priče uvijek me ponovo razvesele, a saznanje da samnekome pomogla da otkrije svoj put do boljeg zdravlja, neizmjerno meispunjava. Takvih je iskustava toliko da bi se mogla napisati zasebnaknjiga, no u ovoj ipak ima mjesta samo za nekoliko izdvojenih pričakoje slijede u nastavku. Put od vegetarijanstva do LCHF prehrane Odrasla sam u obitelji u kojoj se tradicionalno jelo puno krumpira,tjestenine, dizanih kolača i slatkiša svih vrsta. Otkad znam za sebe imalasam problema s alergijama, infekcijama kandidom, aknama, suho-masnom kožom, manjkom energije, a u nekim fazama i velikim viškomkilograma i celulitom. Imala sam potrebu da puno spavam, a ujutro bihipak ustajala s osjećajem iscrpljenosti. Ponekad sam imala osjećaj da micijelo tijelo gori od upale, koža je pucala i bila tako osjetljiva da samznala plakati od bolova i osjećaja iritacije kad bih se poslije tuširanjabrisala ručnikom, O depresiji da i ne govorim, ona je oduvijek bila tu,

praćena jakim promjenama raspoloženja, neutaživom potrebom zaslatkim i napadima gladi od kojih sam se doslovno tresla, Tijekom posljednjih deset godina bila sam vegetarijanac, vegan,makrobiotičar, sirovojelac i klasični svejed, no ništa od toga (kao nikremice, čajevi, glina, alge, kontracepcijske pilule i razna čišćenjaorganizma) nije imalo baš nikakav povoljan učinak na moje stanje - bilofizičko, bilo psihičko. Za to vrijeme sam se udala za vegetarijanca irodila kćer koju sam nakon faze dojenja, također hranila žitaricama,sojinim proizvodima, povrćem, voćem, seitanom (tj. glutenom) imliječnim proizvodima. Unatoč svemu, u mojem je organizmu i dalje vladao kaos, a nimalena nije napredovala kako treba. Muž je bio vrlo mršav, upalog lica,bez energije, jako osjetljivog želudca, tamanio je slatko kao i ja te jeimao stalne upale, psorijazu i perut. Sve je to tako bilo dok jednog danadijete nije kod bake slavodobitno ščepalo kokošji batak i počelo jesti, pajuha, ona fina masna, od domaće koke... Eh, tek tada smo se zapitali, ašto sad? Možda je stvarno pametno vratiti se mesu, ribi i jajima, zadobrobit i zdravlje djeteta? I tako smo počeli ponovo jesti sve. Malenase počela popunjavati i rasti, ali sad su se i kod nje počeli javljati osipiprovocirani određenom hranom, a pojavila se i kandida. Očito je neštonedostajalo, ali što? Činilo nam se da smo sve isprobali. Onda smo po stoti put krenuli na neke alternativne pokušaje: čajevi,koloidno srebro, glina, a uz daljnje pretraživanje Interneta konačno smonaišli na Anitinu stranicu o LCHF prehrani. Kad se slijedeći put upalapojačala do razine boli i češanja do krvi, rekla sam sebi: u redu, sve samdrugo već probala, probat ću i ovo. Pa što bude. To što živimo na selu pa smo kod susjeda lako nabavili ono što saminismo imali i što imamo vlastiti vrt, svakako je pomoglo. Najprije smojestivo biljno ulje zamijenili svinjskom mašću, a šećer stevijom.Forsirala sam plan da kćer i ja jedemo strogi LCHF do prvih rezultata, amuž se ipak pomalo švercao jedući sve, ali po novom principu - masno i

ne slatko, jer je onako tipično muški tvrdio da „njemu nije ništa i da muto ne treba”. Ja sam u sljedeća tri mjeseca kao od šale izgubila šest kilograma,iako nisam ni imala neki višak, ali počela sam dobivati mišiće, a onopotkožno, bolno i upaljeno je počelo nestajati. Koža mi se promijenila100%, postala je glatka, nježna, bez akni, bez osipa, svrbeža, manje samse znojila, a celulit se vidljivo smanjio. Kandida koja me je godinamarasturala, konačno je nestala. Postala sam poletna, bila sam dobre volje iviše nisam bila depresivna, živčana i gladna. Trbuh mi više nije biovječno nadut, probava je postala normalna prvi put u životu. Dobila samveliki priljev energije i potrebu da se krećem sve više, jer što sam dužetako jela, moja je energija rasla! Osjećala sam se kao auto koji je nakonpuno godina, prvi put u životu dobio pravo gorivo! I još nešto, samasebi sam po prvi puta u životu bila lijepa... Mnogi su me pitali „na čemusam”, jer su svi primijetili da odjednom zračim kao nikad prije. Menijeto sve bilo dovoljno da me u samo nekoliko mjeseci uvjeri d a j e LCHFono pravo! Mojoj kćeri se stanje također popravilo. Napokon je dobilakilograme i snagu primjerenu njezinoj dobi. Narasla je, a svrbež i suhakoža uzrokovana kandidijazom i vjerojatno nedostatkom određenih tvarije nestala. Mali mršavi zombi pretvorio se u dijete koje puca od energijei napreduje, tjelesno i mentalno, bolje nego prije. Kad je vidio drastične promjene na meni i kćeri, pridružio nam se imoj muž. Kroz nekoliko sljedećih mjeseci i on je doživio svojepromjene: smirila su se upalna stanja kože, porasla mu je energija, i kaoi kod mene, izgubio je interes za slatko. Malo nakon toga, počeo jedobivati na težini, mišići su se ponovo formirali tamo gdje davno nisubili, postao je bolje volje, manje živčan i više optimističan. Do sada jedobio 10 kg, ali mu nedostaju još malo do idealne težine. Psorijaza jenestala, perut se još tu i tamo malo pojavi, ali je pretežno nema. Sada,nakon gotovo godinu dana, svi troje smo druge osobe i ne odustajemo.

Ljudi iz naše okoline se čude, pitaju, a mi ih upućujemo u „tajne”. Anitismo zahvalni do neba na njenim člancima o juhicama, mastima,probioticima, opasnostima od soje, glutena, šećera... Toliko smo toganaučili! Spasila nam je život u najdoslovnijem smislu! Hvala Anita,hvala LCHF! A vegetarijansku priču o nenasilju i spašavanju svijetaostavljam po strani kao jednu lijepu utopističku auto-destruktivnu fazukoja nam je dala dobre lekcije i naučila nas zahvalnosti. Maja, 29 godina, Međimurje LCHF- moja nepromišljena odluka Odluka da LCHF-u dam šansu u pokušaju mršavljenja nije bilapromišljena. Bila je to odluka očajnika. S 49 godina i 30 kg viška, biloje malo toga što nisam pokušala u naporima da smršavim. Raznovrsnedijete i preparati davali su nekog efekta pa sam povremeno gubila i dodeset kilograma, ali sve su te epizode bile praćene osjećajem gladi,uskraćenosti, a na kraju i kršenjem dijete. Osjećala sam se grozno. Bilasam osoba bez samopouzdanja, neuspješna, labilnog karaktera i,naravno, gladna! Onda sam naletjela na LCHF i odlučila mu „datišansu”. I evo me sada godinu i pol dana kasnije s 18 kilograma manje.Gubim ih potpuno opuštenim tempom (da mi je netko prije rekao d a j eto moguće, naravno da ne bih vjerovala), sita sam, mirna, uživam uhrani koja je divna i ukusna. Moj gubitak kilograma odvija se s povremenim periodimastagnacije. U periodima kada ne mršavim, jednostavno se i dalje hranimpo LCHF principu, a ti periodi spontano prolaze i opet dolazi dogubljenja kilograma. U promjeni prehrambenih navika djelomično su mise pridružila još tri člana obitelji, ali oni su samo smanjili unosugljikohidrata. Već i to je bilo dovoljno za gubitak kilograma, tako dasmo nas četvoro ukupno izgubili preko 40 kg! Osjećaj gladi postao jesasvim normalan, nema više prisile da jedem, nema žudnje da neštopojedem „odmah i sad”, zato iskušenjima svake vrste (kolači, tijesta i

sl.) odolijevam bez ikakvih problema, što m i j e ranije bio najvećiproblem. Ali još interesantnije od gubljenja kilograma je to što sam sredilabrojne zdravstvene tegobe i probleme: od onih relativno bezazlenih, kaošto je reguliranje probave i gubitak nadutosti, do mnogo ozbiljnijih ivažnijih: nestali su simptomi mojeg lupusa, a dočekala sam već i drugoproljeće bez simptoma alergije, s nalazima krvi koji su odlični i sporastom energije te općenito dobrim osjećanjem. Krenula sam nazumbu i fitness, bolje spavam. Sve u svemu, prelazak na LCHF, iako utom trenutku nedovoljno promišljena, bila je jedna od mojih najboljihživotnih odluka! Jelena, 50 godina, Beograd Otkud masnoća u krvi kad ne jedem masno ? Imam 44 godine i otkako znam za sebe pazim što jedem. U mladostinisam bila debela, možda malo punija u pubertetu, pa negdje u tovrijeme i započinje moja borba s dijetama. Kad god sam postajalamajka, a bilo je to tri puta, uvijek bi mi nakon trudnoće zaostalonekoliko kilograma viška koje sam voljom i upornošću skidala, jer nevolim biti debela. Puno sam čitala o prehrani i slijepo sam se držalapiramide pravilne prehrane: sve nemasno, mesa malo, masnoće gotovonimalo. Jela sam uglavnom žitarice, sjemenkice, dosta voća i povrća.Trenirala sam uglavnom redovno, barem dva puta tjedno, aerobik i brzohodanje. Naravno da me kroz život pratio stres, osobito kad sam postalasamohrani roditelj i kad sam oko četrdesete osjetila da „šteka” mojnalaz krvi koji je pokazao povišen kolesterol i ostale vrijednosti vezaneuz to. Bila sam u šoku, otkud meni masnoća kad je uopće ne unosim uorganizam?! Budući da sam osoba koja zazire od lijekova, prehranom samnastojala popraviti to novo stanje, a i moja liječnica mi je savjetovala dajedem meso, jer m i j e željezo bilo katastrofa. Uz tešku muku uspjela

sam poboljšati nalaz, ali sam stalno bila gladna, brojala sam kalorije ijela jako malo. Naravno da sam imala napade gladi, a sve je rezultiralotime da sam trpala u sebe kolače, kekse i ostale ugljikohidrate. Trebalom i j e zbilja jako puno volje da nekako održavam kilograme koji suvarirali 5 kg u plus i minus. Kad god bih se udebljala, uvijek je to biloono najgore debljanje koje se taloži oko struka i na bokove. Slučajno sam krajem 2010. godine naišla na Anitin blog i istog samtrena shvatila da je to TO! Shvatila sam da se potpuno pogrešno hranim,shvatila sam zašto sam navukla masnoće u krvi, zašto imam napadegladi, odakle mi suha koža i salo oko struka. Počela sam se pridržavatiLCHF-a i to mi je postao stil života. Držim se u potpunosti pravila oveprehrane, ne brojim i ne važem što jedem, samo ne jedem ništaindustrijsko. Sve su namirnice domaće i sve je masno i zasitno. Usamom početku jela sam puno više, kao da m i j e organizam sam tražioda nakon svih godina izgladnjivanja i uskraćivanja masnoća konačnodođe do granice zasićenja. Mjesec dana kasnije već sam jela punomanje, bez gladi, bez zamamnog zova slatkiša i kolača, kruha i peciva.Sad kada sam gladna to više nije vučja glad s treskavicom, nego jedansasvim drugačiji i prirodniji osjećaj. Moja energija je zavidna, nema pospanosti, lakše podnosim stres, a isan m i j e puno bolji. Ljetos sam skinula 7 kilograma, pomoglo je tome itrčanje svaku večer po 6 km. Meni mršavljenje nije primarni cilj, višeuživam u spoznaji da činim dobro svom zdravlju i tijelu i napokon samshvatila tko me i zašto laže! Osjećaj kad se tijelo očisti od šećera ibrašna i ostalih otrova je fantastičan. Prošlo je više od godinu danaotkako se ovako hranim, a krvna slika i nalazi su mi savršeni. Doktoricami savjetuje da samo tako nastavim. Svima toplo preporučujem LCHF, jer to nije dijeta već prehrana zasve one koji vole svoje tijelo i koji žele sačuvati svoje zdravlje. HvalaAniti što je nesebično podijelila svoje znanje s nama koji smo bili uzabludi.

Katarina, 44 godine, Slavonija LCHF -formula za zdraviji i sretniji život LCHF sam upoznala preko bloga Istine i laži o hrani, gotovo beznade tragajući za nečim što će mi pomoći da se riješim nadutog trbuha isala oko njega. Priznajem, čitala sam i nisam vjerovala što čitam.Djelovalo mi je to pomalo kao naučna fantastika. Sve namirnice za kojesu nam godinama ponavljali da ih ne smijemo jesti, preselile se urubriku „slobodno jedite”. Istog dana kontaktirala sam Anitu i tako samprešla na ovaj način prehrane. Moj problem s viškom kilograma započeo je onda kada su meliječnici vratili na „balansiranu i zdravu prehranu” nakon godina dijetedržane upravo po LCHF principu! Naime, još kao dijete oboljela sam odbolesti bubrega, a čak ni višegodišnje liječenje nije davalo nikakvihrezultata. Operirana sam, vrlo uspješno, a postoperativni oporavakpodrazumijevao je temeljite promjene prehrane. Sve je to jako sličilo naLCHF jer su mi bili zabranjeni svi šećeri, industrijski proizvodi, svagotova i polugotova jela, osim domaće hrane i malo soli. No, nakonposljednje cistoskopije, proglasili su me zdravom osobom uz preporukuda se mogu vratiti normalnom životu i „normalnoj prehrani” uzpovremene kontrole kod liječnika opće prakse. U tom trenu počele sumoje muke s kilogramima. Zbog općeg stanja organizma i operacije nikako se nisam smjelaudebljati, ali dogodilo se upravo to. Svi moji pokušaji da se dovedem ured, rezultirali su neuspjehom. Nema načina prehrane koji nisamisprobala i nema dijete koju nisam držala, čak i pod nadzorom liječnikai nutricionista. Dva sam puta bila u Čigoti na Zlatiboru i u bolniciMerkur u Vrnjačkoj Banji, ali uzalud. Bilo je tu određenih gubitakatežine, ali su se vraćali kao bumerang, nerijetko i po koji kilogram više.K tome me ubijala stalna glad. Nekada mi se činilo da naprostotamanim sve pred sobom i da ću pojesti sve što mi padne Šaka. To me je

dodatno vodilo u očaj. Čak sam neko vrijeme pila tablete za mršavljenjeXenical, zatim razne napitke, ali rezultata bilo nije. Sve moje salousidrilo se oko struka, točnije u predjelu od grudi do kukova. Izgledalasam kao krumpir u koji su zabodene dvije čačkalice. Na bolove i bolesti,već sam se bila navikla. Na lijekove također. Nisam ni slutila da ćeLCHF nešto promijeniti, po tom pitanju. Već tijekom prvog mjeseca uz LCHF prehranu, počela sam osjećatibitne promjene. Osjećala sam se lakšom u svakom smislu te riječi, ali nesamo zbog gubitka kilograma. Regulirala mi se probava, a nadutost jepotpuno nestala. Počeli su nestajati bolovi u tijelu, posebno bolovi uglavi i kostima, poboljšalo mi se spavanje (kraće, ali kvalitetnije),regulirao se apetit, smanjili edemi oko zglobova, poboljšao ten, prestaoPMS. Biokemijske analize pokazale su milijun crvenih krvnih zrnacaviše nego dva mjeseca prije, kolesterol je bio manji za 1,5 jedinicu,šećer niži za dvije, natrij koji je ranije bio u minusu, popeo se nanormalu (iako zbog bubrega i dalje ne jedem sol), transaminaze susavršene, kreatinin (jako bitan za moje bubrege) kao kod bebe,trigliceridi smanjeni za trećinu! Danas imam 56 kilograma, a imala sam ih 74 na visinu od 161 cm.Gladi nema, nadutosti također. Popravio mi se san, puna sam energije.Imam redovnu probavu, a obroci su svedeni na tri dnevno. Svi mojinekadašnji lijekovi završili su u smeću. Nisam sportaš pa se ne bavimsportom, ali se jako puno krećem pa sam svoj auto ostavila u garaži, netreba mi više. Danas, nakon više od godinu dana na LCHF prehrani, nemamnamjeru da se ikada više vratim na stare prehrambene navike. Mislim dasam, ne samo postigla odgovarajuću težinu i oslobodila se bolesti, većsam pronašla i pravu formulu za zdraviji i sretniji život! Mina, 39 godina, Bergen (Norveška)

Životni san: kuhati, jesti, uživati u hrani i mršavjeti Dakle, LCHF je ostvario moj životni san: kuhati, jesti, uživati usvemu što volim, a pri tom, ne samo ne debljati se, nego još i mršavjeti.LCHF se u mojem životu pojavio nakon neuspješnog pokušaja prehrane„u zoni”. Bilo m i j e nemoguće držati se „blokova”, stvar je izmaklakontroli i budući da sam doista bila ovisna o ugljikohidratima, začassam se udebljala i dostigla svoj životni maksimum - 70 kg na 160 cmvisine. No, čim sam odustala od „blokova” ugljikohidrata počela sammršavjeti! Za nekoliko sam mjeseci skinula 6 kg, ali preko ljeta nagodišnjem odmoru vratila sam ih četiri. U jesen 2010. nailazim na“oopsie kruh” i blog Istine i laži o hrani i sve drugo je povijest! Očajnapokušavam i to, jedući obožavanu pancetu. Prvi put u životu kupujem ikuham na masti, pod pauzom jedem čvarke i stvar se pokreće. Ipak uskoro shvaćam da je moje mršavljenje zapelo na krivomkolosijeku, jer se ne debljam, ali i ne mršavim. Zaključujem da samiznimno osjetljiva na ugljikohidrate pa ih smanjujem na oko 20 gdnevno. Drugim riječima, porcije mi moraju biti damske, ako želimmršavjeti. Dakle, moj recept je: konkretna jela, nikakvi međuobroci,doručak obavezno. Ništa orašasto, ništa slatko i bez vina. Porcijedamske i strogo do sitosti, jesti iz gladi, a ne iz zadovoljstva. Do sada sam skinula 14 kg i stojim na broju 56. Imam težinu kojusam imala prije 19 godina, prije nego sam rodila kćer. Koža mi je bezbora, tijelo sjajno s obzirom na godine i činjenicu da uopće ne vježbam.Nema više nadutosti koja se definitivno izgubila nakon što sam seriješila parazita. Oni koji me znaju, kažu da nisam nikada izgledalabolje. Naravno, ima i onih koji mi prebrajaju bore, ali i onih koji kažuda u trapericama izgledam kao školarka. Osim zadovoljstva vitkom linijom, ovo su tipično ženski dojmovi,moram se osvrnuti na zdravstvene prednosti ovog načina života: nema

više nadutosti, podrigivanja, osjećaja prezasićenosti, napadaja vučjegladi. Nema oscilacije raspoloženja, bolova u kralježnici, bolova ustopalima. Nema podbuhlosti u licu i iznimno natečenih šaka. Nekaunutarnja radost, poticaj na aktivnost i kreativnost, jače samopouzdanjei sveopća poletnost - sve to sam ja danas. Renata, 49 godina, Zagreb LCHF - način prehrane za cijeli život Na LCHF sam naletjela slučajno. Bila sam se baš jako zabrinula zasvoje zdravlje, osobito nakon što sam noću počela piti puno vode.Prestrašila sam se i zapitala što se događa? Nije moguće da imamdijabetes, nitko od mojih nije imao s tim problema, nemam višakkilograma... Nisam otišla liječniku, zbog čega mi je sada jako žao, jerme baš zanima kakvi su mi tada bili nalazi. I bez ovog upozorenja znala sam da moram promijeniti prehranu. Dotog trenutka hranila sam se prilično jednolično i loše, ali nisam imalavišak kilograma pa nisam imala tu vrstu motivacije. Osim toga, cijelisam se život bavila sportom, ranije profesionalno, a kasnije rekreativno,pa sam težinu održavala bez većih problema. Najveća moja težina bilaje 72 kg na 176 cm visine, što je još uvijek bilo prihvatljivo i mislim dasam dobro izgledala. Moja je prehrana bila većinom ugljikohidratna,bila sam ovisnik o slatkišima koje sam jela u ogromnim količinama, aponekad bih cijeli dan provela samo na slatkišima. Bilo je i razdobljakad sam se bolje hranila, ali i tada su podloga mojih obroka uglavnombili ugljikohidrati, npr. integralna tjestenina, riža i mahunarke. Mesonikad nisam previše voljela, više ribu, a tako je ostalo i sada. Odmasnoća sam bježala i skoro da ih nisam trošila. Prešla sam na LCHF istog dana čim sam saznala za taj načinprehrane. Nisam vjerovala da ću izdržati, jer je to bio model sasvimsuprotan onome što jedem i što volim jesti. Nisam vjerovala da ću moćibez slatkiša. Da imam 15 godina manje, vjerojatno bih brzo odustala, ali

svjesna da se više nemam vremena igrati sa svojim zdravljem, ozbiljno idisciplinirano prihvatila sam LCHF. Poboljšanja su stigla brzo. Već zanekoliko dana prestala sam se buditi i piti preko noći. Počela sam sepsihički i fizički osjećati odlično, a moji su se kilogrami samo topiliunatoč tome što sam imala dobar apetit i jela sam prilične količinehrane. Koliko sam ranije bila zabrinuta za svoje zdravlje, toliko se sadanisam mogla načuditi svemu što mi se događalo. Prestala sam spopodnevnim drijemanjem, koje je ranije bilo svakodnevno, a nestala jei glad. Nakon dva mjeseca LCHF režima prehrane, riješila sam se ikandide koja mi se ranije često javljala. Nalet energije bio jenevjerojatan, a prestale su i moje depresivne epizode od kojih sam se ujednom periodu čak i liječila. Spontano sam dostigla svoju idealnutežinu od 63,5 kg i tu sam se zaustavila. Nakon nekoliko mjeseci napravila sam detaljnu pretragu krvi i svinalazi su bili besprijekorni. Da sam barem imala početne nalaze zausporedbu! Nakon svega dobrog što mi se dogodilo, dobila sam i bonus- po prvi put u životu bila sam bez celulita! Iako sam se cijeli životbavila sportom pa su mi mišići lijepo oblikovani, celulit sam imala odpetnaeste godine. Sada je napokon i on nestao. Najveća dobrobit kojumi je donio LCHF je značajno povećana kvaliteta života, nestanakdepresivnih epizoda i bezvoljnosti, pravi priljev energije. Uživam utome što ljudima oko sebe mogu pružiti najbolje od sebe. Mogu reći da se trenutno osjećam bolje nego ikad. Imam višeenergije nego sam je imala s dvadeset godina, a i moja me okolina takodoživljava. Bez patetičnog pretjerivanja, što inače mrzim, svima želimreći da m i j e LCHF promijenio život i to je jedna od najboljih stvarikoje su mi se dogodile. LCHF će biti moj način prehrane za cijeli život. Anita, 41 godina, Zagreb Sretna što opet mogu biti -ja!

Oduvijek sam bila bucka i oduvijek sam vodila borbu s viškomkilograma. Najviše sam uspjela smršavjeti pred svadbu, jer mi je to biladovoljno jaka motivacija. Tada sam skinula preko 20 kila, ali bilo jestrašno. Imala sam vrtoglavice, iznemoglost do kolapsa, energije nisamimala uopće, da i ne govorim koliko sam bila živčana i čangrizava.Izgubljeni kilogrami su se ponovo vratili, jer se gladovanje jednostavnone može izdržati. Prije godinu i pol dana, s 25 godina i 103 kilograma, i dalje sampokušavala naći izlaz iz mojih muka i tada sam naišla na Anitin blog.Njezine riječi kao da su otjerale maglu i odmah sam shvatila da je toono pravo, budući da uz malu bebu i dojenje nikakvo gladovanje nijebila moguća opcija. S nevjericom sam čitala blog i usput krajem okamjerkala supruga koji je mršav, a glavna namirnica mu je špek.Pomislila sam - spas je tu! Odlučila sam da ću pokušati, jer mi se svečinilo vrlo logično. Na koncu, što sam mogla izgubiti, osim kila! Ubrzo sam uočila prve predivne rezultate: val energije, čisti, blistavii sjajni ten. Kilogrami su polako nestajali, a ja nisam bila gladna. Jelasam sir, maslac i špek, namirnice koje sam godinama izbjegavala. Mojosmijeh je postajao sve veći kako su brojke na vagi lagano klizile premadolje, a muževoj sreći nije bilo kraja, jer kako je i on primijetio, nisamviše bila ljuta i „grizla” sebe i sve okolo sebe, nego sam postala sretna ienergična žena. I evo me danas, lakša sam 33 kilograma i sretna! Imam dovoljnoenergije za cjelodnevne borbe s klincem, napokon sam zadovoljna sasobom i svojim životom. Jednostavno opušteno živim i radim, sve idenekim svojim tokom. Na hranu i ne pomišljam, a kilogrami klize premadolje onako usput. A koliko sam si tek poboljšala zdravlje! Nisam višedepresivna, nema više bolova i grčeva u nogama, bolovi u leđimaodneseni su kao rukom, nisam napuhnuta, nema PMS-a i njegovihtegoba, nema težine u tijelu pa sve obavljam s lakoćom - jednostavno

prštim od energije! Uopće ne mogu opisati kako mi je drago što ja opetmogu biti ja. Najviše mi znači to što sam se uspjela izvući iz vrtloga depresije ukojem sam bila zaglavila duži period. Bila sam već na rubu očaja,uvjerena da ću čitav život provesti debela. Zatvorena u začarani krugdepresije i šećera, nisam vidjela kraj, jer je jedini način da budem vitka,bilo gladovanje i patnja. Ne mogu opisati koje je to olakšanje da mogujesti doručak, ručak i večeru, a pri tome izgledati lijepo i „biti komad”.Dodajem i to da kod mene više nema celulita, nema mlohavosti kože, aliima mišića! Zaključak je jasan: nastavljam s LCHF prehranom, ne samo ja negomoje dijete i cijela obitelj, koja mi se, primijetivši moje pozitivnepromjene, odlučila pridružiti. Otkako smo na LCHF-u, nitko nije biobolestan niti jednog jedinog dana, doktore posjećujemo samo radiobaveznih kontrola. LCHF je definitivno način života i toplo gapreporučujem svakoj osobi kojoj je stalo do sebe, do obitelji i vlastitogzdravlja! Silvija, 26 godina, Hrvatsko Zagorje Zaključak Istine i laži o hrani - mitovi, zablude i neistinite tvrdnje o tome što jezdravo i što nezdravo, dovele su do situacije u kojoj jedni profitiraju, adrugi plaćaju. Establišment - prehrambena i farmaceutska industrija,poljoprivredni biznis, državne službe, medicinski stručnjaci i mediji -profitiraju, a obični čovjek i potrošač plaća i ispašta. Što je najgore,plaća svojim zdravljem. Najskuplje plaćamo zabludu da su masnoće životinjskog porijekla ikolesterol štetni te da izazivaju srčane bolesti, začepljenje žila, čak i rak.Ova općeprihvaćena tvrdnja nema znanstvene osnove, već je nesretni

rezultat neutemeljenih mitova, predrasuda i komercijalnih interesa.Zbog ove neistine, zadnjih smo trideset godina pokusni kunići kojima seumjesto tih „strašnih” životinjskih masnoća nudi cijelo mnoštvo„zdravih” rafiniranih namirnica s previše šećera, škroba, biljnih ulja,margarina i transmasnoća, pšenice, glutena i žitarica općenito, umjetnihdodataka i štetnih kemikalija. Službene prehrambene smjernice - da se smanji unos masnoća ipoveća unos ugljikohidrata - stare su tek tridesetak godina i otkada suuvedene, zapadnim se svijetom proširila epidemija debljine,metaboličkog sindroma (povišeni šećer u krvi i/ili inzulinskarezistencija, povišeni krvni tlak, abdominalna debljina, poremećenemasnoće u krvi), dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i mnogih vrsta raka.Danas se bez sumnje zna da prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja nepredstavljaju opasnost za zdravlje, a znamo i da su od pamtivijekapredstavljale vrlo važan dio ljudske prehrane. Nažalost i u 21. stoljeću liječnici i drugi medicinski stručnjaci jošuvijek straše pričom o povišenom kolesterolu, najčešće zbog toga što suneupućeni ili nezainteresirani za najnovija saznanja. Možda i zato što ihsponzorira farmaceutska industrija, jedna od najprofitabilnijihdjelatnosti u svijetu, a statini, sredstva za snižavanje kolesterola,najprodavaniji su lijek na kojem se zarada broji u stotinama milijunadolara. Doktor medicine Dwight Lundell, poznati američki kardio kirurg,piše: “Mi liječnici, uz sve naše obrazovanje, praksu, znanje i autoritet,često posjedujemo popriličan ego radi kojeg vrlo teško priznajemo dasmo u krivu... Službena je medicina napravila užasnu grešku kad jeljudima savjetovala da izbjegavaju zasićene masti… Davnouspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilostii dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom troškunadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva.”xli

Kad bi naši medicinski stručnjaci bili manje okupiranipropisivanjem recepata i kad bi se češće prisjetili Hipokratove prisegekoju su položili: “U času kada stupam među članove liječničkeprofesije, svečano obećavam da ću svoj život staviti u službuhumanosti... Najvažnija će mi briga biti zdravlje mojega pacijenta”,tada bi možda shvatili da je njihova dužnost biti informiran, da morajuredovno pratiti znanstvenu i stručnu literaturu o utjecaju prehrane naljudsko zdravlje, čak i onu neovisnih autora (svaka čast izuzecima kojito rade). Tako bi možda došli do zanimljivih saznanja da, na primjer: Znanstveni dokazi o štetnosti masnoće i kolesterola ne postoje. Kampanja protiv kolesterola najveća je prijevara 20. stoljeća. Zasićene masnoće iz hrane životinjskog porijekla ne uzrokuju nidebljinu, ni srčane bolesti, niti druge kronične civilizacijske bolesti. Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoće i ne ovisi ni oprekomjernom jelu ni o premalo tjelesne aktivnosti, već o neravnoteži uhormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti. Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoće, a ugljikohidrati,koji potiču izlučivanje inzulina, izravni su uzročnik debljine. Bolesti srca i krvnih žila nemaju veze s unosom zasićenih masnoćaiz hrane. Pravi uzrok srčano-žilnih bolesti su kronične upale uarterijama koje nastaju zbog pretjeranog unosa šećera, škroba i biljnihulja bogatih omegom-6. Što više industrijski prerađene hrane konzumiramo, to više potičemostvaranje upala, iz dana u dan. Ljudsko tijelo nije stvoreno da prerađujehranu krcatu šećerom, škrobom i omega-6 uljima. Postoji samo jedan način za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to jepovratak na hranu u njezinom izvornom obliku.

Znanost danas nudi brojne dokaze d a j e industrijska neprirodnarafinirana hrana glavni uzročnik bolesti današnjice: debljine, dijabetesatipa 2, srčano-žilnih bolesti (začepljenje žila, srčani i moždani infarkt),autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. Čovjek je genetskiprilagođen određenoj vrsti hrane, a ta se hrana ne proizvodi utvornicama već samo u prirodi. To nisu nutritivno osiromašene,kemijom pretrpane industrijske prerađevine, već prava prirodna hrana unjezinom izvornom obliku. Nešto se veliko i pozitivno događa. Uz promjenu paradigme koja jeu tijeku, po cijelom se svijetu osjeća snažno buđenje svijesti, rađa seČovjek novog doba: čovjek koji shvaća utjecaj prehrane i okoliša nasvoje zdravlje i svoju povezanost s prirodom, čovjek koji više ne želibiti manipuliran od medija i industrije, čovjek koji u svoje rukepreuzima odgovornost za vlastito zdravlje i koji odlučuje biti svjestanpotrošač, a ne žrtva. Dobrodošli u Novo doba!

Literatura Angell, Marcia (2004.) The Truth About the Drug Companies: howthey deceive us and what to do about it, Random House, New York,USA Atkins, Robert C. (2003.) Atkins dieten, Forum, Stockholm, Sweden2005 Burenhult, Goran (2003.) Det ofullkomliga djuret: kropp, sjal ochlivsstil i ett evolutionart perspektiv Natur och kultur, Stockholm,Sweden Campbell-McBride, Natasha (2010.) Gut and PsychologySyndrome: Natural Treatment for Autism, ADD/ADHD, Dyslexia,Dyspraxia, Depression, Schizophrenia, Medinform Publishing, UK Colpo, Anthony (2006.) The Great Cholesterol Con - WhyEverything Youve Been Told About Cholesterol\ Diet and HeartDisease is Wrong! Lulu.com Colting, Fredrik (2011.) Mjolkrevolutionen, Nicotext, Stockholm,Sweden Cordain, Loren (2002.) The Paleo Diet: Lose Weight and GetHealthy by Eating the Food You Were Designed to Eat John Wiley &Sons, Inc., New York, USA Dahlqvist, Annika (2007.) Doktor Dahlqvists blogg - Om. lagkol-hydratmat, viktkontrol och halsa, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Daniel, Kaayla T. (2005.) The Whole Soy Story: The Dark Side ofAmericas Favorite Health Food, New Trends Publishing, Inc.,Washington DC, USA Eenfeldt, Andreas (2011.) Matrevolutionen, Bonnier Fakta,Stockholm, Sweden

Ehdin, Sanna (2005.) 12 veckor tili ett sjalvlakande liv, Forum,Stockholm, Sweden Ehdin, Sanna (2010.) Finn din energikod -fa ett rikt, lyckligt ochsjalvlakande liv, Forum, Stockholm, Sweden Enig, Mary (2000.) Know Your Fats: The Complete Primer forUnderstanding the Nutrition of Fats, Oils and Cholesterol, BethesdaPress, Bethesda, USA Enig, Mary & Fallon, Sally (2006.) Eat Fat, Lose Fat: The HealthyAlternative to Trans Fats, Plume, USA Fallon, Sally & Enig, Mary (1999.) Nourishing Traditions - TheCookbook That Challenges Politically Correct Nutrition and the DietDictocrats, NewTrends Publishing, Inc., USA Helander, Maria & Schuck, Cathrine (2011.) Helhetsmetoden - Nadin halsovikt med KBT&LCHF, Norstedts, Stockholm, Sweden Hexeberg, Sofie (2010.) Nytt liv med riktig mat: frisk med LCHF,Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Hollingsworth, Elaine (2010.) Take Control of Your Health andEscape the Sickness Industry, Empowerment Press International,Queensland, Autralia Ingvar, Martin & Eldh, Gunilla (2010.) Hjarnkoll pa vikten, Naturoch kultur, Stocholm, Sweden Jonnson, Bitten & Nordstrom, Pia (2010.) Sockerbomben i dinhjarna: bli fri fran ditt sockerberoende, Optimal Forlag, Sundbyberg,Sweden Keith, Lierre (2009.) Vegetarian Myth: Food, Justice andSustainability, Pm Press, Oakland, USA

Kendrick, Malcolm (2007.) The Great Cholesterol Con: The Truthabout What Really Causes Heart Disease and How to Avoid It, JohnBlake Publishing Ltd, London, UK Lindeberg, Staffan (2003.) Maten och folksjukdomarna,Studentlitteratur, Lund, Sweden Lipton, Bruce H. (2005.) Tro, dogmer och biologi - Hur vartundermedvetna styr vara gener, Sorena Forlag, Spanga, Sweden 2008 Litsfeldts, Lars-Erik (2007.) Fettskramd, Optimal Forlag,Sundbyberg, Sweden Litsfeldts, Lars-Erik (2009.) At fet mat! – bli frisk och smal medLCHF\ Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Montignac, Michel (2002.) Jag ater - och forblir smal,Montignacmetoden, Bokforlaget Forum, Stockholm, Sweden Nilsson, Mats-Eric (2008.) Den hemlige kocken: det okanda fusketmed maten pa din tallrik, Ordfront Forlag, Stockholm, Sweden Nilsson, Mats-Eric (2008.) Akta vara:guide till oforfalskad mat,Ordfront Forlag, Stockholm, Sweden Nystrom, Fredrik (2010.) At upp till bevis: fakta och fordomar omkost och halsa, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Ravnskov, Uffe (2008.) Fett och kolesterol ar halsosamt! - Omgamla och nya kolesterolmyter, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Ravnskov, Uffe (2010.) Hur kolesterolmyten halls vid liv, OptimalForlag, Sundbyberg, Sweden Reimers, Jenny (2006.) Naturlig foda - naturligtvis!, MIDABO-K,Sundsvall, Sweden Sahlin, Gunilla (2011.) Vitt Begar; En personlig berattelse omsockerberoende, Pickabook Forlag, Ramlosa, Sweden

Simopoulos, Artemis P, & Robinson, Jo (1999.) Omega Kost:Bramat och god halsa med medelhavsdiet, Optimal Forlag, Sundbyberg,Sweden 2004 Sisson, Mark (2009.) The Primal Blueprint: Reprogram your genesfor effortless weight loss, vibrant health, and boundless energy, PrimalNutrition, Inc., USA Skaldeman, Sten Sture (2006.) At dig ner i vikt: praktisk viktminskning for feta man och runda kvinnor, Prisma, Stockholm, Sweden Skaldeman, Sten Sture (2007.) GI-NOLL! for kvinnor som vill atasig smala, Prisma, Stockholm, Sweden Smith, Richard (2006.) The Trouble With Medical Journals, RoyalSociety of Medicine Ltd, London, UK Taubes, Gary (2007.) Good Calories, Bad Calories: Challenging theConventional Wisdom on Diet, Weight Control, and Disease, KnopfPublishing Group, New York, USA Taubes, Gary (2010.) Why We Get Fat:And What to Do About .It,Knopf Publishing Group, New York, USA Virapen, John (2008.) Piller & Profiter: memoarer fran enIakemedelsindustri med dodlig biverkan, bookLundforlag, Lund,Sweden Wikholm, Per & Litsfeldt, Lars-Erik (2007.) Ideologin ochpengarna bakom kostraden, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden Wilsson, Lars (2002.) Valfardens ohalsa: kan forntidens foda bliframtidens mat, Medikament forlag, Ljusdal, Sweden Wilsson, Lars (2006.) Naturlig mat naturlig halsa, Optimal Forlag,Sundbyberg, Sweden

Video Food Inc, film iz 2008., Robert Kenner Fat Head, film iz 2009.,Tom Naughton Hungry For Change, film iz 2012., James Colquhoun andLaurentine ten Bosch Nourishing Traditional Diets - The Key to Vibrant Health,predavanje Sally Fallon The Oiling of America, predavanje Sally Fallon

Internet http://www.beyondveg.com/ http://blog.wholesoystory.com/ http://www.cholesterol-and-health.com/ http://www.dietdoctor.com/ http://www.direct-ms.org/pdf/EvolutionPaleolithic/Cereal%20Sword.pdf http://www.doctorsaredangerous.com/article.htm http://www.dsolve.com/ http://www.eatwild.com/ http://www.ehdin.com/ http://www.etseq.urv.es/cdmedics/pdfs/Celiac%20disease%20from%20gut%20to%20brain.pdf http://evolutionarypsychiatry.blogspot.com/ http://www.gaps.me/ http://garytaubes.com/ http://gluten-celiaki.blogspot.com/ http://www.gunnarlindgren.com/matfett.html http://www.gutsense.org/fibermenace/about_fm.html http://www.gynld.inik.dk/ http://www.healthy-eating-politics.com/ http://homodiet.netfirms.com/ http://journeytoforever.org/farm_library/Cleave/cleave_toc.html

http://journeytoforever.org/farm_library/price/pricetoc.html http://www.ketogenic-diet-resource.com/index.html http://www.kostdoktorn.se/ http://lowcarbdiets.about.com/ http://www.lowcarb.ca/corpulence/ http://www.marksdailyapple.com/ http://www.mercola.com/ http://www.nytimes.com/2002/07/07/magazine/07FAT.html?module=Search&mabReward=relbias:w&pagewanted=1 http://paleodiet.com/ http://preventdisease.com/ http://www.ravnskov.nu/cholesterol.htm http://www.realmilk.com/ http://www.second-opinions.co.uk/ http://www.sott.net/ http://www.thincs.org/ http://www.truthinlabeling.org/ http://users.sa.chariot.net.au/~dna/kefirpage.html http://www.vitamindcouncil.org/ http://www.westonaprice.org/

NAJAVA Mitovi i zablude su razbijeni, istine i laži o hrani su razotkrivene,Konačno znamo izabrati pravu hranu za bolje zdravlje, znamo što jesti išto izbjegavati. S obzirom na to da često čujem pitanje - kako sve to znanje provestiu praksi, odgovore će vam dati moja Prva hrvatska Paleo-LCHF kuharica koja će iz tiska izaći krajem 2012. godine. U njoj će mjesta naći recepti za: kruhove i peciva bez brašna, kolače bez šećera, glavna jela, u rasponu od brzih i jednostavnih do onih koja ćezadovoljiti i najveće gurmane, zanimljive ideje što pojesti za doručak ili međuobrok te što ponijetisa sobom na posao. Iz ove ćete knjige naučiti da zdrava prehrana nije komplicirana, danam ne trebaju egzotični i nedostupni sastojci te da možemo uživati ukuhanju i jedenju neopterećeni strahovima i zabludama oko pojedinihnamirnica.

i http://journeytoforever.org/farm._library/price/pricetoc.html ii Keith, Lierre (2009) iii Nourishing Traditional Diets - The Key to Vibrant Health,video Sally Fallon iv Vitamin K kojeg je Dr Price otkrio i prozvao “aktivatorX” zapravo je vitamin K2 kojeg nalazimo samo u životinjskimmasnoćama (maslac, žumanjak, sirevi, jetra) i nije isto što ioblik Kl kojeg nalazimo u zelenom lisnatom povrću. v Vitamin E nalazimo i u biljnim masnoćama, npr. orašastimplodovima i sjemenkama. vi Više o esencijalnim masnim kiselinama pronađite upoglavlju „Omega -3, omega-6 i eikosanoidi” vii http://www.ravnskov.nu/uffe.htm viii http://www.thincs.org/ ix LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High DensityLipoprotein; VLDL: Very Low Density Lipoprotein x Metabolički sindrom predstavlja skupinu metaboličkihporemećaja koji povećavaju rizik za razvoj srčano- žilnihbolesti i dijabetesa tipa 2. Ti poremećaji su povišen krvni tlak,povišen šećer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, poremećenavrijednost masnoća u krvi (povišeni trigliceridi i nizak HDL ,)te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u područjutrbuha). xi http://www.dietdoctor.com xii ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder)poremećaj deficita pažnje s hiperaktivnošću; DAMP (Deficitiin Attention, Motor Control and Perception) nedostatak pažnje,motoričke kontrole i percepcije; disleksija: poremećaj u učenju,prvenstveno čitanju.