Jebe mi se

To nazivam “unutarnjim traženjem ugode”. Kako je jedanmudrijaš na nekom teaju koga sam poduavao napome-nuo, sva ugoda je unutarnja. Dobro, da, svakako. Ali sadagovorim o pronalaženju izvora ugode u nama radije negoizvan nas. To nam obino ne padne na pamet. Oajnopokušavamo stimulirati tu unutarnju ugodu (inae, poz-natiju kao “zadovoljštinu”), kroz vanjsku potragu.Zapišite stvari koje vas privlae na margini ako vam se todopada (ako pak napunite ovu knjigu sa suviše marginaonda ke ona izgledati više kao vježbanica a iste su mi mrs-ke, pa kemo poeti primati pisma tipa “Kupio sam vašuknjigu oekujuki neki korisni savjet a samo sam dobiomargine! Sljedeki puta kupit ku obini isti papir u knjižari,puno je jeftiniji.”). Ako možete naki izvor ugode unutarsebe nikad vam neke biti dosadno, postat kete samo-odr-živi i vrlo jeftini za ljubavne domjenke. Ali najveka je koristšto kete time poboljšati svoje zdravlje koje vodi dugomživotu, sreki i mogukem prosvjetljenju, a zatim kete to,mnogo izvjesnije, nastojati initi redovito.Dakle, samo naprijed, povucite se u sobu, zatvorite vratai malo eprkajte kroz svoja unutarnja zadovoljstva. Nakontoga, pokušajte naki neku zaista duboku ugodu, jedno-stavno se opustivši. Uživajte u rukama koje golicaju dokse opuštate. Uživajte u osjekaju vašeg cijelog tijela dokpostaje gnjecavo i vodenkasto kao sladoled koji se topi uvrukem ljetnom danu.50 J * * * M I S E

PrepuštanjeMožda stoga što nam je urođeno znati nestalno, mi zatotako oajniki svemu prianjamo. Ali doista prianjamo. Zna-mo, naša mladost nestaje, mi i naši voljeni jednoga danamoraju nestati, sve što smo nakupili na lagan nain moženam biti uzeto, jednoga dana neke više biti potrebne zanaše vještine, jednoga dana naša ljubav neke biti uzvrake-na. A mi i dalje prianjamo.Gdje god se okrenemo suoavamo se s nestalnošku. Pišukiovo poetkom listopada, gledam i suoavam se s prirod-nim godišnjem podsjetnikom da sve stvari blijede.Što više prianjamo, naravno, osjekamo više boli jer stvariblijede, nestaju, umiru oko nas. A ponekad što više pria-njamo, to se one više događaju. Zamislite nekoga u vezitko je, da, tijesno privržen drugoj osobi. Drži se voljenogili voljene željeznim zahvatom, ljubomoran je najmanjimpovodom, provodeki vrijeme u strahu od kakve užasnestvari koja se može dogoditi umjesto uživanja u vezi kakvajest. Kako se osjeka druga osoba? Koliko dugo takva vezamože potrajati? (Osjeka se loše. Ne dugo. isto u sluajuda negdje sjedite i eškate glavu tražeki odgovor.)Klju otpuštanja svega za što se grevito hvatate je u spoz-naji da kemo biti OK i kad to nešto ne budemo imali. To jeistina. Zgodna vježba: prođite kroz sve stvari koje grevitoželite u svojem životu – partner, posao, zdravlje, smisao zahumor, obitelj i prijatelji, sapunica na telki – onda si reciteOSNOVNE JEBE MI SE METODE 51

da biste zapravo bili OK i bez njih. Može se preživjeti smalo toga. Pa makar odlazak ljudi i stvari može biti bolan,preživjet kete vi to.Ako vam se da, ponovite nekoliko puta: “OK sam s injeni-com da stvari prolaze i blijede u mojem životu. Bit ku OKbez obzira na to što se meni i mojima dogodi. Prepuštamsvoj greviti zahvat i puštam da život prosto plovi okomene i kroz mene.” Upalite svijeku i spržite si obrve.Neeee. Ovo posljednje nemojte initi!Ali, opustite se (prst broj 1), prepustite se (prst broj 2),pripremite se prihvatiti stvari onakvim kakve jesu (prstbroj 3).PrihvakanjeDanas smo u užasnoj situaciji. Stvari doista postaju svegore. Ne možeš uki u autobus a da ne pomisliš kako ke gamožda neki ekstremist dignuti u zrak. Ako autobus uopkei dođe. S vladom koja sve daje privatnim tvrtkama, kojimaje novac na prvom mjestu, nitko se s vama neke bavitiako u svemu ne mirišu novac. Dakle, tipino, stajati nakiši i ekati autobus koji neke doki usred srpnja. ini li seto samo meni ili je sve više kiše ljeti? Potpuno sranje, ovotobožnje globalno zatopljenje. Dapae, sve je hladnije,vlažnije, još jedan razlog da nam sole pamet kako treba-mo živjeti. Uostalom, ako je sve toplije, zašto su onda mojirauni za plin sve veki? Ne bi li trebali postajati manji ako52 J * * * M I S E

ga koristim manje? Nazvao sam ih i upitao; neki mladiku Indiji mi je odgovorio. Bio je pristojan ali naravno nijeimao pojma ni o emu. Barem je bio pristojan, što više nijesvakidašnja stvar. Bez pristojnosti nema poštovanja.Znate li koliko se mi u Velikoj Britaniji žalimo na sve? Dobro,kažem “mi”, trebao bih reki “vi”, s obzirom da sada živimu Italiji gdje se ljudi gotovo uopke ne žale (OK, još postojekvizovi u kojima stari muški voditelji promjeravaju itavupozornicu punu djevojaka u bikinima… Ha, možda je tojedan od razloga… Gledajte, BBC: vratite nam kvizove70-ih s Bruceom Forsytheom i komadima u bikinijima…to ke sigurno uzrokovati da se deki prestanu žaliti, baremna neko vrijeme… Onda se barem sve može uravnotežiti snekim kvizom koga bi vodila Germaine Greer a s gomilomkrasnih mladika u kupakim gakama, i sve bi bilo u redu:onda ke i cure prestati kukati.) Sada to primjekujem i višeiako dolazim samo povremeno u domovinu. Svi su takoutegnuti i skloni kuknjavi. Uvijek loše vijesti na telki; ljudi usapunicama kukaju i deru se jedni na druge; u Big Brotheruzabadaju i kukaju; novine su sretne kad zapaze kako sedivni taj i taj malo udebljao ili je ta i ta previše mršava.Beskrajni napisi ovoga ljeta o Posh Becks kako je premrša-va; kako jede samo unutarnju stranu kore od banane, kakoliže sol na ipsu tijekom svakog obroka. Razvikali su sekako je to užasan primjer svakoj mladoj curi. Dobro, žalimsluaj, ali nije li one krasan primjer mladim curama? Akojedeš manje od male ptice osjetljiva trbuha onda poinješnalikovati maloj ptici osjetljiva trbuha. Da, cure drage, taOSNOVNE JEBE MI SE METODE 53

ženska nije lijepa. Nije zgodna nama dekima. Molim vas,osjetite se slobodno, malo više zagrizite, jedite više slado-leda, onda ke vas više nas, prešavši plesni podij, zapitati zaples… ili štogod se vek danas radi.Zato stalno kukamo, zabadamo i kritiziramo: ne osjekamose previše dobro iznutra i pokušavamo naki razloge izvansebe za ovaj osjekaj nelagode. Kako se ponete osjekatibolje iznutra (rekavši jebe mi se, opuštajuki se, prepuštaju-ki se), dopast ke vam se taj osjekaj; neke vam biti više takolako kukati o svemu i svaemu. Nakon nekog vremena,poet ke vam iki na živce jer ke initi da se osjetite gore,a ne bolje.Vidite, najbolje je pokušati prihvatiti stvari oko sebe kakvejesu (to ke biti lakše kad izgubite potrebu da stalno tražiteisprike za svoja bolna osjekanja). Istina je (žao mi je štoto moram otvoreno reki), da obino ne možemo uinitiapsolutno ništa o vekini stvari koja nas dovode do bijesa.Ne možemo puno uiniti glede autobusa koji kasni, gledeterorista i nesposobnih politiara koji nas uvode u lažneratove, glede mladih koji psuju i ponašaju se bez rešpek-ta… ak i stvari bliže vašoj situaciji: vaš šef je siledžija,partner je sebian, djeca su vam lijena. Svakako, možetedati otkaz, ostaviti vašeg partnera i izbaciti djecu na svježizrak da se igraju. Ali sve dok niste spremni uiniti sve ovestvari, prestanite k vragu kukati i prihvatite stvari onakvekakve jesu.Prihvatiti sve, kakvo jest, je divno stanje kojemu naginje-mo. Osjetite ga: kako bi bilo sebe prihvatiti onakvim kakvi54 J * * * M I S E

jeste, ni tanji ni viši ni boljeg izgleda, baš kakvi ste sada?Kako bi bilo prihvatiti svoj život kakav jest: posao, obitelj,prijatelji, seks, perspektive stvari, itav vražji život, baškakvi jesu u ovome trenutku? Kako bi bilo prihvatiti svijet– sjeban, kaotian, zagrijan, razoren ratom, zakren poh-lepom – kakav vek jest?Pokušajte danas. Prihvatite stvari koje ne idu prema planu;ljude koji vas ne tretiraju onako kako biste htjeli; loše kao idobre vijesti. Ponite se osjekati dobro iznutra. Zapamtite,ne morate stalno kukati i kritizirati. Pa ako i osjekate šuga-vost (kao što je svi osjekamo ponekad), nastojte prihvatititaj osjekaj također, ne tražeki izvanjskoga krivca.Nepristrano promatranjePromatra nije neki perverznjak iza navuenih zastora kojizuri u gospođu Tardywells dok ista kasno noku otkopavasvoj korzet (prije nego što ke zavodljivo provuki konac zazube, na svjetlu mjeseine). Ne, to je ono što mi koji jede-mo grah kao dio svojeg posla, zovemo sposobnost da sevidi što se odigrava u vlastitoj glavi i tijelu, bez pristrano-sti. To se ponekad naziva “svijest” ili “biti svjestan” (objerijei korištene u užem smislu od strane jedaa graha, a nefilozofa). Ali, zadržimo se kod Promatraa.Sjednete li nepokretno na neko vrijeme (obino se to zove,malice odbojno, meditacija), to je dobra prilika da stu-pite u kontat s vašim unutarnjim Promatraem. Vidite liOSNOVNE JEBE MI SE METODE 55

kako mu vek to veliko slovo P daje neku važnost u vašemživotu? Sjedite i dok se misli ponu kotrljati, kao što ke seto neizbježno događati, razvijte osjekaj promatranja svojihmisli (odozgo ako to želite), kao da nisu vaše. Nemojte ses njima petljati. Nemojte suditi. Prihvatite ih. Može vampomoki da naprosto promatrate misli na jedan nepristrannain bez donošenja sudova, npr: “Aha, znai ubiti dekakoji me vara s dobro izoštrenom sjekirom” ili: “OK, takosam gladan da bih mogao oderati svoju maku i staviti jena roštilj, baš zanimljivo”.Evo vam još jednog prizora. Zamislite ovog Promatraakao jednu CCTV-kameru na zakrenoj javnoj prometni-ci. Kamera vidi sve. Ona ne intervenira niti vie: “Hej,nosonja, izgledaš smiješno u tom sakou!” Ona samopromatra. Ustvari, izgeda da nitko i ne gleda taj ekrans nosonjom i njegovim sakoom. Kamera je naprosto ko-mad bedaste mašinerije promatranja (najvjerojatnije isnimanja, isto da se nađe pri ruci). Kamera koja promat-ra, a ne sudi niti kritizira. Znate li efekt ove male, neživemašinerije? Ljudi se ponašaju bolje. A to ke se dogoditii u vašoj glavi/tijelu. Što više nepristrano promatrate,prihvativši ono što vidite naprosto za ono što jest, to kese bolje vaša glava/tijelo ponašati. Naravno, ne mora sebolje ponašati; nema tajne policije koja prati snimke vašihzloestih misli. Ali istina je da kada prihvatite svoje misli iemocije onakvima kakve jesu (kroz Promatraa), tada svekao da se malo smiruje.Probajte i provjerite.56 J * * * M I S E

Ako vam to predstavlja problem, naime staviti razmakizmeđu vas i vaših misli/emocija, ujte sljedeke. Prije neko-liko godina živjeli smo u malom stanu u Balhamu. Svakeveeri sjedio sam ukrštenih nogu, tiho, po pola sata (okoponoki). Stan je bio dio ogromnog stambenog bloka takoda se neprestance moglo uti buku koju ljudi prave: vodau veceu, lupanje vratima, dreanje televizora, pla beba.Kad bih se smjestio i moja glava se poela usporavati,postao bih svjestan glasova u susjedstvu. Muški glasovi,možda dvoje, brbljajuki o besmislenim dnevnim trivijalno-stima. Mogao sam uti o emu kad bih se baš napregnuo.Sjekam se svojeg iznenađenja da su tako razgovarali, glas-no, u ovo doba noki. Slušao sam i dalje. Pomislio sam kakonikad ranije nisam uo ove susjede u razgovoru; znao samsamo da jedan sredovjeni samac živi preko puta ali nikadnisam uo kako s nekim razgovara. Osluškivao sam. Ondasam naglo shvatio da glasovi nisu uopke bili susjedni: bilisu u mojoj glavi. Slušao sam tijek svojih misli (šašave i tri-vijalne kakve vek jesu), ali kao da sam bio sasvim od njihodvojen. Pokušao sam se ponovno ukljuiti. arolija jenestala. Šokirao sam se. Zaista sam bio uvjeren da su dvaglasa dolazila iz susjedstva. Shvatio sam (možda prvi put),da sam više od svojih misli. Postoji nešto drugo, u mojojglavi ili negdje drugdje, odvojeno od mojih misli.Neki bi rekli da sam se, u tom trenu, spojio s izvorom, ili sbogom, ili s univerzalnim bikem, nemam pojma. Ali bio je todobar osjekaj. Nisam od tada pokušavao ponoviti iskustvo,ali ponekad imam sline bljeskove, obino dok vozim.OSNOVNE JEBE MI SE METODE 57

Kako u sebi razvijate Promatraa, svoju vlastitu CCTV-ka-meru, imate lagani osjekaj da se misli naprosto događaju,da ne morate u njih ulaziti. Ne morate vikati “hej, noso-nja”, nego samo promatrati šarenu gomilu koja prolazivašom glavom, s potpunom nepristranošku.Svjesno disanjeSvijest o vlastitu disanju je lagana i mokna. Stoga za sveljenijeg i bezbrižnijeg jebe mi se praktiara, tu nema pre-više posla.Disanje je divna stvar za igranje. Za vekinu nas, disanje jenešto o emu nikad ne mislimo (a bogme niti ne mora-mo). Nakon nekoliko teških poetnih udisaja nakon poro-da, izgleda dišemo prilino komotno ostatak naših životabez da o tome pretjerano razmišljamo.Naravno, ako imamo astmu ili neki drugi problem s plu-kima, bit kemo vrlo svjesni svojega disanja. Ali za vekinuljudi, jedino kada o svojem disanju misle je kada su bolesniili kada im mama kaže „diši duboko“ (i stavi glavu međukoljena).Disanje je jedno od udesnih, automatskih funkcija naše-ga tijela: kao i pumpanje krvi iz srca, razmjena kisika iugljinog dioksida, regeneracija stanica, probava, iškenjetjelesnih otrova, ravnoteža tjelesne kiselosti i lužnatosti itako dalje.58 J * * * M I S E

Naša tijela idu svojim poslom bez nas. A to je jako dobro.Bilo bi stvarno neugodno probuditi se svakog jutra i mo-rati provjeriti listu stvari koje valja obaviti: * Disanje? * Pumpanje srca? * Puštanje korektnih hormona? * Odnos kisika spram ugljinog dioksida 2:1? * Ph razina 8.5? * Dvadesetpostotna obnova stanica? * Korištenje desne strane mozga? * Puštanje adrenalina za poetak briga oko tekukeg dana?U tome je dakle stvar. Velika. Od svih ovih brojnih funkcijakoje su automatske vekinu vremena, disanje je upravo onos kojim se vrlo lagano možemo igrati, mijenjajuki ga.Svakako, ako baš želite, možete usporiti broj sranih otku-caja. Ali to nije tako lako. Dok sada, sjedeki gdje vek jeste,itajuki, možete disati dublje ili brže, ili zadržati svoj dah.Sve što sa svojim dahom radite svjesno imat ke efekt navaše tijelo (i glavu).Zato je svjesno disanje tako cool.OSNOVNE JEBE MI SE METODE 59

Ako sjedite, svjesno i duboko dišuki nekoliko minuta, osje-tit kete se mirnije, a u vašem ke se tijelu poeti događatiitav niz stvari: * usporit ke se broj otkucaja vašeg srca * poslat kete više krvi u svoje unutarnje organe * poslat kete više kisika svojim stanicama * ispuštat kete manje adrenalina, na taj nain po- puštajuki pritisak na preopterekene bubrege * slat kete poruku svakoj stanici koja kaže “hej, opusti se malo, stari, stvari nisu baš tako loše”Postoje dvije strane svjesnog disanja: postati svjestan svo-ga disanja sada i mijenjati ga svjesno. Jednostavno bitisvjestan svoga disanja omogukuje vam da upoznate svojdah. Dobra je ideja to poeti raditi. Svakako, im poneterazmišljati o disanju, ono se malo promijeni. Teško ga jedoista nabrzaka uloviti da biste vidjeli što ono radi dok gase ne gleda. Ne postoji mrani ormar u kojem se može-te sakriti i zaviriti u to kako se diše dok se na disanje neobraka pažnja. Vaša pluka uvijek znadu kad ste u ormaru,makoliko malena bila rupa kroz koju virili.Ali, probajte. Primijetite kako vam se dah ini dok ulaziu vaš nos (ili usta). Primijetite kako se kreke kada dišete.Dišete li grudima ili trbuhom? Brzo ili sporo? Ima li pre-kida? Osjekate li uinak u drugim dijelovima vašeg tijela?60 J * * * M I S E

Koncentrirajte se jako na ruke; događa li se nešto s njimadok udišete i izdišete?Zapazite kako dišete kad ste opušteni. A kako kad ste nasastanku ili kad ste s vašim ljubavnikom. Upoznajte svojdah, kako radi, kako se mijenja. Ponite uiti obrasce inaine disanja. To je prva strana svjesnog disanja.Druga strana je kad se ponete s dahom igrati − mijenjatidisanje i obrasce disanja, prateki što se događa s vašim tije-lom. Vrijedi nešto znati o tome kako disanje funkcionira.Udah je (oito) kada stvari uvlaimo, šireki se. Uvlaimokisik. Uvlaimo energiju. Naše se tijelo širi. Grudi ili trbuhse šire, kao i ostatak tijela. Kad doista upoznate svoj dah,osjetit kete širenje u svakom dijelu svojega tijela, zato jerse svaka stanica u njemu širi.Izdah je kada stvari puštamo van, opuštajuki se. Puštamougljini dioksid. Puštamo napetost iz našeg tijela. itavose tijelo umekša i opusti, kao da malo spadne kada izdah-nemo.Rije je o „energiji“. Možda imate puno iskustva s energi-jom, ali možda nemate pojma o emu govorim. Energija,tj. chi ili qi, ili prana, ili životna sila, ili energija života jenešto o emu se na Istoku puno govori, ali što smo miovdje na Zapadu do nedavno više-manje ignorirali.Prvo, energija postoji. Ona nije neka ezoterina ideja.Ona postoji i ona je život. Da nemamo energije u svojimtijelima bili bismo mrtvi. Energija je pokretna, škakljiva,OSNOVNE JEBE MI SE METODE 61

magnetina sila koja se kreke kroz naša tijela (i tijela svegaživukeg). Kineska je medicina itava vezana uz pitanjeravnoteže energije i stvaranja uravnoteženog tjelesnogsustava.Za sada, ako znate vrlo malo o njoj, naprosto budite otvo-reni spram moguknosti osjekanja neeg novog u vašemtijelu. Ili možda dati ime neemu što ste vek osjetili. Naj-bolje vrijeme da se energija osjeti jest kad ste zaista opuš-teni. Prvo, kad ste opušteni, ona tee. Drugo, kad ste opuš-teni to vam omogukava da je osjetite na pravilan nain.Upozorenje, poeti osjekati vlastitu energiju može biti vrlozarazno. Osjekaj je prekrasan. Kao kupanje u svjetlu. Možebiti ekstatian osjekaj, naprosto sjediti i osjekati ovu život-nu silu dok zuji kroz vaše tijelo. Možete se naviknuti na tajosjekaj i poželjeti ga uvekati. (Ali nema štetnih efekata uovoj navici; samo kete se osjekati još bolje.)Najbolji nain da uvekate osjekaj chija je naravno reki jebemi se svemu i disati.Svjesno disanje je savršeno pomagalo jebe mi se praktiaru.Ponimo sa jebe mi se izdahom. Ako je reki jebe mi sestvar u tome da se oslobodimo stvari koje su bitne i stva-raju napetost, onda je sporo izdisanje najbolji nain dapomognete ovom procesu. To je ono što je izdisaj zapra-vo: oslobodite se neeg što ne želite, izbacite sve štetneplinove i otrove, sve napetosti koje nisu dobrodošle u va-šem tijelu.62 J * * * M I S E

Najbrži nain opuštanja je da zaista usporite svoj izdisaj.Zaista ga rastegnite. Ponite osjekati kako se vaše tijeloopušta. Možete pojaati ovaj uinak i više ako izdisajudodate i uzdah.Uzdah je udesno pomagalo samo po sebi. Uzdahnete kadaste na kraju nekog teškog i napornog posla. Kad ste završiliposao, natoili si whiskey i sjeli na kau da biste pogledaliepizodu Poldarka, tada uzdahnete. Uzdah govori vašemtijelu: “To je to, sad se opusti i prepusti.” Uzdah je vašnain kazivanja „jebe mi se. Bez obzira na to što se danasdogodilo, sad je moja prigoda da se malo opustim.“Ako dakle želite zavarati vaše tijelo kako bi pomislilo da jeitav posao obavljen i da se može odmoriti i opustiti, ondaUZDAHNITE.Probajte kombinirati neke jebe mi se misli s ovim uzda-sima. Odaberite ono emu želite reki jebe mi se u tomtrenutku, izgovorite ga, a onda duboko uzdahnite krozsvoj izdisaj. Kratko upozorenje: ako ovo itate na javnomemjestu, možda je najbolje priekati da budete sami. Ili danaprosto to malo umjerite… promrmljajte svoju jebe mi sedionicu, zatim sporo izdahnite. Pardon, naprosto ne želimda imate kakvih neugodnosti.Vidite, ne želim dobiti pisma koja bi glasila: Dragi g. Parkin, itao sam vašu knjigu za vrijeme prilino dosadnog re- citala Brahmsova Petog koncerta u mjesnoj koncertnojOSNOVNE JEBE MI SE METODE 63

dvorani. Marljivo sam izveo vježbu disanja rekavši: „Jebemise za suprugove duge poglede spram zamašnih oblina gđe Thrimble… Jebemise“, a zatim sam izdahnula dugim uzdahom kako ste preporuili. Da skratim dugu priu, postala sam nepoželjna na pristojnim društvenim domjencima Thricket Windona… smrtonosna rana za ženu mojeg društvenog položaja…Ne, ne želim takva pisma.isto da znate, u sluaju da do toga dođe, želio bih ova-kva pisma: Dragi g. Parkin, proitala sam vaše rijei s jedva suspregnutim užitkom; mislim da imate sve što me privlai do srži. Mogu li biti toliko drska i predložiti domjenak sljedeke srijede naveer kod “Prišta i krhotine”? Nekete me moki fulati: na rever ku prikvaiti crvenu ružu kako bih pokrila svoje zamašne obline. Vaša Hilary ThrimbleTek da znate.No, dobro, vratimo se disanju. Gdje smo ono stali? Da,onaj jebe mi se izdah.Pokušajte.„Kažem jebe mi se boli u leđima“… uzdahnite i izdahnite.„Kažem jebise svojem šefu siledžiji“… uzdahnite i izdahni-te. I tako dalje.64 J * * * M I S E

Kad god stvari postanu previše važne. Kad god ste napeti,anksiozni ili uplašeni. Samo recite jebe mi se, uzdahnite iizdahnite. Radi kao ura.Ali nemojmo zaboraviti niti jebe mi se udisaj. Dok je jebemi se izdisaj stvar prepuštanja i opuštanja, govorenja nestvarima, jebe mi se udisaj je stvar uvlaenja energije, sna-ge, govorenja da stvarima.Jebe mi se udah je stvar usisavanja energije kako bisteuinili ono što morate uiniti. A to je barem pola igre unainu jebe mi se življenja. Ako želite ustati od stola, pro-šetati do i proavrljati sa svojim zgodnim novim rauno-vođom, duboko udahnite, recite jebe mi se i uinite to.Ako želite poki na daleki put, duboko udahnite, recite jebemi se, dajte otkaz i bukirajte svoje letove. Ako ste umorniod zamorne veze, duboko udahnite, recite jebe mi se idovedite je do kraja. Danas.Energetski govoreki, jebe mi se izdisaj jest yin… opušten,mekan, prepušten.Dok je jebe mi se udisaj yang… energetian, entuzijasti-an, grleki.Ako znate nešto o taoizmu, znate i to da vam je potrebnadobra ravnoteža yanga i yina kako biste živjeli skladno uovome svijetu.Problem za vekinu nas je taj što živimo negdje na polaputa između dobroga yang i dobroga yin života. Ne pose-žemo za stvarima dovoljno duboko, ne prigrlimo životOSNOVNE JEBE MI SE METODE 65

toliko energino koliko bismo mogli. Niti se opuštamo nitise istome dovoljno prepuštamo.A ovo se replicira u našem disanju. Sve u našem životu jereplicirano u našem disanju. Ako pogledate neiji izdisaji udisaj, mogu vam se uiniti slinim. Jebe mi se udisajje doduše pun energije: pokušajte, zaista se napunite iuvucite tu energiju. A jebe mi se izdisaj je baš suprotan.Ne bi trebalo biti nikakvog napora u ispuštanju zraka…naprosto prepuštanje i opuštanje.Dva daha ne mogu biti razliitija. Svaki dah nudi dvijestrane jebe mi se življenja.Ponite vježbati disanje na sljedeki nain. Uživajte u aktiv-nom usisavanju energije koje predstavlja jebe mi se udisaj.Onda uživajte u apsolutno pasivnom prepuštanju koje jejebe mi se izdisaj. Poet kete uživati u nainu na koji ovoima utjecaja na vaš život.Stvorit kete jebe mi se energiju jebe mi se udisaja i s njomzaista možete krenuti za onim što želite u životu: raditišto zapravo želite raditi, bez obzira na to što ljudi o tomemislili.Pružit kete sebi i jebe mi se sposobnost jebe mi se izdisajakad vas zaista zaboli kurac za stvari koje su vas do tadamuile i tištile.Dakle, pogledajmo sada kako možemo reki jebe mi senekim specifinim podrujima u našim životima…66 J * * * M I S E

3Recite jebe mi seraznim stvarimaRecite jebe mi se hraniNedavno sam itao o pretilosti u Americi. Navodno jetamo 99 posto puanstva pretilo. Jedini ljudi (jedan posto)koji nisu pretili žive u Los Angelesu, glumci su na filmu iliTV-u. Ako ne možete glumiti, znai debeli ste. Što naravnodoma stvara probleme:„Chuck, opet si jeo krafne?“„Ne, Joline, ako misliš na krem krafne s komadikima cime-ta, kunem se, nisam.“Hrana je problem razvijena svijeta. (Naravno, nedostatakhrane je veki problem svijeta u razvoju ali…) Ako se vekne borimo s pitanjem tjelesne težine, borimo se s tim kakojesti pravilno: s mnoštvom intolerancija i alergija, s razlii-tim savjetima koji dolaze iz svih smjerova.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 67

Posljednjih godina veletrgovine su razvile cijele asortima-ne hrane koja ne sadrži ono što mislite da bi trebala sadr-žati, tako danas imamo: * tjesteninu bez glutena * okoladu bez kakaa * zaslađivae bez šekera * kruh bez brašna * sladoled bez mlijeka * torte bez šekera * biskvite bez masnoke * kobasice i burgere bez mesaSmiješno. Pomalo se pripremam za sljedeke: HRANA BEZHRANE. Jedva ekam kušati kakvu ne-hranjive lasagne,ne-hranjivu pizzu, ne-hranjiv tiramisu. To ke doki kao olu-ja. Baš kao sve te stvari bez glutena i šekera za koje sunam rekli da ih ne bismo smjeli jesti, iako ljudi ne mogupodnijeti život bez jela kakva su poznavali; tako ke moždahrana bez hrane biti pravljena za ljude koji su na dijeti ilikoji žele jesti manje ali je ipak i dalje kupovati u supermar-ketu, otvarajuki ovitke i onda ih bacati u smeke.Ne-hranjive lasagne su moj favorit. Zapakirane su u posuduza mikrovalnu peknicu. Probušite dakle plastini poklopacvilicom, zatim ubacite u mikrovalnu na nekoliko trenutaka.68 J * * * M I S E

Gotovo. Otvorite poklopac a unutra su samo ostruganiostaci lasagna. Odmah možete baciti kutiju u smeke. I zais-ta, osjetite kao da ste prošli itavo iskustvo jedenja obroka.Vidite, to je problem s postom. Uz injenicu da kete bitidovoljno gladni i biti u stanju pobiti suputnike u podzem-noj i pojesti ih, propuštate i itavu stvar vezanu s obrokom.Kada nakratko prestanete jesti stvara se puno slobodnogvremena. Tako da ne znamo što bismo s njime. Vrijemekoje provedemo misleki na hranu je vrijeme kada ne jede-mo. Dakle, valja razmrljati tanjur s keapom i oprati ga…uvidjet kete, vaš post je sada puno uinkovitiji.Zašto ove šale? Zato jer nas hrana i sve u vezi s njom nap-rosto opsjeda. A to mi se ini jako smiješnim. Na ovaj ilionaj nain provedemo toliko vremena misleki na hranu.Muškarac sam a puno razmišljam o hrani. Možda sammuškarac koji razmišlja kao žena. Ali kako ujem, žene na-vodno misle na hranu puno više od muškaraca.Ako o seksu razmišljamo svakih deset sekundi, ini mi seda o hrani razmišljamo barem svakih sedam sekundi. Ne-vjerojatno je da se uopke stigne nešto i napraviti na rad-nom mjestu.A šalim se zato jer je to prvi korak u jebe mi se smjeru.Naša opsesija hranom naprosto je luda. Urnebesna.Hrana (kao ljubav i seks) je jedno od glavnih podrujaonoga što za nas ima smisla. Iako vekina nas to vjerojatnonegira. Ako bi nas pitali da navedemo stvari koje namRECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 69

doista nešto znae, vjerojatno ne bismo ukljuili hranu. Aobino je ona jedna od najvažnijih stvari.Prvo, dakle, treba postati svjestan hrane. Ponite primje-kivati koliko o njoj razmišljate. O tome što se događa kado njoj razmišljate. Primijetite kako vam je dok jedete. Pri-mijetite kako se osjekate kad jedete dobru hranu za kojumislite da biste je trebali jesti. Primijetite kako se osjekatekad jedete lošu hranu za koju mislite da je ne biste smjelijesti. Kako vam je kad gledate druge ljude koji jedu izu-zetno dobru ili izuzetno lošu hranu. Kako se osjekate kadvas stalno propitkujem kako se osjekate? Naprosto poniteuviđati koliko vam hrana zapravo znai.Onda se u sebi malo nasmijte, inae kete zaplakati.Hrana nam toliko znai iz mnogo razloga.Prvo, ona je velika utjeha. Ako vam je nešto neugodno,onda nema nieg utješnijeg od okolade, keksa ili kolaa.Mnogi od nas danas provode puno vremena osjekajuki seneugodno ali nastojimo izbjeki te osjekaje.Osim što nam daje energiju i osjekaj sreke (na primjer,serotonin se otpušta kada jedemo okoladu), hrana nasispunjava. Toliko da više ne može stati u nas. Toliko danam postane slabo. Trpamo se zato jer što više to radimo,manje osjekamo. Ako se osjekamo loše, to je ono što želi-mo izbjeki. Natrpamo se hranom dok ne otupimo. Takoda više nema mjesta za bilo što drugo.Drugo, hrana utjee na naše zdravlje. Mnoge bolesti uzro-kovane su hranom koju jedemo. S modernom dijetom70 J * * * M I S E

naša tijela su previše zatrovana, postajuki prava plodnapolja za boleštine. Nije ni udo da stalno pokušavamo jestiovu ili onu „zdravu“ hranu i riješiti se ostale. Ako ste boles-ni i vjerujete da je uzrok vaša prehrana, jest kete hranu bezglutena, šekera, mlijenih proizvoda, soli, mesa, svakako ukutku svoje sobe i bez smisla za humor.Treke, hrana utjee na oblik vašega tijela. Za razliku od oi-gledno pozitivnog i neposrednog uinka hrane kao tješitelja,negativan uinak tjelesne težine je odloženi uinak. Možetese natrpavati tjednima a uinak na vaše tijelo ke biti relativnopostupan. Ali uinak je neminovan. Ako previše jedete, udeb-ljat kete se. A mi živimo u strahu od toga. Kad se udebljamoonda stalno pokušavamo jesti manje. U borbi s hranom,faktor vremena nas uvijek na kraju sustigne: kad se preždere-mo, užitak je trenutaan ali je bol odložena. Kad pokušamojesti manje, bol je neposredna, dok se užitak odlaže.Kad jednom bolje shvatite svoj odnos prema hrani, to jeonda dobar trenutak da ponete mrmljati „jebe mi se“.Jebe mi se znai prihvatiti stvari kakve jesu. Kako bi biloprihvatiti sebe i kad je rije o odnosu prema hrani? Bitka seizgleda vodi oko toga da jedemo ili pogrešne stvari ili previšestvari, a onda slijedi osjekaj krivnje. Stoga kada se prežderetesljedeki put, nemojte zbog toga lupati glavom o zid. Recite„jebe mi se, uvijek ovo radim, koliko god pokušavao suprot-no, naprosto moram to prihvatiti kao dio svoje osobe.“ak i u trenutku kada morate donijeti odluku, u trenutkukada se osjekate potišteno, kada se borite s time da li daRECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 71

prekršite dijetu i obekanja koje ste sebi dali… osloboditese pritiska. Recite jebe mi se i onda to ili pojedite i prih-vatite, ili ne pojedite i nastavite sa svojim životom. Alinemojte od toga praviti slona. Prestanite praviti slona odhrane. Ako ste ostali bez posla i ostavila vas je cura, ondazgrabite tu vražju okoladu. U stvari, krenite taksijem dotvornice okolade, razgledajte je, tu možete zagrabiti istušakama i trpati u usta ili je ak ponijeti sa sobom dok sejoš nije pošteno niti ohladila.Osjekat kete se bolje. A to je dobro.Jebe mi se, prestanite praviti tako veliku stvar od hrane.Bolest, kao što vjerojatno znate, je nedostatak lakoke utijelu, osjekaj napetosti. Napetost koju osjekate kad jedetepravu ili pogrešnu hranu vjerojatno jednako pridonosivašoj bolesti kao i sama hrana.Htio bih na sebe staviti bijelu kutu i napraviti eksperimentda sve ovo pokažem na djelu. U labosu imamo dvoje ljudiu jednakom zdravstvenom stanju. I bolest za koju vjerujuda je uzrokovana hranom. Stavio sam ih pod hipnozu i sadku im dati nešto hrane.Prva osoba, nazovimo je prva osoba (radi anonimnosti),dobiva okoladni éclair (možda se ne sjekate éclaira, moždasu samo ostatak 70-ih, ali u stvari rije o je o hot dogunapravljenom od tijesta, okolade i kreme). Prvoj osobi jereeno (zapamtite, pod hipnozom) da ke joj hrana biti jakokorisna, da ke se odmah osjetiti bolje, možda ak i izlijeiti.72 J * * * M I S E

Drugoj osobi, nazovimo je B, radi stvaranja zbrke, dat kemosalatu s orasima i sjemenkama. Njoj utuvimo u glavu da nemože odoljeti jer je ta hrana vrlo ukusna, ali ke bez sumnjeimati negativan uinak na njezino zdravstveno stanje.Prva osoba i osoba B su prikopane na hrpu strojeva sbrojanicima i stvarima koje bipaju; promatrajmo ih kadponu jesti.Prva osoba je potpuno opuštena ali jede nešto što bi tre-balo odmah utjecati na njezino zdravlje. No, apsolutnonema nikakvog bipanja i skakanja kazaljki na strojevima.Osoba B je jako napeta, ona pravi “mmmm” zvukove dokmljacka svoju salatu. Nakon prvoga zalogaja, stvari ponubipati, kazaljke skau i njezino se stanje odmah pogoršava.Promatramo prvu osobu i osobu B šest sati nakon jedenjai obrazac je zapravo jednak: * Konzumiranje okoladnog éclaira nema nikakva utjecaja na zdravlje prve osobe. Stanje njezine svijesti je sasvim poništilo oekivane tjelesne reakcije. * Konzumiranje zdrave salate s orasima je prouz- roio da se osoba B razboli.Vidite li? Znanost. Imam bijelu kutu, stvari bipaju, znaimora biti istina.Ali vrijedi o tome razmisliti kad pokušate odoljeti slasnomkruhu, i kada ste u agoniji jer se bojite da kete narušiti svo-ju malo produljenu probavu.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 73

Izgled tijela, velika stvar. Toliko je toga napisano o raznimdijetama a one jedva da imaju uinka. Ljudi konzumirajudijete jednako proždrljivo kao što troše hranu koju im knji-ge o dijeti preporuuju da je ne jedu.Dobro, vrijeme je da odjebemo dijetu.Sve knjige o dijeti su beskorisne i pridonose razaranjusvjetskih šuma. Stoga bacite ih sve u košaru za recikliranjei umjesto toga zasadite drvo. U stvari, vokku, a onda poje-dite voke. Izgubit kete na težini ali i pomoki svijetu.Kao i sa zdravljem, napetost stvara probleme.Prvo, prihvatite stvari kakve jesu: možda ste bucmasti,možda ste pravo prase, ali prihvatite sebe kakvi jeste. Nanekoliko minuta barem… onda se vratite samopreziru svedok prihvakanje ne postane malo trajnije. Pokušajte.Prihvatite svoje navike jedenja kakve jesu. Vi znate da je zavas jedenje poput ringišpila. Nakon što ste neko vrijeme jelimanje, posrnut kete i pojesti itavu policu keksa (govori-mo o polici supermarketa a ne polici u vašem kuhinjskomormariku).Također, vrijedi do izvjesnog stupnja prihvatiti da ste, kaobilo koje ljudsko bike koje hoda ovom zemljom, u biti sje-bani. Imate emotivne probleme, anksioznost, neuroze,strahove, niski stupanj samopouzdanja… Što god jest, nis-te previše sretni sa sobom i zato jedete da biste se osjekalibolje.74 J * * * M I S E

Vekina nas je takva. Vekina to neke priznati. Ali pogledajterije vekina, u tome niste sami. Dakle, sjebani… da, ljudskobike.Sve ovo prihvakanje imat ke definitivan uinak opuštanja.Recite stoga jebe mi se svojoj dijeti. I jebe mi se kada sepojave protivni glasovi. Kako bi bilo reki jebe mi se i jestiono što vam se jede za sljedeki obrok? Recite jebe mi seposlije kad se ponete osjekati loše. Probajte i vidite kakoje. Ako se malo udebljate, recite: jebe mi se!Kladim se da kete imati manje problema s hranom.Kladim se da kada jednom jedete što zaželite, neketemorati trpati cijelu rođendansku tortu u usta u jednompotezu jer kete znati da možete pojesti ostatak kasnije, aki sutra ako vam se tako prohtije.Bez toliko napetosti koja se vrti oko „dobre“ i „loše“ hra-ne, kladim se da kete možda poželjeti jesti više hrane zakoju ste mislili da je „dobra“ ali je bila odvek neprivlana.Dopast ke vam se. No, nemojte poeti misliti da je „dob-ra“, nego naprosto jedite što hokete.Kladim se, poet kete gubiti na težini. Ako i dalje izgovo-rite jebe mi se naprosto ne morate više previše brinuti.Ako vam znai manje da se debljate, onda neka vam znaimanje i kada težinu gubite. Naravno, poastite se malimosmijehom kad vaga ispod vaših stopala radi za vas… alii dalje možete reki jebe mi se, pa si uzeti okoladu kakobiste proslavili.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 75

Zajebite dakle dijetu i ponite govoriti jebe mi se. Prih-vatite stvari kakve jesu i kakvi ste jer sve je OK kakvo vekjest − neka hrana i vaše tijelo znae manje. Primijetite oemu su toliki zen-tipovi tako dugo meditirali: kada zaneim prestanete žudjeti, to je trenutak u kojem to istoponete dobivati.Recite jebe mi se vašim vezamaI tako, ulazimo u minsko polje. Ovo je možda najtežepodruje života za shvatiti jer reki „jebe mi se“ na bilokoji nain može izgledno sjebati vašu postojeku vezu. Davidimo zašto.Odnosi su kao Piccadilly Circus vašeg grada koji se sastojiod važnih stvari.Zaista važnih. Veze su centar zbivanja, sva akcija, sva vašapažnja tu je usredotoena, gdje dolazi i do srazova. Drugapodruja vašeg grada važnih stvari su više predvidljiva: vašposao je više predvidljiv, vaši prijatelji (opkenito govoreki),vaše zdravlje itd, itd.Ali u vezama, ono što je važno doista je važno. Znaenjesvega toga je nešto što ima vrlo dubok utjecaj na sve nas.Biti u vezi pitanje je nas samih… naš najintimniji nainkako se nosimo s vanjskim svijetom. Ulozi su ovdje pove-kani. Sve je uloženo u ovu investiciju:76 J * * * M I S E

* ako je izreeno nešto muno, to osjekamo duboko * ako mislimo da nas ne uju, osjekamo se kao djeca * ako mislimo da ih više volimo nego oni nas, osjekamo bol * ako mislimo da nas više vole nego mi njih, osje- kamo krivnju * ako nas uzbudi netko van naše veze, zbunjeni smo * ako se oni uzbude van naše veze, osjekamo lju- bomoruAko je život kakav živimo veza između nas i vanjskog svi-jeta, onda je odnos s našim partnerom najfinija nit u tojvezi.U vezi smo beskrajno odani želji za uspjehom i beskrajnopogođeni njezinom propašku. Zato jer u vezi sve izgledatako važno, potencijal za bol je beskrajan. Mnogi od nasžive prilino konstantnu bol od naših veza. To znai da onipoetni dani, tjedni i mjeseci veza esto znaju biti najtur-bulentniji, jer stvari nam tada toliko puno znae.Nakon godina u vezi, stvari kao da znae manje, ulozi sumanji a potencijal za bol umanjen je.U vezama, okoliš znaenja može se naglo izmijeniti. Tose obino zove zaljubiti se. Kad se zaljubite, ostale stvaripostanu manje važne. Ponekad je jedina važna stvar oso-ba koju volimo. Sve vaše normalne predodžbe o svijetuRECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 77

odlete kroz prozor. Bilo kakav racionalan pristup koji ima-mo u životu može se istopiti.Ljudi koji se zaljube obino ostave obitelji koje su ranijeobožavali, ostave poslove i položaje, izgube svoje prijatelje,promijene vjerovanja, izgube osjekaj za odijevanje, izgubezdrav razum, ponu slušati glazbu za koju su ranije mislilida je oajna.Ljubav ini smiješne stvari ljudima. Trilijun pjesama napisanje upravo o tom efektu. Romantina je ljubav, dakle, oitokljuni izazov jebe mi se nainu života, jer ljubav se naješkesastoji u znaaju neke druge osobe za vas, te u posljedi-nom vezivanju i ovisnosti o toj osobi. Vjerujemo da su tekvalitete sastavni dio onoga kada nekoga volimo.Reki „jebe mi se“ stoga može imati neke iznenađujukeuinke. Problem je u tome što je jako teško vidjeti što jebemi se može uiniti u nekoj vezi. Kako nešto dobro možeproizaki iz toga da se partner osjeka manje vezan za vasili vas osjeka manje kao središte njegova svijeta? Mi takovolimo svu tu ovisnost i vezivanje u našim vezama.Jeste li ikada igrali igru ljubavne redukcije s nekim? Ideovako nekako:Da li bi me još uvijek volio da sam zaista debela? Da,naravno.Da li bi me još uvijek volio da sam unakažena u nesreki?Da, naravno.78 J * * * M I S E

Da li bi me još uvijek volio da nemam nogu? Da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da nemam ruku? Da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da ne vidim? Da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da ne ujem? Da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da nemam zube? Da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da ne mogu misliti, da sam u ubolnici, u vegetativnom stanju? Hm, da, naravno.Da li bi me još uvijek volio da sam mrtva? Da, naravno,draga.Zar zauvijek? Da, zauvijek, draga.Jako smiješna igra. Dirljiva. Dobro funkcionira ako stalnokažete da. Ali što je zapravo druga osoba pitala? Da li bime još uvijek volio da sam svedena do toke nepostoja-nja… da li bi me i tada volio? Hm, eto pritiska: „Da, da teuopke nema, u bilo kojem smislu, volio bih te još uvijek.“U ljubavi želimo mnogo. Želimo svu pažnju. Želimo datraje vjeno. Želimo da bude savršena. Sve što imamo mibacamo u ove želje.A to znai vezivanje i ovisnost. Tu je oigledno i velikipotencijal za bol.Moguknost da kažemo jebe mi se je kao pria o dvo-dimenzionalnim ljudima.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 79

Zamislite ljude koji žive u dvodimenzionalnom svijetu:ovdje ništa nema trodimenzionalan oblik, sve je u crtama isjenama. Stanovnici naprosto ne mogu zamisliti trodimen-zionalni svijet… To je van njihova dosega. Ako biste poku-šali objasniti, ne bi vas mogli razumjeti. Ali povedete li ih utaj novi svijet, pustite li ih neka žive u njemu neko vrijeme,odmah ke ga skužiti, uvidjevši koliko je zaudan u uspo-redbi s njihovim starim 2D svijetom.Slino je i kad kažemo jebe mi se stvarima. Posebno unašim vezama. Iz vaše situacije u ljubavnoj vezi s nekim,teško je vidjeti kako biti manje vezan može poboljšati stva-ri. Ali pokušajmo.Sjetite se veze u kojoj ste bili duboko zaljubljeni u nekog:bili ste njime oarani (a to naravno može biti vaša sadašnjaveza). Sjetite se vezanosti: njegova pažnja, izgled… eka-nje na telefonski poziv… uživanje u vremenu provedenomzajedno više od bilo ega drugog. Sjetite se nalija: ank-sioznost, da li i on/ona vas voli kao i vi njega/nju… ljubo-mora… frustracije zbog vlastite ovisnosti.Zamislite kakva bi veza bila da ste stvari shvatili malomanje ozbiljno. Da ih niste uzeli toliko osobno. Da nistebrinuli hoke li veza trajati vjeno. Zamislite da ste se manjeoslanjali na vezu i dopustili drugoj osobi da diše. Zamisliteda vam je on ili ona znaila malice manje. Zamislite da viniste bili ulog u toj vezi.A onda evo udne stvari: ne znai da tu osobu volite ma-nje. U stvari, upravo tu možda definicije ljubavi ponu biti80 J * * * M I S E

kao tijesni pseki remen. Jer tijesno prianjanje uz roman-tinu ljubav koju mi, kao i sve u našem društvu, držimo za„ljubav“ može se pretvoriti u drugu vrst „ljubavi“ kad seprestanemo oajniki za nju držati.Neoekivan rasplet, ali kad je ljubav manje bitna, ona seuvekava. Pokušajte, to je kao 3D svijet za ljude koji su nor-malno bili 2D.Dio razloga za to su, naravno, napetost i relaksacija. Kadste vezani i ovisni, postoji ogromna napetost u vezi. Tunema mjesta za kretanje. im se nešto poremeti, stvariponu pucati, kao vrlo tijesno navijena opruga koja napro-sto pukne.Kada sve popustite, kada se opustite van svoje vezanosti iulaganja u vezu, odjednom imate više prostora. Kako chistruji lakše u opuštenom tijelu, tako i ljubav lakše tee uopuštenoj vezi.Stoga ako ste uplašeni da ke vaš ovjek/žena pobjeki snekim − jebe mi se! − postoji masa drugih muškaraca/žena.Koje god probleme imate, skuenost u vašoj vezi, pogle-dajte kako se osjekate kad izgovorite jebe mi se. Izgovoritesvoj problem sada. Zatim recite jebe mi se i vidite kako seosjekate.„Ne mislim da sam joj još uvijek onako privlaan kao rani-je… A jebe mi se, što sad.“I tako dalje.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 81

U kojoj god bili fazi vaše veze, zastanite na tren i pogle-dajte kako je to kada stvari nisu baš toliko važne. Ondanastavite živjeti i vidjet kete što ke se dogoditi.Kao i energija koja tee kroz novo opušteno tijelo, ljubav ienergija mogu poeti teki lakše kroz vas i vašu vezu. Možese dogoditi sljedeke: * novi život ulazi u vašu vezu i diže vas na drugu razinu * shvatite da je ova veza pogrešna i prekinete je * ljubav u vašoj vezi raste a istovremeno shvatite da želite ljubav drugih ljudiTreka toka je možda najkonfuznija (i najinteresantnija).Možda vam se uini da je višak ljubavi koji osjekate teškoodržati (u vašoj vezi). Možda kete poeti tražiti nešto po-put „otvorenije“ veze. Ovo se još zove „imati cijelu tortuali je ujedno i pojesti“. Prepoznajte stalne i proturjeneporive koje vekina ljudi ima: biti s jednom osobom zau-vijek… ali biti i sa svim ostalima također (obino za bitnokrake vrijeme, na primjer jednu nok).Ovo izgleda kao težak i opasan put. No, jesu li monoga-mne veze lagane i sigurne?Ako vas itava ova ideja užasava, recite jebe mi se i nasta-vite svojim putem. Jednoga dana možda se, hm, da gajebeš, možete vratiti i ponovno proitati ovaj odlomak.82 J * * * M I S E

Recite jebe mi se bolestimaPuno ljudi silom prilika krene u svijet alternativne terapije,uz prikljune duhovne aspekte, vođeni željom da se izlije-e od raznih bolesti. Ili je konvencionalna medicina bilanemokna ili ponu tragati šire za lijekom, ne vjerujuki ukonvencionalnu medicinu od poetka.Alternativna medicina može pružiti puno toga. ini se daod vrtoglavog broja ponuđenih terapija, jedna mora bitidobra i za nas. Problem je, doduše, zbunjujuka ponuda.Iskušenje je veliko, ako bolujete od bilo ega, krenuti krozlistu sve dok sebi ne pronađete jednu alternativu koja kemagino, uiniti udo za vas.U tom pogledu, razlika između konvencionalne i alterna-tivne medicine je fascinantna.Ironino je da je pristup alternativne medicine holistian,ali je njezin odgovor razmrvljen. Tako da nas vekina tera-peuta tretira u cijelosti: glava, tijelo i duh, svi povezani,svi fiziki simptomi su dakle samo jedan indikator opkeneravnoteže zdravlja. No, odgovor je necjelovit i razmrv-ljen: postoji recimo 50 razliitih komplementarnih nainada se bavite svojom opkom neuravnoteženošku.Dok je u konvencionalnoj medicini pristup razmrvljen alije odgovor uniforman. Vekina doktora lijeit ke vaš boles-ni dio tijela esto ignorirajuki druge faktore “cjelovitog”bika. Ako imate problema s oima, iki kete kod okulista.Odgovor je zatim uniforman. Problem s vašim oima keRECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 83

vjerojatno biti tretiran na isti nain kod bilo kojeg onogspecijalista bilo gdje u svijetu.Dakle, alternativna medicina je obrnuta verzija konvenci-onalne.Ako jeste, ili ako ste bili, kronino, akutno, ili umjereno bo-lesni, pretpostavljam da ste probali niz alternativnih terapi-ja. Tako da prepoznajete izazov koji predstavlja beskonanalista moguknosti. Gdje poeti? Što je najbolje za vas?Ovdje u Italiji alternativna medicina je krenula drugimsmjerom. Mnogo je jednostavnija. Plan konvencionalnemedicine naprosto u sebi sadrži i holistiku sliku u oblikuhomeopatije. Naravno, ima mnogo drugih terapija u pri-uvi, ali za vekinu izbor je jednostavan: ili konvencionalnolijeenje, ili prirodno, homeopatski. Homeopatska konzul-tacija je kao kod obinog lijenika (doduše lijekovi su sku-plji): u stvari, esto je rije i o konvencionalnom lijenikuu jednoj te istoj osobi. Mnoge ljekarne, ak i u najmanjimselima, nude homepatske lijekove.Makar znanstvene studije i dalje demonstriraju da nemanieg u homeopatskoj medicini (doslovno), ovdje je toogroman posao. Dobrodošla i lagana alternativa za ljudekoji su razoarani konvencionalnom medicinom.Ako jeste, ili ste bili, bolesni, poznat vam je oaj želje dasebi pronađete lijek. Oni koje zanima alternativna terapijaovo osjete još dublje.Stvar funkcionira na nekoliko razina.84 J * * * M I S E

Prvo, oigledno, ako vaše stanje uzrokuje bol, nelagodu,smutnju, onda oajniki želite to ispraviti. Ako ne možetespavati, ili ste stalno umorni, ako vam je teško mokriti, akovam je koža iritirana, vaš trbuh nadut, ako imate perut ilivam se tresu ruke… zaista se želite riješiti tih simptoma.Spremni na sve ne biste li to doveli u red, jedete neku komi-no striktnu dijetu; svakoga dana radite vježbe disanja kojesmiruju; kuhate smrdljive trave; pristajete da netko zabodedeset finih igli u osjetljive dijelove vašeg tijela; pokušat keterazne joga-položaje, znai morate možda zakvaiti petu izauha; kupujete skupe lijekove koji u sebi ne sadrže „lijekove“.Znate, mislim da je to razumljivo, ak i pohvalno. I samsam bio takav, sve sam to prošao.Drugo, itav holistiki svijet sadrži nešto što nas stalno vu-e spram cilja: “zdravlja”. Ako je zdravlje cjelovitost, ondabolest to nije. Ako nismo sasma dobro, ako nismo puniživahnosti, onda na neki nain nismo cijeli. A to je velikiteret, s obzirom na to da mnogi od nas itavo vrijeme nisunajbolje. Da, znam, simptomi i bolest smatraju se oblicimaiškenja i purifikacije tijela… tijelo se prirodno samo krekeprema ozdravljenju, tako da bolest u tome smislu možebiti smatrana kao “dobra”. Ali, na kraju, ista stvar: bolest jedobra samo stoga što je privremeno sagledana kao sred-stvo koje opravdava cilj, a to je zdravlje. Dobra je zbog togaemu vodi.U holistikoj medicini postoji vezanost za cjelovitost i zdrav-lje: cilj potpunosti koji zrcali spiritualni put, primjerice, jogi-na koji traži duhovno “jedinstvo”.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 85

To je tako.Znate što? Dosadno mi je. Svaki oblik vezanosti jednompostane dosadan. Dosadno je i zamorno lutati od jedneterapije do druge, doki do raznih razina uspjeha. Ako jed-na terapija zaista funkcionira, vaše nade porastu. Zatimizgleda kao da prestane imati uinak i postanete deprimi-rani. Svaka je terapija evanđelje nuđeno od nekog tko jebio „izlijeen“ i tko vjeruje da ke i vama pomoki. Možda ihoke, ali obino to neke biti taj lijek.Naravno, možda je u pravu. Možda baš to vruke kamenjeispod vaših vjeđa može izlijeiti vaš sindrom skvrenih nok-tiju.Ali ja bih radije razmotrio jednu drugu moguknost.Neki ljudi se toliko zamore od pokušaja, od utroška punonovca i energije da naprosto odustanu od svega. Izgovorejedan veliki jebe mi se i konano prestanu željeti biti cje-loviti, dobri i savršeni. I dalje osjekaju bol i nelagodu kaoi ranije ali naprosto kažu jebe mi se, i prepuste se. Ionakonema veze, stoga emu trpjeti dodatnu bol nadanja da kese osloboditi svoje muke?Sasvim se prepuste svojem stanju. Sasvim se predaju mu-ci. Odustanu od želje da budu drugaiji od toga kakvijesu. Možda ponu jesti nešto što nisu jeli dugo vremena,ili ponu piti i pušiti. Ono što sigurno ine: OPUSTE SE.Stvar koju kete zacijelo uvijek uiniti kad kažete jebe mi se,opustit kete se.86 J * * * M I S E

Znate li što se onda događa? Možda ne odmah. Možda neu dogledno vrijeme. Ali odjednom, oni se osjete bolje. Toih iznenadi jer su prestali imati potrebu za tim. Ali posta-ne im puno bolje i oni dobiju ono što su oduvijek željeli.Jedino što sad nisu više zabrinuti za svoje zdravlje koje imnije toliko bitno, sada kada su odjednom sasma zdravi.Opisujem prirodni proces: prirodni nain da se kaže jebemi se. Ako itate ove rijei, postoji velika vjerojatnost da steumorni, dosadno vam je, spremni ste odustati. Nemojtereki jebe mi se da biste prevarili bogove, a tajno ipak brinutio svojem zdravlju misleki da je to vrlo lukav nain ozdravlje-nja. Trenutak kada prestanete toliko brinuti o svojem zdrav-lju, upravo je onaj u kojem ke se stvari poeti mijenjati.Kada manje brinete, ili možda uopke ne brinete, to nemora znaiti da kete prestati dobro jesti, vježbati, mediti-rati, iki na akupunkturu, ali oajanje i oekivanje uda odovih stvari nestaje.Ja jedem dobro jer zaista uživam u ukusu svježeg povrka ivoka. Iako isto tako volim okus sladoleda, koji također jedem.Vježbam zato jer zaista volim osjekaj da mogu vikati sasvojeg brdskog bicikla kad idem nizbrdo, kao i osjekajzamora u tijelu, a ne zato što ke mi to (jednom) donijetioptimalno zdravlje.Meditiram zbog energije koja se širi kroz moje tijelo kadato inim, ali to nije toliko razliito od energije koja se širimojim tijelom kada sam ljut.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 87

Što se napokon dogodilo? Kao i obino, sve se svodi narelaksaciju. Kao i mnogi drugi, odavno sam shvatio mokrelaksacije. Vježbao sam Tai Chi i Chi Kung kako bih koristiopokret, disanje i chi u svrhu totalnog opuštanja. Pokušaosam gotovo svaku postojeku metodu relaksacije. Odavnoznam nešto što mnogi ne uviđaju: kada ste potpunoopušteni problemi nestaju. Tjelesni, mentalni, emotivni,duhovni problemi ne mogu ništa protiv stanja potpuneopuštenosti.Tolike stvari sam uio. Vježbao sam razne tehnike do viso-kog stupnja. A opet, vrlo se malo toga izmijenilo. Zašto?Zato jer sam još uvijek imao cilj, vezanost, tisuke znaenja.A ovi svi zapravo oznaavaju napetost. Tu je kvaka: akoželite biti zdravi, ako koristite ak i najbolju tehniku relak-sacije koju želite doseki, upravo vaša želja za zdravljemstvara napetost koju ke tehnika teško moki slomiti.Dakle najbolja metoda relaksacije koju kete pronaki nijebrinuti se i nešto više ne željeti… nego reki jebe mi se.Odustanite od svojih želja. Onda ke sve krenuti k vama (alinaravno ne možete tako nešto željeti!).Recite jebe mi se novcuU našem svijetu važnih stvari, novac znai puno. Naravno,nije istina za sve ali opkenito govoreki jest:88 J * * * M I S E

* ako ga nema dovoljno, htjeli bismo ga imati tako da sve naše brige oko novca nestanu* ako ga ima dovoljno, dovoljno da ne brinemo oko rauna i praznika, sanjamo ga još više, kako bismo kupili bolji auto ili živjeli u vekoj kuki* ako smo bogati, još uvijek želimo više, da bismo bili financijski neovisni ili da imamo kuku za odmor u stranoj zemlji* ako smo prokleto bogati, bojimo se da kemo mož- da sve izgubiti u sljedekem financijskom krahuAko bogati nismo, obino zavidimo onima koji jesu: sudi-mo onima koji se novcem razbacuju, misleki: “Novac vasneke uiniti sretnim” jer znamo da “ne možeš ga ponijetisa sobom na onu stranu”, i mislimo kako je novac “vul-garan”.Ako smo bogati, možemo postati prilino škrti: može nampostati bitno da smo ga “krvavo zaradili”, da nismo baštako bogati (u usporedbi sa zaista bogatim ljudima) te dase možemo namjerno ne razbacivati njime kupivši osrednjiauto a ne neki luksuzni.Dakle, bez obzira na to jeste li u besparici ili krcati perjem,novac donosi svoje probleme. Vi vjerojatno imate svojestavove u vezi novca. Možda mislite da je OK biti “dobro-stojeki” ali da je nemoralno imati previše.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 89

Dobro, jebe mi se. Kako bi bilo ne imati stav o novcu iprihvatiti stvari kakve jesu?Novac je samo jedan apstraktan nain razmjene, napos-ljetku. To je deko koji raznosi poruku u dealu između vas isvijeta. Znate što kažu za nositelja poruke: nemojte ga ubiti.Rije je naprosto o razmjeni. Ako to što imate za ponuditivrijedi dovoljno drugima, oni ke vam pružiti dosta stvarizauzvrat. Dakle, na trenutak, zamislite kako novac nepostoji. Kad bi dovoljno vas proitalo moju knjigu, moglibi mi naprosto dati nešto zauzvrat. U ovom trenutku netreba mi posebno cvijeke za vrt. Makar mi svi dajete cvi-jeke. Što više vas ovo proita, dobijem više cvijeka. Dosljedekeg ljeta moj ke vrt biti prepun cvijeka i izgledatiarobno. To znai biti bogat. Nudim vam nešto što vamse dopada i vi mi dajete nešto zauzvrat. Sretan sam jersam vam dao nešto vrijedno. Sretan sam da je moj nekadpust vrt sada prepun cvijeka. Lijepo: nema nieg prljavogi nemoralnog u tome, zar ne?Vidite, slino je s vašim radom. Kada radite (ili štogod vekinite da biste zaradili novac), zamislite da naprosto nuditenešto od vrijednosti svijetu i da svijet to cijeni i nešto vampruža zauzvrat. Svijet vrednuje to što radite i plaka vašeraune, kupuje vam odjeku, izvodi vas na veeru, šalje vas napraznike i pojavljuje se pred vašom kukom u novom autu.Naprosto, u stalnom ste procesu razmjene svoje vrijedno-sti sa svijetom. Što više svijet vrednuje to što radite i štopružate, to vam više daje zauzvrat.90 J * * * M I S E

Kada se dogodi da više sebe vrednujete, više i svijet vred-nuje vas i također nešto pruža zauzvrat.Dakle, ponite sami sebe vrednovati. Poslušajte korpora-tivnog gurua L’Oréal: Zato jer to zaslužujete.Uživajte u procesu razmjene: velikom ili malom. Ako vasusrekuje biti skromnima i ogranienima, onda uživajte umalim stvarima koje vam svijet pruža zauzvrat za stvarikoje mu nudite.Ako želite iskoraiti i zaista ponuditi nešto nevjerojatno,upijte njegovu pažnju i cijenite to što ke vam zauzvrat bitipruženo.Ne zavidite onima kojima je dato mnogo za to što susvijetu ponudili. Uživajte u injenici da je svijet dovoljnodarežljiv te da pruža onima koje cijeni.Nemojte ograniavati to što mislite da vam svijet trebapružiti. Ako ljudi i dalje budu itali ovu knjigu i nastave midavati cvijeke, nastavit ku ga primati i puniti svoj vrt. Prob-lem je da možda neku imati dovoljno vode održati ga naživotu. Tako da ku evenutalno morati zakljuiti, makar jošuvijek volim cvijeke, da bih više volio nešto što zahtijevamanje vode. Da mogu izgraditi poseban vrt kaktusa.Kada se ovaj napuni, znat ku da sam tada i zvanino prok-leto bogat.Recite jebe mi se nekim od svojih problema s novcem,dakle, zamislite ga naprosto kao vaš odnos razmjene saRECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 91

svijetom. Ali isto tako recite jebe mi se i u potpunosti.Novac zaista nije toliko važan. Mnogo napetosti zbog nov-ca je zapravo strah od nemanja istog.Dakle, dobra je ideja zamisliti kako bi bilo da ga nema-te, tako da se s tim strahom možete suoiti oi u oi.Zamislite da ste izgubili sav novac i sve što imate. Što bisteuinili? U društvu poput našeg mislim da ke vekina mokizamisliti kako se s tim suoiti. Možda kete dobiti socijalnupomok dok posao tražite. Ali kada nađete nekakav posao,pa opet imate dovoljno novca za iznajmiti stan… itd, itd…ponovno ste u igri.Makar sve izgubili, nekete umrijeti.Dakle, oslobodite se straha od gubitka novca. Svijet ke idalje vrednovati što imate za ponuditi i ponovno ke vas za-suti darovima. Bilo kakva vezanost za novac, naravno, znainapetost. Vezanost uz želju da se ima više, vezanost uz željuda se zadrži ono što se ima. Sve to stvara napetost.Jebe mi se nas oslobađa od napetosti, ostavljajuki meko-ku i relaksaciju. Kao što smo vidjeli u drugim podrujimaživota, stvari poinju teki kad se opustimo. Isto je i sarazmjenom vrijednosti koju zovemo novac. Kada nismogrevito vezani uz novac, stvari ponu teki prirodnije. Toznai da stvari imaju tendenciju teki prirodno u oba smje-ra. Zato nemojte biti toliko zabrinuti i ukoeni oko gubitkanovca, možete poeti više trošiti, investirati, biti darežljiviji.A to potie njegov protok. Odjednom ke više novca poetiteki u vašem smjeru.92 J * * * M I S E

Sviđa mi se teorija novca koja tvrdi da ga valja držati u optje-caju. Doduše, žalim što sam podijelio tu ideju sa svojompartnericom. Ona se esto vrati kuki s vrekama punim gar-derobe, govoreki: „Naprosto ostavljam novac u optjecaju“.Tresem glavom, dižem obrve i obino kažem „jebe mi se“.Novac. Ako ga nemate, recite jebe mi se, uživajte u životukakav jest. Ako ga imate, recite jebe mi se i ponite uživateu injenici da vas ljudi cijene. Ako ga imate u velikim koli-inama, recite jebe mi se, te ponite uživati u plodovimasvijeta koji misli da ste tako posebni kad vek baca tolikolove u vašem smjeru.Recite jebe mi se vremenuCerekam se kad se ljudi žale na vrijeme.Svaki dan okruženi smo stvarima koje nam nisu po volji.Pas koji laje u stanu do nas, nain na koji nas partner jutrosignorira, prometni ep na putu na posao, novi projekt skratkim deadlineom, gnjavaža od gnjavatora na poslu...Vjerujemo da možemo donekle kontrolirati stvari koje nas tla-e: da možemo upucati psa, reki partneru da obrati više paž-nje na nas, da možemo krenuti ranije na posao, odbiti projektili reki gnjavatoru u uredu da ode masirati nekog drugog.Harmonian nain života u udnom svijetu bio bi u tomeda ili pokušamo promijeniti što nas uzrujava ili naprostoprihvatiti stvari kakve jesu.RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 93

Ako ne poduzmemo ništa u vezi s onim što nas uzrujavaali ni ne prihvatimo život kakav jest, uistinu si otežavamo…provodimo dane uzrujani zbog stvari u vezi s kojima nismospremni ništa napraviti. A tako vekina nas svakodnevno živi.Ako ovo zvui donekle disfunkcionalno, onda je po menisasvim smiješno žaliti se na vrijeme. Jer to je jedna stvar nakoju zaista ne možemo nikako utjecati. Barem ne danas.Dugorono, možete preseliti u inozemstvo i kupiti nekudrugu vrst klime, ali za sada, to je to.Žaliti se na vrijeme je najapsurdniji primjer odbijanja svi-jeta kakav jest.Stoga recite jebe mi se vremenu, kakvo god ono bilo. Po-sebice u zemlji poput Velike Britanije, opustite se. Gledajteu sivo nebo i mislite kako je to pomalo kao živjeti u sivomplastinom kontejneru. Uživajte u zvuku kiše na krovuautomobila. Privucite se blizu vatre u lokalnom pubu. Upij-te sunce kad proviri kroz oblake.Recite jebe mi se unutarnjem pacifistuDugo vremena htio sam biti spokojna, staložena osoba. Sje-kam se kako sam prije desetak godina sastavio listu stvari kojesam najviše želio. Na vrhu liste bio je spokoj (ako vas zanima,odmah ispog toga bio je originalni Chopper motocikl).Proveo sam godine tražeki spokoj: vježbajuki Chi Kung imeditaciju svakoga dana, pokušavajuki proki kroz proble-94 J * * * M I S E

me koje su me inili nemirnim, upoznajuki ljude koji suizgledali kao da umiju živjeti mirno. Pronašao sam dostaspokoja uz vježbu, posebice Chi Kung. Zamišljao sam daku, uz više vježbe, eventualno završiti u nekom trajnomChi Kung stanju (stanje laganog transa kada ste potpunoopušteni i kada chi tee jednakomjerno kroz vaše tijelo).Zamišljao sam sebe kao hladnu planinu: lagana aktivnostna površini, a stjenovitost duboko ispod nje.Zamišljao sam se kao taoistikog svekenika koji blago ispokojno provodi dan u svojim aktivnostima mira i obaz-rivosti.Zamišljao sam sebe kao svog prijatelja Richarda koji je pri-bran i miran bez obzira na to što se oko njega događa.Zamišljao sam da jedino ako budem radio još predanije natome da postanem spokojan, da ku to eventalno i doseki.Ali bez obzira na to koliko se trudio, koliko vježbao, kolikose bavio svojim problemima, nalazio sam na jedan velikiproblem na mojem putu ka spokoju: sebe. ak i kad bihmeditirao tri sata, na kraju bih se opet vratio u sebe.Zacijelo, i to sam ja, mogu biti spokojan i staložen, darež-ljiv i blag, usredotoen i uravnotežen. Ali mogu takođerbiti pod stresom i anksiozan, ljut i agresivan, uplašen inervozan, sebian i hladan.Shvatio sam, terapeutski, da je bitno iz sebe ispustiti i „ne-gativne“ emocije. Mislio sam da ako se s njima suoavamdovoljno dugo, ako ih praznim dovoljno dugo (naravno,RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 95

u nekom zdravom ambijentu), da ke one naposljetku bitiispražnjene i okonane.Onda sam jednoga dana shvatio da ono što radim nije bilotoliko razliito od onog što je moja majka uvijek inila, a jasam kritizirao: kao krškanin ona je smatrala svoju „dobru“stranu svetu i od boga, a svoju „lošu“ stranu griješnu, agrijeh je tobože od vraga. Uvijek mi je bilo teško shvatitikako netko može gledati na sebe i svoje osobine vjerujukida dolaze od neke mrane, zle sile.Kada je previše jela ona je to smatrala grijehom proždrlji-vosti. Za vekinu nas to je neugodnost, a za nju grijeh.Stoga provodi svoj život boreki se protiv mrane sile svo-jim svijetlim maem mira nadahnutim bogom. Ali DarthVader grijeha je uvijek negdje u prikrajku: esto u oblikupeene piletine ili kakve torte.Kao odgovor na ove stalne epizode krškanskih Ratova zvi-jezda, slavio sam mok cijelog ljudskog bika. Od najranijihnogu volio sam biti ja u ma kojem obliku. A onda samnekako upao u furku spokoja. Da, jednoga dana shvatiosam da ova želja da budem spokojan, poput redovnika,osuđuje one dijelove mene koji to nisu. Na svoj nainpostajao sam opuštenost, spokoj, darežljivost, pravednost,svetost. A u stvari poeo sam sebi stvarati stres, osjekatiljutnju, sebinost, nepravdu, nesvetost.Zatim sam rekao jebe mi se pokušaju da budem nešto štou tom trenutku nisam bio. Prestao sam sebe prosuđivati. Kvragu, kakvo olakšanje. Kakvo je to samo olakšanje!96 J * * * M I S E

Svaka emocija je apsolutno OK onakva kakva jest. Osje-kam ljubav i spokoj, isto kao kad osjekam strah i zebnju.To je ono što “prihvakanje” i “ne suditi” zapravo znae.Ne možete reki: OK, neku biti toliko potišten zato što samljut. Naravno bolje je biti spokojan. Ne. Jedno i drugo suista stvar. To znai ne suditi.Postoji fantastini dopunski uinak ovog prihvakanje sebekakvim vek jeste: ponete prihvakati i druge ljude kakvijesu. Možda se ne dogodi odmah, ali se definitivno ponedogađati. Dogodi se iz vrlo jednostavna razloga: im sudi-te druge to naprosto znai da ne prihvakate sebe u svimsvojim dijelovima.Isus je sam poeo aludirati na ovo rekavši: “Volite se kaošto volite sami sebe.” Dobro, znam da nije imao privile-giju treninga u gestalt-psihoanalitikoj teoriji, ali nije ništaveliko propustio: naime, vekina ljudi sebe uopke ne vole.A zato što sebe ne vole, onda su tako zasrani i spram svihdrugih.Pardon, Isuse, ali mogu li sugerirati jednu bolju tezu:“Deki, volite prvo sebe, onda kete poeti voljeti druge aonda se svi skupa možemo naki na nekom velikom festi-valu slobodne ljubavi, skinuti sandale i milovati jedni dru-gima brade. Mir i ljubav, deki dragi.”Možda je Isus to i rekao ali ukoeni starmali Mate, Marko,Luka i Ivan su izostavili dobre dijelove. Juda je vjerovatno sje-dio tamo pušeki travu i mrmljao: “Deki, a što je s onim gdjepria o festivalu slobodne ljubavi? To je bila prava stvar.”RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 97

A Mate se okrenu i zviznu ga.Juda se pobuni: “Sranje, ovjee, bila je to samo pomisao.”I Luka usta i maznu ga jako u jaja.Juda nakon toga zaepi.Možda i vi želite biti staložena, mirna osoba. Možda dob-ra, darežljiva osoba. Ili možda želite biti bezobzirni i hlad-ni. Kad postavite granicu toga što želite biti, oznaujetedrugi dio sebe “pogrešnim”, a to znai da ste na nemogu-kem putu. ak i osoba koja želi biti nemilosrdna i hladnaponekad ke osjetiti ljubav i toplinu, ali morat ke se opiratitim osjekajima.Stoga recite jebe mi se emu god želite postati. Buditeto što jeste. Ne trebate biti ništa drugo. Nema potrebeza samorazvitkom, za napretkom. Nema potrebe biti kaodrugi.Baš kakvi ste sada, u redu ste. Osjetite to. Svi vaši dijelovikoji vam se ne dopadaju, kojih se sramite, također su uredu. Vaša najgora strana je jednaka vašoj najboljoj strani.Kad ste ljuti, anksiozni, ljubomorni, nemilosrdni, sve je tojednako onom kad se osjekate staloženi, mirni, darežljivii ljupki.Zato što ste sve to vi. I ja. Kao i svi ostali na ovom plane-tu. Pretvarati se da je sve suprotno znailo bi morati zaetijednu novu religiju koja bi se znakovito zvala: “Znate,samo sam ovo a ne i ono drugo. Doista.”98 J * * * M I S E

To je u suštini svake religije. Samo što dodaju i drugu flos-kulu koja me uvijek potišti tako da cjelina ispadne ovakonekako: “Ja sam samo ovo a ne ono, znate. Doista. A akoste vi ono za što mislim da ja nisam, onda ste u krivu. Izbog toga kete gorjeti u paklu.”Valja biti „holistian“ u punom smislu te rijei. Kao cjelovi-ta bika mi smo mnogostrani. U stvari, kao cijela osoba, mismo sve. Kao cijela osoba osjekam emocije koje su osjekalisvi, oduvijek. Ponekad ih osjetim sve u jednome danu.Mogu ih osjetiti ak i kad gledam dobru epizodu serijeCoronation Street.Recite jebe mi se odgoju djeceAko nemate djece, možda bi vrijedilo preskoiti ovo pog-lavlje, s obzirom na to da ku se direktno obrakati rodite-ljima. Možda ke vam biti dosadno. Kao što vam je dosad-no kad god neki od vaših prijatelja s djecom jedino mislena pelene, cijepljenje, u koje vrtike upisati svoje bebe tekako je slatka njihova beba kada kaki. Odmah odustanite ikrenite na sljedeke poglavlje, molim vas. Ne mogu podni-jeti da vas kroz ovo provlaim.I to je zapravo odgoj u najkrakim crtama. Oni koji nemajudjecu ne razumiju kako je to imati djecu, zar ne? Nemo-guke je za nas roditelje prije nego što ih imamo, shvatitikako je to imati djecu.Mogu vidjeti kako je itav proces smišljen tako da vas olakouvue u ideju o tome da si napravite djecu. Naposljetku,RECITE JEBE MI SE RAZNIM STVARIMA 99