Numerički-upravljani-alatni-strojevi-Mladen-Bošnjaković

i#l#p btr

{\"is}fle€'*aT'fl;i; . . .12 KRATIcApoprs ront5ruruH ozNAKA I ....13 ....13I.UVOD ....131.1. Numeritkoupravljanje... . . .141.2. DefinicijaNC-a .....161.3. Tradicionalna i CNC strojna obrada ...171.4. VrsteCNCstrojeva ...,19 ......191.5. OsobljezacNc. . . . .212.KOORDINATNI SUSTAV .....212.1. Pravokutni koordinatni sustav ....212.2. Polarni koordinatni sustav . . .222.3 Mjerni sustavstroja , ,.,..242.3.1.Apsolutni mjerni sustav . . . .25 . . .282.3.2.Inkrementni mjerni sustav . . .293.REFERENTNETOEKE . . . . . .30 . . . . .313.1. Koordinatni sustav stroja i izratka ....333.2. Referentna tocka alata ......33 .....354.UPRAVLJACKAJEDINICASTROJAIPRIKAZSOFTVERA. . ., ......36 4.1. Adresno brojiani dio upravljacke jedinice . . . .37 4.2. Strojni dio upravljacke jedinice ....384.3.Horizontalnafunkcijskatipkovnica... ......40 ......494.4.Pc-tipkovnicaCNCstroja... .....54 ......56.s.POKRETANJEPROGRAMA5.1. RadnopodruijeMachine... 5.1.1. JOG natin rada . 5.1.2. MDA natin rada (ManualData Automatic) 5.1.3.AuTonaiinrada.5.2. RadnopodrutjeParameter..5.3. RadnopodrucjePROGRAM..5.4. Radnopodruije5ERV/CE55.5. RadnopodrutjeDlAGNOS/s..

6. SIMULACIJA OBRADE .57 6.1. Simulacija obrade na tokarilici .57 6.2. Simulacija obrade na glodalici .61 .647. POSTUPAK PROGRAMIRANJA. . .64 7.1. Analiza crteia izratka .65 .65 7.2. lzradba tehnoloike dokumentacije. . . . .66 .66 7.3. Odabir CNC stroja za obradbu .66 .67 7.5. Simulacija obradbe .68 .69 7.6. lzradba probnoga komada . . . . .69 7 .7 . Serijska proizvodnja .70 .718. STRUKTURA I SADRZAJ PROGRAMA . 72 8.1. Popis glavnih naredbi 72 8.1.1.G-naredbe... 73 .75 8.1.2. M-naredbe. . . .75 .76 8.2. PridruZivanje vrijednosti adresi. .76 8.3. Modalne i nemodalne naredbe. .77 .78 8.4 Sistemati zacija naredbi .78 8.5. lzbor mjernih jedinica. . 79 8.6 lzbor radne povrSine . . 80 .80 8.7.1.lstodobna uporaba apsolutnog i inkrementnoga mjernog sustava . 8.8 Upravljanje alatom 8.9. Upravljanje glavnim vretenom . 8.9.1. Programiranje brzine vrtnje . 8.9.3. Zaustavljanje vrtnje glavnog vretena . 8.9.4. Ogranitenje brzine vrtnje

ALATAS.l O. UPRAVLJANJE BRZINOM POMAKA . . . . . .808.1 1. Vrijeme iekanja S.ll.l.Programiranjavremenatekanja . . .82 S.ll.2.Najmanjevrijemeiekanja ......83 ......83 8.1 1.3. Dugo vrijeme tekanja . . . . .83g.CNCtokarenje. . . . . .859.1. CNctokarilice . . ..859.2. Tipiine operacije obradbe na tokarilici . . . .889.3. Alati zatokarenje.. ....899.3.1,Alati zatokarenje .....909.3.2.lzbor plocica za grubu obradu . . . .919.3.3. lzbor plotica za finu obradu . . . . . .939.3.4.Dodatakzazavr\nuobradu ......93g.3.5.Odabiralatazaizraduzaobljenjaiskoienja... .....939.4.lzbor reZimaobradekodtokarenja . ......959.4.1. Brzina rezania . . .96 9.4.2.Posmak . . .98 9.4.3.Dubinarezania ......98g.5.TehnoloSkadokumentacijazatokarenje.. ......999.5.1.Planstezanja ...999.5.2.Operacijski listg.5.3.Planalata .....104 .....106g.5.4.lzradbaplanarezanja .....107g.6.Radspromjeromipolumjerom ....109g.T.Pravocrtnagibanjaalata .....110g.T.l.Gibanjeubrzomhodu ....1109.7.2.Programiranje prilazne ipovratne putanje . . .1119.7.3 Gibanje u radnom hodu . . .1129.7.4.AdresaANG ...114

9.8. KruZno gibanje alata . . .114 K9.8.1. Programiranje kruinog luka pomo(u adrese l, J, . .116 g.8.2.KruZni lukkroztoike 9.9.Konstantnabrzinarezanja .....118 9.10. Kompenzacija radijusa vrha oitrice alata ....1i8 9.1 l.Tokarenjenavoja 9.12. Programiranje granica radnog prostora. . .126l0.CNCglodanje l0.l.CNcglodalice .....127 .1 0.2. Alat i za radna glodalici . 10.3.Sustavi stezanjaalatanaglodalici .. . .128 10.3.l.lzvedbedr2ataalata 10.3.2. Naiini stezanja alata u driat alata .....130 .10.4. Tipitne operacije obradbe na glodalici 10.5.Dodatneosi naCNCstrojevima... ...130 10.6.Obradni centar... 10.7. Sustav smjeitaja i izmjene alata . . .134 10.8. Sustav izmjene i transporta obradaka 10.9. lzbor reZima obrade ....135 10.9.1.Brzinarezanja .....136 l0.9.2.Brzinaposmaka 10.9.3.Dubinarezanja . . . .137 l0.lO.Tehnoloikadokumentacijazaglodanje... 10.l0.l.Planstezanja . . 139 10.10.2.Operacijski list 10.10.3.Planalata .....140 10.10.4.Planrezanja ...141 . . .142 . . . .143 . . .145 .....145 ....146 ....146 ...148 .....148 ....153 ...156 .....157

10.1 l.Programiranjegibanjaalata .....160hodu10.1 1.1. Gibanje u brzom . . 160hodu10.1 1.2 Pravocrtno gibanje u radnom . . 16110.1 1.3. Linearna interpolacija . . . 16510.11.4.Kruinogibanjealata ....167.10.1 1.5. Programiranje kruZnog luka pomo(u CR-adrese . . . . . 168.10.1 1.6. Programiranje kruinog luka pomoiu adrese l, J, K . . . .169.10.1 1 .T.Programiranje punoga kuta . .169totke10.1 1.8. KruZni luk kroz . . .17110.1 1.9. Spiralna interpolacija . . .172l}.l2.Kompenzacija radijusa alata .174l}.12.1Svrhanaredbe ....174.10.12.2. Naredbe za programiranje KRA . . . .175l0.l2.3.Preciznopozicioniranje. .....1761}.12.4.Oblik usporenja i ubrzanja posmaka . .17710.12.5. Neprekinuta putanja pri izradi konture . . . .1771}.12.6.Optimizacija brzine posmaka pri izradi konture. . .179glave10.13. Urezivanje navoja s kompenzacijom stezne . . . 18110.14. Uporaba naredbi G54,G55,G56,G57 . . .1821O.ls.Zadavanjepola .....18210.16.Programiranjegranicaradnogprostora... ...1831 1. Oblikovanje programa . .184l2.Prilozi ... ...187Literatura: .... .....201

#. f$r=#;Feg$ H{.9\"ef f :#T[::F,f E F€ #,7?E F+?\"f. g+tEu+= ;:;2. s,; Oznaka Jedinica Sl Jedinicat Znadenje CNC NC mm mm/min Radunalom podrZano nume: l..l _l-:, . CAD mm min-1 CAM mm/okr m/min lzvorno numeriiko upravlja nje HSS mm Ratunalom podr2ano konstru i rar.1= op m/s Raiunalom podr2ana izrada d 5-l Brzoreznitelik m/s Dubina rezanja po jednom prolazu { Vanjski promjer alata ili obratka mm Posmak alata (ili obratka) za jedan okretaj vretena t s min Posmak po reznoj oitrici za jedan okretaj vretena s mtn Brzina posmaka f, Brzina vrtnje vretena ili izratka (frekvencija vrtnje) W Brzina rezanja materijala V1 Broj o5trica alata N Broj prolaza priobradi n N Radijus vrha oitrice alata N Vrijeme potrebno za izvodenje zahvata obrade vc MPa Pri prem no-zavrino vrijeme Privremena n u ltotka obratkaz pm Potetna todka alata pri izvriavanju programa Referentna totka alata I um Referentna todka strojar€ Nultodka izratka t1 Strojna nultoika +Lpz oznake koordinatnih osi u pravokutnom koordinatnom sustavu Koordinate totke u pravokutnom koordinatnom sustavuA Snaga stroja Glavna sila rezanjaB Posmitna sila rezanjaN Natraina sila rezanjaR Koeficijent specifitne energije reza nja Srednje aritmetidko odstupanje mjerenog profila hrapavostiW povrSineMX,YZ Ukupna visina profila hrapavosti povriineX'l,ZPF,FfF vk.RaRt1 Prema Pravilniku o mjernim jedinicama iznimno se mogu rabiti ijedinice koje se definiraju na temelju Sl jedinica, ali nisu njihovi decimalni viiekratnici ili nizekratnici

Numeridki upravljani alatnilE. ffiWffiffi'E..E \" ru*rmsrE*ks upnmv!!mrl$eOsnove numerickog upravljanja postavio je 1947. god. John Parsons. Uporabom bu-Sene trake upravljao je pozicijom alata pri izradbi lopatica helikopterskog propelera.Godine 1949. americka vojska sklopila je ugovor sa sveutili5tem MIT za razvoj progra-mabilne glodalice.Troosna glodalica Cincinati Hydrotel predstavljena je 1952. godine,a imala je elektromehaniiko upravljanje i rabila je buienu traku. lste godine pocinjese rabiti naziv numeritko upravljanie (NC). U civilnoj industriji numeritko upravljanjezapotinje Sezdesetih godina dvadesetog stoljeca, a Siroka primjena u obliku ratunal-noga numeriikog upravljanja (CNC) poiinje 1972. godine, odnosno desetak godinakasnije razvojem mikroprocesora.,E.irt\" ffimf frxt$cfrim ffi#-mPostoje razliiite definicije NC-a, a jedna od najjednostavnijih jest:NC je upravljanje alatnim strojevima pomoiu posebno kodiranih instrukcija (naredbi)koje se ucitavaju u upravljaiku jedinicu stroja.Instrukcije se sastoje od slova i brojkite specijalnih znakova pa otud i potjete naziv nu-mericko upravljanje. PiSu se logiikim redoslijedom u unaprijed dogovorenu standardi-ziranom obliku. Skup svih instrukcija potrebnih da bi se provela odredena obradba naizratku naziva se CNC program.Strogo uzev5i, postoji razlika izmedu kratica NC i CNC. Kratica NC rabi se za izvorno nu-mericko upravljanje, a CNC za raiunalom podriano numeritko upravljanje. Da bismopravilno rabili te dvije kratice, potrebno je pojasniti bitnu razliku medu njima.U NC sustavu program se utitava u upravljaiku jedinicu pomotu buiene trake, karti-ca ili diskete, a zatim se provodi obradba predmeta pri temu operater na stroju nemamogu(nost mijenjanja programa. Sve potrebne izmjene moraju se obaviti izvan strojapa ponovno uiitati program u upravljaiku jedinicu stroja.U CNC sustavu mikroprocesor omogu(uje izmjenu programa na samom stroju, a tako-der je mogu(e provesti i odrecfene izmjene i tijekom obradbe predmeta. To svojstvoomogu(uje veliku fleksibilnost u radu, uitedu u vremenu te je uvelike pridonijelo ra5i-renosti uporabe CNC strojeva.

-E*S\"€nmdfrm$*axmfrffim A ffiruffi s€rm$re* *r,:radnKad govorimo o obradbi predmeta pomoiu tradicionalnih strojeva i CNC strojevamogu se postaviti odreCfena pitanja: Je li CNC obradba bolja i ako jest, u cemu? lma lislicnosti medu tim obradbama?Usporecfujuti ta dva naiina obradbe moZe se zakljuditi da je osnovni pristup izradbid ijelova gotovo jed na k: . analiza crteZa (i ostalih dokumenata) . izbor operacija obradbe . odredivanje baznih povriina i izbor naiina stezanja . odabir odgovaraju(ih alata . proratun optimalnog reiima obradbe . izradba programa itestiranje . izradba predmeta.Razlika je u predzadnjoj radnji koje na tradicionalnim strojevima nema. Pri samojobradbi pojavljuju se bitne razlike. Operater na tradicionalnom stroju pomoiu jedneili obje ruke obavlja ukljutivanje/iskljutivanje posmaka, rashladnog sredstva, tj. obav-lja vocfenje alata. Zato su potrebni znanje iodredene vjeStine. O stupnju vjeStina ovi-sit (e i kvaliteta izradbe i vrijeme izradbe. Problem nastaje kad je potrebno izraditi viSepotpuno istovjetnih predmeta. Po prirodi tovjek ne moZe ponoviti sve postupke napotpuno jednak natin 5to rezultira odredenim razlikama u dimenzijama predmeta ikvaliteti povriine.U CNC upravljanju mikroprocesor vodi alat uvijek na jednak nacin time su stvorenipreduvjeti da svaki izradak u seriji bude potpuno jednak.lz ovog bi se moglo zakljutiti da su CNC strojevi uvijek superiorniji klasiinim strojevi-ma. Medutim, postoje slucajevi kad tradicionalni strojevi imaju prednost (npr. ako jepotrebno izraditi samo jedan jednostavan predmet).Op(enito, moZe se reii da su prednosti CNC strojeva: a) Prilagodljivost Stroj moZe izradivati veiu ili manju seriju proizvoda ili samo jedan proizvod, a na- kon toga se jednostavno utita drugi program i izracfuje se drugi proizvod. b) Mogutnost izradbe vrlo sloienog oblika lzradba trodimenzionalnih sloZenih oblika na klasitnim strojevima je skupa, a po- nekad i nemogu(a. Uporaba CNC stroja omoguiuje izradbu, a time i konstruiranje itakvih sloZenih oblika i proizvoda koje prije nije bilo ekonomiino proizvoditi. c) Tocnost i ponovljivost Pomo(u CNC stroja moguie je proizvesti veliku kolitinu (1 00, 1 000 ili viSe) potpu- no jednakih proizvoda odjednom ili povremeno. Razlike koje mogu nastati medu

Numericki upravllani alatni proizvodima obiino su zanemarive, a nastaju zbog troienja alata i dijelova stroja. Na klasiinim strojevima to nije moguie. Dio proizvoda iak neie zadovoljiti ni po- trebnu kvalitetu. d) Smanjenje ili potpuno uklanjanje troikova skladiStenja Da bi zadrlali svoju funkciju, strojeve je potrebno redovito odrZavati. Nakon odredenog vremena pojedine dijelove je potrebno zamijeniti.Te dijelove mora osigurati proizvodac stroja. Ako dijelove izraduje na klasitnim strojevima, proi- zvodat ih mora proizvesti i uskladiStiti kako bi ih nakon pet ili vi5e godina dosta- vio kupcu. DrZanje doknadnih dijelova na skladiStu tini troiak. Neki od tih dije- lova se nikad i ne isporuie kupcu jer se dizajn stroja u meduvremenu promijeni pa dijelovi postanu zastarjeli. Uporabom CNC strojeva potrebno je saiuvati, tj. uskladiStiti samo programe, a dijelovi se u kratkom roku izrade po narudZbi kup- ca. Pri tome je troiak znatno manji od skladiStenja gotovih doknadnih dijelova. e) Smanjenje pripremno-zavrSnih vremena i troika izradbe Pri uporabi klasiinih strojeva iesto su potrebne specijalne napraveza pozicioni- ranje predmeta te Sablone za vocfenje alata po konturi. lzradba naprava je tro- 5ak, a vrijeme do poietka proizvodnje proizvoda produZuje se za vrijeme izradbe naprava. Za CNC strojeve to nije potrebno jer se alat vodi mikroprocesorom po bilo kojoj sloZenoj putanji. f) Mali zahtjevi za vjeStinama operatera Operateri CNC strojeva trebaju znati postaviti predmet u stroj, postaviti, izmjeriti i izmijeniti odgovarajute alate te se koristiti odgovarajutim CNC programom. To su kudikamo manji zahtjevi za vjeStine iznanja nego 5to ih treba imati operater na klasicnim strojevima koji treba znati voditi izvriavanje pojedinatnih operacija obradbe. e) Jednostavniji alati Na CNC strojevima alati su standardizirani te obicno nema potrebe za uporabom specijalnih alata ili ruino izradenih. f) Stvaranje uvjeta za tocnu realizaciju planova proizvodnje i poveianje produktiv- nosti Primjenom CNC strojeva za izradbu vetih serija moguie je vrlo precizno planira- nje proizvodnje, rezultat su puno manji gubitci proizvodnog vremena, a time i veca produktivnost izrad be. e) Smanjenje vremena potrebn og za kontrolu toinosti.Nedostatci CNC strojeva jesu: . Veliko investicijsko ulaganje Poietna ulaganja su znatno ve(a nego za klasiine strojeve. To podrazumijeva do- bru iskoriStenost kapaciteta stroja kako bi se on isplatio u razumnom roku.

Potreba programiranja CNC stroja Programeri su visokoizobraleni pojedinci koji moraju imati specija- listiika znanja iz viSe podruija. Takvih pojedinaca nema mnogo pa su vrlo dobro pla(eni. Visoki troikovi odrZavanja CNC strojevi su vrlo slo2eni. Stroj se mora redovito odrZavati kako bi zadrlao svoje prednosti, a posebno totnost.Za odrlavanje su potrebna znanja iz elektronike i strojarstva.Zbog toga i to osoblje mora biti dobro plaieno. Neisplativost izradbe jednostavnih predmeta Predmete jednostavne geometrije u pojedinainoj proizvodnji ili ma- lim serijama cesto je jeftinije i brZe izraditi na klasitnom stroju u tra- Zenoj kvaliteti. Za njih nije potrebno pisati program, testirati ga i tek onda izracfivati proizvod.'E \"-€= Vnste CIU* struievmVrste CNC strojeva su brojne i razlitite. NajvaZnije vrste jesu: . glodalice iobradni centri . tokarilice itokarski centri ' buiilice . erozimati . itance iSkare . plinske i plazma rezacice . rezanje vodom i laserom . brusilice r strojevizazavarivanje ' strojevi za savijanje.

Numericki upravljani ontloaL+tnitla) obradni U(jI ILOI stroj za zavarivanjec) stroj za tezanje laserom d) stroj za plinsko rezan)e vn\/ rntrrnz\rJmra_+r I lo L$lika 1.1. Vrste C NC stroieva,t.l;i\" Sscblie z& CruCCNC strojevi ne mogu raditi sami vei ih mora opsluZivati iovjek. Postoje dva razlicitaposla vezana uzizradbu predmeta na CNC stroju: prvi se odnosi na izradbu programa,a drugi na izvr5enje programa na CNC stroju. U veiini tvrtki ta dva posla su razdvojenai obavljaju ih razliciti djelatnici: CNC programeri iCNC operateri.CNCprogramer je osoba koja ima veliku odgovornost u CNC radionici. Odgovoran jezauspjeh tehnologije numeriikog upravljanja kao i za moguie probleme vezane za ope-

racije izradbe na CNC stroju. Takoder je odgov oran za kvalitetu izradbe proizvoda. Za-daia CNC programera je izraditi komplet tehnoloike dokumentacije na osnovi koje teoperater na CNC stroju izraditi predmet. Za uspjeinu izradbu programer mora: . dobro citati tehniiki crteZ . dobro poznavati vrste, namjenu i mogu(nosti pojedinih alata . dobro poznavati tehnoloike moguinosti pojedinog stroja . znati odrediti optimalne operacije izradbe pomoiu kojih se moZe dobiti izradak u zadanim tolerancijama i kvaliteti povriine . znati prepoznati ograniiavaju(e iimbenike koji se mogu pojaviti tijekom izradbe . dobro znati matematicke funkcije, posebno trigonometrijske, poradi moguinosti izraiuna koordinata r poznavati svojstva materijala koji se obraduju r poznavati upravljatku jedinicu stroja, tj. G-funkcije i M-funkcije, koordinatni su- stav, referentne tocke stroja i alata kao i eventualno dopunske funkcije (paletni sustav, izmjena alata, itd.) . i zadnja, ne manja valna,jest sposobnost sluianja drugih osoba koje su vezane za izrad bu pred meta: i nZenjera, CNC operatera, nad redenog ru kovodstva. CNC operater jeosoba koja na stroju izraduje predmet na osnovi tehnoloike dokumen-tacije dobivene od cNC programera. operater mora znati: . rukovati upravljatkom jedinicom stroja ' iitati tehnoloiku dokumentaciju . izmjeriti i odrediti korekcije za pojedini alat . postaviti i stegnuti izradak prema planu stezanja r prepoznati istroienost ili oitetenja alata . izmjeriti izradeni predmet te utvrditi zadovoljava li tolerancije i kvalitetu povriine. Osnovna odgovornost operatera je tocnost obradbe. Takoder je odgovoran za odr- Zavanje cistoie stroja, a testo treba obavljati ijednostavnije aktivnosti odrZavanja na stroju. 'l . Sto je NC? 2, Kojaje razlika izmedu NC-a iCNC-a? 3. Nabrojite prednosti CNC strojeva 4. Nabrojite nedostatke CNC strojeva. 5. Kola znanja i vjeitine rnora imati programer, a koje operater CNC strojeva?

Numeridki upravljani alatniR- K{}{}fiNIruATRII SU$T&VR.G = Pravskutffii lquord!natni sustavPojam koordinatnog sustava definirao je u 17. st. francuski matematicar Rene Descar-tes. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini sastoji se od dva mecfusobno okomita bro-jevna pravca koji se nazivaju koordinatne osi i najteite se oznacuju sa Xi Y. SjeciSte osinaziva se ishodiite ili nultotka. Koordinatne osi X i Y definiraju koordinatnu ravninu XY scetiri odvojena podrudja koja se nazivaju kvadranti.Pozicija todke Koordinata ll - kvadrant 12 34 X XYl. kvadrant +T 4-3-2-1 lV - kvadrantll. kvadrant + lll - kvadrantlll. kvadrant +lV. kvadrantTablica t, Algebarski predznaci tocke u kvadrantima $lika 2.1. Pravokutni koordinatni sustavDa bismo prikazali stvarni prostorni predmet po-trebna je joi jedna os koju oznatujemo sa Z, a ko)aje okomita na prethodne dvije osi. Os Z i os Y defini-raju YZ+avninu, a os Z i os X ravninu XZ.Na taj natinpoziciju svake totke u prostoru moiemo jednoznai-no opisati koordinatama xy,z. $lika?.2. Prostorn i koordinatn isustav Na slici 2.3. prikazan je predmet u prostoru s od- govaraju(im ortogonalnim projekcijama. Treba uoiiti da za tehnidko crtanje nije bitan poloZaj predmeta u odnosu prema ishodiStu koordinat- nog sustava, ali je za numericko upravljanje od presudne vaZnosti. Da bismo alat doveli do odre-Slika2.3, Predmetu koordinatnom sustavu dene totke na predmetu (npr. u vrh A), moramo

znati njezinu poziciju s obzirom na ishodi5te koordinatnog sustava. PridruZivanjem vri- jednosti koordinata X, y i z karakteristiinim toikama predmeta stvoren je preduvj et za CNC upravljanje. Orijentacija koordinatnog sustava na CNC stroju dogovorena je tako da pozitivni smjerovi koordinatnih osi slijede poloZaj prstiju desne ruke; ispruZen pa- lac pokazuje pozitivni smjer osiX, kaiiprst pozitivni smjer osi [, a srednji prst pozitivni smjer osi Z. +Z *ZI -l +Y ,ri''t / \"',/-,--p-:-!;7g* .n/ +X Slika 2.4. Koord i natn i sustav izratka Primjeri zadavanja koordinata u ravnini i prostoru dani su na slikama koje slijede. +Y +Y 70 60 Ps Ps ,r''so 40 t30 r{t 20 Pr 10 50-20 10 30 +z 30 -10- 20 -2t -1\, 7,. -40 Pz$lilca 2,5, Primjer zadavanja tocki u Slika 2.6. Primjer zadavanja tocki u prostoruTotka P1 P2 P3 Pn Ps P6 Totka Pl P2 P3 X 20 40 -40 X 50 -80 -30 70 0 -50 v 20 -40 40 60 30 -70 -40 BO 0 z 50 40 20 v

Numericki upravljani alatni.ri..j. Folarni ksardi*atsei sustavU polarnome koordinatnom sustavu totka se definira radijus vektorom i kutom koji tajvektor tini u odnosu prema postojeiem polu i osi koja prolazi kroz taj pol. Tocka P1 opisana je radijusom RP = 40 i kutom AP = 20\". Toika P2 opisana je radijusom RP = 50 i kutom AP = 60'. Za definiranje kuta toike P2 moguie je rabiti i inkrementalni su- stav mjerenja pa ce toika P2 biti definirana s RP = 50 AP = lC(40\").$lika 2.7. Polarni koordinatniPolarni koordinatni sustav moguie je primijeniti i u prostoru.Koordinate totke T opisane su tada s:r radijusom RPI kutom API koordinatom z $lika 3.8, Polarni orostorni koordinatniU prethodnim primjerima koriSten je apsolutni mjerni sustav. Pri zadavanju koordinatamoguie je koristiti se i inkrementnim mjernim sustavom. ViSe o tome vidi u poglavljuo zadavanju mjernog sustava.;::,.'i Miernr sustav strcia ciljna toikaUpravljacka jedinica stroja omoguiava rad u dva mjerna sustava: apsolutnom i poietna toikainkrementnom.'i.;. i. Apsolutnl mierni sustavU apsolutnomu mjernom sustavu koordinate pojedinih totaka (dimenzi-je) oznacuju udaljenost tih toiaka od ishodiSta aktivnoga koordinatnogsustava (toika W). Predznak (-) ili (+) odreduje kvadrant u kojem se totkanalazi. Na slici desno vidljivo je da je ciljna tocka udaljena od ishodiSta ko-ordinatnog sustava u smjeru osiX za 18 mm, a u smjeru osi Yza 56 mm.Prednost programiranja u apsolutnom mjernom sustavu je mogucnostizmjena jednog dijela programa, a da se ne mora mijenjati drugi diopro9rama. Stik* ?\"S, Apsolutn i mjern i sustav

Primjer za tokarenje: Primjer za glodanje: 12 5 3-4 70 3 2 koordinata o 4 xz 20 0 LO () 30 -5 30 -20 .1+ - 1 CfJ 40 -20 40 -35 \rl t T c 60 -45 60 -65 10 Xtotka 50 1 toika koordinata 2 1 Xv z 3 -5 4 2 10 10 5 3 6 Napomena: vrijed- 10 50 -5 7 nost x kordina- 4 te unosi se kao 5 50 50 -5 70 30 -5Slika 2\"10. Primjeruporabeapsolutnog mjernog 50 10 -5 sustava kod tokarilice slika 2.1t. Primjer uporabe apsolutnog mjernog sustava kod glodalice €.3.=- Inkrernentni mjerni sustav U inkrementnom mjernom sustavu koordinate sljedeie totke se zadaju u odnosu na koordinate prethodne tocke i po iznosu i po predznaku (moZe se reti da se zadaje iznos pomaka alata u smjeru pojedinih osi). U primjeru na slici 2-12 ciljna totka je udaljena od pocetne u smjeru osi X za-g mm, a u smjeru osiYza +38 mm.$lika 2-12 Inkrementnimiernisustav Koordinate prve totke zadaju se u apsolutnom koordinatnom sustavu. Lan- dani natin kotiranja sugerira primjenu tog naiina zadavanja koordinata. osnovna prednost i primjena inkrementnog mjernog sustava je pri pisanju potprograma za identiine operacije koje se ponavljaju na razliditim dijelovi- ma izratka.

Numeridki upravljani alatniPrimjer za tokarenje: Primjer za glodanje: 60 2 3 1 C(\)t \I 4 7 10 o(\ltoika koordinata 5 x xz 20 1 20 0 10 -5 Napomena: vrt1ednost x toika koordinata z 2 0 -15 kordinate unosi se kao Xv -5 3 10 0 1 10 10 0 4 0 -15 0 40 0 5 20 -10 2 60 0 0 6 0 -20 3 0 -20 0 7 4 -20 -20 0 5 -40 0Slika 2.13, Primjer uporabe inkrementnog mjernog sustava pri tokarenju 1 Slika 2.14. Primjer uporabe inkrementnog mjernog sustava prit. Cime je definiran poloZaj tocke u pravokutnome koordin'atnom sustavu, a cime u polarnome koordinatnom sustavu?2. PrikaZite poloZaj sljedeiih tocki u pravokutnome koordinatnom sustavu: Pt(10,28,'15) P2(30,28,15) P3(1 0,-20,15) P4(1 0,-20,15). Ako se prethodne tocke spoje, koji se geometrij- ski oblik dobtle?3. PrikaZite potoZaj tocki P'(RP=38, AP=45) Po(RP=76, AP=60) u polarnome koordinatnom sustavu, ako su koordinate pola (0,0).4. Pravokutnik dimenzija 30x50 nalazi se u XY ravnini. Odredite koordinate vrhova pravokut- nika ako je ishodiSte koordinatnog sustava u: a) lijevome donjem kutu pravokutnika, b) lijevome gornjem kutu pravokutnika, c) sredi5tu pravokutnika.

i:::. ffiffiFffiffiffiruYruffi Y#mggmcNC strojevi imaju tri medusobno neovisna geometrijska sustava: I geometrijski sustav stroja I geometrijski sustav izratka I geometrijski sustav alata. Svaki od tih sustava ima proizvoljno (dogovor- no) odabranu referentnu (nul) toiku. Da bi vo- denje oitrice alata bilo mogu(e, potrebno je precizno definirati matematitku vezu meCfu pojedinim referentnim totkama. Sve referen- tne toike definiraju se s obzirom na strojni ko- ordinatni sustav.r3'*(_' \" Y ,l':);2<{:-:\" -Rliira 3.'tr. Referentne tocke glodaliceOznake referentnih toiaka:@ ry++?tlXn, {r--\-@W ? 4-N+@ .-a. N 4> %+R Zv,s-+ $5ik* S.3. Referentne tockeW- Nuftoika izratka (Workpiece zero point)Proizvoljno odabrana totka na obratku. S obzirom na tu totku programirajuse sve koordinate totaka putanje alata u apsolutnom koordinatnom sustavu.M Strojna nultoika (Machine zero point) OdreCfuje ju proizvoCfai CNC stroja i ne moie se mijenjati. Ona je ishodiite strojnoga koordinatnog sustava i od nje se proratunavaju svi pomaci alata.

Numericki upravljani alatniN Referentna toika alata (Tool mount reference point) Pocetna tocka od koje se mjere svi alati. LeZi na osi drZata alata. Odrecfuje ju proizvodai stroja i ne moZe se mijenjati.R Referentna toika stroja (Reference point) Toika u radnom podruiju stroja koja je odreCfena krajnjim prekidatima. Slu2i za kalibriranje mjernog sustava. Pri ukljucivanju stroja, a prije poietka izradbe, alat moramo dovesti u tocku R po svim osima.B - Poietna toika alata (Begin point) Od te tocke prvi alat potinje s obradbom i u njoj se obavlja izmjena alata. Ne mora biti neophodno definirana.A Privremena nultotka obratka. Smjeita se na ielo stezne glave, a postavlja se na- redbom G54.i;i\"-i. Koordinatni sustav stroia izratkaPri ukljucivanju CNC stroja aktivan je strojni koordinatni sustav s ishodiStem u toiki M.Na glodalicama tocka M se nalazi u lijevom kutu radnog stola, a na tokarilicama u osistezne glave.Koordinatni sustav stroja definiran je osima X1y, Yu i Zxx, d koordinatni sustav izratka osi-ma Xyy, Ywi Zw s ishodiStem u totkiW (v.sliku).Odredivanje pozitivnog smjera koordinatnih osi slijedi poloZaj prstiju desne ruke.$lika 3,3. Koordinatni sustav Slika 3.4, Pravilo desne

Na CNC glodalicama osnovni koordinatni sustav je troosni (X,Y,4. Na tokarilicama osnovni koordinatni sustav je dvoosni (X,A, a os y se ne rabi. Smjer koordinatnih osi horizontalne i vertikalne tokarilice dan ie na slici 3.5.nosai stezne revolver rev0lver glave glava glava stez.na glava+|v /stezne deljusti +Xw +zw qj . obradak konjii;:ii!ir; .l.il. Koordinatni sustav na horizontalnoj i vertikalnol Strojni koordinatnisustav nije pogodan za programiranje jer bise sve koordinate izrat- ka morale ratunati s obzirom na tocku M. Zbog toga je potrebno postaviti koordinatni sustav izratka kao aktivni (vrijede(i) koordinatni sustav. To iinimo tako da odredimo geometrijsku vezu medu osima koje prolaze kroz totku M i toiku w ro omoguiuje da zadajemo koordinate toiaka u koordinatnom sustavu izratka, a stroj te koordinate sam prerafunava u koordinate strojnoga koordinatnog sustava. Pri tome koordinatni sustav izratka, osim 5to moZe biti linearno pomaknut po osima u odnosu prema tocki M, moZe biti i zarotiran u odnosu prema strojnom koordinatnom susravu; o tome se govori poslije. Na glodalicama se pomak nultocke M obavlja izravno naredbom G54 (G55-G57) na izradak iliceiie pomoiu dviju naredbi. Prvi pomak je na vrh nepomiine ieljustiikrip- ca (tofka W), a drugi pomak je na pripremak (TRANS 2,..).- Pomak nultodke ^a glodalici

Numeridki upravljani alatniKoordinate vrha nepomicnih teljusti odreduju se pomoau kutnog senzora, a postupakje sljede(i: . postaviti uredaj za mjerenje u vreteniite stroja i ukljuiitivrtnju (najviSe 500 min-t) . u JOG modu sa smanjenim posmakom pribliZitivrh uredaja do nepomitne telju- sti Skripca po X osi sve dok se ureclaj ne izbaci iz centritnosti vrtnje . pri centricnom okretanju ureclaja zabiljeZimo koordinatu x u registar za nultocku G54 (Workoffsef); pri tome moramo oduzeti polumjer vrha uredaja (2mm) . na jednaki naiin dovodimo vrh uredaja do ieljusti Skripca po osi Yte upisujemo oiitanu koordinatu u y registar za nultoiku G54 (Workoffset) . koordinatu po osi Z odredit temo tako da s ielom glavnog vretena dodirnemo gornju plohu teljusti Skripca. Pri tome smanjimo posmak i postavimo ispod tela glavnog vretena tanki papir. lstodobno lagano pomiiemo papir i spuitamo vre- teno s malim pomakom (najprije po 1 000/1 000, zatim 100/1 000, pa 10/1 000 i na kraju 1/1 000 mm) sve dok se papir ne zaglavi.Tada oiitamo koordinatu z. iSlika 3.7. Odredivanjekoordinata Slika 3.8. Pomak nultodke na tokartlici vrha nepomidnihdeljustiNa tokarilicama se prvi pomak provodi funkcijom G54 na ielo stezne glave (A), a zatimnaredbom TRANS (ATRANS) na ielo obradene povr5ine izratka (slika 3.8.). Time se lakoodreduje poloZaj toike W mjerenjem duZine izratka. Referentna tocka po osiX morabiti u simetrali predmeta.

?=.2. Reterentna todka alataZadnia referentna tocka vezana je za alat. Kod glodalice ona se nalazi na celu prihvataalata (vidisliku 3.1 i i5.15), a kod tokarilice na teonoj povriini revolverske glave ito nana promjeru na kojem se nalazi prihvat alataza buienje (vidisliku 3.2 i8.3). Korekci-jom duljine alata nultocka N se,,pomiie\" na vrh alatakao ito je prikazano na slici 3.9.Na tokarskim noZevima referentna toika je imaginarni vrh alata.-€s,/lltltt'lr\lti:IllIII E\" lil co E tiJ ',Fllril l lil 6 o E q tEl $til s e -lil9sftt,llllltl f 6lrl-c'T>_.-l_o W t\EZi ltlrl tl' --1--Slika 3.9. Tipidne referentne todke za razlidite 1. Nabrojite referentne totke. 2. Objasnite znatenje svake pojedine referentne totke. 3. Zaito stro;nl koordlnatni sustav nrle pogodan za programiranje? 4. Ob;asnite smjer koordinatnih osi pomo(u pravila desne ruke. 5. Kako se odreduju koordinate vrha nepomitnih ieljusti? 6. PokaZite gdje se nalazi referentna toika na pojedinim alatima.

Nu^re'ick rp'av'ani alatni*il$ ff ffi RAFilG\"e*S€F=€ S * E ru g=:\" s'$\"ffiilE\"8d& E$ #ffiFHEH -*F€ES=S'ERSvaki CNC stroj upravlja se pomo(u posebnog softvera (programa) i upravljackejedinice.Na EMCO CNC Skolskim strojevima upravljaika jedinica je SINUMERIK 840 D, Postoje idruge upravljaike jedinice kao ito su: Allen Bradley, Cincinnati, Fanuc, Heidenhain, Fa-dal, Fagor, Mazak, Mitsubishi, Okuma, Sharnoa, Yasnac itd.Program WinNC, SINUMERIK 840D TURN (MILL) i upravljacka jedinica iine jednu jedin-stvenu cjelinu kojom se provodi upravljanje strojem. srojro upravl acf a jed rica ],;*\",r. . I Upravl.adla edrrrca st'o a L : l ., o^^u\"^r^u^J^ ru-uh\"r^u,xju^^d^ rd ,up^.^c,,v1r;lc^^ulI-d ^ jiu^lu;^ili^i^lud

* **;?\" ? . R*r*s\"ear E +:* S fr j**Ei*s**: fo r*$ * *arps r.*euE$ fu,+.: Sastoji se od alfanumeritkih znakova. Sluii za pisanje i ispravlja nje programa.DG il;.l tipka SHIFT; veci znak na tipki unosi :u__s_il ;--l se izravno, a manji drZeii pritisnutu 't\-- ( i tipku SHIFT , ,-. potvrda alarma r.**-f prikaz informacija o trenutatnom r,_ \l tr N 6;,:61 natinu rada ii;;Ji | ,l .i izbor prozora (kada je viie radnih L_ 1j prozora na zaslonu) ffiru F-l ilr r'';, LJ lII-'rjl:r_-]li! ffi[= vertika I no pomicanje pokazivaia horizontal no pomicanje pokazivata ffi H -list naprijed natrag w E$!ii* €.1. Adresno brojdan i dio upravljadke jedini_ Backspace - brisanje unatragizvor EMCO (4) tipka izbora - (aktiviraj- deaktiviraj) eH = active izborvrijednosti u tablicama ili polji- ilO=notactive ma koji su ve( unaprijed definirani skok na kraj reda ili liste Ei tipka za uredivanje tipka za unos Input preuzima novu vrijednost, otvara ili zatvara mapu, otvara datotekuko----l

Numeridki upravljani alatni**t.;:1. $€s*FcTF # *pr*sE$*€:*e* i *+G $ s: i':t: *i:iq{: $.3. Strotni dio upravljadke jediniceSastoji se od viie podgrupa upravljaikih funkcija, a slu2i iskljuiivo za ko-munikaciju sa strojem.SKIP - ukljutivanjem te funkcije blokovi oznaceni s \"/\" ne(e se izvr5itiDRY RUN - mod za ispitivanje programa bez postav- ljenog alata (ili obratka) (vreteno se ne vrti!)OPT STOP - zaustavljanje programa pri naredbi M011x - EMCO tipkaffi RE,5ET ro Rad struja blak po biokre Zaustarijanje ffi Fclc*ranje prsgrama rada rtejai.\", 1.+ Tipke za pokretanje i zaustavljanje izvr5enja

$lika 4.5. Tipke za pokretanje alata po osima te regulaciju brzine okretaja vretena Tipke koje pokre(u naprave koje se mogu dodati CNC stroju: ukljudivanje/iskljucivanje rashladne tekuiineSlika 4.6. Tipke za pokretanje dodatnih Regulator brzine posmaka od 0 do 1200/oPreklopnik naiina radaSlika 4,7. Prek'opnik naiina rada Slika 4.8. Regulator brzine

I N;rn\"rdk upravllani alatnir',:, ffimrEzcrltmEnm farcnk**!*Ec* €$pficmvarE**izravan skok u rad- oovratak u Oret- pozivosnovnog izbornika - po-^rv^ ^v^v.u..r1u.,u,XJv;^ )-L+r\"^u;l^o n:o''l1ll novnl pritisakvraia u prethodni ' _,Slika 4,$. Horizontalna f unkciiska tiokovnica,: 'r Pffi-t*Alkmwrtxm* *ffi# s€r'*$*Osim tipkovnice NC stroja, moguia je uporaba standardne tipkovnice za osobnoraiunalo.Raspored tipki prikazan je na slici doljeJOG 1'DA AUTO F4 FEre! FEF rft r=fil ,.'.'f ,,, $r]F1 F5 FS F7 FS F2 F3lNCl{ HSts is1m HClm I. 13f, SKP sf*r\" <o/, -4 *X rY a REF >8/o +e AIL ,Y -x +4 NC- o*ur*Ll- *ei'tc-$li$r* 4.$$, PC tipkovnica CNC strola, izvor EMCO (3):*3_=-r3_==r srg ;$ =&:43,,---, --; c'i# Alt I : =rruclooo '.-,- ,,,1j

MiiZa vrijeme rada s programom WINNC moguie je koriitenje mi5a.Pozicioniranjem miSa te jednostrukim ili dvostrukim,,klikom\" lijeve tipke pozove se po-trebna naredba.1 * klik lijevom tipkom znaii: r prozor u izborniku je aktivan . postavljanje pokazivaca na odabrano polje . promjena mape . pritisak na horizontalne ili vertikalne funkcijske tipke ' otvaranje odabrane liste . aktiviranje/deaktiviranje prekidata2 * klik lijevom tipkom znaii: . otvaranje mape . izbor lista r unos vrijednostiKlik desnom tipkom znaci: . prikaz radnih podrucja.Strojne funkcije na brojcanoj tipkovnici aktivne su samo ako nijeukljutena tipka Num Lock.Resetiranje nakon dojave pogrjeSke izvede se tipkom Shift + Reset.l. Navedite nekoliko upravljafkih jedinica CNC strojeva2. lzkolih se osrovrii di,e ova sastoj' uoravl.aika jedirica srroja? Pokazire ih na stroju.? Pnk:),to riaVo zz nnLrot:nio i u:rr<rrri ,:nio z,rr<.er,a programa.4 Ohi,r<.nitp hnrizonl.rlnrr fr 'nlrri,sLr' rinLnirn rrr ,\_rz,-i.n,ote\/-vtlniliu^\e/r^v'l^eale1l ld.J( . vOuh)oi:()t,nItLcq'nopkva\zqi/'reL1s;rL'lLp\q^-4'^o^uu\ /c''-lo^,:^u-c-+d't^dlLndsipmL,f_,r-o, r,pnrrl:r'ir

u:=. P#KffiffiFeru** Fffi*ffiffi&ffi& N-meriiki upravljani alatniPokretanje programa EMCO WINNC moguie je preko ikone WinNCWinNC32 ili uporabom Start izbornika te Programs - EMCO Slnumedk 810D tllll- WinNC32. Time se otvara izbornik koji omogutuje odabirmedu programima: Sinumerik 840D Mill (glodanje) ili Sinu-merik 840D Turn (tokarenje). Stik* 5.1. Start izbornik 0roqrama WinNCPokretanjem programa Sinumerik 840D Mill otvara se osnovni izbornik za rad s CNCstrojem. Pri tokarenju nema prikazane koordinatne osiZ.1 - prikazaktivnoga radnog podruija *i!ice 5.i Osnovni izbornik-2 prikaz aktivnoga kanala-3 prikaz natina rada (Machine)-4 naziv i mapa odabranog programa (Channel 1)-5 status kanala (MDr)-6 poruke kanala (\sYF.DIR\OSTORE 1.SYF)-7 status programa (Channel reset)-8 prikaz statusa kanala-9 alarm s kodom poruke (/10 - Radni prozori (koordinate pozicije alata, brzina (Program aborted) (ROV) okretanja vretena, posmak, naredbe programa) o1 1 - vertikalne funkcijske tipke12 - horizontalne funkcijske tipke

Rad na Sinumerik B10D/840D organiziran je preko pet podizbornika osnovnog izbor-nika kojise nazivaju radna podruija.Radno Funkcijska lzvrine funkcije tipkapodruije ruino upravljanje strojem; izvrienje programa na izratku FI uredivanje podataka za programiranje (nultoike) i podataka oMachine alatima prsanje I ureorvanje programaParameter t2 uiitavanje programa i podataka prikaz pogrjeiki i porukaProgram F3Services F4Diagnosis F5Z=€. Radnn podruilie lVlachineTo podruije prikazuje sve funkcije i utjecajne iimbenike koji djeluju na alatni stroj injegovo stanje. Postoje tri radna podruija:JOG, MDA, AUTO.-:.1.2. J*& na#in radaUpotrebljava se za ruino pomicanje suporta poosima X Y i Z.Pri tome se preklopnik nacina radapostavi u poloZaj prema slici.Pomicanje se provodi sve dok je pritisnuta nekaod tipki za pomicanje po osima. Brzina pomicanjamoZe se odrediti regulatorom brzine posmaka od0 do 120o/o. Slika 5.3. lzbor JOG nadina radaU JOG modu stroj se dovodi u referentnu totku. Postupak je sljedeii: . odabrati REF mod na preklopniku prema slici . kratko pritisnutitipke za pomicanje po osima X, Y i Z na strojno-upravljackoj tipkovnici. Pri tome nije bitno jesmo li pritisnuli + ili - smjer pojedine osi.(Tipkom REF ALL (na PCtipkovnici) moZe seautomatski doci u REF tocku.)Po dolasku alata u referentnu toiku koordinate Slika 5,4. Preklopnik u poloZaju zatrenutne pozicije biti ie prikazane u osnovnom referentnu todkuprozoru.

Numeridki upravllani alatnrPomicanje suporta za todno odredeni pCIrnak7a precizno pozicioniranje alata velicina pomakase zadaje postavljanjem preklopnika nacina rada upoloZaj 1 do 10 000.Pomak je izraien u 1i1 000 mm. Primjerice, na slicije preklopnik postavljen na broj 10. Svaki pritisakna tipku +X pomaknut (e suport u smjeru osi +Xza 10/1 000 = 1/100 mm. Slika 5.5. Preklopnik u poloZaju za inkrementalno pomicanje suportaFr*6i[* iu F**r*6k* ,1,,i$rfi,r-c -;i:i=lzbornici su vezani za horizontalne i vertikalne funkcijske tipke.Vertikalne funkcijske tipke <Fl> G-naredbe Transformation / G function pomotne funkcije <F2> b rzi n a okreta nja v reten a Auxiliary function <F3> brzina posmaka Spindles <F4> povefunje prikaza Axisfeedrate <F5> trenutatna vrijednost u MCS sustavu Zoom actualvolue <F6> trenutaina vrijednost u wcs sustavu Actualvolue MCS <F7> wcs korak (od 0,001 do 10 mm) <F6>H orizontal n e fu n kcijske ti pke <F7> Increment <FB> Abort OK MOA nadin rada lManual Data Autamaticl=.e.V-.Namjena mu je pisanje programa iprovjera pro-grama blok po blok.Kontrolna jedinica obraduje blok nakon pritiskanatinkuffiffiZa pokretanje programa u MDA naiinu rada po-trebni su jednaki preduvjeti kao i za automatskinaiina rada. Slika 5.6. lzbor MDA nacina rada

ll nilr ::i -r.:r i :-l i ;-\": ll! i:t l\" i.!r, ltri l':,,.. : jri r,' jr l :..:.,'i :Verti ka I ne fu n kcijske ti pkeTransformation / G function <F1> <F2>Auxiliary function <F3> <F4>Spindles <F7> <F7>Axisfeedrate <FB>Actualvalue MCS <F8> <F7>wcs <FB>Delete MDI Progrum <F4> brisanje programa <FB> spremanje programaH ori zo nta I ne fu n kcijske ti pke Sove MDI Program kontrola programa Abort OKProgram ControlOK &LfT* sr**Ec] rada $lika 5.?, lzbor AUTO nacina=.?.=. I ouoU njemu se programiizvrSavaju potpunoautomatski.Prije pokretanja izvriavanja programa treba: . dovesti alat u referentnu tocku . izmjeritialate . uiitatiprogram u kontrolnu jedinicu . postaviti sigurnosne mjere (zatvoriti vrata,. . . ).

Fopls izbornika Msrhine AUIO <F1> Numeridki upravljani alatni I <F2>Verti kal n e fu n kcij s ke ti p ke <F3> kontrola programa <F4> traienje bloka Transformation / G function <F5> ispravljanje programa Auxiliory function <F6> pregled programa Spindles <F7> Axisfeedrate <FB> Program sequence / program block Zoom act.vol. <F4> Act.val, Moch (MCS) <F8> Program level lActual block <F5>H o r izo ntal n e f u n kcij s ke ti p ke <Fl> Program Control OK <F2> <F6> Blokseorch <F7> Calculate contour <FB> Calculote blk endpt Program level + <F7> -Program level <F8> <F5> Without colculat, <F6> <F7> Correct program <F1> Program overview <F2> Executionfrom ext <F3> Alter enable <F4> Program selection <F5> H o r izo n ta I n e fu n kcii ske ti pke <F6> Workpieces Port programs Sub programs Standard cycles User cycles Clipboord

.:;,=:.\" i-:*:.ii::i= g*r€ras*g* Fgyssc?gferPrije izvrienja programa obvezno treba provjeriti upisane podatke u podruiju Para-meter. Bilo koja pogrjeSno upisana vrijednost moZe dovesti do loma alata, tj. oite(iva-nja izratka.Cetiri horizontalne funkcijske tipke vezane za podizbornik Parameter jesu:Tool offset <F1>R variables <F2>Setting dana <F3>Work offset <F4>Podatci o alatu -TooloffsetDefiniranje novog alata obavlja se pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku <F8> Ner4/.U izborniku se pojavljuju dvije opcije:New tool edge <F3> nova oitrica alataNew tool <F4> novi alatlzborom jedne od opcija otvara se dijaloiki okvir koji traii upis:-T number brojpozicije alata (u magazinu alata)-Tooltype frp alata prema listi toolsl xx - Milling - alati za glodanje 2xx - Drilling tools - alatiza buienje tools4xx - Grinding - alatiza bruienje tools5xx - Turning - alati za tokarenje tools7xx - Special - specijalni a/afi 'lH Mi[ing t@ls TTl\"lgY'. :5*n:Tnm\"iln\"gnt@Yls\" 7u Special tools i!:ii+ 5.*. lzbornik za kreiranje novog

Numeridki upravljani alatni Odabirom alata za glodanje (Tooltype 1)otvara se tablica iz koje se odabiru ostale dvije znamenke za tip alata: 100 alat za glodanje CLDATA 1 10 glodalo s okruglom glavom 120 utorno glodalo za poravnavanje 121 utorno glodalo s kutnim zaobljenjem 130 kutno glodalo bez kutnog zaobljenja '131 kutno glodalo (s kutnim zaobljenjem) 140 teono glodalo 145 navojno (narezno) glodalo 150 obodno glodalo Slika 5.9. Tablica tipova alata Po odabiru glodala (npr.Tooltype -120 utorno glodalo) otvara se dijaloSki okvir u kojemu su dani svi parametri alata. Slika 5.10. Tablica u koju se uPi- >^,u,:,J, u ^p^u;^u+^d; tul un callro+rtur T number - broj pozicije alata u koju ie biti smjeiten alat u magazinu alata D number - broj korekcije alata edgesNo. of c - broj reznih povriina Tool type - tip alata Toolname - naziv alata Tool length comp. - kompenzacija duljine alata Geometry - dimenzije radnog dijela alata Wear - odstupanje od nazivne vrijednosti poradi troienja Base - dimenzije drZala alata Zbroj vrijednosti geometry, wear i base jest ukupna vrijednost korekcije. Radius compensation - kompenzaciia polumjera alata Radius - polumjer alataF

Upisivanjem broja 5 otvara se izborniks popisom alata za tokarenje:500 alati za grubo tokarenje510 alati za zavrine obradbe520 alati za unutarnje tokarenje530 alati za odrezivanje540 alati zaizradbu navoja Slika 5.11. Lista alata za tokareniePo odabiru alata (npr.T1 tip 500 - tokarski noiza grubu obradbu) otvara se novi izbor-nik s prikazanim parametrima alata (slika 5.12.). b) 16 (8) 1 (4) |AKW.,'v'kK' v/|eIn 3tzllA>Slika 5.12. a)geometrijskipodatcioalatu za tokarenje, b)orijentacija ostrice

- Numendk -upravljani alatniT number - broj pozicije alata u magazinu alata; na tokarilici EMCO PC TURN 55 ima osam pozicija alataD number - broj korekcija alataNo. of c. edges - broj oitrica alataTool type - tio alataToolname - naziv alataC. edge pos. - orijentacija (poloiaj) oitrice noZa prema slici 5.12b, vrijedno- sti u zagradi su za poloZaj alata odozdocomp.Tool length - kompenzacija duljine alataGeometry - dimenzije radnog dijela alataWear - odstupanje od nazivne vrijednosti poradi troienjaBase - dimenzije drZala alataZbroj vrijednosti geometry, wear i base jest ukupna vrijednost korekcijeRadius compensation - kompenzacija polumjera alataRadius - polumjer alataVertikalne funkcijske tipke izbornika Tool offset (slika 5.14.) jesu:T no. + <F1 > i T no. - <F2> - prikaz podataka sljedecega / prethodnog alataD no. + <F3> i D no. - <F4> - prikaz podataka sljede(e/ prethodne korekcije alataDelete <F5> - brisanje alata ili korekcije alataGo to <F6> - pozicioniranje na alat brojOverview <F7> - lista zauzetih pozicija alataNew <F8> - upis novog alataPo upisu novog alata moguie je odmah odrediti korekciju alata na strojuukljucivanjem vertikalne funkcijske tipke Determine compensa. <FB>Time se otvara dijaloiki okvir u koji se upisuje referentna vrijednost korekcije zaos X, Y ili Z.Slika 5.13, Slika 5.14. Vertikalne funkcijske tipke izbornika Tooloffset

Alat moie imati nekoliko korektivnih brojeva D jer se isti alat moZe rabiti za razliiiteobradbe (gruba, fina, po vanjskoj ili unutarnjoj konturi itd.). Korekcija se u programupoziva s npr.T1 D1,T1 D2,T1 D3 itd. NaredbaT..D.. poziva korekciju alata iz registra ala-ta (duljina alata, polumjer alata,...).Korekcija duljine alata je okomita na radnu povr5inu (Gl7 povriina XY G18 povriinaX7, G19 povriina YZ). Glavna primjena korekcije duljine alata kod vertikalnih glodalicaje u ravnini Xl odnosno korekcija po osi Z. Celo alata ja od referentne toake drZaia ala-ta N udaljeno za duljinu Lenght 1.Korekcija duljine alata,,pomite\" nultotku N na vrh alata.Time se koordinate u program-skom bloku odnose na vrh alata.Za glodalo se mora upisati duljinaalata u polje Length 1 i polumjeralata u polje Radius. U polja Length2 i Length 3 upisuje se 0. Slika 5.15. Prikaz korekcije duljine ipromlera alatarii:i.f*llt'q* fiair+f.{:r!*,'r:'i a!;i';l; I..,r::i,r,.jo,}i:irj i i.ir;i.:,',i;,.:Za svrdlo u polje Radius se upisuje 0 jer se na svrdlo ne primjenjuje kompenzacija ra-dijusa alata. Takoder se mora upisati 0 u polja Length 2 i Length 3. x 6, C _9 Kod tokarenja korekcija duljine alata je po osi X Length 1 i po osi Z Length 2.Slika 5. 1 6. Prikazkorekcijea lata kodtokarskog noZa

Numeridki upravljani alatniR-parametri - aritmetiiki parametriR-parametri su konstante koje se mogu upo-trijebiti kao proratunski parametri u progra-mima. U tablicu se upisuju rutno. Na raspo-laganju je 100 parametra. Parametri od 0 do89 predvicleni su za korisnika, a od 90 do 99rezervirani su za EMCO. Parametri R90, R91namijenjeni su brojenju izradaka:R90 - aktualni broj izradaka Slika 5.17. Tablica s R-oarametrimaR91 - nominalnibroj izradakaPrimjerTreba izraditi250 kom nekog izratka. . Postavlja se nominalni broj izradaka R91=250. Brojat odbrojava od 250 do 0 itada daje poruku,,Nominalworkpiece number reached\" - nominalni brojizradaka je dosegnut.Ako se nominalni broj izradaka postavi0 i R90=0, brojat odbrojava od 0 prema gore ine daje nikakvu poruku pri postizanju zadane vrijednosti (u primjeru, 250).Natin programiranjaPozivanje brojata u programu se provodi prije naredbe M30 (kraj programa)s 1700 pl(L- poziv potprograma, P - ponoviprogram).Varijable R98, R99 - sluZe za proratun vremena izradbe R98 17 D1 M2Postavfjanje podataka (Sexi ng data)U izborniku Setting dofa aktivne su samo vertikalne funkcijske tipke. Postaviti se mogugranice radnog prostora, posmak u JoG modu, graniina brzina okretanja radnog vre-tena, posmak u praznom hodu i pocetni kut kod rezanja navoja.

F Working area limitation <Fl> - ogroniiehje radnog prostoro Omogu(uje postavljanje granica unutar kojih ie se kretati alat.Slika 5.18. Postavljanje granica radnog podrudja IPo upisivanju vrijednosti u predvitlena polja aktiviranje se obavlja tipkom Napomena: U MDA i Auto natinu rada u NC-programu ogranitenje radnog prostora postaje aktivno tek nakon komande WALIMON (Working area limitation ON).JOGdata <F2> JOGpodaciSlika 5.19. Vrijednost posmaka pri upravljanju u JOG nadinu radaSlika 5.20. Podacio brzini okretanja glavnog vretena Spindfe data <F3> podaci o brzinivrtnje glavnog vreteno Mogute je ogranititi brzinu okretanja glavnog vretena u nutar odabranih vrijednosti. Ogranitenje brzine okretanja vretena pomo- iu naredbe G95 omogu(uje konstantnu brzinu rezanja.Feedrate DRY <F4> - posmak u modu zo testiranje izratka Slika 5.21. Posmak oraznoo hoda Starting angle <F5> - potetni kut kod narezivanju navoja Pri rezanju navoja poietna pozicija vretena se daje kao poietni kut. Slika 5.22. Podetni kut pri narezivaniu navoiafr rre

Postavljanje nultoiaka stroja work offset (zero offset) tNrrglt i upravllani alatniPostavljanje nultoiaka obavlja se naredbam a G54 - G57 . ttGrubo podeiavanjeNa ve(ini alatnih strojeva ta je velitina osigurana protiv neau-toriziranih promjena s kljudem. $iik*5.?3. Postavljanjevrijednosti G54Fino podeiavanjeUpotrebljava se za fine korekcije (npr. pri korekciji zbog tro5enja alata) i nije posebnoosigurano protiv promjena. Ulazna veliiina finog podeiavanja je ogranicena s +1mm.Krajnje podeiavanje nultoike ie suma gruboga i finog podeiavania.SP_UIFR je sistemska varijabla - postavni oblik za naredbe G54.Vertikalne funkcijske tipke imaju sljedeie znaienje:WO+<F1> i WO- <F2> odabire trazenu nultoiku G54 - G57 (izradak moZe imati neko-liko nultocaka),Selected WO <F3> aktivira odabranu nultoiku u MDA ili Auto nacinu rada.Accept position <F5> omogu(uje upisivanje pozicije po osi u polju za unos.Reject <F7> poniStava i Save <FB> memorira nove vrijednosti.Determine WO <F7> odredivanje nultocke - otvara izbornik za os koja je oznacena.Dijaloiki okvir za odredivanje nultocke daje podatke o koriStenom alatu: Tno. ;1,.:..,,.i iT no. - broj alata, tj. pozicije alata Dno, 1. TVp€ l4D no. - broj korekcije alataT type - tip alata None f Lenglh t. 0.000 nrnLength - duljina alata None I None f Radi$1 2o.o{B mm Otfset 0.000 mmRadius 1 - polumjer alata Slika 5\"t4. Podacr o koriStenom alatum E::ff:r::',ilr|::'i.-,\"'.. odubi,u,.' iri koriitenjem miia itipke. relevantni parametri duljine alata (1, 2, 3) i smjer (+, -, none). ukljucenje i smjer polumjera alata (+, -, none). ukljuienje i smjer slobodno definiranog postavljanja nultotke (+, -, none).Potvrditi upisane podatke s OK.

Overview <F4> otvara novi izbornik s novim funkciiama (slika 5.24.). Osnovni izbornik daje pregled naredbi G54 - G57. Settable WO <F1> postavljanje nultocke - vra(a pro- gram u prethodni izbornik.S!i9i* 5.3$, Preg ed naredbi G54IP-IFMTE Rotation(d.gl Scde lliffi Active sett.WO <F2> aktivna nultocka koja se po-Aris Offset 0.000 ol n I stavlja - daje podatke o trenutaino aktivnoj nul-X 0.0&) m 0.tX,0 o.(x)o IY O.(xx! m 0.000 totki. Prikazuje se prozor s aktualnim podatcima.Z O.mo M 0.m0 n $P_IFRAME je sistemska varijabla - postavni obliki.li!: i.i*. Aktivna nultodka za aktivnu nultocku koja se postavlja.lP_FfRAta€ Active progr. WO <F3> aktivna nultoika koja seAri. Oftrd Robrioo{dcg} S.tir..h..ooooo{xoorlftmnnn programira - daje podatke o trenutacno aktivnojX 0.040 ffi 0.!00 nultocki. Prikazuje se prozor s aktualnim podatci-Y 0.000 m 0.m0 ma U.Z 0.000 mm 0.1x)0 SP_PFRAME je sistemska varijabla - postavni$lika$.*i.Aktivna nultocka koia se orooram ira oblik za aktivnu nultoiku koja se programira.TP.ACTFRATE Sum activeWO <F4> zbrojaktivnih nultocaka daje podatke o trenutacno aktivnoj nultocki. PrikazujeArB Oltct Rodd{deg} Se.h iltru se izbornik s aktualnim podatcima.X O.qlo m 0.000 1.000 tr -SP_ACTFRAME je sistemska varijabla postavniY OOO0 m 0.0!o l.ll0oZ O.tloo m r,Olm I oblik za zbroj aktivnih nultocaka. 0.OOO !$i!k+ *.?$. Zbroj aktivnrn

lanN u nrerrdk uprav aiatniExternalWO <F5> prikazuje koordinate vanjske nultoike Axis OfEet X 0.{Xl0 mm Y 0.000 mm Z 9.000 mm 1:rr',-...: Koo'd ratevan-sken; tocl eBase WO <F6> otvara dijaloiki okvir u kojemu jemoguie podeiavanje osnovne nultoike.IP-IJBFRAtb Ofiset Pcition Rolalid scale fairu- C(re FIE {degEl ingx ffi&&t:;:i o.ooo 2.6.46 '@M o.ooo 1.ooo t] 10t,4fr'Y 0.000 0.000 0.000 Lt)00 nZ 0.000 0.000 212.19 'm 0.000 1.000 tl ;iii,r:; rr..:i:. DijaloSki okv r za podeSa'ran1e of ovf e rr! toa(: SmairT c: g:*sra;*ir:,+Sg}$S*Fg€U radnom podruiju Program piiu se programi, ispravljaju se i njima se upravlja. Akti-viranjem horizontalne funkcijske tipke Program <F3> otvara se izbornik prema slici.Siiii: E.3i, Radno podrudle Program

Tipovi programa jesu:<F1>Workpieces - izradak u ovom se kontekstu smatra mapom koja sadrZava programe ili podatke.Partprograms <F2> - glavni program je slijed naredbi za obradbu izratka.<F3>Subprograms - potprogramje slijed naredbi koji moZe biti viSe puta pozvan iz glavnog programa s razliiitim ulaznim parametrima. Ci- klusi su vrsta potprograma.Standard cycles <F4> - standardniciklusisu potprogrami koji se ne mogu mijenjati.<F5>User cycles - korisnitki ciklusi su potprogrami koje korisnik kreira prema svojim potrebama.Clipboard <F6> - meduspremnikTipovi datoteka i mapa jesu: ime.MPF glavniprogram ime.SPF potprogram ime.TOA podatci o alatu ime.UFR postavljanje nultocke/okviri ime.lNl datoteka za inicijalizaciju ime.COM komentar ime.DEF definicijakorisniikihpodatakaimakroi ime.DlR zajednitka mapa koja sadriava programe ime.WPD mapa izratka koja sadrZava programe i podatke koji pripadaju izratku ime.CLP CLIPBOARD mapa moie sadr2avati sve tipove spisa i mapaWorkpieces <F1> - mapa izratka otvara izbornik koji omogutuje:New <F1> - otvaranje nove mape - otvara izbornik u kom treba upisati ime novemape i potvrditi <FB> ili odustati <F7>. Automatski mu se pridru2uje ekstenzija WPD.Workplece name: Workplece (wPO)Type;Slika 5.32. Otvaranje nove mape

Numericki uorav iani alatniCopy <F2> -kopiranje mape - pojavljuje se poruka: Copied data can be inserted with SK,,Poste\" Kopirani podatci mogu se umetnuti pomoiu funkcijske tipke Past.Paste <F3> - umetanje mape - pojavljuje se izbornik u kojemu treba upisati ime novemape i potvrditi <FB> iliodustati <F7>.workpiecename: ;,'X::l!WType: workpiece {wPD)$lika 5.33. Umetanje mapeDelete <F4> - brisanje mape - pojavljuje se izbornik u kojemu treba potvrditi brisanjeodabrane maoe <FB> iliodustati <F7>.workpiece name; UIADENType: Workpiece (WPD)Slika 5.34\" Brisanje mapeRename <F5> - preimenovanje mape - pojavljuje se izbornik u kojemu treba upisatinovo ime mape i potvrditi <F8> iliodustati <F7>.workpiecename: i*ffi;\"*ffi*WType: workplece (WPo)$lika 5.3$. Preimenovanje mapeAlter enable <F6> - program se moZe izvriavati i mijenjati samo ako je oznaka X ustupcu Enable. Postavljanje i uklanjanje oznake X obavlja se tipkom ALTER ENABLE.Workpeace selection <F7> - omo- AUINE 9Uaa!algu(iti izbor mape izratka. U mapi (e a!atuEabiti prikazani svi postoje(i izradci mrff&ou luaa&(mape).Dvostrukim klikom otvaramo Zelje-nu mapu u kojoj (e biti prikazani svipostojeti programi koji se odnosena odabrani izradak. Srr:'., .:.Jr lzbo' 'nape :z\"aI\a

Koriitenjem vertikalnih funkcijskih tipki moguae je pisati novi program - New <F1>,kopirati - copy <F2>, umetati - Paste <F3>, brisati - Delete <F4>, preimenovati - Re-name <F5>, dopustiti ili zabraniti mijenjanje - Alter enable <F6>, birati programe -Program selection <F7> ili se vratiti u prijainji izbornik - Back <F8>. Po otvaranju novog programa (New <F1>) upisu- je se njegovo ime.MPF i otvara se sljedeci izbornik (s1.5.36.).rz0or programaPisanje komandi novog programa moguie je u oznacenom retku (sl. 5.37.). Vertikal-nim funkcijskim tipkama moguce je:Podrucle za pisanje programa umetati- Paste - <F1>, oznativati blok - Mark block - <F2>, umetati blok - lnsert block - <F4>, prenumerirati - Renumber - <F6>, zatvoriti-Close-<F8> dok horizontalne funkcijske tipke omoguiuju ure- divanje-Edit-<F1>, skok na -Go to - <F2>, nadi i zamijeni - Find/Replace - <F3>, podrika - Support - <F4>, te 3D ili 2D simulaciju izvriavanja programa - 3D - View - <F5> ili Simulation - <F6>.T tnrk o-z--e I rotrnia n,-r.-i^rnPfOQfOrla Pozicioniranje pomoiu miSa nije mogute. Kretanje unutar programa obavlja se pomocu prikazanih tipki. Simulacija obradbe detaljno se objainjava dalje u tekstu.

!!I,Numerrdki upygvltanqPart programs <F2> - izbornik zasanje pojedinih programaSve naredbe koje vrijede u moduWorkpieces vrijede u ovom modu. 5:iii;: ii.€i:. lzbornik Part programsSubprograms <F3> - izbornik za ko- hbhdrhg,* lPi g \"2.11.:0:1tt.0*1w&* :9u, aPf 432 02.07.8riStenje postojecih potprograma te za :E;tlF; g:wl @'wt**& tPF Xpisanje novih potprograma *a 233 1f 17.01 XSve naredbe koje vrijede u modu 3PtWorkpieces vrijede u ovom modu, 175 1e_d.07 X zPj # x 133 @.u,ot x 653 1a.U.0f X ',,, : . lzbo'posroleciiprog'anaStandard cycles <F4> - izbornik za ko- cYc€t a2F 1925 g.t!.03 8PF 739riStenje i pisanje standardnih ciklusa cYclaM 3Pt fi1 cYcG85Sve naredbe koje vrijede u modu cYc!46Workpieces vrijede u ovom modu. cYct6t cY6@ 27.1102 CYCLEI! 27.11.02 f,o!61 tPF 511 2t.11.02 8PF 5f1 ROLE62 sPF 3079 2T 11 02 LO{CHOIE 21.1107 sELO!!C gi'xr i :i,' lzbor standa'd- h ctk lusa

h frF Lddfr b lt* User cycles <F5> - izbornik za ko- 9sF,P.rar:.:r$gg5Y,.a'0&4...626'.:0..,07st?;!g5,l&'.8IXercG*-:::\"'.-::it';.:ir;:t:7:a.:tt;'../,:t:a, riitenje i pisanje specijalnih osob- 9t !a 6.0.6 nih ciklusa testo potrebnih u raduG6(d_XaXOottrrffti Sve naredbe koje vrijede u moduxdn $F {? 2!,10,6 Workoieces vriiede u ovom modu.xdni sPf 1t? ls,olitisil2 sPF !t? 15.0t,0t Cf ipboard <F6> - izbornik za pri-Kdu $a n i?,o!.sKSMi * t7 2e,t0.6 vremeno spremanje pojedinihxdm s 6 A,tt.6xdl&t * ff 24.10.05 programat7d sf &t 8,6,0iuB 9a 85 6,6J7 Sve naredbe koje vrijede u modus]ffiUl sPF t6 tl!t.o? Workpieces vrijede u ovom modu.sE * 2tl 9.03.0?bffik!bdrudS!ika $.43\" lzbor korisnickih crkiusa,$iiira 5.'i*. lzbornik Cllpboard ffi*dx* p**ru*g* Str#try#S'STo se radno podruije upotrebljava za ucitavanje podataka (programa) i slanjepodataka preko suielja (interface) COMl-COM4 kao iza ispis podataka (tipkaPRINT) i prijenos podataka na disk (s diska) preko tipke DRIVE. Za prenoSenjepodataka postavke (settings) poiiljatelja (sender) i primatelja (reciever) morajubitijednake, inaie prijenos neie raditi. Programom EMCO WinNC mogu se po-slati podatci samo preko sutelja (interface) RS 232 C Usera.Utitava nje podataka (Read-i n data). pritisnuti tipku DRIVE i izabrati npr. floppy ( disketa). izabrati izvorne podatke s tipkom RS232C User u DRIVEr pritisnutitipku DATA lN. postaviti pokazivac na 2eljenu mapu s liste. ntipkom moZe se vratiti u glavnu mapu

Numeridki upravljani alatni r pritisnutitipku START (poiinje uiitavanje) i svi (e se podatci ucitati u prethodno definiranu mapu . tipka STOP prekida ucitavanje r samo podatci s valjanim nastavkom (npr. .MPF) mogu se ucitat'Slanje podataka (send data) . izabrati podatke tipkom RS 232 C User u DRIVE ' pritisnuti tipku DATA OUT r mogu se poslati sljedeiitipovi podataka: . Data (podatci o alatima, R-parametri, nultocke) . Workpieces . Part programs (glavni programi) . Subprograms (potprogrami) . User cycles (korisnicki ciklusi) . Standard cycles (Standardni ciklusi) . izabrati podatke koje Zelite poslati (postaviti pokazivac na Zeljeni podatak) . npr. pokazivai je postavljen na Workpieces; pokretanjem TRANSMISSION poslat ce se svi podatci iz datoteke Workpieces r pritisnuti INPUT i lista Workpiecea pojavit ie se na zaslonu i moie se izabrati odredeniprogram . pritisnutitipkuSTART r pritisnutitipku sToPKopiranje i lijepljenje podataka iz CLIPBOARDAU meduspremniku mogu biti pohranjeni svitipovi podataka i mogu se sortirati u od-govarajuie mape (MPF, DlR, SPF idr.) r pritisnutitipkuClipboard ' postaviti pokazivat nafile u izborniku clipboarda (donji izbornik) . postaviti pokazivai u gornji izbornik (targetwindow) . postaviti pokazivat na Zeljenu mapu (u tu mapu (e se upisati fileizclipboarda) . pritisnutitipku coPY i PASTE . zadrlati staro ime ili unijeti novo r potvrditi s OK (file se kopira u ciljnu mapu)