Jebe mi se

se boje initi što žele jer im je nešto prethodno krenulo pozlu. Neki se boje napustiti svoju kuku jer su doživjeli neštoneugodno im su iskoraili izvan svoje kuke.Ne zaboravimo, sve je to normalno. ak i oito beskrajnouvekanje vreke straha je sasvim prirodno. Zasniva se nanaelu koje svi poznajemo: osjekaj boli, a potom strah odboli.Zato starost sa sobom nosi povekani osjekaj straha. Vrije-me nekim ljudima jednostavno nudi više prilika da iskušajubol i razviju strahove. To je jedan razlog zašto stariji ljudimogu djelovati uplašeno i povueno.S druge strane, svi znamo ljude koji djeluju apsolutno neu-strašivo. Pustolovni i samouvjereni, tamo negdje u svijetuuživaju u životu. A opet, i oni su zasigurno iskušali jednakotoliko straha kao i svi ostali: u stvari, vjerojatno su iskušaliviše straha, s obzirom na injenicu da su skijali niz strmupadinu usred mekave ili pretjecali na opasnoj krivini.Događa se sljedeke. Naša kvota straha ne ovisi o koliinistraha nego o tome kako na njega reagiramo. Ajmo napoetak. Do rođenja. Ajmo potvrditi ideju kako život znaii bol i zadovoljstvo, jer naše rođenje je bolno (i ugodno).Naše prvo iskustvo svijeta izvan majine utrobe je bolno.Teško je doki do prvog daha. Svijet nije poput tekukine nakoju smo bili navikli. Vjerojatno je previše svjetla i, najvje-rojatnije, ne toliko toplo koliko bismo htjeli.Ali nije bol rođenja ono što ke na nas ostaviti trajan dojam,nego okolina u kojoj je ona doživljena. Ista razina stvarne150 J * * * M I S E

boli imat ke razliit uinak ovisno o tome kako razliitiljudi oko vas na nju reagiraju. Ako ste rođeni okruženiuplašenim, uspanienim ljudima, to ke imati sasvim dru-gaiji efekt nego ako ste rođeni okruženi mirnim, obazri-vim ljudima.Tako su nas uili tumaiti bol rano u životu. Kada ga is-kusimo, reakcija ljudi oko nas ui nas kako da se ponaša-mo prema njemu. Ako smo kao dijete bolesni a ljudi okonas osjekaju se tjeskobno i uplašeno, onda nauimo daje to nain reakcije na takvu tegobu. Ako se porežemoili opeemo kao dijete i odrasli oko nas oko toga praveveliku strku, onda kemo nauiti da je to nain reakcije naslinu nevolju.Vekina nas „naui“ reagirati na određene situacije od svojeokoline. To je naše nasljeđe. Naši roditelji su vjerojatno bilislino poduavani od svojih roditelja i to onda direktnoprenose na nas.Svodi se na sljedeke: ili smo nauili da je u redu i da nijestrašno osjetiti bol ili pak nismo.U redu je osjekati bolVekina nas nauila je da nije u redu niti je normalnoosjekati bol. A to je ono što generira strahove s kojimaživimo svakoga dana. Dakle, vrijeme je da proanaliziramokako reagirate na bol. Vjerojatno prvo malo paniarite (ilipuno). Bilo da porežete prst ili imate prehladu, kad ujete R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 151

nešto što niste htjeli uti, vjerojatno kete primijetiti kakopaniarite.U tom sluaju prvo trebate reki: nema razloga panici.Igrao sam igre afirmacija i ranije i one mogu biti prilinodjelotvorne. Ovo je jedna od mojih omiljenih: „Siguransam, bez obzira na to što osjekam“.Divno. Jer rije je o samoponištavajukoj afirmaciji. Oito sene osjekate sigurno, ali sebi kažete da je sve u redu makari nije.Vrijedi pokušati.S obzirom na to da je naša reakcija na bol u središtu našegstraha, ovo poglavlje bi se moglo nazvati „Kako reki jebemi se boli“. Zato jer im bol naprsne, prsnut ke i strah odnje.Dakle nauite govoriti jebe mi se boli. Kada na nju samoreagirate onda je rije o uvjetovanom refleksu. Pokušajteradije s drugaijim pristupom. Kad vas nešto boli, odmahprotuslovite vašoj reakciji s „jebe mi se“.Sigurni ste. Na koncu, nije važno. Prepustite se boli i ondase možete prepustiti životu.Kad ponete govoriti jebe mi se boli, primijetit kete nekoli-ko stvari. Vaš strah ke poeti slabiti i zamijenit ke ga libido:ljubav i žudnja za životom.Ovaj proces sadrži formulu: što se manje bojite, više žuditeza stvarima koje su vas ranije plašile. Što više žudite, više seizlažete, shvakajuki da možete napraviti još i više.152 J * * * M I S E

Prije nego što dvaput promislite, svirat kete gitaru nagradskome trgu, upravljati kajakom na divljim vodama,dati otkaz i pisati scenarij za film ili naprosto reki kolegina poslu da mislite da je odista zgodan i pozvati ga dapogleda film za koji ste napisali scenarij.Dakle, recite jebe mi se boli i time kete reki jebe mi sesvojem strahu.Recite jebe mi se i budite sebiniVjerujemo da po mudrost moramo iki guruima, uiteljimai svekenicima. Ali svaki put kada avionom letite k njima,jedan dio bezvremene mudrosti prohujat ke iznad vašihglava. Možda ne slušate stjuardesu dok ita sigurnosneupute. Razumijem i zašto ne slušate: cjenik skupih parfemai satova mnogo je zanimljiviji od toga kako ostati na živo-tu, zar ne? (Ne, u pravu ste, ljudi naprosto rijetko preživeavionske nesreke, pa bar možemo mirisati lijepo i nositilijepi sat da provjerimo vrijeme asak prije pogibije.)OK, propuštate sljedeke: „U sluaju pada pritiska u avio-nu, maske za kisik past ke iz otvora iznad putnika. Molimovas, privrstite masku za kisik sebi prije nego što se pobri-nete o djeci u vašem skrbništvu.“Bam. Uvijek me ovo pomalo šokiralo, ak i prije nego štosam imao djecu. Naravno, kad malo razmislim, to je posvelogino. Naposljetku, nekete im biti od koristi mrtav, štose može dogoditi dok se batrgate a sami ne možete disati. R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 153

Ali, opet je pomalo šok primiti službenu uputu da se prvopobrinete za sebe, prije bilo koga drugog, posebice ako jerije o vašoj djeci.Pozadina naše šok-reakcije na ovu poruku je sljedeka: * Dobro je biti nesebian * Loše je biti sebianAko na vijestima ujete da je netko postupio nesebino,obino mu se divite. Ako ujete od svoje cure da je netkobio sebian, to vam ne zvui najbolje.Na vijestima nikad nekete uti da nekoga hvale zbog sebi-nosti. Nikad od svoje cure nekete uti da je netko nesebinahulja.Štošta u životu prolazimo bez da se pitamo zašto, no ovajputa obratite pozornost, posebno ako vas zanima duhovniput jebe mi se.Pogledajte svoj život. Iskreno razmislite o tome kako seponašate u kontekstu sebinosti/nesebinosti (možete ko-ristiti neke druge rijei slinog znaenja). Da li su vaši pos-tupci motivirani vlastitom korišku ili namjerom da pomog-nete drugima?Vjerojatno radite kako biste zaradili novac za sebe (i timesebi dali osjekaj vrijednosti a ponekad si priuštili i užitak);zacijelo puno vremena provodite u toj potrazi za užitkom;idete na dopust da biste joj udovoljili itd. Da, pošteno.Tako živi vekina nas.154 J * * * M I S E

Ako imate obitelj, jasno, inite mnogo stvari za nju, ali pitatku vas: zašto ste uopke osnovali obitelj? Niste li to uinilizbog vas samih? Ne pruža li vam ona užitak u potpori ivremenu koje s njom provodite? Ako je odgovor potvrdan,onda ste, dakle, to uinili zbog sebe.Kao normalna, „dobra“ ljudska bika, stalno imamo na umuvlastiti interes. Ljudi su u osnovi sebina bika. A opet, dokpišem tu rije, u njoj je implicirano sljedeke: Zaboga, ali mi nismo takvi, zar ne? Dobro, ja nisam, jer uvijek dopuštam da me na ulici zaustavljaju ljudi koji žele da im potpišem doživotni debit na iznos koji si mogu dopustiti – po njima nekih pet funti mjeseno, što naravno ne zvui kao mnogo ali, znate, malo po malo nakupi se tijekom života; teško je, znate, s direktnim debitom, jer moja banka bi radije da se koristim izravno njihovim uslugama. Jednom sam pokušao dati neki novac dobrotvornoj organizaciji. Rekao sam im: gledaj- te, ne mogu vam trenutno dati ek ali evo vam deset funti u gotovini. A oni, žao nam je, ali ne možemo uzeti novac, samo ekove. Pomislio sam, sjajno, dobrotvori koji ne mogu uzeti moj novac, što se to događa s ovim svijetom? Molim vas, gospodine, umirem od gladi možete li molim potpisati ek? Svijet je poludio: danas ne možete dati direktno novac nekome tko ga treba… R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 155

Odakle ovakvo rasuđivanje? Vjerojatno, kao i obino, zbogstraha. Zbog straha da ako ne ustoliimo koncept nesebi-nosti u samo srce svoga moralnog koda, onda nekemomariti ni trunku za druge ili, još važnije, nitko neke dati nitrunku kad nama nešto bude trebalo.itava ideja nesebinosti je u moguknosti pomaganja dru-gima. Ljudi daju novac dobrotvornoj ustanovi jer se zbogtoga dobro osjekaju. Oni pomažu onima koji su manjesretni jer ih to ini ispunjenima. To im daje osjekaj da nji-hovi životi imaju svrhu.To naravno ne umanjuje kvalitetu onoga što „dobri“ ljudiine za druge. Naprosto to sadrži nešto što vekina ljudi neprimjekuje.Ovo valja imati na umu kad morate skupiti novac za dob-rotvorne svrhe. Ljudi oklijevaju slati novac za nešto štonema izravne veze s njima ili njihovim obiteljima.Kampanje za pomok afrikoj djeci dobro funkcioniraju.Dobijete fotku djeteta kome pomažete a ono vam napiše„hvala“. Odlino, zaista nekom pomažete, ali to vam ujed-no donosi zadovoljštinu.No na dobroinstvo, barem u vekini sluajeva, odlazisamo mali dio našeg novca i vremena. Vratimo se obiteljida vidimo kako sebinost i nesebinost djeluju na dnevnojosnovi.Jedino vrijeme koje bih nazvao nesebinim jest ono kadzbog svoje obitelji radim nešto što zapravo ne želim raditi.156 J * * * M I S E

Ako sam mrtav umoran a moji se djeaci u tom trenutkužele sa mnom igrati, onda bih nastojanje da im udovoljimmogao nazvati „nesebinim“.To što vekinu vremena provodimo s obitelji nije stvar ne-sebinosti. Ako radim kako bih ih mogao uzdržavati ondato inim zato jer ih želim uzdržavati. Ako se igram sa svo-jom djecom na plaži, to radim koliko zbog njih toliko izbog sebe, dakle nimalo nesebino.ini se – barem u mojoj obitelji – da je rije o inu nesebi-nosti samo onda kad inimo nešto što nam teško pada. Sveostalo, oni sretni, ispunjeni, nasmijani trenuci su samomoti-virani jer onda svi dobijemo ono što želimo.Biti nesebian znai žrtvovati nešto što želiš u korist neegšto netko drugi želi ili mu treba.Na poslu nekok je bilo moderno govoriti o win-win situaci-ji. To je samo jedan (poželjni) ishod od nekoliko mogukihu pregovorima između dviju stranki.Recimo, ja prodajem hotdog, a vi ste vlasnik nogometnogkluba. Prodavati hotdog izvan stadiona je strogo zabranje-no. Policija vas je zamolila da kao vlasnik kluba pomogneteto iskorijeniti. Sada pregovaramo. Vi morate pomoki policiji,ja moram živjeti prodajuki hotdogove navijaima koji ih vole.Kažete, imate štandove unutar stadiona. Kažem, navijai ihvole jesti dok ekaju da uđu na stadion, dok ekaju prijatelje,ili stojeki u redovima. Kažete da ke vam policija biti na vratusve dok se ne dogovorimo. Ako im popustite, onda ku ostatibez posla. Navijai ke isto izgubiti ono što im je drago. R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 157

Razmislimo. Moj je hotdog dobre kvalitete. Moj štand jeist. Imat ku sanitarni pregled svaki tjedan. Možda memožete uzeti za svojeg službenog dobavljaa. A vi kete nato: to bi trebalo zadovoljiti policiju, jer moraju udovoljitinavijaima, ali što je s gubitkom na prodaji hotdogovaunutar stadiona? (Gotovo win-win situacija, ali želite svojkomadik torte.)OK, kažem, ako postanem „služben“, podiki ku cijene zapet posto a vama dati višak. Molim, mora biti u gotovini.Vjerujte mi, ja sam prodava hotdogova.Dogovoreno, kažete.Rukujemo se. Upravo smo demonstrirali pregovore u jed-noj win-win situaciji.U bilo kojem pregovoru, vrijedi doki do win-win situacije.U tome se slažem sa svojom obitelji. To je kao kada stedobrotvor sa slikom siroeta na svojem radnom stolu. Atakvo može biti svako podruje u vašem životu.Nije potrebno žrtvovati ono što biste vi željeli za ono štodrugi žele ili trebaju: * u vašoj vezi * u vašoj obitelji * na poslu * u odnosu s vašim prijateljima * u odnosu s ljudima koji imaju manje od vas158 J * * * M I S E

Ako želite, možete poeti izmišljati nove izraze poput „pro-svijekena sebinost“ ili „prava nesebinost“.U duhovnim krugovima ljudi govore o tome kako „djelo-vati i govoriti iz svoje istine“. To je kao kad raspršimoosvježiva zraka preko rijei „sebinost“ nadajuki se danitko neke primijetiti.Zato vrijedi reki jebe mi se nesebinosti. Ako ponete osje-kati kako se žrtvujete u korist nekog drugog, onda moratepoeti oštriti svoje vještine pregovaranja.Nesebinost je lose-win situacija. Na kraju nikad ne funk-cionira. Završit kete razoarani i ljuti, a to nije dobro zaosobu koja je izgledala kao da može pobijediti. Puno jebolje ako mislite da kete i vi nešto dobiti iz te veze.Najbolje što možete za druge uiniti jest sebe staviti naprvo mjesto. Recite jebe mi se društvenom pritisku da sebude nesebian i budite sebini.U plesu života prvo stavimo vlastitu masku za kisik, ondaduboko udahnimo, pa pomozimo ostalima. Ostali ke nam,vjerujte, biti zahvalni za to.Recite jebe mi se svojem posluPrije nego što ponemo o tome kako je raditi usrano, pro-mislimo na trenutak koliko je vekina nas sretna da uopkei ima posao. R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 159

Mogu osjetiti kako se polagano pomalja rije „nezapam-kena“, jeste li spremni? Da, živimo u doba nezapamkeneslobode na radnom mjestu. Naravno, ovo ne vrijedi za svei svugdje: ali za mnoge od nas na Zapadu, postoji iskustvonove slobode na radnom mjestu. Malo je danas radnihmjesta koja su ograniena: na primjer, samo muškarci, ljudis ispravnim naglaskom, diplomci Oxbridgea i sl. Ako stedobri, ako ste talentirani, možete se okušati u bilo emu.Pogledajte, primjerice, kako se moja obitelj promijenila.Preki ku preko obiteljskih granica dok nasumice biramprimjere… moji prapradjedovi su bili sluge u nekoj velikojvili u Midlandu. Moji pradjed i prabaka radili su u tekstil-nim tvornicama, esto noku, cijelog života. Moj otac je odsvojeg oca dobio izbor karijera: “Možeš raditi ili za grad-sku plinaru ili kao raunovođa.” Odabrao je raunovod-stvo (što je glede novca bio pametan izbor). Nitko od njihnije imao savjetnika za zapošljavanje koji bi spojio njihovejake strane i sposobnosti s traženim poslom. Nisu išli nasajmove zapošljavanja za studente gdje se može cuclatina vimenu stotinu korporacija. OK, savjetnici su i menepokušali nagovoriti da postanem raunovođa ili menadžer--savjetnik… Ja sam možda prvi u obitelji koji se zapravo bioodvažio upitati „Što zapravo želim raditi?“ Odgovor je bio,„nešto kreativno“, a to sam i napravio.Naravno, stvari mogu biti tegobne, ali ako odluite neovisiti o lokalnom centru za zapošljavanje, onda, vjerujem,postoji nezapamken broj moguknosti da se iz toga izvue-te i postanete uspješni s neim drugim.160 J * * * M I S E

Ali, ali, ali. Sva ova sloboda, sve ove moguknosti, itavobogatstvo a vekina nas i dalje su nesretni. Mnogi od nasne vole svoj posao ili kompaniju za koju rade. Kako jeposao to što uglavnom radimo u životu mnogi od nassu fundamentalno nesretni s time što radimo izmeđudevet ujutro i sedam naveer. Uvijek ima problema sposlom.Prvi razlog nezadovoljstva je taj što uvijek previše oeku-jemo. Radno mjesto je zatrpano nerealnim oekivanjima,kao i grubim klišejima. Pomislite na oekivanja koja okru-žuju vas i vaš posao, od vaših roditelja, prijatelja, društva,poslodavca, vaših radnika, dioniara, vlade… Radimo tošto radimo zato jer mislimo da bi nas trebalo ispunjavati,da postoji moguknost ostvarivanja svih onih materijalnihpotreba i ciljeva koje imamo. Oekujemo puno od posla.Radno mjesto je vjerojatno najvažnija zajednica kojojpripadamo. Naš posao pruža nam mnogo u pogleduoekivanja, ali problem je u tome što su mnoga od njihoprena: vaši roditelji žele nešto ime se mogu hvaliti nazabavama; vaš partner želi visoku plaku; vaš poslodavacduge sate i visoku produktivnost; a vi želite više slobod-nog vremena u parku gdje možete na miru itati.Vrijeme je da sortirate svoja oekivanja. Razradite što dru-gi od vas oekuju, da li vam to zaista nešto predstavlja?Što od sebe oekujete i da li vam to doista nešto znai?Recite jebe mi se stvarima koje vam nisu baš toliko bitne.Skoncentrirajte se na onih nekoliko koje jesu, zbog kojihse osjekate dobro. Prošli tjedan išao sam pogledati jednog R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 161

velikog komiara u London. Po profesiji je ranije bio lije-nik opke prakse. Rekao je jebe mi se i postao komiar.Upotrijebit ku svoj cliché: ne možete stalno svima udovo-ljiti. Nemojte ni pokušati. Pokušajte ugoditi sebi i vidjetišto ke se dogoditi.Što vodi drugom razlogu: preniska oekivanja. Ako sedovoljno opustite i doista osjetite što biste htjeli raditi ašto ne možete podnijeti, onda vrijedi imati neka oekiva-nja i kako sebe dovesti u red. Ako ne podnosite svoj po-sao, oekujte nešto bolje u roku mjesec dana. Oekivatipozitivnu promjenu (posebno je korisno znati specifinood ega se ona treba sastojati) je realno. Nemojte pre-više brinuti oko donošenja odluka. Kad doista znate štoželite, promjena ke se dogoditi sasvim prirodno. Moždadan nakon što ste shvatili da je vaš posao oajan netkonazove s ponudom za drugi posao. Oslobođeni toga štood sebe oekujete, ponite se odmarati od vlastitih oe-kivanja.U kontekstu posla to ne znai naprosto dati otkaz. Mož-da, kad se opustite, shvatite da vam se vaš posao zapravodopada. Možda je prihvakanje toga što imate najbolji na-in da kažete jebe mi se. Možda su vaša nezadovoljstvauzrokovali drugi ili vlastita nerealna oekivanja. Želite lizaista biti direktor ili što vek mislite da biste morali posta-ti? Morate li doista skoiti na sljedeku razinu i raditi jošviše, ili možda možete uživati u onom što imate, radekimanje?162 J * * * M I S E

Jedna od najeških izjava o poslu koju ujem je: „Još zapra-vo ne znam što želim raditi“. To od ljudi u 30-ima i 40-ima,ne samo 20-ima. Neki to govore godinama. To je jedinaartikulacija koju imaju o dubljem osjekaju da nešto nije uredu s njihovim poslom. Odabrali su posao kao artikulacijusvoje nelagode ali razlozi za nju su vjerojatno kompleksniji.Ono što kažu zapravo je: „Ne poznajem sebe ali ini mi seda nešto u svemu ne štima“.Ako se u tom prepoznate, prestanite se skrivati iza rijei:„Ne znam što zapravo želim raditi“. Recite jebe mi se iimajte hrabrosti upoznati sebe. Što zaista želite uiniti odsebe i za sebe? Nađite nekog tko ke vam pomoki da krozovo prođete ako želite, ali velike su šanse da nije rije samoo poslu vek o cijelom vašem životu. Problem je ono s imese vekina nas suoava: ima u nama dosta kompetitivnih(obino nepoznatih) sila koje se među sobom nadmeku.Ovaj fenomen primijetio sam za zadnjeg boravka u Eng-leskoj: svi bi htjeli biti sve. Toliko je pritiska da se bude svetako da je teško tomu se odupirati. Svi žele biti uspješnina poslu, eksperti u kuhinji, vrtu, sam svoj majstor, želebiti marljivi na poslu, dobri i brižni partneri, roditelji, kuke-vlasnici, ljudi s novcem. Žele živjeti ekološki svjesno, bitimentalno i kulturno u toku događanja, opušteni i mirni,putujuki svijetom bez previše letova. Sve se ubrzava u kul-turi u kojoj se sve mjeri uspjehom. ak i ljudi na teajujoge gledaju naokolo pitajuki se koliko ke im trebati da ioni mogu izvesti ovu tešku asanu, ili može li pranayamavježba unijeti spokoj u svako podruje njihova života. R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 163

Vek pišuki o tome osjekam napetost.Naravno, teško je vlastite želje provuki kroz sito i rešeto.Želite biti financijski osigurani, živjeti u inozemstvu, alii raditi manje na manje stresnom poslu. Neke od željamogu stajati jedne uz druge, ali druge se među sobompotiru. Ponite ih razlikovati.Ja? Obino ne radim ništa. Radim ono što mi se sviđa. Višemi se ne da pisati o poslu, tako da idemo dalje.Recite jebe mi se svojoj državiLani se vekina Britanaca preselila u Francusku, a vekinaPoljaka u Britaniju. Diljem svijeta ljudi kažu jebe mi se isele u drugu državu. Po meni bilo bi puno lakše kad bismomogli naprosto mijenjati države kao što mijenjamo kuke.Mogli bismo mijenjati na deset godina pa se onda, naprimjer, vratiti. Bilo bi, nakon svega, ljepše kad bi i Poljskamogla ponuditi neke od svojih razbacanih rustinih kuka(kao Francuska), blizinu mora (kao Španjolska), i talijan-sku hranu (kao Italija), tako da bi svi Britanci umorni odutrke štakora naprosto mogli razmijeniti domove s onimPoljacima koji ne žele ništa drugo nego crniti i zaraditipuno novca, te trošiti ga na ono što prave drugi koji tako-đer zarađuju.Istina je, nakon deset godina, ponekad manje, ponekadviše, Britanci ke se zaželjeti akcije (kultura, raskoš i neštogrozno na što se mogu stalno žaliti), dok ke Poljacima164 J * * * M I S E

dojaditi utrka štakora i dopast ke im se neka ladanjskakuka na suncu, uz talijansku hranu.Promijenio sam države. Sada živim u toplijoj, opuštenijoj,sretnijoj, manje kompetitivnoj zemlji, u Italiji, ime samzadovoljan. Kad se vratim u Britaniju nalazim da je u jed-nakoj mjeri inspirirajuka, motivirana, živahna, puna muva-nja, ali prenapuena, prekompetitivna, naporna, kaotina,ukoena i neurotina.Drugi oblik moderne slobode jest taj da mnogi od nasdanas imaju moguknost preseliti se bez da su na to natje-rani zbog rata, gladi i sl.Ako vam je puna kapa, želite sunca, što da ne? Recite jebemi se, sjednite na avion ili, bolje, na vlak ili, možda jošbolje, put pod noge. Ali prvo upamtite; kamo god idemonosimo i sebe.To je, naravno, oigledno. U doslovnom smislu, jer ne mo-žemo nego ponijeti sebe sa sobom. Nemamo listu stvarikoje valja ponijeti a koja bi sadržavala: putovnicu, karte,kostur, unutarnje organe, mišike, kao i ono između njih. Aliobino sa sobom nosimo sve naše probleme za koje smomislili da su uzrokovani našom okolinom. Ako mislite daste nesretni zbog kiše, ljudi, posla, suzdržanih muškaraca...što god bilo to od ega mislite da kete pobjeki... promisliteponovno. Izgledi su da se sve nezadovoljstvo nalazi unutarvas samih. Kamo god pošli, u koji god pronađeni raj, svoto nezadovoljstvo ke prije ili poslije ponovno prodrijeti napovršinu. Naravno, možda kete morati od svega odustatii živjeti drugdje da to doista shvatite. Iako vam to sada R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 165

kažem a vi mi ne vjerujete. U tom sluaju je najbolje ostva-riti što ste naumili kako biste sebi dokazali da je istinito paonda možete konano krenuti naprijed sa svojim životom.Sve to znam kroz iskustvo. Pomogao sam trojici krupnihmuškaraca utrpati u kamion naše stvari. Mislio sam, vodimbrigu; pazim da se nešto vrijedno ne polomi, da nešto neostane iza nas, da ne pokupimo nešto što ne želimo. Alinekako su negdje u tom kamionu ostali skriveni svi mojiproblemi, anksioznost, ljutnja, loše navike, iracionalni pre-okreti u raspoloženju.Dakle, sada sam tu, na mjestu koje bi vam se moglo uinitipoput raja, ali s puno istog sranja. No, za mene je samproces shvakanja da kamo god pošao ostajem u svim timstvarima bio vrlo oslobađajuki. Možda ne bih krenuo nasvoj put oslobođanja da sam ostao sjediti za uredskim sto-lom negdje u Londonu.Opustite se, prepustite se, razmislite da li se doista morateseliti. Ako biste radije ostali, onda prihvatite svoj život isvoju državu kakvi vek jesu. Najgore je ne uiniti ništa paprovesti ostatak života u dragom vam zaviaju jadikujuki.Recite jebe mi se traganjuSvi smo mi tragai. Uvijek tragamo za više smisla. Potragaje tijekom vekine života uglavnom nesvjesna. Tražimo smi-sao u vezama, u prijateljstvu, u poslu, novcu, u hobijima,u „misijama“ pomaganja drugima.166 J * * * M I S E

Mi na Zapadu imamo sreke, jer mnogi ljudi imaju neuspo-redive moguknosti dobivanja onoga što žele. Imamo višeslobode promjene posla, kretanja, vjere, seksualnosti negoikad ranije.Dakle, u traganju za smislom i zadovoljstvom, možeterelativno brzo doki do željenog. Za one koji vjeruju da supravi smisao i zadovoljstvo u idealnom poslu, idealnomljubavniku ili BMW-u… ako doista tome prionu, to obinomogu i ostvariti.Obino se događa da kad nešto ostvarimo, kad ono pos-tane naše, onda želimo nešto drugo, sljedeku stvar. Pasljedeku. Pa još jednu.Ako se to događa dovoljno esto, ljudi dođu do toke kadpomisle: „U životu mora biti više od ovoga.“ Onda postajuduhovni. Krasno. Zato je tako lijepo biti bogat i uspješan…jer to znai brže doki do toke kad se shvati da bogatstvoi uspjeh ne znae mnogo od onih koji nisu bogati.Ovo, naravno, ne znai da samo bogati i uspješni imajumoguknosti da otkriju duhovno. Ovo je samo jedan pri-mjer podruja traganja. Ako vjerujete da su smisao i za-dovoljstvo u potrazi za ljubavi i njezinu nalaženju, ondaste blagoslovljeni ako ste ševili puno ljudi ili imali dovoljno„važnih“ veza kako biste konano shvatili da „u životu mo-ra postojati nešto više od ovog.“Ako vjerujete da su smisao i zadovoljstvo vašeg života upoznavanju satnice svakog vlaka u Britaniji, jednog za dru-gim, (drugim rijeima trainspotting), onda je blagoslov u R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 167

tome da ih što je brže moguke sve zapamtite prije no štokonano shvatite da „sigurno ima i drugih stvari u životuosim gledanja vlakova“.Iz nekog razloga ljudi ini se postanu duhovni pred krajsvoje potrage za smislom.Danas „duhovno“ oznaava jedan cijeli supermarket mo-gukih dobara i usluga. U Engleskoj je ranije postojao samojedan dukan, i to na uglu vaše ulice, koji je svima prodavaoistu stvar …mesni narezak. Krškanstvo je bilo taj mesni na-rezak prošlosti. Naravno, možemo naresku dodati drugestvari i dobiti malo drugaiji okus… narezak s ipsom, sjajima, s pire-krumpirom, narezak s nareskom. Baš kao štopostoje protestanti, katolici, kao i Jehovini svjedoci. Ali svisu još uvijek mesni narezak razliitog okusa.Dan-danas rije je o ogromnom uvoznom poslu koji nudi svevrste hrane svim mogukim ukusima… etniku, gotovu, smrz-nutu itd. Tako da možemo birati – od raznih organiziranihreligija: krškanstvo, islam, hinduizam – do onih koje izgleda-ju kao religije (budizam) pa sve do onih koje su strukturiraneali ne nalikuju religijama: joga, šamanizam, taoizam.Ono što vekina ljudi obino radi je to da odu do pulta itamo odaberu. Uzmu na primjer žlicu joge, dodaju malobudizma, malo taoizma, kao i prstohvat posljednje mud-rosti koja je u modi… nešto malo The Power of Now, paNew age filozofije izobilja, karme i tako dalje.Naravno, izostavit ke meso a ponekad i mlijene proizvo-de, kao i kruh (evo me opet, brkam metafore), ali eto ihispred blagajne s punim košaricama.168 J * * * M I S E

Danas dukani prodaju stvari koje ranije nisu nikad: odjeka,knjige, DVD-ovi. Svijet alternativne terapije. Od obinemasaže do kineske medicine, reikija i homeopatije, sve oveposebne stvari imaju svoju duhovnu stranu koja postajedio vašeg novog sustava vjerovanja… makar i vrlo ele-mentarnog tipa „masaža me, vjerujem, smiruje“.Nekad se u dukanu na uglu mogla kupiti samo konzervanareska i krumpir… usporedivo s vjerom i religijom, svismo konzumirali manje-više isto. Danas, u dukanima pre-punim udnovatih namirnica, niti dvije košarice nisu iste.Danas je to tako s onim u što vjerujemo, stvari se razlikujui relativno su komplicirane, ali na osnovnoj razini ništa senije izmijenilo: vjera i duhovnost su vrlo znaajni. Za mno-ge ljude one su zapravo sve.Vek znamo kako smisao stvara napetost i muku kad sesuoi sa realnošku. Dakle, što je dublja naša vjera, to jeona potencijalno bolnija: * ako vjerujete da je pogrešno biti gay, onda ke vas homoseksualci initi napetim i punim predrasude * ako ne vjerujete da je seks prije braka u redu, onda ke vas svaki trenutak požude dovoditi do ludila * ako vjerujete u izobilje, onda kete, ako ne dobi- jete desetorostruki povrat na vaš uloženi novac, biti totalno razjareni R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 169

* vjerujete li u mir, uznemirit ke vas ratovi * ako vjerujete u to da ke krotki posjedovati zem- lju onda ke vas razljutiti bogati i jaki koji se u međuvremenu zabavljaju * ako vjerute da se žena mora zabraditi od glave do pete, onda ke vas izloženo žensko meso naljutiti * vjerujete li u boga i njegov skori dolazak, onda vam se baš ne sviđa ova sadašnjica * vjerujete li da sile zla moraju biti uništene, onda kete možda morati initi „zlo“ da ga uništite * vjerujete li u život iza smrti, propuštate odgo- vore u ovom životu * vjerujete li u prošle živote, možete odustati od odgovornosti u ovome * vjerujete li da ke se Isus vratiti kako bi vas spa- sio, zaboravljate da vas nema od ega spasiti * vjerujete li da je put spokoja put bez rasuđiva- nja, onda vam svako rasuđivanje stvara osjekaj krivnje i boliDakle, još jedna kozmika šala: potraga nas vodi pokušajunalaženja smisla izvan onoga što naši životi jesu. Ljubav, novac,naša ostvarenja nisu nam baš dovoljna, tako da tražimo još.To tražimo u duhovnom, što obino znai „nevidljivom“.170 J * * * M I S E

A odgovor na sve možda leži u sljedekem: ne tražiti višesmisla, nego tražiti manje. Kad ogolimo stvari koje su veksmislene, onda kemo naki spokoj i božanstveno. Šala je usljedekem: * bog nije više od onoga što znamo, nego manje od toga * kad manje tragate, više kete naki * kad manje želite, više dobijete * kad manje gledate, više vidite * kad ste manje „vi“ više stvari „jesu“Ako je bog potraga za više, onda duhovnost nije nekirezervat samo za vjernike. Sve je kako jest. Svatko je duho-van, sve je duhovno. Sve što inimo može biti duhovno ibožansko, ak i: * ako ste uznemireni i ljuti * ako ste ljubomorni * ako ste gladni * ako želite Porsche * ako želite zadaviti svojeg šefaNe postoji ništa što nije duhovno. R E C I T E J E B E M I S E R A Z N I M S T V A R I M A 171

Nema nieg što valja uiniti da postanete posebno„dobri“. Ne morate iki nikamo, ne morate ništa posebnoostvariti. Možete naprosto reki jebe mi se cijeloj stvari i jošuvijek biti duhovni.Nemoguke je ne biti duhovan.172 J * * * M I S E

4 Uinak izgovaranja jebe mi seKad mu kažete jebe mi se, život reagiraIzveli ste djecu u kineski resotran. Pet im je i sedam godi-na. Umorni ste. Peena patka nikako da stigne, djeca sunemirna. Djeak stavlja salvetu na glavu i pone ispuštatizvukove „uuuuu, uuuuuu“ kao da je duh. Djevojica muse pridruži prije nego što ste rekli ijednu rije.„Uuuuuuu“ naglo raste u glasnosti. Kažete djeci da pre-stanu: „U restoranu smo, smetate ljudima“. Drugi ljudipoinju unezvijereno pogledavati naokolo.Vaš poetni nagovor nema utjecaja. Sad morate uinitisljedeke: U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 173

1. postati nepopustljivi i uporabiti uobiajene metode za kontrolu svoje djece u rasponu od podmikivanja tipa „ako prestaneš dobit keš sladoled“ do utjeriva- nja straha tipa „ekaj samo dok dođemo doma“ 2. ne biti uopke nepopustljiv nego frustriran jer djeca vas ne slušaju a to obino završi nekim vašim ispadom 3. prepustiti se stvarimaPrva metoda je u redu ako ste dovoljno strogi. Ponekadfunkcionira, ali djeca su djeca pa osim ako nemate zaistaveliki autoritet, stalno ke vam izmicati kontroli.Druga znai niti pokušati kontrolirati, niti odobravati. Bez-nadna situacija koja stvara puno stresa.Treka je najteža i najriskantnija jer ide protiv svega što seroditelje pouava o disciplini.Zamislite sad sljedeke: stavite salvetu na svoju glavu i tako-đer ponete ispuštati zvukove „uuuuuu“. Djeca to vole ineko vrijeme odgovaraju svojim „uuuuuu“. Znate što kese dogoditi? Uskoro ke im sve dojaditi i nešto ke ih drugoprivuki, obino nešto što je tiše i manje naporno drugima.Gosti ke brzo zaboraviti smetnju.Uzmimo stoga djecu kao metaforu života.Vekina nas, kao što smo uoili, pokušava kontrolirati svoježivote do najmanjeg detalja. Imamo vrlo sofisticirane me-tode za kontroliranje života, ustvari baš kao roditelj koji jekoristio metodu broj jedan.174 J * * * M I S E

Možda ste uoili neke od ovih metoda kod svojih roditelja.Roditelji su majstori pokušaja da se život kontrolira. Rodi-telji, obino uz pomok više financijskih sredstava negokad su bili mlađi, pokušavaju eliminirati sve vrste nemiraiz svojih života. Oni stvaraju rutinu komfora, pune kukekomfornim ukrasima, obloženim zahodskim školjkama,govore o stvarima koje nikog ne ugrožavaju, kako najboljedoki do… ili kako sam napraviti garažu. Jedu izdašnu hra-nu (bogatu, prženu, peenu) i gledaju TV-programe kojeoduvijek gledaju.Ali kako njihove metode postaju sve sofisticiranije, (zap-ravo sve oajnije), život kao da se sve više poigrava s nji-hovim planovima. Netko im provali u kuku, prsnu cijevi,razbole se, bližnji ponu umirati.Kontrolirani, “komforni” život nije put mudrosti i sreke,bojim se. Ali to nije niti polupeeni pokušaj kontroliranjaživota metodom broj dva.Broj dva je usrani nain življenja. Onaj koji kontrolira imabarem neku energiju, neki smjer. Ali ako pokušavate kon-trolirati a niste baš u to sigurni, naprosto se koprcate naolujnom moru života. Bijesni ste ali nedovoljno da se po-krenete i nešto zapravo napravite.To je put u bijedu.Kad se životu prepustimo, kad kažemo jebe mi se na bilokojoj razini, ponemo jahati na valu života. Kad stavite tusalvetu na svoju glavu dogodi se nekoliko stvari: U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 175

* ponete zapravo uživati, jer igra je dobra i pre- stali ste joj se odupirati * djeca vas zbog toga vole i možda ke pamtiti taj događaj ostatak svojih života – bez uobiajena roditeljskog opiranja onom što rade, prestali su to raditi prije nego što bi se oekivaloDakle, oprostite što vas guram kroz metafore, posebicekad su tako bliske… ali isto je u životu. Kad mu se preda-mo, stvari se dogode: * ponete uživati, jer igra je dobra i prestali ste joj se odupirati * život kao da voli kad mu se prestanete odupi- rati i sve više vam poinje izlaziti u susret * plima i oseka života tee vrlo prirodno sama od sebe. Ako udarite o nešto jako ružno, to ubrzo biva prirodno nadomješteno neim jako lijepim.Naravno, ova druga tvrdnja ke vas možda najviše zauditi.To ide protiv intuicije. Stalno nas ue da za postizanje bilokojeg cilja u životu moramo naporno raditi i tomu stre-miti. Moramo si postaviti ciljeve i njima stremiti. Moramonapraviti plan onog što nam je bitno i onda ga upornoslijediti. Vjerujemo da ako stvarima doista ne težimo, daih tada nekemo niti dobiti. Ali, moguke je da je upravosuprotno istina.176 J * * * M I S E

Ako smognemo hrabrosti i smanjimo naš pritisak na stva-ri… ako prestanemo željeti stvari tako jako… prestanemoraditi tako naporno i težiti neemu toliko uporno… akoodustanemo od nekih stvari koje su nam bitne… dogodise nešto magino: * prirodno poinjemo dobivati ono što smo htjeli na poetku, ali bez ikakvog naporaSad, ovo je vrlo zen i potencijalno vrlo zbunjujuke: da bistedobili što želite prvo morati odustati od želje.No gledajte na to ovako: bilo koji oblik žudnje i težnje usebi nosi oblik napetosti. Kad se oslobodite žudnje, nesta-ne i napetosti. Opuštanje koje tada nastupa pone privla-iti dobre stvari u vaš život.Vratimo se metafori o djeci: kad prestanete željeti tolikotoga vašem djetetu – da bude najbolje u razredu, u spor-tu, da ide u najbolju školu i nađe najbolji posao – kaddoista odustanete od ovih žudnji i ostavite vaše dijete namiru, ono osjeti apsolutno slobodu.I zaudo, taj osjekaj slobode odjednom ke ga potaknuti dabude uspješno u svemu ime god se pone baviti. Takokete dobiti ono što ste htjeli, upravo zato jer ste to prestaliželjeti. Kad odustanete od htijenja da sve bude kako treba,kada kažete jebe mi se, život ke vam biti toliko zahvalan dake vas obasuti svojim blagoslovima.Ako se to ne dogodi molim vas pišite nam na sljedekuadresu: U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 177

The University of Fuck ItLocalita GirfalcoVia Ca’Loreto, 361029 Urbino (PU)Italia− i vratit kemo vam vaš novac.Uinak rijei jebe mi se na vašupercepcijuPonete primjekivati ljepotu u neoekivanimstvarimaJeste li ikada promatrali malo dijete u igri? Sjekate se štovam se vrzmalo po glavi kad ste bili mali? Ja mogu odgo-voriti potvrdno i na jedno i na drugo. Prvo zato jer imammalu djecu. Drugo zato jer kad se doista opustim moguse sjetiti kako mi je bilo kad sam bio mali.Ako legnem i pogledam u modro nebo, slušajuki zvukudaljena zrakoplova, on mi neizbježno nosi uspomenu nadjetinjstvo. Zašto? Zato jer kako odrastamo prestanu nasfascinirati obine stvari. Pa kad pokadšto uživam jedno-stavno u svemu oko sebe, to me podsjeti na vrijeme kadsam to esto radio: kad sam bio mali.To ine djeca. Oni doista uspijevaju iskusiti udo postoja-nja. Sve im je novo i fascinantno. Mogu uživati u umatanju178 J * * * M I S E

poklona kao i u samom poklonu… u pipi koja curi kaoi u prekrasnom jezeru… u mirisu kiše koja pada na suhibeton, kao i mirisu kruha koji se pee.Nema pravila što je dobro a što loše, što je bolje od neegdrugog, što je vrednije. Nema prosuđivanja: stvari napros-to dolaze… vekina njih je fascinantna.Kako rastemo tako se uimo luiti, diskriminirati, filtrirati.Imamo tendenciju odbacivanja obinih stvari u korist neo-binih i izvanrednih. Ustvari, vekinom smo toliko izgublje-ni u mislima o prošlom i brigama o budukem da nemamovremena cijeniti stvari oko sebe. A kada ih i „cijenimo“ tosu onda obino stvari za koje odrasli misle da su vrijedne:stvari od ukusa, krasne, zanimljive, skupocjene stvari.Negdje na tom putu osjekaj drvenog poda pod našimstopalima, zvuk puštanja vode u zahodu stana iznad nas,osjekaj vjetra na licu… sve to nestane s liste stvari kojesmo cijenili: umjesto toga, trošimo puno novca na puto-vanja, na odlazak u kazalište ili na veeru i time treniramomišike kojima nešto cijenimo.Kad kažemo jebe mi se svemu oko sebe onda se znaenjaponu mrviti u prah. Kako stvari koje imaju smisla gubesvoje znaenje, svijet se pone ponovo otvarati. Bez diskri-minacije i filtriranja kojima su nas uili dok smo odrastali,svaka pojedina stvar ponovno stjee potencijal da budecijenjena. Sve je ponovno krasno.Ako se ovo dogodi odjednom, to može zapravo biti goto-vo doslovno razorno po našu svijest. A upravo to se doga- U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 179

đa vekini ljudi koji su “progledali”. Kad ponemo uoavatiljepotu u apsurdnim stvarima, pomislimo da poinjemogubiti razum. Ili barem onakav razum koji je nauen tražitismisao samo u ogranienom broju stvari.Promatrajte svaki trenutak kao nešto što u sebi ima beskraj-ni potencijal za ljepotu. Imamo tendenciju sve svoje predra-sude, svoje okolnosti i ogranienja prenositi iz prošlosti usadašnjost. A to onda sažima svaki tren u nešto vrlo ograni-eno. Ako ostavite neke od svojih sudova postrani i gledatena stvari kao malo dijete, poinje vas obuzimati divan osje-kaj – osjekaj olakšanja pomiješan s nekom vrstom žudnje.Potonja raste iz vrlo dubokog dijela nas, dijela koji se sjekakako je to bilo stalno gledati na stvari takvim oima.Kad kažemo jebe mi se, okrekemo kazaljke unazad. Odvika-vamo se od znaenja i uništavamo stvari za koje smo mislili danešto znae. Regresiramo u jedno prirodnije stanje gdje stvarinemaju osobito znaenje, ali su prokleto divne i krasne.S vremenom nestaje anksioznostiKad bilo što do ega vam je stalo krene po zlu, postajeteanksiozni i stresni. U stvari, i sama moguknost da stvari dokojih vam je stalo pođu po zlu ini vas stresnim.S obzirom na širok dijapazon stvari koje su nam bitne,postoji paklenski broj moguknosti za anksioznost. To kevas, kao i stres, vrlo vjerojatno uiniti bolesnim. Stoga vri-jedi odustati od istih, a umjesto njih koristiti zakrpe.180 J * * * M I S E

Kad ponete govoriti jebe mi se stvarima, zebnja nestaje.Kasnite na posao pa ste stresni? Kažite „Jebe mi se za to“i stres odmah nestaje.Što eške kažete jebe mi se, više shvakate da vekina stvari nijezapravo toliko bitna. S vremenom ke nestati osjekaja zebnje.Sigurno, još uvijek ke vas neke stvari brinuti. Ali takav ježivot. Briga u pravom kontekstu može biti korisna reakcija.Ako vozite niz seosku cestu i na zavoju na vas naleti slon,dobro je osjetiti se malo anksiozno. Vaš adrenalin poetke pumpati, pružajuki vam itav niz posebnih moki i takovam pomoki da se s opasnošku od slona u naletu uspješnonosite.Ako adrenalin nije dovoljan, a jedini moguki scenarij je bitismrvljen od strane navedenoga slona, barem prije krajasvakako nastojte reki: jebe mi se.Možda ke to vožnju na nebo uiniti malo lakšom. Naravno,sve ovisi o stupnju vjere, pa biste tako zbog same uporaberijei „jebe mi se“ možda mogli, po nekim vjerovanjima,završiti u paklu.Vaši pogledi se mijenjaju postajuki manje rigidniUvijek sam pomalo žalio politiare. Netko mora, zar ne?Vjeruju da moraju riješiti svaki problem ispod sunca – teš-ka stvar sama po sebi – a s time su onda zaglavili ostataksvojih života. U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 181

Tijekom cijele politike karijere ima vrlo malo mjesta zamanevriranja. Svaka promjena stava se obino kritizira kaokretanje u suprotnom smjeru. Dobro, sve dok ne ugroža-vam druge aute u prometu, ja sam za kretanje u suprotnomsmjeru. Ako ste krenuli u pogrešnom smjeru, mnogo jebolje pritisnuti konice, zaškripati gumama i okrenuti u sup-rotnom smjeru kako to vek ine u amerikim filmovima.Nikad nekete uti politiara kako kaže: “Gledajte, doistasam o ovome promislio i shvatio da sam bio potpunabudala. Sad o istoj stvari mislim upravo obrnuto negoranije. Žao mi je.”Zajedno s našom bjesomunom akumulacijom znaenja,također akumuliramo i poglede na stvari. A ovi imajutendenciju postati fiksni kako starimo. Pogledi, naravno,dolaze u svim oblicima i veliinama, ali još uvijek su samopogledi.Možda imate stavove o velikim temama: nitko ne bi trebaobiti gladan, ne bi trebalo biti politikog proganjanja, trebase nuklearno razoružati. Kao i o malim temama: Sue nakraju ulice bi trebala izbaciti Micka na ulicu nakon što jepetljao s Mandy; radnja na uglu morala bi ponovno pro-davati onu staru okoladu; nova cura na veernjim vijesti-ma ne bi trebala nositi tako kratke suknje.Ali to su još uvijek samo vaši pogledi. Svi pogledi vezanisu uz nešto što je bitno. Kad ponete govoriti jebe mi se,stvari ponu znaiti manje a vi ponete gubiti svoje omi-ljene poglede. Konano, kad ništa ne bi imalo znaenja182 J * * * M I S E

onda uopke ne bismo imali nikakve stavove! Ne bismoimali nikakvu poziciju, nikakav stav, nikakav argument.Naprosto bismo reagirali na stvari kako dolaze: potpunosvježe i bez predrasuda.Kad stvari ponu manje znaiti, vaši stavovi mogu se pro-mijeniti. Zacijelo ke postati manje rigidni.Ljudi koji kažu jebe mi se, mogu odjednom preki s vege-tarijanstva na mesožderstvo, od aktivista postati pasivisti,od pacifista apatisti. Pa ako sam par ovih rijei i izmislio,isto zbog ritma, hej, jebe mi se.Nekok sam vjerovao da engleski jezik treba korektno rabiti,da ne valja poeti reenicu veznicima „i” ili “ali“, na primjer.No, jednog sam dana rekao jebe mi se. Sada poinjem sva-ku drugu reenicu s veznicima. Koristim jebemu i jebe mi seu svakoj drugoj rijei, i još izmišljam nove otkvaene rijei.Nekok sam imao unaprijed spremno mišljenje o svemu.Tužno je priznati, no kad bi politiarima postavljali pitanjana radiju ili televiziji, zamišljao sam što bih ja odgovorio dasam na njihovom mjestu. Danas je moj jedini pogled onošto moje oi vide u ovome trenutku.Izgubiti nit radnjeNe, ne mislim da kete pošandrcati. Naravno možda i ho-kete, ali ako i nekete možda ke se vašoj okolini tako uiniti.Evo što mislim pod gubitkom niti radnje: U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 183

Zamislimo svoj život kao film. Njegova „radnja“ je onošto ste u ovom trenutku prilino dobro osmislili ili baremtako mislite: * imate dobru predodžbu kako ke glavni lik, tj. vi reagirati u određenim okolnostima * znate što se zbilo ranije i više-manje vam je to razumljivo * prepoznajete poprište svake scene * imate prilino dobre predodžbe o tome što bi se trebalo dogoditi u nastavku filma * imate jasnu predodžbu o njegovu poetku, sre- dini i krajuKad kažete jebe mi se stvarima, sve se nekako umekša izamuti. Film sve više pone podsjekati na francuske filmo-ve 1960-ih. Francuski ste zaboravili pa ne razumijete dija-log, titlovi se ine nekako premalenima s mjesta na kojemvek sjedite. Tonije, događa se sljedeke: * s obzirom na to da se pravila urušavaju, postaje sve manje jasno što ke on ili ona, glavni lik, tj. vi, uiniti u datim okolnostima * znaenje onoga što se dogodilo ranije postaje manje jasno i vaša prošlost postaje nekako ma- nje kompaktna184 J * * * M I S E

* poprište svake scene odjednom postane ogro- mno i puno moguknosti, dok ste ranije vidjeli jedino ono što ste htjeli vidjeti * planirate sve manje i manje; možda izgubite osjekaj svrhe, uvidjevši da vaš život može kre- nuti u bilo kojem od bezbrojnih smjerova * vaša percepcija vremena se pomakne i shvatite da postoji jedino srednji dio radnje: tj. ovaj tre- nutak vaše egzistencije.Uinak na vaše tijelo nakonšto ste rekli jebe mi seOno postaje mekšeNapeto raspoloženje odražava se u tijelu. Kad se opustite,kažete jebe mi se, ponete opuštati napetost u svome tijelu.Ponite s jednom stvari. Neka to bude nešto što vas danasbrine. Sigurno ne morate puno tragati. Duboko udahnite,pomislite na brigu, kako vas ini napetima. Zatim, dokizdišete, recite jebe mi se i osjetite kako se vaše tijelo opu-šta. Ponovite.Ako se ovo dogodi s jednom stvari u vašem životu, zamis-lite što bi se dogodilo kad biste to mogli primijeniti naitav dijapazon stvari. Doista, kažete li jebe mi se, vaše kese tijelo opustiti. U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 185

Možda isprva to nekete zamijetiti, ali doista ke biti tako. Ustvari, drugi ke to primijetiti prije vas. Vaše lice ke postatimekše, ljudi ke možda reki da izgledate mladoliko. Vrat iramena ke se opustiti, tako da više nekete imati glavobo-lje, ili bol u tim dijelovima tijela. Svi vaši mišiki ke se opu-stiti i osjekati kete se snažniji.Dok se vaše tijelo opušta, ulovit kete se kako naprosto opu-šteno sjedite i uživate u ovim tjelesnim osjekajima. Jedanod njih ke biti chi.Vaš chi teeŠto eške kažete jebe mi se, više kete se opustiti i neo-metanije ke teki vaš chi. Zapamtite, chi je životna sila kojatee kroz vas. Osjetit kete ga kao škakljanje i toplinu ilimagnetsku energiju.Ako ne poznajete taj osjekaj, vrijeme je da nauite sviratienergetsku harmoniku. Na glavu stavite svoju energetskuberetku, najedite se energetskog ešnjaka, podignite svojuenergetsku harmoniku.Ona uživa kad je svirate lagano, vrlo lagano. Vaše su rukeraširene i drže harmoniku. Primaknite ruke. Bez dodira,samo ih polako primaknite. Kad stignu vrlo blizu, poniteponovno otvarati harmoniku. Nastavite s vježbom. Zatvo-rite oi i usredotoite se na osjekaj između svojih ruku.Najvažnije je opustiti se. Ramena, ruke. Ako ne uspijete da-nas, odmorite se i pokušajte sutra.186 J * * * M I S E

Ali ono što kete poeti osjekati danas ili sutra, to je chi.To je klju vašeg zdravlja.Volim raditi s chijem jer ima najjednostavnije naelo: što seviše opustite, više osjetite.Nije nužno uiti komplicirane tehnike ili poki od poetni-kih preko naprednih do najviših stupnjeva. Ne, samo trebaupamtiti sljedeke: što se više opustite, to kete više osjetiti.Kad kažemo jebe mi se bilo emu, opuštajuki napetost utijelu omogukujemo protok chija.Vaše tijelo ke ponovno naki ravnotežuSvaka napetost u tijelu stvara energetsku neravnotežu.Prema kineskoj medicini, životna energija, chi, kola u na-ma kroz meridijane koji odgovaraju raznim organima utijelu. Ako stvarate tjelesnu napetost u nekoj od zona,blokirate energiju što ima uinak na određeni sustav unu-trašnjih organa.Zamislite se na poslu. Možda ste cijeli dan pogrbljeni nadkompjutorom, cijeli dan opterekeni raznim brigama. Samogrbljenje stvara napetost u ramenima, vratu i u leđima. Povrhsvega toga, brige dodaju napetost. Tako provodite sate.Sva ta napetost blokira vitalni protok energije kroz vašetijelo. Ponete osjekati neravnotežu. Energetska neravno-teža utjee na vaše emocije i zdravlje. U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 187

Kad god kažete jebe mi se i malo opustite ono što je ranijebilo napeto, energija ke poteki dok je ranije bila blokirana.Vaš energetski sustav ponovno nalazi svoju ravnotežu.Nestat ke bolestiS obzirom na to da bolesti nastaju zbog energetske nerav-noteže, povratak ravnoteže dovest ke do oslobađanja odbolesti.To se događa s akupunkturom. Igle se stave u toke gdjeje energija blokirana i, tras bum, ona ponovno tee.Ako se dovoljno opustite, imat kete isti takav uinak.Kad kažete jebe mi se neemu, to je poput ispravno ubo-dene igle u vašem tijelu. Osjetit kete se bolje. Imat kete višeenergije u tradicionalnom smislu, a ne chi energije. Trebatke vam možda manje odmora, manje hrane. Bolest ke sepovuki.Živjet kete duljeUinak opuštanja je, konano, produžetak vašeg života.(Naravno, izuzimajuki velike nesreke koje ga mogu nagloskratiti).Kažete li jebe mi se velikom podruju napetosti u vašemživotu, povekat kete broj godina koje kete provesti naovom planetu. im se potpuno opustite, usporit kete pro-188 J * * * M I S E

ces starenja. Ako se možete opustiti doista duboko, ondamožete i obrnuti proces starenja.Vjerovali ili ne, što vam život manje predstavlja to više odnjega dobivate. U I N A K I Z G O V A R A N J A J E B E M I S E 189

5 Formula „jebe mi se“Rijei jebe mi se dovoljne su da svakom ovjeku pomognusrediti život (uostalom, rije je o najuzvišenijem duhov-nom putu). Opuštanjem i prepuštanjem možete razriješitibilo koji problem. Jednostavan in opuštanja uinkovitijije od bilo kojeg oblika joge ili tai chija. Istina je, doduše,da je naš um sklon oslanjati se na formule: nešto za štose možemo zakvaiti, ponešto nauiti i osjetiti da radimonešto korisno za sebe. Dakle, dobrodošli do formule „jebemi se“. Formule bez formule.To je formula koja uzima poze iz života (npr. pozu zava-ljenosti na kauu dok se gleda telka), malo ih modificira,doda trunak osviještenosti (svijest o tome što zapravoradite) i veliku žlicu relaksacije – sjajan recept koji ke nambiti od nevjerojatne pomoki. Ovdje su precizno iznesenedobrobiti svake od ovih poza, tako da je pred nama jošpuno toga što moramo prožvakati.190 J * * * M I S E

Korijeni formule „jebe mi se“Formula „jebe mi se“ je oblik Chi Kunga, kao što je i Tai Chioblik Chi Kunga. Da pojasnim. Chi Kung je kineska vježbaza obnavljanje energije, a doslovce znai „ovladavanjeenergijom“. Dakle, svaki put kad svjesno vježbate ovlada-vanje energijom, vi radite Chi Kung. Ako negdje sjedite iitate ovu knjigu, kad opustite svoje tijelo i zamislite kakochi tee kroz vaše ruke, onda radite Chi Kung.To je ono zbog ega volim taj pristup. Ne morate iki nateaj, ne morate itati nikakve knjige, ne morate uitikomplicirane formule, naprosto možete raditi Chi Kungbilo gdje. Mislim, možete ako želite. Godinama sam poha-đao teajeve, itao mnogo knjiga, uio komplicirane poze,dakle samo naprijed ako vam se to sviđa. Ali nekete stikibrže do cilja ako radite sve te stvari. ak vam jamim dakete brže steki više energije koristeki formulu „jebe mi se“nego vježbajuki Tai Chi.Da, Tai Chi je oblik Chi Kunga. Vjerojatno njegov najpozna-tiji oblik. To je oblik gibanja tipian za Chi Kung: pokretisu vrlo spori, namijenjeni uspostavljanju ravnoteže u ener-getskim sustavima našeg tijela. Problem je međutim utome da Tai Chi zahtijeva puno vremena da bi se pravilnonauio pa ke proki i nekoliko godina kako biste nauilinajosnovnije pokrete. A to je prije nego što ponete uitidubinsko ovladavanje energijom. Volim Tai Chi. Drago mije da sam ga dugo vježbao. Danas vjerujem da to više nebih mogao. F O R M U L A „ J E B E M I S E “ 191

Obrazac „jebe mi se“ je za one koji žele osjetiti dobrobitiChi Kunga bez napora. Uzgred, to je izrazito taoistiki pris-tup: utrošiti minimalan napor za maksimalan uinak.Dakle, to je formula koja zahtijeva najmanje napora: jebemi se. Kao i kad vježbate Tai Chi, kad „prođete“ kroz ita-vu pozu, vaš cijeli energetski sustav bit ke proišken. Akoto radite svakodnevno, mjesec dana, primijetit kete dubo-ke koristi: bit kete opušteni sve vrijeme, bolje kete spavati,imati uravnotežen apetit, a ako ste bili bolesti, bolest kese poeti povlaiti.Kao i sve povezano s formulom jebe mi se, ni ovu vježbunemojte shvakati isuviše ozbiljno niti se vezati za bilo kojuod mogukih koristi. Vježbajte zbog osjekaja energije usvojem tijelu, i zato jer ste jedan od prvih koji prakticirajujednu novu svijetom raširenu energetsku vježbu.VježbaZamisao je da formulu jebe mi se uinite sastavnim dije-lom vašeg uobiajenog dana. Svaka poza je zasnovana naneemu što vek poznajete, samo morate napraviti malupreinaku u vašoj pozi: primjerice, vaša stopala trebaju bitiparalelna jedno s drugim, a vaša koljena lagano savinuta;valja disati svjesno i postati svjestan svojeg chija i, gle, vekvježbate obrasce „jebe mi se“.Dakle, svakodnevna vježba je važna ako želite poeti jaatisvoj chi. Ako vam se danas ne da vježbati, ljenugo, ondaprobajte sutra. Jebe mi se.192 J * * * M I S E

DisanjeDisanje je od vitalna znaaja za sve poze i pokrete. Inaemožete umrijeti, a to nikako ne želimo, zar ne?Valja poeti vježbati disanje iz trbuha. Iz trbuha? Da, disanjeiz trbuha, stari moj. Ako gledate bebu dok diše, primijetitkete da se pri udisaju njezin trbuh podigne. Pri izdisaju onse spusti. To je prirodan nain disanja.Iz nekog razloga, u određenom razdoblju našeg djetinj-stva, vjerojatno kad se neeg jako uplašimo, ponemo di-sati uglavnom iz prsa. Ako promatrate vekinu odraslih dokdišu, njihova se prsa dižu i spuštaju a ništa se ne događa snjihovim trbusima. Takvo disanje je možda jako korisno uposebnim sluajevima, ali nije u svakodnevnom životu. Toje površan dah, a površan dah znai površan život.Ako želite živjeti dublje, morate disati dublje. Dakle, uvuci-te dah do svojeg trbuha. Pokušajte sada udahniti i pritomizbaciti van trbušne mišike. Zamislite da u trbuhu imatebalon i svaki put ga morate napuhati sa svakim udisajem.Zatim balon ispušite sa svakim izdisajem.Vježbe pravilnog disanja mogu vam promijeniti život. Veki sama promjena od površnog prsnog disanja do dubokogtrbušnog može imati ogromne fiziološke uinke. Punitkete pluka uinkovitije (s prsnim disanjem nikad neketenapuniti više od dvije trekine pluka). Dakle, primate višekisika (glavno gorivo vašeg tijela). Novi nain gibanja vašedijafragme (ona se potisne duboko pri udisaju umjesto da F O R M U L A „ J E B E M I S E “ 193

se lagano podigne), omogukuje snažnu masažu svih unu-tarnjih organa. Oni time dobiju priljev krvi, blagotvoranpoput toplog tuša. itav sustav unutarnjih organa dobivatakođer dobru masažu, uinkovitije pružajuki vašem tijelušto mu treba, kao i rješavajuki se onoga što mu ne treba.Druga dobra stvar glede disanja trbuhom je ta da morateodbaciti svoju sujetu (plitko) jer ako pravilno dišete trbu-hom, on ke se napuhati do veliine Buddhina trbuha (aon ima velik trbuh). Možete nadomjestiti dio svoje sujeteprihvakenjem stvari (duboko) i uživati u osjekaju zdravljate opuštanja koje donosi ta vrsta disanja.Možda kete morati prestati nositi remen i zamijeniti ga ne-im elastinijim tako da se trbuh može neometano gibati.Kako se povekava razina chijaŠto svjesnije radite sa svojim chijem, on se sve više pove-kava u vašem tijelu. Zamislite da svakoga dana svjesnevježbe s chijem stavite jednu kovanicu u svoju staklenku.S vremenom se ona zaista napuni. Ali o ovoj staklencibrigu vodi jedan izvrstan menadžer. U ovom trenutku onse brine da dobivate do 200 posto povrata na vašu inves-ticiju. S obzirom na to da reinvestirate sav svoj profit, ada glavnica pruža dodatnu godišnju dividendu, baš vamsve ide lijepo od ruke. Zamislite koliko kete biti bogati zanekoliko godina. Eto, tako funkcionira chi.194 J * * * M I S E

Kinezi kažu: „Prvo um, zatim chi, zatim krvotok.” (Samošto to kažu na kineskom, a kako bi drugaije.) Sažeto aliistinito.Kad pomislite na dio svojeg tijela, na primjer dlan, onudapone teki chi. A kad pone teki chi, krvotok slijedi.Zato je vježbanje chija (Chi Kung) tako mokna stvar: imatesve koristi od balansiranja svojeg energetskog sustava ali idodatne tjelesne beneficije protoka krvi.Sjedeke poze s naslonomDržati gušje jajeDa biste zauzeli ovu osnovnu pozu, zavalite se na kauukao da gledate telku. Ustvari, gledajte ako to baš želite. F O R M U L A „ J E B E M I S E “ 195

Neka vaša stopala budu položena ravno na podu, razmak-nuta u širini ramena, kima opuštena i glava usmjerenanaprijed (ne nagore). Opustite eljust i stavite vrh jezikana nepce, neposredno iza gornjih zubi. Položite ruke natrbuh, jednu preko druge. Ako ste muškarac, prvo položi-te lijevu ruku onda opušteno preko nje stavite desnu. Akoste žena, onda prvo položite desnu ruku preko trbuha.Donja ruka bi trebala biti položena tako da korijen palcaudobno poiva na pupku.Sporo dišite. Ponite osjekati kolanje chija.Dobrobiti ove pozeU ovoj pozi usmjeravate chi u dan tien ili vaše glavnospremište energije u tijelu. To oživljava tijelo i osnovna jevježba na kojoj bi trebalo graditi sve druge vježbe. Akoželite vježbati samo jednu vježbu onda neka to bude ova,jer je ona blagotvorna za bubrege i umanjuje anksioz-nost.Paun širi svoja krilaKao i ranije, zauzmite osnovnu pozu na kauu. Sklopiteruke iza glave i postavite paleve malo ispod zatiljka, tj. nakošati greben pri dnu lubanje. Koristite palce za masažuovog podruja. Dišite sporo i u ovoj pozi. Osjetite kakopoinje cirkulirati chi.196 J * * * M I S E

Dobrobiti ove pozeProtezanje ruku tonificira srani meridijan − osjetit ketese sretniji vek tijekom prve minute. Kad gurnete unatragramena otvorit ke vam se pluka i to ke vam omogukitidublje disanje, kao i oslobođanje zastoja u cirkuliranjuchija. Masiranjem stražnjeg dijela glave stimulirat keteakupunkturnu toku fengchi − odlino za smanjivanjestresa, glavobolje i onih problema.Držanje svetog lûkaZauzmite osnovnu pozu na kauu (kao ranije). Prekrižitelijevu noge preko desne; neka lijevi lanak lagano poivana vrhu bedra vaše desne noge. Uhvatite lanak lijeve no-ge desnom rukom, a lijevu ruku spustite na jastuk pokrajvas s dlanom okrenutim nagore. Dišite sporo i osjetit kete F O R M U L A „ J E B E M I S E “ 197

kako chi cirkulira. Kad osjetite puni uinak ove poze pro-mijenite nogu.Dobrobiti ove pozeLagano istezanje ubrzava protok energije u nogama i oživ-ljava nemirne, umorne noge. Meridijan žui i yin-kanali uvašim nogama su ispruženi, što utjee na mentalnu jasno-ku i kreativnost. Ako želite jasnoku u svakoj situaciji ili dabiste dobili ideju za nešto, zauzmite ovu pozu. Privucitelanak bliže preponama i pojaajte korist.Ubijen zmajevom vatromZauzmite osnovnu pozu na kauu (kao i prije). Nekaruke slobodno i opušteno padaju s obje strane tijela, sdlanovima okrenutim prema gore. Zamislite da vas jedoista ubio zmaj i da sad beživotno ležite. Osjetite težinu198 J * * * M I S E

svojeg beživotnog tijela na kauu. Odlina poza za krajprvog dijela vježbe, kao što je smrt dobar nain da seokona život.Zamislite da je zmaj još tamo i da na vas diše vatru. Za-mislite ju kao precizno usmjerenu. Prvo, zmaj usmjeri vat-ru na vaše srce. Osjetite toplinu i snagu kako ulaze u srce.Zmaj zatim usmjerava vatru u vaš solarni pleksus. Osjetitetoplinu i snagu u ovoj osjetljivoj toci. Na kraju, on puševatru u vaš trbuh, vaš dan tien. Osjetite toplinu i snagukako prodiru u vaš dan tien, taj primarni energetski centarvašeg cijelog bika.Dobrobiti ove pozePoetna poza dopušta da chi potone u vaše tijelo. To kevas prizemljiti. Odmah kete se osjetiti mirniji, manje upla-šeni, spremni da prihvatite život a ne da ga se bojite. F O R M U L A „ J E B E M I S E “ 199